Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-443/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SJCG iz [adresa], S, C 978, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Deanu Rahanu, odvjetniku iz Supetra, protiv tužene SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod posl. br. P-623/2026 od 18. veljače 2026., dana 14. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužiteljice, te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod posl. br. P-623/2026 od 18. veljače 2026. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačena je tužba u ovoj pravnoj stvari.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi tužiteljica iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP-a) navodeći u bitnom da se u konkretnom slučaju ne radi o presuđenoj stvari jer da se predmet pod posl. br. P-479/25 koji se vodi između istih stranaka ne temelji na istoj pravnoj osnovi, pa da stoga nije ispunjen uvjet identiteta zahtjeva i pravnog osnova sa ovim postupkom. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba je osnovana.

5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje:

- da je tužiteljica, dana 08.07.2024. podnijela predmetnu tužbu protiv tužene SJ radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da tužiteljica u predmetnoj tužbi navodi da je, dana 10.09.2010. kupila od pravnog prednika tužene (supruga) navedenu nekretninu, na kojoj da je sagradila i legalizirala malu kućicu, ali da je zbog određenih nedostataka tog pravnog posla ( kupac je bila norveška državljanka koja je osnovala tvrtku kako bi se mogla upisati kao vlasnik, sada isto više nije potrebno) potrebno formalno podnijeti tužbu i ishoditi presudu kako bi se isti mogao provesti kroz javne evidencije,

- da je pregledom spisa pod posl. broj P-479/2025. utvrđeno da je u istom tužiteljica također podnijela tužbu protiv tužene SJ radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u kojem predmetu je, dana 18.06.2025. donijeta presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, te je navedena odluka potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu pod posl. br. Gž-2027/2025 od 12.02.2026.

- slijedom navedenog da je utvrđeno da se radi o sporu između istih stranaka, ( subjektivni identitet ), te o istovjetnim tužbenim zahtjevima ( objektivni identitet ), koji se temelje na identičnoj pravnoj osnovi.

6. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da se radi o presuđenoj stvari, pa primjenom odredbe čl. 333. st. 2. ZPP-a donosi pobijano rješenje.

7. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a.

8. Međutim pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbacio predmetnu tužbu pozivom na odredbu čl. 333. st. 2. ZPP-a.

9. Naime, odredbom čl. 333. st. 2. ZPP-a propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li je stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta po zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbaciti će tužbu.

10. Prema citiranoj zakonskoj odredbi pretpostavke, za ocjenu da li je stvar pravomoćna presuđena, su da je već prethodno donijeta pravomoćna odluka između istih stranaka ( subjektivni identitet ) glede istovjetnog zahtjeva ( objektivni identitet ).

11. Pri tom je potrebno prilikom ocjene objektivnog identiteta spora voditi računa o postavljenim tužbenim zahtjevima ( da li su istovjetni ), te da li se temelje na istoj pravnoj osnovi, s time da se pod osnovom razumijeva skup činjenica iz kojeg proizlazi tužbeni zahtjev. Dakle, da bi se utvrdila istovjetnost tužbenog zahtjeva, potrebno je da su zahtjev o kojem je pravomoćno odlučeno i zahtjev istaknut u novopokrenutoj parnici ne samo sadržajno isti, već je nužno da se oni temelje i na identičnoj činjeničnoj osnovi.

12. Iz tužbe podnijete u ovom predmetu proizlazi da tužiteljica tužbenim zahtjevom zahtjeva ispravak zemljišnoknjižnog stanja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se činjenično poziva na Rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod posl. br. Z-6153/23 od 26.10.2023. kojim je u pojedinačnom ispravnom postupku upućena da svoje pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak temeljem čl. 203. st. 5. u svezi s čl. 216. Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje ZZK ).

13. Nadalje iz eSpisa proizlazi da je tužiteljica u pravomoćno okončanom predmetu pod posl. br. P-479/2025 tužbenim zahtjevom zahtijevala utvrđenje prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se činjenično pozvala na to da je od supruga tužene kupila predmetnu nekretninu na kojoj je sagradila i legalizirala kućicu, ali da se zbog nedostatka tog pravnog posla nije mogla uknjižiti u zemljišne knjige.

14. Iz navedenog proizlazi da se u ovom postupku radi o tužbi za ispravak u smislu odredbe čl. 203. st. 5. ZZK, a kojom se pobijaju upisi koje je zemljišnoknjižni sud izvršio u postupku osnivanja, obnove, dopune zemljišne knjige, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku, dok se tužba u predmetu pod posl. br. P-479/2025 temeljila na utvrđenju prava vlasništva na temelju pravnog posla u smislu odredbe čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17 ).

15. Valja istaknuti da tužba za ispravak iz čl. 203. st. 5. ZZK-a predstavlja svojevrsnu posljedicu činjenice da se protiv odluka zemljišnoknjižnog suda na raspravi za ispravak u postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige te pojedinačnim ispravnim postupcima ne može podnijeti žalba. Dakle, tužba za ispravak predstavlja jedino pravno sredstvo kojim osobe koje smatraju da su oštećene u svojim pravima upisom provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak o prijavi ili prijedlogu mogu štiti svoja prava odnosno koje su oštećene odbijanjem prigovora ili prijave za upis u ispravnom postupku kao neosnovanog.

16. Slijedom navedenog, a kako ovaj tužbeni zahtjev nije istovjetan tužbenom zahtjevu u predmetu pod posl. br. P-479/2025 ( jer glasi na ispravak zemljišnoknjižnog stanja ), niti se ti tužbeni zahtjevi temelje na istoj osnovi, to se u konkretnom slučaju ne radi o presuđenoj stvari.

17. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 14. travnja 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović