Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Kž-81/2026-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Michala Danečeka kao predsjednika vijeća te Ivana Klapšića i Blaženke Lugar Vladić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sabine Erceg, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika NC, zbog kaznenih djela iz članka 119. stavak 1. u vezi članka 118. stavak 1. i članka 123. stavak 2. sve u vezi članka 51. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – nastavno: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu (dalje u tekstu ODO u Pazinu) i okrivljenika protiv presude Općinskog suda u Pazinu broj K-214/2025-91 od 14. siječnja 2026., u javnoj sjednici održanoj 14. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se žalba okrivljenika NC kao osnovana, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I. žalba ODO u Pazinu je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni NC proglašen je krivim zbog počinjenja, u stjecaju, dva kaznena djela protiv života i tijela, i to jedno kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede opisano u članku 119. stavak 1. u svezi članka 118. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 119. stavak 1. KZ/11 te jedno kazneno djelo nepružanja pomoći, opisano i kažnjivo po članku 123. stavak 2. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11, te mu je za kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede na temelju članka 119. stavak 1. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a za kazneno djelo nepružanja pomoći na temelju članka 123. stavak 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca.
1.1. Temeljem članka 58. stavak 1. i članka 51. KZ/11 okrivljenom NC opozvana je uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-284/2024 od 21. kolovoza 2024., pravomoćna dana 8. rujna 2024., zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavak 1. i 3. KZ/11 te mu je uzeta kao utvrđena njome izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
1.2. Temeljem članka 58. stavak. 1. i članka 51. KZ/11 okrivljenom NC opozvana je uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Puli poslovni broj Kzd-10/2020 od 20. rujna 2021., pravomoćna dana 5. siječnja 2022., zbog pet kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 i jednog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 te mu je uzeta kao utvrđena njome izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, pa je temeljem članka 58. stavak 3. i članka 51. stavak 2. KZ /11 okrivljeni NC osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine.
1.3. Temeljem odredbe članka 54. KZ/11 okrivljenom NC je u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine uračuna to vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kao i svako drugo oduzimanje slobode i to od trenutka uhićenja dana 2. ožujka 2025. godine u 22,30 sati pa nastavno vrijeme koje će u istražnom zatvoru provesti do upućivanja na izvršenje kazne zatvora.
1.4. Na temelju članka 69. KZ/11 okrivljenom NC izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja mjera će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom, za vrijeme izdržavanja kazne zatvora te ista može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.
1.5. Temeljem odredbe iz članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljeni NC u cijelosti je oslobođen tereta snašanja troška kaznenog postupka.
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je uložilo ODO u Pazinu zbog odluke o kazni, s prijedlogom da nadležni Županijski sud, kao sud drugog stupnja, pobijanu presudu preinači u odluci o kazni na način da okrivljeniku izrekne strožu kaznenu sankciju.
2.1. Protiv prvostupanjske presude žalbu je uložio i okrivljenik NC po branitelju po službenoj dužnosti Dini Čekadi, odvjetniku iz Pule, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne odluke o kazneno-pravnim sankcijama, s prijedlogom da žalbeni sud preinači pobijanu presudu na način da okrivljenika oslobodi od optužbe, odnosno podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje i raspravljanje.
3. U odgovoru na žalbu okrivljenik po branitelju predlaže Županijskom sudu da u cijelosti odbije žalbu ODO u Pazinu kao neosnovanu
3.1. U odgovoru na žalbu ODO u Pazinu predlaže da drugostupanjski sud žalbu okrivljenika odbije kao neosnovanu te da prvostupanjsku presudu preinači na način kako je predloženo žalbom tužitelja.
4. Spis je u smislu članka 474. stavak 1. ZKP/08, dostavljen ŽDO na mišljenje.
5. Javna sjednica održana je na temelju članka 475. stavak 4. ZKP/08 u odsutnosti uredno pozvanih ŽDO u Karlovcu i punomoćnice oštećenika Tanje Skandel Monas, odvjetnica iz Pule, te u nazočnosti okrivljenika i branitelja Dine Čekade, odvjetnika iz Pule, koji je na sjednici u cijelosti ostao kod razloga navedenih u žalbi te istakao činjenicu da nije prihvaćen niti jedan dokazni prijedlog obrane, a ono što posebno smatra bitnim je provođenje dokaza na okolnost upravo tog ključnog trenutka pada oštećenika. Naime, isti je bio pod utjecajem znatne količine alkohola u krvi te je svakako trebalo provesti vještačenje da se utvrde odlučne činjenice oko uzroka njegova pada, kretanja i ravnoteže, kao i intenziteta sile koja je potrebna da ga obori na tlo, odnosno da li mu je osobito teška tjelesna ozljeda nastala udarcem ili kontaktom glave s tupo tvrdom podlogom. Time bi se razjasnio i taj element krivnje i namjere, odnosno nehaja kao osnovnog elementa kaznenog djela.
6. Žalba okrivljenika je osnovana, dok je žalba ODO bespredmetna.
