K-1211/2024-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27., Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Katarini Peršen, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Maje Šarić, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optužene GT zbog kaznenog djela protiv pravosuđa – lažnim prijavljivanjem kaznenog djela – djela opisanog po čl. 304. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25 – u daljnjem tekstu: KZ/11), na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva br. K-DO- 2331/2015 od 28. lipnja 2016. na raspravi održanoj 10. travnja 2026., a objavljene 14. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br.:152/08, 76/09, 80/11, 91/12,143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 - dalje u tekstu: ZKP/08), kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu K-775/2016 od 24.siječnja 2017. u odnosu na optuženu ŠT stavlja se i z v a n s n a g e.

II.

II. Na temelju članka 453. toč. 1. ZKP/08

Optužena : GT, OIB: [osobni identifikacijski broj]. kći pok. G i pok. RT, rođena Š, rođena **.**.1938. u [adresa], općina Cista provo, sa boravištem na adresi [adresa] otok Brač, državljanka Republike Hrvatske, završena osnovna škola,udovica, majka dvoje djece,neosuđivana

oslobađa se od optužbe

da je 26.lipnja 2015. između 12:15 i 12:45 sati u Bolu, u prostorijama Policijske postaje Brač, iako svjesna da je vlastoručno potpisala Ugovor o darovanju nekretnina od 20. srpnja 2012., na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv CT i NT zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave u kojoj je neistinito navela da su imenovani krivotvorili njezin potpis na predmetnom dokumentu,

dakle, prijavila da je počinjeno kazneno djelo i prijavila dvije osobe da su počinile kazneno djelo, iako je znala da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi, pa da bi time počinila jedno produljeno kazneno djelo protiv pravosuđa

– lažnim prijavljivanjem kaznenog djela – djelo opisano i kažnjivo po članku 304. stavku 1. KZ/11 uz primjenu članka 52. istog Zakona.

III. Na temelju čl. 158. st.3. ZKP/08 upućuju se oštećenici ČT i LT da imovinskopravni zahtjev mogu ostvarivati u parnici.

IV. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod brojem K-DO-2331/2015 od 28. lipnja 2016. protiv optužene GT, a zbog kaznenog dijela navedenog u uvodu presude.

2. Na temelju čl. 544. st. 1. ZKP/08 kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu K-775/2016 od 24. siječnja 2017. u odnosu na optuženu ŠT stavljen je izvan snage.

3. Na temelju čl. 407. st. 3. ZKP/08 kazneni postupak se vodi iznova obzirom je rješenjem Županijskog suda u Osjeku br. Kž-560/2024-4 od 15. studenoga 2024. ukinuta presuda ovog suda br. K-775/2016-75 od 26. lipnja 2024. te je predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje kao što je spis gornji br. (ranije K-775/2016) dodijeljen u rad u referadu 23 K iz referade 27 K sa datumom 16. srpnja 2025.

4. Na raspravi održanoj 10. travnja 2026. optužena se očitovala o optužnici navodeći kako se ne smatra krivom te da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

5. U dokaznom postupku suglasnošću stranaka pregledani i pročitani su: zapisnik o zaprimanju kazne prijave PU Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Brač, br.511-12-25- 03-20/26-15 od 26. lipnja 2015. (list 18-19 spisa),grafološko vještačenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić"(list 70-80 spisa),ugovor o darovanju nekretnina darovateljice GT obdarenika CT i AT od 20. srpnja 2012. (list 44-47 spisa),preslika stranice 185 javnobilježničkog upisnika o ovjerama i potvrdama Javnobilježničkog ureda Ervina Kuzmanića od 2012. godine (list 8 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PUSD, Policijske postaje Brač, broj:0994163 (list 41 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka TT (list 87-88 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje HT (list 89-90 spisa), dopis osumnjičene GT od 22. lipnja 2016. (list 99-100 spisa), preslika osobne iskaznice GT uz broj ovjere: OV-3341/12(list 50 spisa), presuda OGZ-a poslovnog broja PN-679/2017, zapisnik o ispitivanju oštećenika-žrtve NT od 17. rujna 2019.(list spisa 173-175), zapisnik o ispitivanju oštećenice-žrtve LT od 4. studenog 2019. (list spisa 182-185), zapisnik o ispitivanju svjedokinje HT **.**.2019. (list spisa 192), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐT od 31. siječnja 2020.(list spisa 201-203).

6. Stranke nisu imale primjedbi na provedene dokaze.

7. Prije iznošenja obrane sud je pregledao izvadak iz kaznene evidencije za optuženu prema kojem je kazneno neosuđivana osoba.

8. Iznoseći obranu optužena je navela kako ostaje u cijelosti kod svoje ranije obrane te ju je dopunila navodeći kako se ni o njoj kao ni o kući u kojoj stanuje nitko ne brine. Njena unučad FT i LT da se ne brinu za nju na bilo koji način iako se cijeli život brinula o njima više od njihove majke. Navodi da je unučad uzdržavala a sada da je nisu nikada niti nazvali. Uzdržava se od mirovine pokojnog supruga koja iznosi 550,00 eura. Svojoj unučadi je omogućila školovanje u Londonu i to tako što im je za studij ukupno platila 500.000,00 eura a zbog dugova majke IT i ST da je morala prodati dvije kuće u [adresa] i to na Prekrižju i Bukovači.

8.1. Ranije u svojoj obrani optužena je navela da su joj oštećeni LT i ČT unuci, djeca od sina, a sin je rastavljen. Cijeli život se brinula za njih dvoje i imala veliko povjerenje u iste. Zbog tog događaja navodi da joj se narušilo zdravstveno stanje. Sinu i njegovoj sada bivšoj ženi je pomagala u podmirenju novčanog dugovanja radi čega je prodala dvije kuće. Radi svega je morala 2005. preseliti u [adresa] na [adresa], u kuću nje i pok.supruga, a u koju su joj ulazak kritične prigode zabranili unuci. Na raspravi dodaje da joj je neposredno prije LT preko telefona rekla da joj je pristup na [adresa] zapriječen pa je ona sva uznemirena došla iz Zagreba autobusom na [adresa]. Tamo je zatekla svoju kuću u lancima i kamere na kući. Nakon 5 minuta došao je policajac. Pretpostavlja da ga je nazvala LT .Od svega toga pozlilo joj je. U obrani u prethodnom postupku navodi da kad je policiji rekla da na ugovoru nije njezin potpis da je mislila reći da nije taj ugovor potpisala te da ne zna jesu li oni njoj dali da nešto potpiše. Ona da ne zna što je zapisnik o zaprimanju kaznene prijave a policiji da je samo tada pričala što joj se događa. Sa unucima da je doista pričala o darovanju predmetne kuće ali da je u ugovoru trebalo naznačiti da ona i sin imaju za života pravo istu koristiti a toga u ugovoru nije bilo. Na raspravi u svom iskazu izričito navodi da nije čitala sadržaj tog ugovora ali da ga je doista potpisala u javno bilježničkom uredu sada pokojnog Ervina Kuzmanića. Tamo joj ništa nije bilo pročitano, već samo zatraženo da ga potpiše. Pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu je preko odvjetnika pokrenula građansku parnicu kako bi se taj ugovor stavio van snage i donesena je nepravomoćna Pn-679/2017 kojim je prihvaćen njen zahtjev kojim se utvrđuje da je sporni ugovor ništetan i ne proizvodi pravni učinak. Pred kućom na [adresa] joj je pozlilo te su je policajci odveli na hitnu, a nakon nje su je doveli u policijsku stanicu gdje su joj, kad su čuli njenu priču, rekli da će da će neovisno o njenoj volji podnijeti prijavu protiv ST i IT.

8.2. Pregledom dopis osumnjičene GT od 22. lipnja 2016. (list 99-100 spisa) proizlazi da je GT dopunila obranu u kojoj navodi da negira da bi napravila ovo što su njeni unuci rekli. Da je zbog toga što su unuci i njena bivša snaha rekli jako bolesna da se liječi i stanuje kod sina u Zagrebu jer da je morala na operaciju. Da je unucima dala sve što je imala a njen sin i snaha da su imali poslovnih problema zbog kojih da je prodala svoje dvije kuće i vratila njihove milijunske dugove i radi toga da je morala otići živjeti u kuću u [adresa] na otoku [adresa] koju je izgradila sa svojim pokojnim mužem a ta kuća da je pod hipotekom zbog njihovih dugova. Unuci da su se prema njoj počeli ponašati loše kada je dobila neke novce u jednom postupku i kada ih je zvala da im kaže da će te novce ostaviti sebi za stare dane a oni da joj se nisu javili jer su htjeli te novce za sebe da su je zbog toga prijavili ali da je prijava odbačena. Kada im nije dala novce da su unuci napravili ovo u [adresa] iako bi poslije njene smrti sve oni dobili. Otišli su na [adresa] i izbacili iz kuće njene rođake stavili lance na kući i rekli joj da ne dolazi prijetili joj da će je policija zatvoriti ako dođe. Sa sinom je otišla u [adresa] ali je nisu htjeli pustiti u kuću a kada je došla policija da im je rekla da je to njena kuća i da su je unuci izbacili i da joj ne daju ući u kuću a policija da joj je rekla da unuci imaju ugovor i da im je darovala kuću i da je bila izvan sebe jer da nije znala da taj ugovor postoji. Kada su joj pokazali ugovor da im je rekla da to nije njen potpis i da nije bila u javnog bilježnika jer da se ne sjeća da su je unuci vozilo kod javnog bilježnika da nešto potpiše. Kada je policiji rekla da nije njen potpis da je mislila reći da nije potpisala takav ugovor i da ne zna je su li oni njoj dali nešto da potpiše a da joj nisu rekli da potpisuje ugovor. Da je znala da potpisuje ugovor o darovanju te kuće da bi to sigurno znali njeni sinovi ĐT i R a oni o tome ne znaju ništa. Poslije kada je vidjela taj ugovor da u istome nigdje nije pisalo da ona i njen sin imaju pravo biti u kući dok su živi i da je zato tvrdila da takav ugovor ne bi potpisala i da nije znala da potpisuje ugovor o darovanju. Ne zna je su li joj unuci i bivša nevjesta nešto podmetnuli da potpiše jer da im je u dva navrata davala osobnu iskaznicu i da je nešto potpisivala jer im je vjerovala a ugovor da unuci nisu dali na sud da se proknjiži. Kada je vidjela taj ugovor rekla je sve svom odvjetniku koji je nazvao unuke i rečeno im je da se taj ugovor opoziva. U policiji da je sve ovo ispričala i da ne zna što je tamo u policiji potpisivala. Ne zna što je zapisnik o zaprimanju kaznene prijave a policiji da je samo ispričala što joj se događa.

9. Obzirom optužena negira počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret prvo je valjalo iznijeti nesporne činjenice a te su da je optužena 26. lipnja 2015. između 12:15 i 12:45 sati u [adresa] u prostorije Policijske postaje Brač optužena na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv CT i NT zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ-a.

10. Ono što je u ovom postupku sporno jest je li optužena kada je bila u policiji bila svjesna da je vlastoručno potpisala Ugovor o darovanju nekretnina od 20. srpnja 2012. kao i da je postupala s namjerom tj. da je na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv CT i NT zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave u kojoj je neistinito navela da su imenovani krivotvorili njezin potpis na predmetnom dokumentu.

11. Prema zapisniku o zaprimanju kaznene prijave koja se nalazi na listu 18-19 spisa proizlazi da je kaznena prijava sastavljena u PP Brač 26. lipnja 2015. te da je prijavitelj GT zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. i narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora iz čl. 141. st. 1. KZ-a te da je prijavitelj upozoren u smislu čl. 205. st. 2. ZKP-a da će počiniti kazneno djelo lažnog prijavljivanja iz čl. 304. KZ-a ako prijavi određenu osobu da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po sl.dužnosti iako zna da ta osoba nije počinitelj, kao i onda ako prijavi da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti iako zna da to djelo nije počinjeno ili ako sam sebe prijavi za takvo djelo iako ga nije počinio. Nadalje, iz sadržaja zapisnika o zaprimanju kaznene prijave proizlazi da je prijavitelj GT **.**.2015. oko 18,00 sati zajedno sa sinom ĐT došla do svoje kuće u [adresa] gdje i prebiva te da su ustanovili da su promijenjene brave na svim /2/ ulaznim vratima kuće radi čega je GT pozvala policiju koji su bili u blizini i došli su za 5 minuta kada se ustanovila da je u kući njena unuka CT i njezin prijatelj C i da je CT dala policiji darovni ugovor na uvid kojeg je i ona dobila na uvid i da odgovorno tvrdi da potpis na navedenom darovnom ugovoru nije njen. Nadalje, iz sadržaja prijave proizlazi da je prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu br. X-O-10096/2000 vlasnik kuće GT i da u zemljišnim knjigama nije upisana iz razloga jer je prije nasljeđivanja postojala zabilježba Hypo Lesasinga zbog dugovanja. U kući da se nalaze sve stvari GT i da u svojoj kući GT prebiva od 15.09.2015. a unuka da je ne pušta u kuću te joj je jedina opcija zamoliti djecu da je prime na stan ili spavati na ulici. Vezano za tvrdnju da nije potpisala darovni ugovor GT temelji na činjenici da ju je njena bivša nevjesta majka unuke CT u dva navrata tražila osobnu iskaznicu i to prvi put zbog sastavljanja darovnog ugovora a drugi put navodno zbog provjere upisa u zemljišne knjige i da se dobro sjeća da je navela kako želi provjeriti kako je napisan darovni ugovor i da ga želi pročitati prije potpisivanja i da je činjenica da ga nije pročitala niti potpisala i da nije bila u uredu javnog bilježnika u Supetru jer da ne zna niti gdje je.

12. Prema Ugovoru o darovanju koji se nalazi na listu 44-47 proizlazi da je darovateljica GT a obdarenik CT i OT da je sklopljen u [adresa] 20.7.2012. te da je ovjeren potpis darovatelja GT u javno bilježničkom uredu Ervina Kuzmanića broj ovjere OV-3341/12 dana 20. srpnja 2012. Iz sadržaja tog ugovora proizlazi kako su predmet darovanja nekretnine i to zk.č.br. 633/4 i zk.č.br. 633/5 sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] građevinski objekt sagrađen na naprijed navedenoj nekretnini a darovateljica je izvanknjižni vlasnik navedenih nekretnina.

13. Prema preslici stranice 185 javnobilježničkog upisnika o ovjerama i potvrdama Javnobilježničkog ureda Ervina Kuzmanića od 2012. godine (list 8 spisa) proizlazi da je pod rednim brojem 3341 i 3342 sa datumom 20. srpnja 2012. u rubrici stranka navedena GT i da je potpisano. Iz preslike osobne iskaznice koja se nalazi na listu 50 spisa proizlazi da se radi o osobnoj iskaznici GT sa datumom izdavanja 15.09.2009. da je ŠT adresa prebivališta [adresa].

14. Prema grafološkom vještačenju proizlazi da je skriptor spornog potpisa na originalnom ugovoru o darovanju nekretnina od 20.srpnja 2012. u rubrici „Darovateljica“ i skriptor potpisa na ime GT koji se nalazi u Upisniku o ovjerama i potvrdama javnog bilježnika Ervina Kuzmavića 20.srpnja 2012. pod rednim brojem "3341" vrlo vjerojatno GT. Pri tome glavni vještak za rukopise u mišljenju obrazlaže sporne i nesporne materijale, daje analizu i metodu ispitivanja, kao i usporedbu potpisa na spornom i nespornom materijalu te pojašnjava da je usporedbom spornih potpisa okrivljene na ugovoru i potpisa na fotokopiji lista iz upisnika o ovjerama i potvrdama s nespornim potpisima okrivljene utvrđene sličnosti u općem grafijskom izgledu cjelokupnog potpisa tako i grafema „M“, „MA“ i „T“, stupnju ispisanosti, ritmu i dinamici pisanja, kvaliteti poteza, veličini i nagibu grafema. Na nalaz i mišljenje grafološkog vještaka nije bilo primjedbi. Mišljenje vještaka je prihvaćeno u cijelosti s obzirom da je detaljno obrazložen, a iz nalaza i mišljenja proizlazi da je ovlašteni vještak uzeo u obzir sve relevantne elemente i da je dao jasno očitovanje o autentičnosti potpisa s time da niti stranke nisu predlagale daljnje dokaze na tu okolnost

15. Prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta PUSD, Policijske postaje Brač, broj:0994163 (list 41 spisa) proizlazi da su od TT oduzeti predmeti i to izvornik ugovora o darovanju nekretnine br. OV-3341/12 od 20. srpnja 2012. i preslika dijela upisnika o ovjerama i potvrdama u kojem je pod red.br. OV-3341/12 stranica br. 185 godina 2012.

16. Tijekom postupka ispitan je svjedok TT a s čitanjem i pregledom iskaza su stranke bile suglasne. Imenovani je u bitnome naveo kako je vršitelj dužnosti javnog bilježnika u Supetru na [adresa] od 5. listopada 2015. nakon smrti pok. Ervina Kuzmanića koji je do tada obnašao dužnost javnog bilježnika a prije toga da je radio na mjestu prisjednika. Naveo je kako imaju veliki broj stranaka i da se ne može sjetiti svih detalja a za ŠT da su ga već nekoliko puta pitali pol.službenici PP Brač i da se nije odmah mogao sjetiti o kome je riječ. Ervin Kuzmanić da je uveo običaj da se svakoj osobi starije životne dobi kopira osobna iskaznica prilikom ovjere potpisa i spremi pod broj ovjere i da se provjerom tog imena i prezimena u njihovoj evidenciji sjetio da je GT bila u njihovom uredu 2012. kada je ovjerila potpis na nekom dokumentu a pregledom dokumenta da je utvrdio da je ista osoba ovjerila svoj potpis u njihovom uredu i ranije 2010. Naveo je kako je bilo očito da su potpisi iz 2010. i 2012. podudarni i da nema nikakve sumnje da potpis na dokumentu pripadaju ŠT jer da prije potpisivanja utvrde identitet potpisnika a zatim da pitaju tu osobu je li pročitao dokument tj. zna li što potpisuje jer im tako nalaže Zakon i pravila struke.

17. Svjedokinja HT čiji je iskaz pregledan i pročitan suglasnošću stranaka navodi da u javnobilježničkom uredu pok. Ervina Kuzmanića radi od 1995. i da su početkom 2016 u njihov ured došli pol.službenici PP Brač koji su se raspitivali o ženskoj osobi pod imenom GT a da joj njeno ime u tom trenutku nije ništa značilo jer im u u ured ulazi veliki broj ljudi i da zapamte samo one koji imaju nekakve izražene tjelesne ili karakterne osobine. Da u uredu uvijek kopiraju osobne iskaznice starijih osoba koje dođu ovjeriti ili solemnizirati neki dokument pa da su to učinili i prilikom dolaska GT. Navodi kako je nakon što je vidjela presliku osobne iskaznice u njihovim evidencijama s sjetila GT i da je barem jedan bila u uredu 2012. a kasnije da su utvrdili da je bila i ranije 2010. Navodi kako bi je mogla opisati da se radi o osobi starije životne dobi četvrtastog lica crne kose svezane u rep bez uočljivih karakteristika. Presliku ovjere na kojoj se nalazio potpis GT kao i sporni dokument u izvorniku su dali policiji. Svjedokinja je na raspravi 28. studenoga 2019. navela kako se sjeća da joj je pok. Ervin Kuzmanić rekao da je GT došla u ured radi ovjere potpisa na nekom ugovoru koji je zaključila s unucima i misli da je 2012. kada je GT pristupila u ured došla u pratnji dvije osobe i da se radilo o jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi. Navela je tada kako nitko s njom nije pokušao razgovarati nikada u svezi činjenice ovjere potpisa na ugovoru te da ne bi znala da se radilo o ŠT te 2012. da nisu pristupili pol.službenici u ured i da nije vidjela njenu osobnu iskaznicu u evidenciji javnobilježničkog ureda. Nije bila ovlaštena za ovjerovljivanja dokumenata jer je bila zaposlena kao službenica u tom uredu. Nije čula što se u javnobilježničkom uredu događalo u smislu možebitnih razgovora te možebitnih sugestija poradi dokumenta na kojem je trebalo ovjeriti potpise.

18. Iskaz svjedoka-oštećenika-žrtve IT, čiji je iskaz pregledan i pročitan suglasnošću stranaka, u kojem navodi da mu je optužena baka i da je s optuženom i svojom sestrom 2012. sklopio ugovor o darovanju, da je baka njemu i sestri darovala kuću u [adresa] na otoku [adresa] koja da je u to vrijeme bila u vlasništvu njegove bake. Ugovor da je potpisan a prethodno da su njegova majka, sestra i on razgovarali s bakom na okolnosti sklapanja tog ugovora i baka da je pristala a on i sestra da su sadržaj ugovora baki i predočili. Da je sa sestrom i bakom otišao u javnobilježnički ured Ervina Kuzmanića u Supetru gdje da su takav ugovor i potpisali a nakon čega da je ugovor ovjeren i baka da im je po potpisivanju ugovora predala ključeve od kuće. Te 2012, kao i 2013., 2014 su tijekom ljeta zajednički boravili sestra, baka i on u toj kući i odnosi da su bili korektni sve do 2015. kada si se promijenili pa da su odnosi između sestre i njega s jedne strane i bake s druge strane postali poremećeni a sve zbog toga što su saznali da je baka prevarila i oštetila u jednom postupku njihovu majku radi čega da su bili ljuti te su promijenili brave kako baka ne bi mogla ući u tu kuću koja da je bila u njihovom posjedu a baku da nisu izbacili iz kuće jer je tada živjela u [adresa] kod svog sina N. Svjedok navodi kako su baka i njegov otac ĐT pokušali promijeniti brave da su zbog toga privedeni na policiju te da su baka i njegov otac uspjeli promijeniti brave na toj kući nakon čega da sestra i on nisu se vraćali u tu kuću jer da nisu htjeli ulaziti u konflikte. Njegova baka da je protiv sestre i njega podnijela kaznenu prijavu u kojoj je navela da su sestra i on ugovor o darovanju „lažirali“ da su krivotvorili njen potpis ali da je grafološkim vještačenjem utvrđeno da nisu krivotvorili bakin potpis jer da potpis pripada upravo njegovoj baki. Da je sa sestrom u dva navrata tražio predbilježbu prava vlasništva na toj kući ali da im je zahtjev odbačen zbog toga što je kuća u fiducijarnom vlasništvu Hypo leasing banke. Prvi put da su predbilježbu zatražili kada su baka i njegov otac uspjeli promijeniti bravu i ući u kuću a drugi put nakon proteka od dva tjedna po ulasku bake i njegovog oca u kuću i to po prijedlogu tadašnjeg odvjetnika.

18.1. Svjedok FT navodi kako nisu zatražili predbilježbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama u periodu od 2012. po zaključenju ugovora pa do 2015. unatoč činjenici da iz čl. 1. toč. 1. t. proizlazi da ugovorne strane su suglasne da je tražbina društva Hypo Leasinga opisana u čl. 1.1. predmetnog ugovora u cijelosti podmirena a iz kojeg razloga je fiducijarno pravo vlasništva upisano na nekretnini radi osiguranja tražbine neosnovano i podložno brisanju, jer su s bakom imali korektne odnose i nisu to smatrali prioritetnim, tj. urgentnim. Predmetni ugovor da je izraz volje njegove bake i da baka nije tražila nikakvo osiguranje ni pravo pa ni pravo doživotnog korištenja predmetne nekretnine. Da su postojale dvije verzije ugovora sačinjena po različitim odvjetnicima i da su bili identični a jedina razlika da se drugom verzijom ugovora o darovanju nastoji spriječiti Hypo Leasing banku u smislu pobijanja predmetnog ugovora. Prilikom sastavljanja prvog ugovora da nije bio nazočan u uredu odvjetnika Babića u Zagrebu a kod sastavljanja drugog ugovora u uredu odvjetnice Vrsaljko da je bila njegova sestra i majka. Baka da je odlučila darovati nekretninu sestri i njemu uslijed činjenice da je njihov otac ĐT upao u dugove te praktički sve izgubio pa da je bila svjesna da ih je potrebno zbrinuti. Baka da nije zbog lošeg poslovanja oca izgubila nekretninu jer da nije bila upisana kao vlasnica. Osobne stvari koje se nalaze u toj kući da pripadaju baki ali da su u kući i osobne stvari njegove sestre, majke i njega. Navodi da su sestra i on iz sigurnosnih razloga promijenili bravu 2015. jer im je baka prijetila da će doći u kuću zajedno sa svojim sinom, njihovim stricem i da su smatrali da su na temelju tog ugovora o darovanju sestra i on izvanknjižni vlasnici te kuće u [adresa]. Tada 2015. kada je policija uredovala da nije primijetio da je baka bila u lošem zdravstvenom stanju i da mu je poznato da je bakino zdravstveno stanje jako dobro. Nema saznanja gdje mu baka sada živi a u odnosu na predmetni ugovor o darovanju da je u tijeku parnični postupak jer da baka pokušava pobiti taj ugovor.

