Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-11366/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od suca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te sutkinja Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. MN, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 23. rujna 2022., broj: 72. Pp-3255/2022-6, u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. MN, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 23. rujna 2022., broj: 72. Pp-3255/2022-6, okr. MN je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 760,74 kune (protuvrijednost 200,00 DEM), koju je dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka 200,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik putem braniteljice odvjetnice Vedrane Spagnol, zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi optužbe ili podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada tvrdi da nisu prihvatljivi razlozi prvostupanjskog suda zbog kojih je odlučio ne izvesti sve raspoložive dokaze. U dokaznom postupku ispitan je okrivljenik koji je, jednako kao i u pisanoj obrani, kategorički poricao počinjenje djela koje mu se stavlja na teret, ispitan je svjedok PN prema kojem je bilo usmjereno postupanje okrivljenika za koje je proglašen krivim i koji je teretio okrivljenika te je provedeno suočenje okrivljenika i navedenog svjedoka. Okrivljenik je u pisanoj obrani predložio da se izvede dokaz čitanjem iskaza dvoje svjedoka koji su nesporno bili očevici inkriminiranog događaja i koji su ispitani u PP Mali Lošinj s ispostavom Cres nakon inkriminiranog događaja, a podredno da se ti svjedoci neposredno ispitaju u dokaznom postupku. Prvostupanjski sud je taj dokazni prijedlog odbio s obrazloženjem da se isti „više ne nalaze na teritoriju RH, a njihov dolazak na ovaj sud uvelike bi uvećao troškove samog postupka, te ovaj sud smatra da je ionako suočenjem okrivljenika i svjedoka, a cijeneći taj dokaz po slobodnom sudačkom uvjerenju, nedvojbeno utvrđeno počinjenje prekršaja koji se okrivljeniku stavljao na teret“.
5. Prije svega, nejasna je tvrdnja prvostupanjskog suda da je provedenim suočenjem okrivljenika i svjedoka PN nedvojbeno utvrđeno počinjenje prekršaja, jer iz zapisnika od 23. rujna 2022. proizlazi da su okrivljenik i navedeni svjedok bili okrenuti jedan prema drugome i iskazivali gledajući se međusobno u oči te nije konstatirana nikakva razlika u načinu na koji su okrivljenik i svjedok iskazivali ili reagirali. U predmetnom zapisniku nije konstatirano da je itko od suočenih osoba pokazao bilo kakvu emociju, niti da se svjedok ponašao iole drugačije od okrivljenika, a što je nužno da bi se na temelju takvih ekspresija moglo zaključivati o njihovoj vjerodostojnosti. Kod takvog stanja stvari, ovaj razlog prvostupanjskog suda (da je provedenim suočenjem okrivljenika i svjedoka PN nedvojbeno utvrđeno počinjenje prekršaja) je nejasan i ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, jer iz podataka o provedenoj radnji suočenja proizlazi da ista nije dala nikakav rezultat u pravcu ocjene vjerodostojnosti obrane okrivljenika i iskaza svjedoka PN. U tom smislu nejasna je i tvrdnja prvostupanjskog suda kada je, ocjenjujući iskaz svjedoka PN (odlomak 8.), naveo da je isti „prilikom suočenja s okrivljenikom jasno i mirno ponovio…“ s obzirom da u predmetnom zapisniku nema ni jednog podatka iz kojeg bi bilo moguće izvesti takav zaključak niti je zabilježeno da je okrivljenik iskazivao na imalo drugačiji način nego svjedok.
6. Nadalje, neprihvatljiv je kriterij prvostupanjskog suda da se predloženi dokazi, a radi se o svjedocima koji su očevici inkriminiranog događaja, ne izvedu zbog ekonomičnosti postupka, jer načelo ekonomičnosti ne može imati prednost pred potpunim i pravilnim utvrđivanjem činjeničnog stanja. Točno je da je, sukladno čl. 89. st. 1. Prekršajnog zakona, sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku, ali navedeno načelo ekonomičnosti ne može i ne smije ograničiti ili isključiti obvezu suda da postupi sukladno čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, prema kojem je sud dužan izvesti sve relevantne dokaze na temelju kojih će potpuno i točno utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.
7. Slijedom navedenog, po stanovištu ovog suda, olako je prvostupanjski sud odustao od daljnjeg provođenja dokaza u ovom prekršajnom postupku, što je imalo za posljedicu manjkavo a time i, za sada, pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
8. S obzirom da je okrivljenik prvenstveno predložio da se pročitaju iskazi navedenih svjedoka očevidaca koje su dali u PP Mali Lošinj s ispostavom Cres 2. srpnja 2022., a tek podredno da se isti ispitaju u dokaznom postupku, ovaj sud napominje da je prije odluke o eventualnom čitanju predmetnih zapisnika o ispitivanju svjedoka potrebno izvršiti provjeru njihove zakonitosti. Naime, iz navedenih zapisnika proizlazi da se radi o dvoje talijanskih državljana, a nije zabilježeno da govore i/ili razumiju hrvatski jezik niti je zabilježeno da je njihovo ispitivanje provedeno uz pomoć tumača pa je u tom smislu potrebno provesti odgovarajuće provjere.
9. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno i da je žalba okrivljenika osnovana, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i one na koje mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu, zakonitu, odluku koju će u svemu valjano obrazložiti. Pritom će prvostupanjski sud voditi računa da, kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja u arbitrarnost, ocjena izvedenih dokaza zahtjeva detaljnu i razložnu analitičku ocjenu a ne puko paušalno nabrajanje floskula kao razlog zašto se nekom dokazu vjeruje a drugom ne.
11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 14. travnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
