REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Pp-6/2025-29

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Lidiji Košutić- Vrhovski uz sudjelovanje Marte Pavlović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OH, zastupan po branitelju Krešimiru Matkoviću, odvjetniku iz [adresa], radi djela prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22) pokrenutog optužnim prijedlogom IX PP Zagreb, klasa: 211-07/24- 5/35206, urbroj:511-19-35-24-1 od 02. siječnja 2025., temeljem čl.179.st.1. i čl.183. Prekršajnog zakona (N.N. 197/07, 39/13, 157/13,110/15,114/22) donio je dana 14. travnja 2026. godine, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni: PH, sin O i P, djevojački E, rođen **.**.1989. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, vozač, trenutno nezaposlen, uzdržava se od ušteđevine jer je odnedavno nezaposlen zbog ozljede, razveden, otac dvoje djece, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan,

kriv je

što je dana 21. studenog 2024. u 12:00 sati, u [adresa], u [adresa], u vremenskom periodu od mjeseca lipnja 2024. godine do mjeseca kolovoza 2024. godine u više navrata počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj bivšoj izvanbračnoj supruzi EH na način da je putem mobilnog uređaja slao više poruka i poziva gdje ju je ponižavao, omalovažavao i vrijeđao raznim pogrdnim riječima: "da je psihički bolesna osoba, da je drska i nezahvalna mamica, da je prodana duša i da ima 30 dana da se preseli blizu djece" te je takvim svojim ponašanjem kod iste prouzročio osjećaj straha i uznemirenosti te povredu osobnog dostojanstva,

čime je počinio prekršaj iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

pa mu se temeljem citirane odredbe izriče

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo eura).