19. Iskaz svjedokinje-oštećene-žrtve ST je pregledan i pročitan suglasnošću stranaka koja navodi da je 2012. GT, njena baka s njenim bratom IT i njom potpisala ugovor kojim im daruje nekretninu, kuću u [adresa] na otoku [adresa]. Prije sklapanja ugovora da su brat i ona o okolnostima sklapanja ugovora razgovarali s bakom. Baka ne samo da je pristala na sklapanje tog ugovora već ga je potencirala jer je njen otac a bakin sin ĐT poslujući upropastio svu obiteljsku imovinu i da je baka htjela zbrinuti njenog brata i nju. Nakon sastavljanja ugovora da je baki predočen. Ugovor su potpisali kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića iz Supetra i da je ugovor javni bilježnik ovjerio. Baka da je po povratku od javnog bilježnika predala ključeve od kuće. Te 2012, kao i 2013., 2014 su tijekom ljeta zajednički boravili sestra, baka i on u toj kući i odnosi da su bili korektni sve do 2015. kada si se promijenili pa da su odnosi između sestre i njega s jedne strane i bake s druge strane postali poremećeni a sve zbog toga što su saznali da je baka oštetila u jednom postupku njihovu majku za iznos od 1.000.000,00 kuna jer da je taj novac baka zadržala za sebe umjesto da ga je dala njenoj majci. U ljetnom periodu da je s bratom odlučila posjetiti kuću u [adresa] ali da su u kući zatekli već broj nepoznatih osoba i da se radilo o konobarima iz jednog ugostiteljskog objekta kojima je njena baka odlučila iznajmiti unatoč činjenici što im je prethodno darovala kuću. Brat i ona da su uspjeli ishoditi iseljenje tih konobara a brata IT da je nazvala baka i zaprijetila da će sa sinom R doći i „napraviti reda“. U [adresa] je baka došla sa sinom ĐT koji je Gajev i njen otac, te su namjeravali promijeniti bravu u čemu prvi put nisu uspjeli jer su kod tog pokušaja privedeni na policiju, a drugi dan da su uspjeli i na kući promijenili bravu i taj drugi put da se brat FT i ona nisu nalazili u toj kući već da su bili u kući njihove majke VT u [adresa].

19.1. Brat i ona nisu se vraćali u tu kuću te 2015 pa ni kasnije jer nisu željeli daljnju eskalaciju postojeće situacije. Potom da je baka državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu u kojoj je navela da su njen brat FT i ona na spomenutom ugovoru o darovanju te kuće u [adresa] na otoku [adresa] krivotvorili njen potpis. Takva kaznena prijava protiv brata i nje da je odbačena jer je grafološkim vještačenjem utvrđeno da ni brat ni ona nisu krivotvorili potpis već da potpis neprijeporno pripada baki. Navela je kako je zajedno s bratom FT nakon nekog vremena zatražila predbilježbu prava vlasništva na toj kući a u čemu da nisu uspjeli jer je Hypo leasing na toj nekretnini imao upisano fiducijarno pravo vlasništvo na toj kući. Predbilježbu da su zatražili u periodu između 2012. i 2015. a odmah je nisu zatražili jer nisu to smatrali prioritetnim i nužnim. S ocem ĐT da je bila u dobrim odnosima do dolaska oca ĐT i bake GT u [adresa] na [adresa] a kada su promijenili bravu a nakon toga da su odnosi s ocem poremećeni. Nije joj poznato zašto je otac ĐT zajedno s bakom došao na toj kući promijeniti bravu niti joj je jasan razlog ili motiv takvog njihovog postupanja. Navodi kako su u toj kući ostale kako njene tako i bratove vrijedne stvari primjerice njen klavir. Nije joj poznato tko živi u toj kući jer od kada je baka promijenila bravu da se nije vraćala niti ima ključ od kuće.

20. Iskaz svjedoka ĐT, čiji je iskaz pregledan i pročitan suglasnošću stranaka, u kojem navodi kako je 25. lipnja 2015. zajedno s majkom ŠT došao u [adresa] na [adresa] te su pokušali ući u kuću ali da je kuća bila zatvorena te okovana lancima, a na ulaznim vratima su bile izmijenjene brave pa da nisu uz pomoć ključa mogli ući da bi se nakon nekoliko trenutaka pojavila policija i da ih je pitala policija što tu rade a dok je razgovarao s policijom da je vidio unutar kuće kći CT s njenim momkom i da je kći u ruci mahala s nekim listom papira koji papir da je predala policajcu kroz prozor. Taj policajac da mu je rekao da se radi o ugovoru o darovanju predmetne kuće za koji ugovor da je tada prvi put čuo a majka da je bila iznenađena i nije mogla doći sebi. Policijski službenik mu nije htio pokazati taj ugovor i da ugovor o darovanju te kuće nije nikada vidio. Nije mu poznato zbog čega su njegova djeca FT i CT pogoršali odnose s njim tako i njegovom majkom ŠT jer da je odnos prije dva mjeseca od opisanog događaja bio izuzetno dobar kao i da mu nije poznat razlog zbog čega su njegova djeca promijenili prezime, tj. preuzeli prezime njihove majke. Od 2005. GT da živi u predmetnoj kući u [adresa] da živi i danas a njegova djeca FT i CT da dolaze povremeno a nije mu poznato kada je njegova kći CT prije opisanog događaja došla u tu kuću.

20.1. Svjedok ĐT navodi da je 25. lipnja 2015.s majkom GT došao u kuću u [adresa] jer su ih kontaktirali rođaci njegove majke koji su u toj kući živjeli te im rekli da im je njegova bivša supruga poručila da se radi o kući njene djece i da imaju dva sata za iseliti iz kuće. GT da je razgovarala telefonski s unukom FT i da je primijetio da je majka GT „promijenila boju lica“ a nakon telefonskog razgovora da mu je majka rekla da joj je FT rekao da ako dođe u kuću u [adresa] da će je privesti policija. 25. lipnja 2015. kada je davao izjavu u službenim policijskim prostorijama da se nalazio s majkom cijelo vrijeme. Nije čuo da je majka tom prigodom rekla da želi podnijeti bilo kakvu kaznenu prijavu i da se ne sjeća je su li majku upozorili na njena prava u vezi podnošenja kaznene prijave. Navodi da je njegova majka rekla tada u prostorijama policije da predmetni ugovor o darovanju vidi prvi put odnosno da ga ranije nije vidjela a kada je po izlasku iz policije razgovarao s majkom da mu je rekla da je taj ugovor prvi put vidjela u službenim policijskim prostorijama. Njegova majka da je uslijed dugovanja i poslovnih neuspjeha njegove bivše supruge ostala bez dvije nekretnine, dvije kuće u [adresa] i da je ta kuća u [adresa] na [adresa] jedina nekretnina u kojoj njegova majka može živjeti. Nije mu poznato je li bilo sporova između njegove majke s jedne strane te njegove bivše supruge i njihove zajedničke djece s druge strane u svezi novca.

