Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2981/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda, Katice Lučić kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe 3 sisters & Ko d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe ĐL, zbog prekršaja iz članka 166. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 96/25.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-13654/2025 od 28. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba 3 sisters & Ko d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba ĐL su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 166. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da činjenični opis djela koje se okrivljenicima stavlja na teret, a na način kako ga je sačinio tužitelj, nije konkretiziran, jer ne sadrži vrijeme kada je okrivljenik počeo raditi, pa opisano djelo po propisu nije prekršaj, te je okrivljenike, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, trebalo osloboditi od optužbe.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ističući kako je 21. kolovoza 2025. obavljen inspekcijski nadzor te je zatečen radnik AL kojeg je poslodavac prijavio na mirovinsko osiguranje nakon početka rada.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenike oslobodio od optužbe, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.

7. Naime, okrivljenici su oslobođeni od optužbe jer u činjeničnom opisu djela u optužnom prijedlogu nedostaje vrijeme početka rada radnika, a posljedično i točno vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno nije navedeno kada je navedeni radnik počeo raditi kod poslodavca, a od kojeg dana se računa rok obvezu poslodavca, odnosno rok za prijavu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, budući da je odredbom članka 166. stavka 2. točke 5. i stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano kažnjavanje pravne i u njoj odgovorne osobe ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točkama 2., 3. i 5. ovoga Zakona, dok je odredbom članka 109. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisano da su obveznici doprinosa dužni podatke o početku osiguranja za osiguranike dostaviti najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a što je optužba trebala sadržavati.

8. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz optužnog prijedloga u kojem nije naveden dan početka rada radnika od kojeg se računa rok u kojem je poslodavac bio dužan izvršiti svoju zakonsku obavezu prijave radnika kod nadležnog tijela mirovinskog osiguranja, a bez kojih odlučnih činjenica, odnosno nenavođenja točnog vremena počinjenja prekršaja, se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju, kako je to valjano zaključio i prvostupanjski sud.

9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Stoga, budući da se, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja, trebalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe, za djelo opisano u izreci, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuju, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

11. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

U Zagrebu 14. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.