Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split,Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-339/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Ivone Rupić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Papić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog UŽ, zbog kaznenog djela iz članka 278. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovnog broja K-29/2019 od 31. srpnja 2025., na sjednici održanoj 14. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Karlovcu optuženog UŽ oslobodio je optužbe da bi počinio kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 1. KZ/11, na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25– dalje u tekstu: ZKP/08).
1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 odlučeno ja kako troškovi postupka iz članka 145. stavka 2. točki 1.-6. ZKP/08, kao i nužni izdaci optuženika te nužni izdaci i nagrada branitelja optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način da se optuženika proglasi krivim i osudi po zakonu, podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Prije održavanja sjednice vijeća spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, u skladu s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08 pa je nakon obavljenog uvida vraćen ovom sudu na daljnje postupanje.
5. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu je neosnovana.
6. U žalbi državni odvjetnik navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer nije pravilno ocijenio izvedene dokaze, osobito iskaze svjedokinja AŽ i NŽ, niti ih doveo u vezu s materijalnom dokumentacijom. Naglašava da iz tih dokaza proizlazi da predmetno pismo namjere Karlovačke banke nije autentično, ali i da je okrivljenik bio osoba koja je komunicirala s bankom i dostavljala dokumentaciju u vezi posla. Dalje se navodi u žalbi državnog odvjetnika kako je upravo optuženik bio inicijator i nositelj poslovnog odnosa s trgovačkim društvom HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. te da je imao jasan interes koristiti krivotvoreno pismo namjere Karlovačke banke, kao dokaz osiguranog financiranja otkupa potraživanja u visini od 8.200.000,00 kn od navedenog društva zbog čega smatra da okolnosti slučaja upućuju na zaključak da je optuženik izradio ili dao izraditi spornu ispravu te ju uporabio kao pravu. Žalitelj, dakle, drži da pravilnom ocjenom izvedenih dokaza proizlazi kako je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti.
6.1.Ocjenjujući istaknute žalbene navode zaključak je ovog suda kako je prvostupanjski sud na pravilan način ocijenio sve izvedene dokaze, kao i obranu optuženika i utemeljeno zaključio kako ipak nije dokazano da bi optuženi UŽ počinio kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 1. KZ/11.
6.2. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako u postupku nije sporno da pismo namjere Karlovačke banke od 17. srpnja 2016. ne predstavlja autentičnu ispravu, odnosno da nije sastavljeno niti potpisano od strane ovlaštenih osoba te banke. Navedena činjenica proizlazi iz materijalne dokumentacije, kao i iz iskaza svjedokinje AŽ, koja je izrijekom navela da predmetno pismo nije izdano u Karlovačkoj banci, da na istome nije njezin potpis te da je pečat neoriginalan i postavljen na način koji odstupa od uobičajene prakse. Međutim, sama činjenica postojanja krivotvorene isprave nije dostatna za utvrđivanje krivnje konkretne osobe, već je nužno, bez ikakve dvojbe i sasvim sigurno, utvrditi kako je upravo optuženik tu ispravu izradio i uporabio je kao pravu. No, u tom odlučnom dijelu pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako izvedeni dokazi ne omogućuju takav nedvojben zaključak.
6.3. Analizom iskaza svjedokinje AŽ, kako onog danog u fazi istraživanja, tako i onog na raspravi, proizlazi da ona nema neposrednih saznanja o tome tko je izradio sporno pismo namjere. Njezina saznanja ograničena su na činjenicu da dokument nije autentičan te na okolnost da je optuženik bio u određenoj komunikaciji s bankom u vezi realizacije kredita. Takvi navodi, iako relevantni za utvrđenje konteksta događaja, ipak ne predstavljaju dokaz o radnji izrade ili uporabe krivotvorene isprave od strane optuženika. Isto tako, svjedokinja NŽ, zaposlenica društva HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. navodi kako je dokumentacija, u vezi posla otkupa potraživanja od tog društva, dolazila od optuženika, no izričita je kako se ne može sa sigurnošću izjasniti na koji način je konkretno sporno pismo dostavljeno, društvu niti ima neposrednih saznanja o tome da bi ga optuženik sastavio. Njezin iskaz, promatran u cjelini, ostaje na razini posrednih indicija koje upućuju na određenu poslovnu povezanost optuženika s pravnim poslom otkupa potraživanja od društva HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o., ali ne i na njegovu krivnju.
6.4. Dakle, niti jedan od ispitanih svjedoka ne daje izravan ili nedvojben iskaz o tome kako je upravo optuženik sastavio ili uporabio predmetnu krivotvorenu ispravu niti takav zaključak proizlazi iz materijalnih dokaza. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da izvedeni dokazi ne čine zatvoren i logički neprekinut niz indicija koji bi s potrebnim stupnjem izvjesnosti ukazivao da je jedini mogući počinitelj inkriminiranog optuženik. Postojanje određene vjerojatnosti ili čak visoke razine osnovane sumnje nije dostatno za donošenje osuđujuće presude, budući da kazneni postupak zahtijeva utvrđenje činjenica s potpunom izvjesnošću, bez ikakve sumnje.
6.5. Osim toga, obrana okrivljenika, kojom poriče počinjenje kaznenog djela i osporava bilo kakvu povezanost s izradom i uporabom pisma namjere, nije dovedena u takav nesklad s ostalim izvedenim dokazima da bi ju se moglo ocijeniti neistinitom ili nevjerodostojnom. Protivno tome, u situaciji u kojoj ne postoje neposredni dokazi koji izravno terete optuženika, a posredni dokazi nisu dostatni za siguran zaključak o njegovoj krivnji, takva obrana ostaje moguća.
7. Posebno se ističe kako je teret dokazivanja u kaznenom postupku na ovlaštenom tužitelju te da se svaka dvojba u pogledu odlučnih činjenica mora tumačiti u korist optuženika, kako je i propisano člankom 3. stavcima 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26– dalje u tekstu: ZKP/08-26), a u konkretnom slučaju, nakon cjelovite analize svih provedenih dokaza, utvrđeno je postojanje samo osnovane sumnje u pogledu toga je li upravo optuženik počinitelj kaznenog djela, a što nikako nije dostatno za donošenje presude kojom se optuženik proglašava krivim.
7.1. Osim toga, žalbeni navodi državnog odvjetnika svode se isključivo na drugačiju ocjenu izvedenih dokaza i pokušaj da se iz posrednih indicija izvede zaključak o krivnji optuženika, što se ne može prihvatiti u situaciji kada ti dokazi ne dosežu potreban stupanj sigurnosti.
8. Kako ovaj sud ne nalazi da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti neki odlučni dokaz, niti da je njegova ocjena dokaza proizvoljna, nelogična ili u suprotnosti s pravilima logike i iskustva, tako je valjalo prihvatiti žalbu državnog odvjetnika i potvrditi prvostupanjsku presudu.
9. Budući da nije utvrđeno postojanje povreda zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08-26, odlučeno je kao u izreci u skladu s člankom 482. ZKP/08-26.
Split, 14. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Neven Cambj
