Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž 726/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu Vesni Britvec, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Miji Milaković, odvjetnici iz Koprivnice i 2. predlagateljice IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku SŽ, a on po punomoćnici Miji Milaković, odvjetnici iz Koprivnice, protiv protustranke ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vuljak & Vuljak d.o.o. iz Koprivnice, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici od 9. srpnja 2025., broj R1- 13/2025-69, 14. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbijanjem žalbe protustranke potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Koprivnici od 9. srpnja 2025., broj R1-13/2025-69.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Koprivnici od 9. srpnja 2025., broj R1-13/2025- 69, točkom I. izreke uređuje se međa između nekretnine predlagatelja SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i predlagateljice IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 2151 m2, kuća, [adresa] sa 271 m2, pomoćna zgrada sa 276 m2, pomoćna zgrada sa 84 m2 i pomoćna zgrada sa 35 m2, suvlasništvo predlagatelja i predlagateljice na ravne dijelove, i nekretnine protustranke ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 781 m2, kuća, [adresa] sa 100 m2, pomoćna zgrada sa 60 m2, a koje su samovlasništvo protustranke, na način da se međa proteže pravcem istok - zapad i to u točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L s time da se u točkama A i B međa uređuje prema katastarskoj mapi, u točkama C,D i E prema sporazumu stranaka, u točci F prema katastarskoj mapi, u točkama G, H, I, J i K prema sporazumu stranaka, te u točci L po pravičnoj ocjeni suda, a sve prema skici izmjere mjerničkog vještaka od 25. lipnja 2025.

Točkom II. izreke opisane su međene točke uređene međe točke A, B, C, E obojane su na nekretnini crvenom bojom, u točkama D, F, G, H, I, J, K postavljeni su drveni kolci označeni crvenom bojom dok je u točki L zabijen metalni biljeg te su stranke upozorene da navedene točke predstavljaju točke uređene međe i da svoje nekretnine posjeduju do tako uređene međe.

Točkom III. izreke prvostupanjskog rješenja nalaže se protustranci ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da plati predlagatelju SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 673,45 € u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom troška zahtjev predlagatelj odbija.

Točkom IV. izreke prijedlog za osiguranje dokaza je povučen.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavila protustranka zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 356. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. točka 11. ZPP-a i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 355. ZPP-a. Iz sadržaja žalbe proizlazi da protustranka osporava međašnu točku L i zaključak prvostupanjskog suda da je međa glede točke L potpuno pogrešno i nezakonito uređena. U bitnome protustranka osporava zaključak prvostupanjskog suda da "nije bilo moguće utvrditi posljednji miran posjed" iako je vlastitom opažanjem utvrdio da je nekada zemljani jarak uz kuću tužitelja izbetoniran po protustranci i to još 2016., prema iskazu svjedokinje EŽ, te činjenicu betoniranja ne osporava niti predlagatelj. Protustranka navodi da stoga posljednji mirni posjed vezano za međašnu liniju od točke K do točke L nije sporan, protustranka je posljednji mirni posjednik najranije od 2016., te u žalbi protustranka ukazuje na presudu Općinskog suda Koprivnica broj P-192/2021 potvrđenu presudom i rješenjem Županijskog suda Sisak broj Gž-113/2023, prema kojoj je predlagatelj uznemiravao pravo vlasništva protustranke na način da je 15. studenog 2021. pesticidom poprskao dio travnjaka protustranke uz južnu među u širini od 10 do 125 cm i u dužini od 81 m (!) te tom prilikom nije "prskao" ovaj "sporan" betonirani dio nekretnine protustranke. Preostale međašne točke nisu bile sporne, odnosno iste su uređene prema postojećim ogradama (betonskim parapetima) ili okapnici. Protrustranka smatra da je u prvostunjskom postupku nesporno utvrđen posljednji mirni posjed, da međa nije uređena u skladu sa njime, te predlaže žalbu usvojiti na način da se preinači osporeno rješenje i među uredi sukladno nalazu i mišljenju od 16. ožujka 2021. odnosno prema točkama 6-5-4 iz skice izmjere. Protustranka smatra da nikakvo obnavljanje ili uređivanje međe nije niti bilo potrebno pa predlaže da u pogledu troškova postupka sud odluči temeljem članka 283 stavak 1. Zakona o vanparničnom pravu koji se trebao primijeniti u ovom konkretnom slučaju.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osporava žalbene navode protustranke te navodi da je sud spornu među u spornoj točci L uredio prema pravičnoj ocjeni suda na polovici prijepora od 50 cm, odnosno 25 cm od ćoška temelja kuće predlagatelja. Predlagatelj predlaže da se žalbu odbaci te punomoćnik tužitelja navodi kako će tužitelj koristiti pravo da u roku 6 mjeseci od donošenja rješenja pod poslovnim brojem: R1- 13/2025-69, pokrene postupak uređenja međe sukladno vlasništvu i „starim oznakama”.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Drugostupanjski je sud u skladu sa člankom 365. stavkom 1. ZPP-a, u vezi s paragrafom 21 primjenom postupovnih pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. broj 71, 720 (Službene novine od 1. kolovoza 1934. broj 175-XLV), koji se zakon u Republici Hrvatskoj primjenjuje sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91- dalje: ZNP) i to kao pravna pravila, ispitao pobijano rješenje pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog (izvanparničnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Naime, pravna pravila sadržana u Zakonu o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. primjenjuju se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske (članak 2. ZNP), koji se na ovaj postupak primjenjuje.