7. Nisu osnovani žalbeni navodi da je došlo do povrede prava na obranu odbijanjem svih dokaznih prijedloga okrivljenika. Naime, iz zapisnika sačinjenog na raspravi održanoj 18. srpnja 2025. (list 359) proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio dokazne prijedloge obrane u pogledu čitanja rodnih listova djece okrivljenika, kao i saslušanja svjedokinje NCZ, GC i FC. Nije osnovana niti žalbena tvrdnja da je prekoračena optužba time što je prvostupanjski sud izmijenio činjenični opis te umjesto "desnom rukom" stavio "šakom desne ruke" Naime, prvostupanjski je sud bio ovlašten precizirati činjenični opis radnje kaznenog djela u izreci presude, usklađujući ga s činjeničnim utvrđenjima temeljenima na provedenim dokazima, pri čemu optuženika nije osudio za neko drugo kazneno djelo, koje mu optužnicom nije bilo stavljeno na teret, niti ga je proglasio krivim za neko postupanje koje bi bilo bitno različito od onog opisanog u optužnici, već se radi samo o preciziranju kojim dijelom ruke je nanijet udarac.
8. Preostali žalbeni navodi u pogledu bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona se po svom sadržaju odnose na žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pri ćemu vijeće nalazi da osnovano žalitelj pobija valjanost zaključka prvostupasnjkog suda u pogledu oblika namjere kojim je okrivljenik postupao pri počinjenju kaznenog djela osobito teške tjelesne ozljede opisano u članku 119. stavak 1. u svezi članka 118. stavak 1. KZ/11.
9. Naime, prvostupanjski sud pod točkom 44. obrazloženja pobijane presude utvrđuje da je okrivljenik postupao prema oštećeniku upravo sa ciljem da ga teško tjelesno ozlijedi kada je oštećenika udario u glavu, dakle vitalni dio tijela i to šakom, znajući pritom da je oštećenik prethodno konzumirao alkohol i da je u vidno alkoholiziranom stanju, a uslijed kojeg udarca je oštećenik pao na pod te zadobio osobito teške tjelesne ozljede, dakle da je okrivljenik predmetne zgode postupao s izravnom namjerom. Međutim, za sada se navedeni zaključak ne može prihvatiti. Naime, iz provedenih dokaza ne proizlazi intenzitet sile kojom je okrivljenik udario oštećenika IC, a što je odlučno u pogledu oblika namjere, pa se za sada ne može isključiti mogućnost da je okrivljenik predmetne zgode postupao i sa drugim oblikom krivnje, pa je stoga u tom dijelu činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Obzirom na navedeno, presudu je valjalo ukinuti u cijelosti i predmet vratiti na ponovno suđenje u odnosu na oba inkriminirana kaznena djela, obzirom da je i nadalje sporna odgovornost okrivljenika za prouzročenje opasnosti za oštećenika a s tim u vezi i obveza pružanja pomoći u smislu članka 123. stavak 2. KZ/11.
10. Kazneni zakon razlikuje dva oblika namjere ovisno o stupnju svijesti i volje – izravnu namjeru (dolus directus) i neizravnu namjeru (dolus eventualis). Kod izravne namjera (dolus directus) počinitelj koji je svjestan svih zakonskih obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje postupa s izravnom namjerom. To je sadržaj čl. 28. st. 2. KZ/11 iz kojeg se vidi da zakonodavac razlikuje intelektualnu i voljnu sastavnicu izravne namjere. Intelektualna sastavnica izravne namjere obuhvaća svijest počinitelja o svim obilježjima kaznenog djela (radnji, posljedici, uzročnoj vezi, stvarnim i pravnim, deskriptivnim i normativnim, temeljnim, kvalifikatornim i privilegirajućim obilježjima) u trenutku počinjenja. Neizravna namjera (dolus eventualis) čl. 28. st. 3. KZ/11 neizravna namjera postoji kada je počinitelj svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje. Glede intelektualne sastavnice, kod počinitelja koji postupa s neizravnom namjerom postoji svijest o mogućnosti ostvarenja obilježja kaznenog djela. Za razliku od izravne namjere, u slučaju koje počinitelj ide upravo za ostvarenjem posljedice iz bića kaznenog djela, u slučaju neizravne namjere počinitelj je svjestan mogućnosti nastupanja te posljedice pa, iako tu posljedicu ne želi, nastavlja sa svojim djelovanjem (bilo činjenjem ili nečinjenjem) i na taj način pristaje na to da posljedica možda nastupi.
11. O kojem stupnju krivnje, ovisi o okolnosti predmetnog događaja. Prvostupanjski sud će imati u vidu navode obrane okrivljenika koju je iznio prilikom prvog ispitivanja u policijskoj postaji, dana 3. ožujka 2025., kada je naveo da je on oštećenika IC udario jednom, šakom u glavu, te da je u tom trenutku IC pao. Okrivljenik je također naveo da je IC pao od njegovog udarca, a da je bio pod utjecajem alkohola. I svjedok FC u svom iskazu danom u prethodnom postupku navodi da je vidio da je okrivljeni sustigao IC te da su se jedan drugom unijeli u facu i psovali, te da je okrivljenik lupio IC u glavu a IC je pao dolje na asfalt. I ovaj svjedok navodi da je vidio oštećenog IC da ranije pije i da je u pijanom stanju, a da je lako moguće i da je bio pod nekim opijatima, što je zaključio po govoru.
12. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će utvrditi odlučne činjenice u pogledu oblika namjere, pri čemu je odlučno da li je okrivljenik NC kao odrasla osoba bio svjestan da udarac u glavu oštećenog IC može dovesti i do pada i teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećenika, imajući pri tom u vidu alkoholiziranost oštećenika. U tu svrhu sud će ponovno izvesti i ocijeniti sve ranije izvedene dokaze, po potrebi provesti će nove, a nakon toga će uvažavajući argumentaciju ove drugostupanjske odluke donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti sukladno članku 495. ZKP/08.
13. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08., valjalo je odlučiti kao u izreci.
U Karlovcu, 14. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Michal Daneček