II. Temeljem čl.33.st.10.Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona

Temeljem čl. 183.st.2., a u svezi čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona u koliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 novčane kazne smatrat će se da je novčanu kaznu uplatio u cijelosti, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset eura), putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. IX Policijska postaja Zagreb, pod brojem gornjim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je u pisanoj obrani prvenstveno naveo da se ne smatra krivim, te nije počinio nikakvo kažnjivo djelo, u ovom slučaju, prekršaj koji mu se stavlja na teret - prekršaj obiteljskog nasilja. U cijelosti je poricao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. Izjavio je da se ne smatra krivim te da nije počinio nikakav oblik obiteljskog nasilja, uključujući psihičko nasilje. Njegovo ponašanje niti sadržaj njegove komunikacije ne ispunjava zakonske elemente prekršaja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Isti je usmjeren isključivo na dobrobit njihove zajedničke djece. Nikada nije imao namjeru vrijeđati, omalovažavati ili psihički djelovati na oštećenu. Sve njegove poruke i postupci bili su isključivo usmjereni na djecu, na organizaciju njihovih potreba, sigurnosti i svakodnevnog života. Niti jednom radnjom nije prijetio, zastrašivao, omalovažavao, kontrolirao, emocionalno vrijeđao niti pokušao utjecati na oštećenu na način opisan u prijavi. Namjera, kao bitan element prekršaja psihičkog nasilja, u ovom slučaju ne postoji. Komunikacıja je selektivno izvučena, bez prikaza stvarnog sadržaja i cjelovitog konteksta. Poruke koje oštećena prilaze predstavljaju selektivne isječke, bez cjelovitog prikaza razgovora, pa može odgovorno potvrditi da niti jedna njegova poruka, sama po sebi ili u cjelovitom kontekstu, ne predstavlja prijetnju, ucjenu, zastrašivanje niti psihičko nasilje. Takve poruke nisu bile izrečene u lošoj namjeri, niti su imale obilježja prekršaja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji. Pravomoćna presuda (POb- 344/2023-58) potvrđuje njegovu stabilnost i nenasilno ponašanje. Pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu P Ob 344/2023 - 58 kojim je upravo njemu je povjerena samostalna roditeljska skrb, sud je utvrdio da je stabilan, prikladan i odgovoran roditelj, djeca žive sa njim, oštećenoj su određeni kontakti pod nadzorom, utvrđen je dug oštećene zbog neplaćanja uzdržavanja. (5.100,00 eura) radi čega je upravo njegova obitelj izložena daleko većim financijskim nasiljem, a po kojem predmetu nadležna PP ni Zavod nisu poduzeli nikakve korake, već sve mora isključivo sam, a bez stvarne vjerojatnosti da ikad naplati počinjenu štetu. Navedeni financijski pritisak i nesuradnja dodatno su eskalirani komunikacijom u kojoj je oštećena izravno prijetila uskraćivanjem alimentacije, samovoljnim kontroliranjem pristupa djeci te koristila ekstremne oblike verbalnog nasilja. Oštećena mu je slala poruke u kojima mu prijeti ubojstvom i koristi teške uvrede, uključujući izraze poput: "spremna i ubiti", "da sam crkotina", "djecu ćeš viđati kad ti dozvolim i ako ti dozvolim", te "alimentaciju vise nećeš vidjeti", "plaćam na plaći za obadva mjeseca". Takve poruke dokazuju da je njezino ponašanje usmjereno na opstrukciju roditeljskih prava i ekstremne provokacije, a ne na suradnju. Sud koji je tri godine detaljno procjenjivao njihove odnose i roditeljske kapacitete nikada ne bi donio odluku o samostalnom roditeljskom skrbi njemu, da je osoba sklona nasilju ili psihičkom maltretiranju, niti da je samo postojao rizik tomu. Ovo je iznimno relevantna činjenica za ocjenu vjerodostojnosti navoda u ovoj prijavi. Postoji dokumentirana povijest pogrešaka arbitrarnog postupanja institucija u njegovom predmetu. Drugostupanjsko rješenje Ministarstva rada i socijalne politike utvrdilo je: pogrešnu primjenu propisa, nepravilnosti, pristranost i nezakonitost ranijih postupanja u ovom predmetu. Radi čega je svo vrijeme izložen pritiscima, kako bi se potvrdio unaprijed zamišljen narativ " da su roditelji konfliktni, iako je većina problema do sada bilo s majčine strane. Ovo je nužno da sud razumije cjelovitu sliku. Zbog toga smatra da se i ova prijava mora temeljito i nepristrano provjeriti, posebno imajući u vidu ranije utvrđene propuste i pogrešne procjene. HSR PU / Sesvete svo vrijeme pokušava strpati roditelje u isti koš, stvarajući instrumentaliziranu "istinu" prikazanu na papiru a koja ne odgovara stvarnoj istini. Pokretanje ovog postupka smatra isključivo pokušaj da se dokažu raniji propusti Zavoda, posebno jer majka u jednoj od svojih poruka navodi: " pozvana sam u zavod da vidimo ima li još sta što se može pokrenuti protiv oca". A ista ustanova potpuno neosnovano svo vrijeme jednako optužuje roditelje, iako samo on i u potpunosti skrbi o njihovoj zajedničkoj djeci. Do sada je Zavod pokrenuo nekoliko prijedloga za kazneni progon protiv njega, on je kontinuirano stavljan u nepovoljan položaj, a koje postupanje je arbitrarno, jer nijedno djelo nije do sada dokazano. Kao primjer je naveo da su pokrenuli prijedlog za kazneni progon jer je snimio svoju djecu i time dokumentirao da su djeca uredna i čista, te da je majka došla na susrete i druženja nakon što je dan ranije najavila da neće doći, sve ciljem da onda pozove policiju i pokuša dokazati da nije dopustio susrete, jer su planirali izlet u Terme Čatež. Nakon što je, kao i uvijek, sačekao 11 sati (kada majka treba doći na susrete) da bi se uvjerio, ista se nenadano pojavila. Umjesto pomoći i potpore dobio je prijetnje i zastrašivanja. Prijava ima obilježja instrumentalnog korištenja postupka, a iz okolnosti proizlazi da se ovaj postupak pokreće radi pokušaja utjecanja na skrbništvo, kako bi majka koja je sve vrijeme prezaštićivana preuzela skrbništvo. Radi pokušaja stvaranja prividne nepodobnosti nje kao roditelja, te radi mogućeg utjecaja na njegovu stambenu situaciju jer je uvjet produžetka ugovora o najmu stana ( njihovog doma) da nema obilježja obiteljskog nasilja. Suprotno tvrdnjama u prijavi, njegovo je ponašanje trajno nenasilno, kontrolirano i usmjereno isključivo na dobrobit njihove zajedničke djece. Zakonski elementi psihičkog nasilja nisu ostvareni, a bi se radnja mogla smatrati psihičkim nasiljem, nužno je postojanje namjere, prijetnje, zastrašivanja, ponižavanja, umanjivanja slobode, utjecaja na dostojanstvo. U njegovom slučaju ne postoji niti jedan od navedenih elemenata, što izravno isključuje obilježja prekršaja. Kao zakonski zastupnik kojemu je dodijeljena samostalna roditeljska skrb prema navedenoj presudi Općinskog suda u Zagrebu dodatno napominje da on i majka dijele različite vizije po pitanju načina odgoja njihove zajedničke djece - njegove se roditeljske kompetencije zasnivaju na znanstvenim radovima i knjigama, montessori metodama, koje je dobro naučio i na koje se poziva kada smatra da netko navodi nešto što nije u najboljem interesu djece. Tijekom sudskih postupaka i postupanja nadležnih institucija evidentirano je da je majka odrasla u zahtjevnijim obiteljskim okolnostima, što je i sama više puta navodila u komunikaciji sa stručnim službama. Ove okolnosti ne navodi radi prebacivanja odgovornosti ili omalovažavanja, nego isključivo radi potpunog razumijevanja dinamike odnosa i razloga zbog kojih je, kao roditelj, u više navrata bio prisiljen tražiti pomoć nadležnih institucija kako bi zaštitio stabilnost njihove maloljetne djece. Njegova namjera nikada nije bila osuđivati majku, već osigurati da djeca odrastaju u mirnom, stabilnom i predvidivom okruženju. Sve korake koje je poduzeo učinio je isključivo u okviru svojih roditeljskih obveza i u interesu djece.

S obzirom na činjenično stanje i dostavljenu dokumentaciju, vidljivo je da u njegovom postupanju nema elemenata prekršaja, da ne postoji namjera niti bilo kakav oblik psihičkog nasilja. Pravomoćna presuda kojom mu je povjerena samostalna roditeljska skrb dodatno potvrđuje da njegovo ponašanje nije nasilno, već stabilno i usmjereno na dobrobit djece. Također je ranijim nadzornim postupcima utvrđeno postojanje određenih propusta u ranijoj procjeni obiteljske situacije, zbog čega smatra da je u ovom predmetu potreban osobito pažljiv pristup.

Unatoč svemu, naglasio je da nema namjeru dovoditi u pitanje rad institucija. U potpunosti surađuje sa svim nadležnim tijelima - policijom, centrima za socijalnu skrb, pravobraniteljicom za djecu i Ministarstvom - te je uvijek dostupan, odgovoran i usmjeren na zaštitu interesa djece i svima njima redovito piše podneske. Budući da se u njihovom predmetu tijekom godina vodilo više različitih postupaka, molio je Sud da kod ocjene ove prijave uzme u obzir i njezin mogući motivacijski kontekst. Smatrao je važnim da se, radi pravilne procjene vjerodostojnosti navoda, svaka nova prijava promatra u odnosu na cjelokupnu dinamiku ranijih postupanja i ranije utvrđene okolnosti. Stoga je slijedom svega navedenog, molio Sud, opreza radi, da ga primjenom pravnog načela - postolata - "In dubio pro reo" oslobodi svake krivnje za prekršajna djela koja mi se stavljaju na teret, a za koje mu krivnja nije dokazana. Dodatno je napomenuo da su razlozi za to dvojaki a svaka pogrešna interpretacija ove situacije mogla imati značajne posljedice na stabilnost i svakodnevni život njihove maloljetne djece, koja žive s njim i za koje svakodnevno brine samostalno. Nepovoljan ishod mogao bi dovesti do poremećaja u kontinuitetu roditeljske skrbi, što bi moglo negativno utjecati na njihovu stabilnost i razvoj, kao i do otežane stambene sigurnosti, budući da produženje stambenog ugovora uvjetuje nepostojanje postupaka vezanih uz nasilje u obitelji. Takve bi posljedice objektivno bile nerazmjerne karakteru samog navoda i u najvećoj bi mjeri teretile upravo djecu, koja su najosjetljivija strana ovog postupka. Ne prebacuje odgovornost na druge osobe ili institucije; iznosi isključivo činjenice koje su već sadržane u službenoj sudskoj i upravnoj dokumentaciji, a koje su važne za razumijevanje cjelokupnog konteksta komunikacije. Njegova komunikacija bila je isključivo usmjerena na organizaciju oko djece, a sve ranije okolnosti naveo je samo radi potpunosti prikaza. Trenutno stanuje u nekretnini uz slobodno ugovorenu najamninu u iznosu od 804 eura. Pri ovom sudu vodi se ovršni postupak radi predaje nekretnine u vlasništvo najmodavca (iseljenja). Istaknuo je da je dosadašnjim pravnim zalaganjem uspio odgoditi provedbu dvije pravomoćne presude za iseljenje. Ovaj ovršni postupak potječe još iz razdoblja zajedničkog života i nastalih zajedničkih dugovanja. Postupak se i dalje vodi pri ovom sudu. Naglasio je da Grad Zagreb trenutačno razmatra mogućnost produžetka najma spomenute nekretnine. Dodatno je napomenuo da je potrebno ispuniti uvjet nekažnjavanja. U podnesku HZSR PU Sesvete od 20.2.2023., KLASA: 552-05/23-08/2 URBROJ: 139-104-11-26/23-2, navodi se sjedeće, a sve u svrhu osporavanja iskaza te citira:

"Mlt. S navodi kako se majka i otac često svađaju, da majka ocu govori sto mora raditi, da ga štipa i govori mu ružne stari. / Mit. S opisuje kako je jako ljuta na majku". " PH je putem e-mail podnesaka prijavljivao nasilna ponašanja SH, te je ovaj Područni ured proslijedio prijave IX PP Zagreb na daljnje postupanje". Ad 1.

"Pa ne trebaju djeca ići u polikliniku, samo ti trebaš ići tamo.

Izjava je motivirana roditeljskom brigom i percipiranom potrebom za stručnom pomoći protu stranki radi stabilizacije komunikacije, čime se odbija instrumentalizacija djece u postupcima psihološke procjene. Već postoji najmanje šest službenih dokumenata da djeci takav tretman nije potreban.

Dok se istovremeno ponašanje majke u stvarnom životu razlikuje od njenih testovima procijenjenih kompetencija.

Ad 2.

"Ma nema ništa od toga, idi tamo sama da se ustanovi kakva si osoba"

Ova izjava je nastavak objašnjenja da je nužna individualna procjena protu stranke kako bi se utvrdio uzrok konflikta, umjesto da se djeca izlažu nepotrebnim procedurama. Majka nije testirana istim psiho dijagnostičkim instrumentima kao i otac a na stranicama izdavača testova "Slap" ova okolnost ne dopušta objektivno donošenje rezultata u istoj obitelji Ad 3.

"..ti si ženo živa hodajuća depresija i poremećaj prema mom viđenju, zato ne troši svoje i moje vrijeme do viđenja"

Ovo je izraz iscrpljenosti i želje za prekidom beskorisne komunikacije zbog nekonstruktivnog ponašanja protu stranke, a kvalifikacija je izraz osobne procjene njezine uloge u sukobu, a ne namjera zlostavljanja.

Ad 3.

"Bolesna si ti i ne razmišljaš o djeci nego o osvećivanju".

Ovo je obrambena i emotivna reakcija na sustavne napade i uvrede protu stranke (koja koristi ekstremne psovke, čime se izražava frustracija zbog njezinog fokusa na osvetu umjesto na dobrobit djece.

Ad 4.

"a sad prekini trošit mi memoriju"

Ova poruka je izravan pokušaj prekida bespotrebne, iscrpljujuće i eskalirajuće komunikacije, čime se dokazuje da nije želio nastaviti nerazuman razgovor a majka je već ranije upoznata da mu se baterija na mobitelu sporo i teško puni. - Obrambena i emotivna reakcija na sustavne napade i uvrede protu stranke, koja je, između ostalog, u komunikaciji koristila ekstremne psovke i izraze poput 'da je spremna i ubiti' i 'da sam crkotina' (dokaz u prilogu). Ovime se izražava frustracija zbog njezinog fokusa na osvetu umjesto na dobrobit djece, a ne inicijalna namjera zlostavljanja.

Ad 5.

"30 dana imaš da se preseliš bližu djece inače ćeš snosit posljedice".

Ova izjava nije prijetnja nasiljem, već izraz očajničke molbe za hitno rješavanje logistike i smanjenje udaljenosti, radi stabilnosti i olakšavanja kontakta s djecom. Ova je poruka izravna reakcija na njezinu prijetnju da će "djecu viđati kad ti dozvolim i ako ti dozvolim". Posljedice koje se spominju su pravne, a ne nasilne. Sadašnji model viđanja djece ne funkcionira jer majka umjesto jednom tjedno dolazi jednom mjesečno ili manje. Protu stranci je nudio financijsku pomoć za pronalazak stana, polog i preseljenje ali je vise puta govorila da će se preseliti pa odustajala, stoga je odredio rok od 30 dana - odnosi se samo na dio vremena koji je bio spreman pomoći.

Ad 6.

".. ukoliko sutra ne budem imao 371 euro na računu izgubit ćeš sve blagodati kojima sam ti pogodovao i tražit ću sve što mi zakonski pripada.

Ova poruka je izrečena u stanju velikog financijskog pritiska i odnosi se isključivo na zakonsko potraživanje iznosa za uzdržavanje kojeg je majka više puta obećavala, tako je i sad obećala da će 15-tog uplatit a onda to nije ispunila. Izjava je s ciljem zaštite materijalne stabilnosti djece, a ne ucjena, te je uslijedila nakon njezine izravne prijetnje "alimentaciju više nećeš vidjeti" i "plaćam na plaći za obadva mjeseca".

Ad 7.

"prodana dušo"

Isključivo je izraz osobnog mišljenja i osude ponašanja protu stranke, bez namjere psihičkog nasilja ili vrijeđanja.

Ad 8.

"Nosi tacnu i pokrij se ušima"

Ova izjava je reakcija na neozbiljan pristup protu stranke rješavanju ključnih obiteljskih pitanja (dug, skrbništvo, alimentacija). Fraza je retorički izraz razočaranja i prezira prema neodgovornom postupanju, kojim se naglašava kontrapunkt između njegovog ozbiljnog pristupa u skrbi i njezine percipirane neozbiljnosti u rješavanju sporova, a ne izjava u lošoj namjeri

Ad 9.

"Sve ovo si ti željela i mislila si da si pametna slušaš propalice okružena si njima i zato ti i je takav život"

Ovo je osobna procjena utjecaja trećih osoba na život protustranke, izrečena u kontekstu rasprave o razlozima problema, a ne prijetnja ili nasilje.

Ad 10.

"Zbog socijalnih službi i takvih kao što si ti moj se otac cijeli život mučio i otežano živio" Ovo je izražavanje osobne frustracije povijesnim iskustvom s institucijama i emotivna referenca na prošlost, bez ikakve namjere zlostavljanja protustranke. Njegov otac je bio samohrani otac, ali mu je sve pružio, no imao je otežan život radi toga.

Ad 11.

"ja sam ti spustio na 2000 nezahvalna i drska mamice"

Ovom izjavom se referira na njegovu fleksibilnost oko iznosa alimentacije i izražava se reakcija na percipiranu nezahvalnost, a ne namjera nasilja jer je upravo on molio sutkinju da pri izricanju privremene mjere spusti iznos za uzdržavanje sa minimalnih 2800 kn na 2000 kn s ciljem da majka može za četiri dolaska koristiti po 200 kn za put, a što ona nije činila. Ad 12.

"Bravo napredovala si postala si konobarica"

Ovo je sarkastičan komentar izrečen u kontekstu rasprave o zaposlenju i financijama, ali ne predstavlja psihičko nasilje niti vrijeđanje dostojanstva, naglašavajući da je on bio konobar, znači došla je do njegove pozicije.

Ad 13.

"Ti stvarno imaš problem sa glavom"

To je izraz krajnje frustracije i nemoći da se vodi konstruktivan dijalog s osobom koja opstruira rješenja i koristi zlostavljački jezik, a nije napad. Promotri li se predmet kroz standarde kliničke, razvojne i forenzične psihologije, sadržaj komunikacije koja mu se stavlja na teret ne pokazuje obilježja psihičkog nasilja u smislu zakonskih kriterija niti u stručnom smislu. U procjenama psihičkog nasilja ključni su indikatori namjere povređivanja, emocionalne manipulacije, zastrašivanja, ponižavanja, dominacije ili kontrole. Ni jedan od tih elemenata nije prisutan u njegovim porukama. Jezik, struktura rečenica, emocionalni ton i funkcija komunikacije ne odgovaraju obrascu agresora, već obrascu roditelja koji se nalazi pod dugotrajnim opterećenjem i iskušenjima, ali zadržava regulaciju emocija, stabilnost, logičko razmišljanje i usmjerenost na dobrobit djece. Poruke koje su izdvojene u prijavi predstavljaju fragmentirane, izvučene dijelove duže komunikacije. Psihološki i metodološki, fragment ne može biti valjana osnova za ocjenu namjere, emocionalnog tona niti komunikacijskog odnosa. Analiza bilo kojeg komunikacijskog materijala zahtijeva cjelinu — u protivnom se stara kognitivna distorzija koja ne odražava stvarno stanje. Emocionalna regulacija u njegovim porukama ostaje stabilna: nema eskalacije, nema prijetnje, nema degradacije druge osobe, nema prisilnog utjecaja, nema zabrane, nema straha kao posljedice moje komunikacije —što je ključni indikator u forenzičnoj psihologiji. Prema profesionalnim kriterijima, komunikacija ovakvog sadržaja ne može se smatrati nasilnom niti po formi niti po funkciji. U forenzičnoj procjeni također je relevantno kontinuirano ponašanje roditelja u realnom životu. Pravomoćna presuda kojom mu je povjerena samostalna roditeljska skrb potvrđuje da su stručne službe i sud već detaljno procijenili njegove emocionalne, roditeljske i komunikacijske kapacitete te utvrdili da su stabilni, prikladni i nenasilni. Stabilnost roditeljskog funkcioniranja najjači je zaštitni faktor protiv pojave bilo kojeg oblika nasilja. Kada se komunikacija analizira kroz načela razvojne psihologije, jasno je da je njegova usmjerenost konzistentno na dobrobit djece, na njihovu rutinu, sigurnost i emocionalnu stabilnost. To je tipičan obrazac roditeljske odgovornosti, ne obrazac psihičkog nasilja. Forenzična metodologija procjene rizika podučava da se incidenti moraju promatrati u kontekstu: dugotrajna izloženost stresorima, nerješavanju institucionalnih poteškoća, nejasno definiranim ulogama sustava i ponavljajućim administrativnim pritiscima mogu kod svake osobe izazvati kratkotrajno povećanu emocionalnu reaktivnost, ali to ne znači niti predstavlja nasilje. U njegovim porukama ne postoji obrazac koji bi sugerirao nenadzirane emocije, impulzivnost, agresiju ili prijetnju. Zaključno, iz perspektive kliničke, razvojne i forenzične psihologije njegove poruke ne sadrže elemente psihičkog nasilja, ne stvaraju strah, nemaju funkciju kontrole, ne omalovažavaju drugu osobu, ne pokazuju namjeru povrede, a komunikacijska struktura ukazuje na reguliranost, ne na nasilnost. Sve proizlazi iz pokušaja provokacije, a ne njegovog prvog utjecaja. Dokaz tomu su i izvučene poruke iz konteksta. S obzirom da nije priložen cijeli sadržaj, a nije na njemu kao stranci u postupku da dokazuje nevinost, nego na tužitelju, ne može se uzeti cjelovita slika. Jasno je da je izostavljen bitan kontekst. Sve njegove radnje i komunikacija predstavljaju isključivo reakciju na provokacije, pokušaj obrane i smirivanja situacije, a ne iniciranje sukoba niti namjeru nanošenja ikakve štete. Budući da tužitelj nije dostavio cjelovitu komunikaciju, već samo izdvojene i iz konteksta izvučene dijelove, takvi fragmenti ne mogu dati istinit, cjelovit ni vjerodostojan prikaz događaja. Teret dokazivanja i selektivnost komunikacije, obzirom da tužitelj nije dostavio cjelovitu komunikaciju, već samo izdvojene i iz konteksta izvučene dijelove, te imajući u vidu da je sama oštećena u toj komunikaciji koristila ekstremne oblike verbalnih prijetnji i uvreda ("spremna ubiti", "crkotina", "djecu ćeš vidati kad ti dozvolim" i prijetnje uskraćivanjem alimentacije), jasno je da je izostavljen bitan kontekst. Selektivnim prikazom se pokušava stvoriti dojam jednostranog nasilja, što nije istina. Sve njegove radnje i komunikacija predstavljaju isključivo reakciju na provokacije, pokušaj obrane i smirivanja situacije, a ne iniciranje sukoba niti namjeru nanošenja ikakve štete. Teret dokazivanja postojanja prekršaja leži na tužitelju. Pravna istina se ne može temeljiti na fragmentima. Stoga, je molio Sud da u ovom predmetu ne dopusti da selektivni prikaz izvučenih rečenica kreira lažnu percepciju stvarnosti, već da se fokusira na dokazivu namjeru i cjelokupni kontekst njihovog odnosa i ranijih sudskih odluka. svaki fragment mora biti viđen u odnosu na cjelinu sustava, ljudsko ponašanje mora se sagledati u cjelovitom, dugogodišnjem kontekstu pritiska, opstrukcije i provokacije. Sud bi trebao sagledati cjelovitu sliku i donijeti odluku a ne na temelju isječaka jer bi to bila presuda iluziji, a ne stvarnosti. Bilo kakva osuda u ovom predmetu bila bi nesrazmjerno oštra i ne bi služila cilju zaštite žrtava nasilja, već bi služila isključivo kao sredstvo instrumentalizacije za rušenje stambene sigurnosti i roditeljske skrbi nad dvoje maloljetne djece. HZSR je propustio oba roditelja ispitati istim psiho- dijagnostičkim instrumentima. Kod majke je izostao u primjeni MMPI-2, koji je „najčešće korišten i istraživan inventar ličnosti na svijetu, te najčešća mjera psihopatologije, standard za objektivno mjerenje psihopatologije" (s web-stranice izdavača). Ova okolnost ne dopušta objektivno uspoređivanje nalaza roditelja, a majci je pogodovala jer je propušteno utvrditi ima li kod nje značajne psihopatologije koja se odražava u njenom ponašanju koje je posve drugačije od njenih testovima procijenjenih roditeljskih kompetencija. Prema testovima kod njega nisu pronađeni poremećaji u ponašanju. Nadalje je naglasio kontradiktorno ponašanje oštećene koje izravno opovrgava postojanje straha i ugroženosti od strane njega. Unatoč teškim optužbama u ovom postupku, oštećena mu se sama u nedjelju 16.11. 2025. povjerila o ozbiljnom incidentu kada je zbog nehaja izazvala manji požar u kući, što je rezultiralo materijalnom štetom i njezinim tjelesnim ozljedama. Osoba koja se iskreno boji i osjeća psihički teror od optuženog nikada mu se ne bi povjerila o takvoj ranjivoj, osobnoj i potencijalno kompromitirajućoj nesreći. Činjenica da mu je povjerila detalje o nesreći ukazuje na postojanje određenog povjerenja i funkcionalne, komunikacije, što snažno opovrgava njezine tvrdnje da joj njegove poruke izazivaju osjećaj straha i ugroženosti. Stoga slijedom svega navedenog, molio je Sud, opreza radi, da ga primjenom pravnog načela - postolata - "In dubio pro reo" oslobodi svake krivnje za prekršajna djela koja mu se stavljaju na teret a za koje mu krivnja nije dokazana, te u prilogu dostavlja popis propusta i dokaza koji potvrđuju da je kroz više godina bio izložen selektivnom i nepravilnom postupanju HZSR-a/CZSS Sesvete, što je izravno utjecalo na stvaranje pogrešne percepcije o njegovom ponašanju. Ti propusti potvrđuju da se protiv njega kontinuirano i neutemeljeno gradio narativ o nasilju, i ako takvo ponašanje nikada nije počinio. Ti propusti, koji su detaljno nabrojani u prilogu, potvrđuju upravo suprotno — da je on bio dugogodišnja žrtva neprofesionalnog postupanja, a ne počinitelj nasilja.

Nadalje, u svojoj obrani pred Sudom dana 19. studenog 2025. godine naveo da je Sudu predao prije ročišta pisanu obranu u kojoj je vrlo detaljno sve opisao i napisao te dokumentirao, iako nije u spis priložio baš svu dokumentaciju koju posjeduje, ali ukoliko Sud smatra potrebnim može i to naknadno dostaviti, iako smatra da je iz svega priloženog vidljivo da od razdvojenosti od bivše vanbračne supruge, od svibnja 2021. godine, a obzirom se ona nije godinu dana uopće javljala ni njemu ni djeci od 2022. godine traje postupak oko skrbništva dvoje djece koja su ostala sa njim živjeti. Naglasio je da je u međuvremenu donesena pravomoćna presuda kojom se djeca dodjeljuju na skrb njemu, a majci je određeno viđanje djece pod stručnim nadzorom stručne osobe svaki drugi utorak dva sata, a koje je u međuvremenu zbog nefunkcioniranja poništeno. Također je naveo i zaključio svoju pisanu obranu kod koje u cijelosti ostaje da je ovo sve inscenirano od strane bivše izvanbračne supruge, što je i sama potvrdila u jednoj poruci gdje je navela citira: "Pozvana sam u Zavod da vidimo da li ima još što se može protiv tebe pokrenuti", dakle, ona je pokrenula ovaj postupak samo da bi njega diskreditirala u postupku za dodjeljivanje skrbništva nad njihovom djecom i gubitkom njihovog doma, što je direktno na štetu njihove zajedničke djece jer je u najmu gradskog stana sa najamninom od 804,00 eura. Također je naveo da je bivša vanbračna supruga na ovom Sudu bila pravomoćno osuđena za nasilje u obitelji nad njim u 11. mjesecu prošle godine, te ukoliko je potrebno može predočiti i tu pravomoćnu presudu. U pisanoj obrani je napisao broj pravomoćne presude obiteljskog suda P OB - 344/2023 te je ista i priložena, kao i žalba bivše supruge na istu, te drugostupanjsko rješenje kojim se žalba odbila i potvrdila prvostupanjska presuda. Što se tiče riječi navedenih u optužnom prijedlogu, ponovio je da su one izvučene iz konteksta jer je on doista predlagao EH da se preseli bliže djeci te je učiteljica njihove kćeri pronašla, na njegovu molbu, stan i posao za EH, stan je bio u njihovom kvartu Novom Jelkovcu, a posao bi bio u firmi Flora, sa dosta velikom plaćom, što je sve ona odbila.

Ako je i upućena nekakva poruka nju treba, opreza radi, gledati u cijelom događaju, a ne samo kako je EH ciljano izvukla navedene poruke koje izgledaju doista uvredljive, pa samim time smatra da tim riječima nije ispunjeno biće djela prekršaja koje mu se stavlja na teret jer on nije pisao navedene riječi s ciljem da ju omalovažava i vrijeđa, već upravo njeno ponašanje bilo je uvredljivo za nju i djecu te se doslovce branio.

Također je naveo da izjava da je ona psihički bolesna osoba, kako je to navedeno u optužnom prijedlogu je izvađeno iz konteksta kada je Zavod za socijalnu skrb propustio ispitati majku istim psiho dijagnostičkim instrumentima, u bitnome kod imenovane je izostavljen MMPI 2 test koji je najzastupljeniji inventar ličnosti u cijelome svijetu, možda i ciljano jer se njeno ponašanje razlikuje od njenih ranijim testovima procijenjenih sposobnosti pa su u međuvremenu u zajedničkoj komunikaciji njega, majke i Zavoda za soc. rad, Područni ured Sesvete pokušavali dogovoriti ponavljanje testova jer prema stanicama izdavača testova Slap ova okolnost ne dopušta objektivno ocjenjivanje unutar iste obitelji. Upravo to je bila pouka priče da ne trebaju djeca, već da majka treba ići u polikliniku. Na upit sutkinje da li zna gdje stanuje bivša supruga, odgovara da iskreno ne zna točnu adresu, ali zna da živi kod njene tetke u Novoj Gradiški, te se obvezuje u najkraćem roku dostaviti njezinu adresu Sudu.

3. Svjedokinja žrtva EH iskazala je da je svoj iskaz dala kod zamolbenog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba Nova Gradiška, te bi samo nadodala da traži da Sud okrivljenom odredi zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uhođenja ili uznemiravanja ili bilo kakvog drugog kontakta, pa i mobitelom, ako se ne odnosi u vezi djece. Sve drugo što je navela u svom iskazu, kod toga i stoji.

Nakon što je čuo iskaz svjedokinje okrivljenik je putem branitelja iskazao da u cijelosti prigovara iskazu svjedokinje, te smatra da je isto usmjereno da bi se okrivljenika proglasilo obiteljskim nasilnikom, što bi se koristilo u budućnosti po potrebi, dakle, gdje bi trebalo. Okrivljeni je nadodao da svjedokinja i njemu šalje uvredljive poruke, ali ih onda briše jer zna da bi se iste vidjele jer je svjesna kažnjivosti tih poruka.

Okrivljeni je nadalje naveo da u prilozima koje je priklopio podnesku koji je dostavio sudu prije rasprave je veći broj poruka tj. komunikacije između njega i svjedokinje kroz jedan dulji period gdje je vidljivo da se on njoj obraća putem what's app poruka, a nadalje nakon presude za skrbništvo on se njoj isključivo obraća putem e-maila i tamo šalje sve obavijesti vezane za djecu, dok se svjedokinja njemu obraća putem facebooka kako bi odvratila komunikaciju tamo gdje joj je lakše staviti ga u kušnju.

Na poseban upit branitelja svjedokinji da li se može izjasniti kada je zadnji puta putem poruke se obratila okrivljeniku, svjedokinja je izvadila svoj mobilni telefon, gledala u isti i navela: "Danas prije rasprave", na što ju je branitelj zamolio da istu pročita te ista čita poruku na glas: "Ja sam na sudu, a tebe opet nema".

Branitelj okr. pojasnio je da se ovdje protiv njegovog branjenika vodi postupak za nasilje u obitelji jer poruke okrivljenog svjedokinju uznemiravaju, a evo ona je i zadnju poruku netom prije ulaska u sudnicu poslala njemu. Sve iz razloga da se ovdje vodi postupak za nasilje u obitelji, a okrivljeni i svjedokinja kao bivši partneri koji imaju zajedničku djecu očito komuniciraju porukama i jedan i drugi, što će se i nastaviti na životni način.