6.1. Paragraf 21. stavak 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934 .- dalje ZVP/1934, uz posebno navedenu primjenu propisa Građanskog parničnog postupovnika (Grpp), predviđa i njegovu opću supsidijarnu primjenu ukoliko citirani Zakon o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. nema posebnih naređenja. Dakle, uz primjenu članka 2. citiranog ZNP, jer je građanski parnični postupak u Republici Hrvatskoj reguliran Zakonom o parničnom postupku, dakle, posebno kad je to posebno navedeno i opće supsidijarno, u izvanparničnom postupku uređenja međe primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku.

7. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međa između nekretnine predlagatelja i nekretnine protustranke. Prije svega valja istaći da se međa ispravlja ili obnavlja na samom mjestu očevida, odnosno da se rješenje o uređenju međe donosi na samom mjestu očevida i time se međa smatra uređenom, a zatim se donosi pisani otpravak rješenja, koji mora odgovarati rješenju donesenom na ročištu.

7.1. Ocjena je ovog suda da u donošenju pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog (izvanparničnog) postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7.2. Iako se protustranka u žalbi poziva na „bitne povrede pravila sudskog postupka“, te povrede u žalbi nije određeno naznačio (niti sadržajno na njih upućuje), a ovaj sud nije ovlašten ispitivati je li u postupku i u donošenju pobijanog rješenja počinjena koja od bitnih povreda odredaba izvanparničnog/vanparničnog postupka, osim onih na koju pazi po službenoj dužnosti, a koje nisu počinjene, međutim odlučujući o prijedlogu predlagatelja za uređenje međe, prvostupanjski sud zanemario je činjenicu da u vrijeme podnošenja prijedloga (20. kolovoza 2020.), na snazi nije bio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV), već ZVP/1934, koji propisuje načine uređenja međa i koja pravila se u suštini ne razlikuju od odredba ZV po pitanju postupanja suda prilikom uređenja međe i samog uređenja međe.

8. Predmet postupka je uređenje međe između nekretnine predlagatelja upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 2151 m2, kuća, [adresa] sa 271 m2, pomoćna zgrada sa 276 m2, pomoćna zgrada sa 84 m2 i pomoćna zgrada sa 35 m2, suvlasništvo predlagatelja i predlagateljice na jednake dijelove, i nekretnine protustranke upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 781 m2, kuća, [adresa] sa 100 m2, pomoćna zgrada sa 60 m2, a koje su samovlasništvo protustranke.