21. Pregledom nepravomoćne presude br. PN-679/17 Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 29. siječnja 2024. proizlazi kako se tom presudom utvrđuje da je Ugovor o darovanju sklopljen 20. srpnja 2012. ništetan i da ne proizvodi pravne učinke jer mu nedostaje propisana forma.

22. Spornu činjenicu da bi optužena GT bila svjesna kada je bila u prostorijama Policijske postaje Brač, da je vlastoručno potpisala Ugovor o darovanju nekretnina od 20. srpnja 2012. tj. da bi tom prilikom postupala s namjerom tj. da je na zapisnik podnijela kaznenu prijavu protiv UT ex. GT i NT zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave u kojoj je neistinito navela da su imenovani krivotvorili njezin potpis na predmetnom dokumentu sud nakon ovako izvedenih dokaza nije našao utvrđenim. Naime, sama optužena je opisala odnos s unucima, kao i odnos s njihovom majkom koji je prethodio njenom dolasku u prostorije Policijske postaje Brač. Ispitani svjedoci CT i ČT su u opisu odnosa suglasni s opisom koji je dala baka jer su potvrdili da su odnosi bili dobri do onog trenutka kada je baka, u ovom postupku optužena zaprimila određeni novac i taj novac nije dala majci ST i NT a jedina razlika u njihovim opisima jest ta da CT i FT tvrde da je time njihova majka oštećena od strane bake, ovdje optužene dok optužena navodi kako je do tada sve dala svojim unucima i da je financijski pomagala bivšoj nevjesti, a novac da je doista zadržala za sebe i svoje potrebe. Nadalje, prema zapisniku o zaprimanju kaznene prijave proizlazi da je istu potpisala optužena kao što je uneseno upozorenje sukladno čl. 205. st. 2. ZKP-a, međutim, sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi je li takvo upozorenje optužena razumjela. Pa tako iz iskaza svjedoka ĐT proizlazi kako nije čuo da bi optuženu, njegovu majku u prostorijama PP Brač upozorili da podnosi kaznenu prijavu niti na posljedice podnošenja lažne kaznene prijave. Pri tome je sud cijenio okolnosti inkriminiranog događaja kada je optužena zajedno sa sinom ĐT ocem ST i NT iz [adresa] pristupila u kuću u [adresa] a gdje je optuženoj prema podacima u spisu osobnoj iskaznici prijavljeno prebivalište od 2005. a za koju je njen sin ĐT naveo kako je to jedina nekretnina u kojoj njegova majka, optužena može stanovati jer je ostale nekretnine zbog dugova i lošeg poslovanja njegove bivše supruge, majke ST i NT morala prodati.

23. Iz sadržaja samog zapisnika o zaprimanju kaznene prijave ne proizlazi da je optužena pristupila kako bi prijavila unuke radi krivotvorenja njenog potpisa na predmetnom dokumentu već zbog toga što je prije dolaska u prostorije PP Brač zatekla promijenjene brave na ulaznim vratima kuće o čemu je svjedočio ispitani svjedok ĐT a što uostalom nisu osporili niti ispitani svjedoci CT i ČT a što je vidljivo i prema tome što je pol.službenik u zapisniku osim čl. 278. st. 1. KZ-a naveo i narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora iz čl. 141. st. 1. KZ-a. Obrana optužene se podudara i sa sadržajem zapisnika o zaprimanju kaznene prijave u kojoj se navodi da je njena nevjesta u dva navrata tražila njenu osobnu iskaznicu i to prvi put zbog sastavljanja darovnog ugovora a drugi put zbog provjere upisa u zemljišne knjige. Iako prijaviteljica GT u zapisniku prijave navodi da potpis na darovnom ugovoru nije njen iz samog sadržaja zapisnika o zaprimanju kaznene prijave ne proizlazi o kojem darovnom ugovoru je riječ osim da se radi o ugovoru koji je policiji dala CT. Sud je poklonio vjeru obrani optužene kada navodi kako predmetni ugovor koji je pribavljen od javno bilježničkog ureda ET, nije pročitala, a što je potkrijepljeno i nepravomoćnom presudom Općinskog građanskog sudu u Zagrebu br. PN-679/17 kojom je utvrđeno da je predmetni ugovor ništetan i ne proizvodi pravne učinke, međutim obrani optužene u dijelu u kojem navodi kako nije potpisala ugovor o darovanju nekretnina od 20. srpnja 2012. sud nije poklonio vjeru obzirom prema grafološkom vještačenju proizlazi da je skriptor spornih potpisa na Ugovoru o darovanju nekretnina od 12. srpnja 2012. u rubrici „darovateljica“ vrlo vjerojatno GT. Ovdje je za navesti da sud nije imao uvid u ugovor koji je policiji dala CT a koji je predočen optuženoj prilikom sastavljanja zapisnika o zaprimanju kaznene prijave a o postojanju dvaju ugovora o darovanju je iskazivao svjedok ČT.