6. Tijekom postupka sutkinja je izvršila uvid u: optužni prijedlog, službenu zabilješka o dojavi, izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju, zapisnik o ispitivanju svjedokinje LH od 21.11.2024., svjedokinje RH i CH, FH, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, preslike poruka (list 25-37) između okrivljenog i žrtve, zapisnik o odgodi glavne rasprave 13.03.2025., izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika, zapisnik o odgodi glavne rasprave od 09.07.2025., dopis – pravna pomoć, zahtjev za zamolbeno ispitivanje svjedokinje-žrtve EH od 09.07.2025., podnesak okrivljenika od 15.10.2025., pisana obrana okrivljenog od 19.11.2025. godine s prilozima, zapisnik o glavnoj raspravi od 19.11.2025. godine, dopis za zamolbeno ispitivanje svjedokinje-žrtve EH od 14.01.2026., udovoljenje zamolnice te zapisnik o ispitivanju svjedokinje – žrtve EH od 27.11.2025. godine kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, rješenje o preotvaranju glavne rasprave, podnesak okrivljenika zaprimljen dana 09.04.2026. godine, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, procjena rizika za žrtvu, te zapisnik od 09.04.2026. godine.

7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sutkinja je utvrdila da je okrivljeni počinio prekršaj koji mu se u izreci ove presude stavlja na teret.

Iako je okrivljeni ovom Sudu u više navrata dostavljao nadopune svoje pisane obrane, iz istih je vidljivo da dio njegove obrane se odnosi na prekršaj koji mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom, a veći dio njegove pisane obrane i obrane dane kod ovog Suda je iskazivanje njegovog osobnog nezadovoljstva odnosom njega i njegove bivše vanbračne partnerice, koju on očito krivi za raskid njihove veze i u odnosu na njeno ponašanje prema njemu i njihovoj zajedničkoj djeci.

Okrivljeni je također u svojoj pisanoj obrani dostavio more svojih poruka i odgovora njegove vanbračne bivše supruge na iste, što je samo potvrdilo ovom Sudu da očito njihova komunikacija se svodi na pisanje What's app poruka i e-mailova koje poruke niti s jedne strane nisu primjerene, te samo iste potpiruju ponašanje jednog i drugog u odnosu njihove komunikacije, a što očito je njihov stil i način komuniciranja koji je ovom sudu neprihvatljiv. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u pravomoćnu ovosudnu presudu broj: Pp- 1860/2024 koja je odbačajem žalbe okrivljenika na istu kao nedopuštene, rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske potvrđena dana 02.07.2025. godine, koju je okrivljeni više puta u svojoj obrani dostavljao ovom Sudu, a kojom presudom je upravo i žrtva, njegova vanbračna bivša partnerica osuđena za isto djelo prekršaja jer je ona njemu slala poruke preko mobilne aplikacije "Messenger" te ga vrijeđala uvredljivim riječima, a što je kod njega izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva.

Iskaz žrtve, svjedokinje, bivše vanbračne partnerice okrivljenika sutkinja je prihvatila, ocijenivši ga uvjerljivim, jer sud ne može utjecati na to kako će se ista osjećati kada primi takve poruke od okrivljenika, koje poruke je ona doživjela kao veliko omalovažavanje i psihičku traumu, što je navela u svom iskazu, te navodeći da ona nije takva kakvom je on opisuje.

Dakle, sutkinja smatra da je okrivljeni svojim ponašanjem u cijelosti ostvario biće djela prekršaja iz čl.10.st.1.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer je u vremenskom periodu navedenom u izreci ove presude počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj bivšoj vanbračnoj supruzi EH na način da je putem mobilnog uređaja joj slao više poruka i poziva gdje je ju ponižavao, omalovažavao i vrijeđao navedenim riječima u izreci ove presude, a što je kod bivše vanbračne supruge prouzročilo osjećaj straha i uznemirenosti i povredu osobnog dostojanstva.

8. Stoga je sud okrivljenog proglasio krivim te mu je izrekao primjerenu novčanu kaznu smatrajući da će se istom u cijelosti postići svrha kažnjavanja, ne nalazeći pri tom niti olakotne niti otegotne okolnosti.

9. Temeljem u izreci citirane odredbe okrivljenik je upozoren da u koliko uplati u određenom roku 2/3 novčane kazne, smatrat će se da je kaznu u cijelosti platio.

10. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenik je dužan platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 20,00 eura, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenika.

11. Sutkinja okrivljeniku nije izrekla zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi nasilja u obitelji predloženu po žrtvi EH, a ne po tužitelju jer Sud smatra da obzirom isti imaju zajedničku maloljetnu djecu, isti moraju komunicirati, ali to trebaju činiti ne na uvredljiv i nepristojan način, već kao roditelji maloljetne zajedničke djece na pristojan i prihvatljiv način za dobrobit njihove zajedničke djece.

U Sesvetama, 14. travnja 2026. godine.

Zapisničarka

Sutkinja

Marta Pavlović, v.r.

Lidija Košutić-Vrhovski, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta br. 15, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.