- Na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne i onih koje je utvrdio čitanjem isprava koje su u spisu, očevidom i geodetskim vještačenjem, sud prvog stupnja je utvrdio da su predmetne nekretnine susjedne, da stranke svaka na svojoj nekretnini ima izgrađen stambeni objekt s gospodarskim zgradama i dvorna mjesta, da su nekretnine djelomično odvojene ogradom, djelomično zgradama sagrađenim na liniji razdvajanja, da je uz kuću predlagatelja bio nekada zemljani kanala za odvodnju oborinskih voda sa krova kuće predlagatelja koji izbetoniran kao i cijelo dvorište protustranke te je na očevidu uz sudjelovanje mjerničkog vještaka i stranaka uređena međa između predlagatelja i protustranke na način;

- da je dio međašne linije uređen u točkama A i B prema katastarskoj mapi, u točkama C,D i E prema sporazumu stranaka, u točci F prema katastarskoj mapi, u točkama G, H, I, J i K prema sporazumu stranaka, te u točci L po pravičnoj ocjeni suda.

9. Na očevidu su predlagatelji pokazali svoj posjed u odnosu na međašnu liniju u točci L, a protustranke svoj. Predlagatelji su pokazali svoj posjed u spornom dijelu na udaljenosti od ćoška temelja kuće predlagatelja za 50 cm prema nekretnini protustranke (na skici izmjere točka 57). Protustranka je pokazivao svoj posjed, ali do ćoška temelja predlagateljeve kuće (na skici izmjere točka 56), odnosno da je međa zid kuće predlagatelja. Obzirom na ovakvo odstupanje prvostupanjsk sud je provodio dokaze u odnosu na posljednji mirni posjed spornog dijela.

10. Prvostupanjski sud iako pod točkom 12 obrazloženja navodi da ; „.. zaključuje se da je ranije na tom dijelu bio kanal za odvodnju oborinskih voda s kuće predlagatelja:“, ali ne u širini 50 cm, te navodi da je ranije na spornom dijelu bio zemljani kanal koji je nesporno betoniran po protustranci, pod točkom 13 obrazloženja zaključuje da nije moguće utvrditi posljednji mirni posjed stranaka na spornoj međašnjoj liniji u točci L i uređuje među prema pravičnoj ocjeni suda na 25 cm od ćoška kuće predlagatelja prema nekretnini protustranke i završava međašnu liniji točkom L na 25 cm od ćoška kuće predlagatelja.

10.1. Ovakav zaključak prvostupanjski sud obrazlaže da iz provedenih dokaza ne proizlazi da se radi o posjedu širine od 50 cm, kako to iznosi predlagatelj, jer navedena širina posjeda po predlagatelju premašuje uobičajenu širinu odvodnih kanala na predmetnoj nekretnini koji zadire u nekretninu protustranke u omjeru koji je veći od potrebe širine odvodnog kanala, a koji su utvrđeni prema sporazumu stranka u dijelu međe koja je uređena prema sporazumu stranaka (točke C, D, E), pa je u odnosu na točku L među uredio prema pravičnoj ocjeni na 25 cm od ćoška kuće predlagatelja.

11. U skladu s pravnim pravilima ZVP/1934, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine uklonjeni tako da se međa više ne poznaje, ili je međa sporna onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud utvrdi među i na licu mjesta postavi granične oznake.

11.1. Sud utvrđuje među ako se ne raspoznaje, kada je međa sporna prema faktičnom mirnom posjedu ili, ako to nije moguće, sud će spornu površinu urediti po pravičnoj ocjeni suda.