24. Kada se uzme u obzir da je optuženoj prijavljeno prebivalište upravo u toj kući u [adresa], otok [adresa] da su po njenom dolasku promijenjene brave na vratima upravo od strane u ovom postupku oštećenih ST i NT kao i dio obrane optužene kada navodi da jest razgovarala o darovanju te kuće unucima ali da je uvjetovala da ona i njezin sin, otac ST i NT na toj kući imaju pravo doživotnog uživanja, koju obranu sud nalazi uvjerljivom, dok iskaze oštećenika ST i NT u dijelu u kojem navode kako baka, ovdje optužena nije uvjetovalo bilo kakvo pravo prilikom sklapanju tog ugovora sud nalazi nelogičnim i neživotnim pa samim time sud nalazi dvojbenim da bi optuženoj bio pročitan predmetni ugovor kao i da joj je dano objašnjenje što potpisuje kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića obzirom je jedino nesporno da je ovjeren potpis optužene na predmetnom ugovoru a što proizlazi i iz nepravomoćne presude Općinskog građanskog suda kojom je utvrđena ništetnost i da ne proizvodi pravne učinke predmetni ugovor jer mu nedostaje propisana forma, što posljedično dovodi do toga da je izostankom solemnizacije ugovora, prema kojoj javni bilježnik sukontrahentima ugovora čita ugovor i upozorava na njegove posljedice, a što je u konkretnom slučaju izostalo, a svrha takvog zaključivanja ugovora je sprječavanje eventualnih zlouporaba i zaštita prava trećih osoba. Nadalje, sud je uzeo u obzir i činjenicu da oštećenici nisu nikada dali na provedbu u zemljišnik predmetni ugovor niti je u ovom postupku na bilo koji način utvrđeno da bi oštećenici bili u posjedu jer i sami oštećenici navode kako su samo povremeno dolazili u kuću u [adresa], otok [adresa] a od 2015. da uopće nisu dolazili u kuću. Ispitani svjedoci Č i HT su iskazivali o načinu rada javnobilježničkog ureda s tim da je ovdje za istaknuti da su sva daljnja saznanja o osobi optužene svjedoci iskazivali po uvidu u javnobilježničku evidenciju kao i presliku osobne iskaznice GT uz broj ovjere potpisa a što su u svome iskazu sami svjedoci i potvrdili kada su naveli da imaju veliki broj stranaka i da su tek po traženju policije preslika upisnika o ovjerama i potvrdama i preslike osobne iskaznice iskazivali o svojim saznanjima o konkretnoj ovjeri potpisa GT pri čemu nisu naveli da bi predmetni ugovor bio pročitan ili predočen ŠT a što u konkretnom slučaju nije niti bilo nužno obzirom se nije radilo o solemniziranom ugovoru. Sve to ukazuje na to da optuženoj prilikom sastavljanja zapisnika o zaprimanju kaznene prijave nije bila namjera podnijeti kaznenu prijavu protiv unuka već da je tada policiji opisala svoju situaciju s unucima i da nije potpisala sadržaj takvog ugovora, ugovora o darovanju temeljem kojeg bi ostala bez ičega.

25. Nakon ovako utvrđenog činjeničnog stanja, za navesti je da se optuženoj stavlja na teret kazneno djelo protiv pravosuđa – lažnim prijavljivanjem dviju osoba da su počinile kazneno djelo pa da je time ostvarila obilježja dvaju kaznenih djela lažnog prijavljivanja kaznenog djela koja s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čini jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu iz čl. 304. st. 1. KZ-a uz primjenu čl. 52. istog Zakona. Kako sud nije utvrdio postojanje svijesti ni namjere kod optužene, niti da je optužena namjerno podnijela prijavu protiv oštećenika iako zna da kaznenog djela nema. Stoga nije utvrđeno da su se u postupanju optužene stekla bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti, nije utvrđena namjera i svijest optužene da prijavljuje kazneno djelo kod činjenice da je optužena na policiju došla kao izraz njene nemoći, razočaranosti u postupanje svojih unuka, oštećenika i kako bi prijavila da u kuću u kojoj ima prebivalište i koju koristi od 2005. ne može ući zbog promijenjenih brava na vratima, radi čega je odlučeno kao u izreci ovog suda to je sud optuženu oslobodio od optužbe sukladno čl. 453. st. 1. ZKP/08 jer optužena svojim postupanjem nije ostvarila kazneno djelo iz čl. 304. st. 1. KZ-a uz primjenu čl. 52. Istog Zakona.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

26. Na temelju čl. 158. st.3. ZKP/08 upućuju se oštećenici ČT i LT da imovinskopravni zahtjev mogu ostvarivati u parnici.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

27. Budući je optužena oslobođena optužbe, to je na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 određeno da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

U Splitu, 14. travnja 2026.

Sudac

Katarina Peršen

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- optuženoj ŠT, Bol, [adresa].,

- braniteljici Sinevi Vukušić, odvj. u Zagrebu),

- ODO Split (K-DO-2331/2015),

- opunomoćenici oštećenika Jadranki Sloković, odvj. u Zagrebu,

- oštećenicima: UT i NT,

- za spis – ovdje.