12. Unatoč tvrdnji protustranke da međašne oznake nisu bile sporne, jer da se poklapaju s postojećim ogradama ili okapnicama, prema stavu ovog suda obzirom je međa djelomično uređena prema sporazumu stranaka, djelomično prema katarskim mapama, ipak postoji, ne spor u odnosu na cijelu dužinu međašne linije, ali svakako nesporazum i nesuglasje oko međašne linije između nekretnina stranaka, što se konačno pokazalo u odnosu na završnu točku L međašne linije gdje se stranke nisu usuglasile oko linije međe, a stav je ovog suda do obzirom je protustranka nesporno još 2016. betonirala dvorište i zemljani kanal koji ide uz kuću predlagatelja i koji odvodi oborinske vode s krova kuće predlagatelja koji nema okapnicu (za razliku od ostalih zgrada predlagatelja koje imaju okapnicu) i uzeta je u obzir prilikom uređena međe sporazumom u točkama C-D-, da bi posljednju mirni posjed bio na strani protustranke. Međutim, gledajući životno o potrebi sprečavanja eventualne štete i nespornoj potrebi odvodnje oborinskih voda koje su se s krova kuće predlagatelja odvodile upravo preko nekretnine protustranke zemljanim kanalom koji je protustranka izbetonirala, svrsishodno je i u interesu obiju stranaka urediti i taj dio međe kako je to uredio i prvostupanjski sud u točci L ostavivši predlagatelju širinu od 25 cm od ćoška njegove kuće za odvodni kanal, a kako bi se spriječila šteta na kući predlagatelja od vlaženja uslijed oborinskih voda te omogućilo predlagatelju postavljanje okapnice koja bi svakako bila u gabaritima koje je odredio prvostupanjski sud uređujući u tom dijelu među prema pravičnoj ocjeni suda. Stranke su predložile uređenje međe u točkama C, D, E vodeći računa o potrebi da građevine predlagatelja imaju u tom dijelu okapnicu, pa slijedom toga i u spornom dijelu predlagatelju treba omogućiti eventualno postavljanje okapnice na kuću koja je na spornom dijelu. Napominje se da na fasadi kuće predlagatelja završava ograda protustranke, odnosno pomična ograda, a irelevantno je koja je namjena te ograde, odnosno pokretnih vrata.

13. Prvostupanjski sud je detaljno obrazložio svaki točku međašne linije, tako;

- točka A – predstavlja točku na betonskom parapetu žičane ograde i nalazi se uz metalna vrata na ulazu u voćnjak i obojano je crvenom bojom. Stranke su se suglasile da se međa u toj točki uredi prema katastarskoj mapi i ta točka označena je crvenom bojom,

- točka B – zapravo je spoj metalnog stupa i betonskog parapeta žičane ograde predlagatelja, te je taj spoj obilježen crvenom bojom, a ujedno je i to točka katastarske međe (to je točka 7). Stranke su predložile da se međa uredi po katastarskoj mapi, kako je to i vještakinja označila crvenom bojom,

- točka C – predstavlja ćošak drvenog štaglja obilježen crvenom bojom, a koji je označen po mjerničkom vještaku i za koju su točku stranke predlagale da se u istoj međa utvrdi temeljem njihova sporazuma,

- točka D – ortagonalne projekcije okapnice drvenog štaglja u kojoj je stavljen drveni kolac obojen crvenom bojom i predstavlja točku uređenu po sporazumu,

- točka E – predstavlja ćošak betonske kanalice i to vanjski rub, te tu završava i ortagonalna projekcija zadnje točke okapnice štaglja. Ista je obilježena crvenom bojom i to po ćošku betonske kanalice po vanjskom rubu i uređena je temeljem sporazuma stranaka,

- točka F – uređena je prema katastarskoj mapi, a zapravo je obilježena na betonskom parapetu žičane ograde predlagatelja i uz nju je zabijen drveni kolac označen crvenom bojom. Stranke su se suglasile da se u toj točki međa uredi na navedeni način, a po katastarskoj mapi,

- točke G i H – su ortagonalne projekcije okapnice gospodarske građevine predlagatelja, te su u tim točkama stavljeni postojeći drveni kolci obojani crvenom bojom. U navedenim točkama međa je uređena prema sporazumu vodeći računa o potrebi okapnice gospodarske građevine predlagatelja,

- točka I – predstavlja točku uređenja međe prema sporazumu, a ona je produžetak pravca okapnice gospodarskog objekta predlagatelja, što je zapravo ortogonalna projekcija početka okapnice pomoćne građevine predlagatelja, u kojoj je postavljen drveni kolac, obojan crvenom bojom, a nalazi se na udaljenosti od temelja zgrade na 50 cm.

- točka J – predstavlja među uređenu prema sporazumu, a ona je ortagonalna projekcija zadnje točke okapnice pomoćne građevine, a ujedno je i produžetak pravca, s obzirom da su okapnice različite za 10 cm, a s namjerom da uređena međa ne bude lomljena na više mjesta, sa čime su se stranke suglasile i u istoj je postavljen drveni kolac obojan crvenom bojom, a nalazi se na udaljenosti od temelja zgrade na 50 cm,

- točka K – je točka uređena prema sporazumu stranaka, u kojoj je postavljen drveni kolac obojen crvenom bojom, a nalazi se na udaljenosti od 30 cm od ćoška temelja kuće predlagatelja, što je prvi ćošak kuće gledajući u smjeru istok-zapad,

- točka L označuje zadnju točku međašne linije 25 cm od ćoška kuće predlagatelja.

14. Stoga je sud prvog stupnja, a s obzirom na naprijed navedeno među uredio djelomično prema važećem katastarskom nacrtu budući je to bilo moguće i na isto su stranke suglasno pristale, djelomično prema sporazumu stranaka, te u manjem dijelu prema pravičnoj ocjeni, a iz razloga ne samo svrsishodnosti radi rješavanja pitanja međe u tom dijelu susjednih nekretnine već i pravičnosti.

15. Na licu mjesta uspostavljena je međa sukladno odredbi o pravnom pravilu paragrafa 277, 279-280 ZVP/1934, odnosno uređena je međa prema katastarskim mapama, prema sporazuma stranaka i u spornom dijelu prema pravičnoj ocjeni suda.

16. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud, unatoč žalbenim navodima protustranke.

17. Navodi žalitelja da želi uređenje međe prema posljednjem posjedu, ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja, jer očito žalitelj zanemaruje navode (suglasnost) iznijete na očevidu 2. lipnja 2025. (list 246 - 251), na kojima je bio nazočan i zapisnike dragovoljno potpisao, također za ovaj postupak nije od značaja niti pravomoćno završen postupak pred Općinskim sudom u Koprivnici broj P-192/2021 jer se ne odnosi na sporni dio nekretnine protustranke i uređene međe u točci L.

18. Žalbeni navodi protustranke ne ukazuju na pogrešan zaključak suda prvog stupnja, pa je s obzirom na ishod postupka i utvrđeno činjenično stanje valjalo odlučiti kao u izreci – članak 380. točka 2. ZPP-a, u svezi sa člankom 368. stavak 2. ZPP-a, jer je predmetna međa uređena na zakonit način i djelomično dogovorom stranaka koji uvažava potrebu širine okapnice koja zadire u nekretninu protustranke.

19. Što se tiče odluke o troškovima postupka, iako je prvostupanjski sud troškove postupka odredio na temelju odredaba Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23), umjesto primjenom pravnih pravila ZVP/1934, napominje sa da i pravna pravila paragrafa 283 ZVP/1934 uređuje pitanje troškova postupka uređenja međa, pa kako je djelomično među osporavala protustranka, jer je međa djelomično uređena sporazumom stranaka, a djelomično po pravičnoj ocjeni suda, prvostupanjski sud je pravilno odredio da protustranka predlagateljima naknadi ½ dijela nužnih troškova postupka, jer je pitanje uređenja međe između nekretnina stranaka dugoročno u interesu i predlagatelja i protustranke.

20. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu 14. travnja 2026.

Sudac:

Vesna Britvec