Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Stalna služba u Našicama
Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice
Poslovni broj: Pp-478/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MĆ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) odlučujući povodom optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Našice, klasa: 211-07/26-5/9210, Ur.broj: 511-07-29-26-1 od 14. travnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 14. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Okrivljenik MĆ, bez nadimka, sin M i Marije rođ. B, rođen **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pismen, sa završenom srednjom školom, po zanimanju vozač, zaposlen, s plaćom u iznosu oko 1.350,00 eura, oženjen, otac troje malodobne djece, srednjeg imovnog stanja, vlasnik obiteljske kuće, prekršajno kažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni ni kazneni postupak,
k r i v j e
I. što je dana 11. travnja 2026. oko 22:00 sati u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], počinio nasilje u obitelji prema supruzi BĆ, u nazočnosti njihovo dvoje djece, TĆ (rođen 2020.) i KĆ (rođen 2023.), na način da je po povratku iz ugostiteljskog objekta došao u spavaću sobu, gdje se nalazila njegova supruga BĆ zajedno sa djecom, KĆ i TĆ te ju počeo ispitivati je li mu što stavila na stol za jesti, da li ga je uopće pitala je li što jeo te da se ne pravi da spava, a potom ju je uhvatio rukama za obje noge i povukao govoreći joj da ga gleda u oči dok razgovara s njim, a nedugo zatim, sa obje ruke ju je uhvatio u predjelu vrata, na što ga je supruga u namjeri da se obrani i da ju pusti, također uhvatila za vrat, nakon čega ju je pustio, te počeo vikati na suprugu i potom ju uhvatio za kosu i povukao, pri čemu joj je iščupao pramen kose, nakon čega se vratio u kuhinju, a supruga BĆ je sa djecom kroz prozor dnevnog boravka izašla iz kuće i otišla kod roditelja, čime je kod supruge i njihove djece izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost,
II. dakle, u nazočnosti djece, prema supruzi primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
III. čime je okrivljenik postupio protivno članku 10. stavku 1. točkama 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. istog Zakona,
IV. pa se okrivljeniku na temelju citiranog propisa, a uz primjenu članka 35. Prekršajnog zakona
i z r i č e
KAZNA ZATVORA u trajanju 45 (četrdesetpet) dana.
V. Temeljem članka 41. u vezi sa člankom 44. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se za počinjeni prekršaj
p r i m j e n j u j e
UVJETNA OSUDA
na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenik u roku 1 (jedne) godine ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.
VI. Temeljem članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u slučaju opoziva uvjetne osude, okrivljeniku će se u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u zadržavanju, temeljem izvješća o uhićenju i rješenja ovoga suda o zadržavanju u ukupnom trajanju od 13. travnja 2026. u 18:00 sati do 24. travnja 2026. u 12:00 sati, kao 12 (dvanaest) dana zatvora.
VII. Temeljem članka 50. stavka 2. Prekršajnog zakona, a u svezi članka 13. stavka 1. točke 2. i članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, supruge BĆ na adresi u [adresa] i na udaljenosti ne manjoj od 100 metara, u trajanju 6 (šest) mjeseci, a koja počinje teći po pravomoćnosti presude.
VIII. Temeljem članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, u trajanje zaštitne mjere se uračunava vrijeme za koje je trajala mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanje veza sa žrtvom nasilja.
IX. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 15,00 (petnaest) eura, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Našice, podnijela je ovom sudu optužni prijedlog Klasa: 211-07/26-5/9210, Ur.broj: 511-07-29-26-1 od 14. travnja 2026., protiv imenovanog okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude. Kako je zbog počinjenog prekršaja tužitelj sudu priveo imenovanog uhićenika, protiv istog je sud proveo žurni postupak.
2. Iznoseći obranu pred ovim sudom dana 14. travnja 2026., okrivljenik se očitovao da se smatra krivim za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, navodeći da u cijelosti priznaje krivnju za terećeni prekršaj i ne osporava navode otužnog prijedloga. Naime, u subotu odnosno 11. travnja oko 22:00 sata, kada se vratio kući iz kafića, supruga je sa djecom, KĆ i TĆ bila u spavaćoj sobi, a on je bio gladan pa ju je počeo ispitivati je li mu što stavila na stol za jesti, a ustvari mu je bilo krivo jer ga ništa nije pitala kada je došao kući, nije ga pitala ni je li što jeo. Znao je da supruga tada nije spavala, a kako je bio revoltiran zbog njezinog ponašanja prema njemu taj dan, a uz to je nezadovoljan njihovim odnosom u zadnjih par tjedana koji je postao loš i sveo se na međusobno prigovaranje i razmirice, u stanju revoltiranosti je suprugu uhvatio rukama za noge i povukao, pritom zahtijevajući od nje da ga gleda u oči dok razgovara s njim, jer ga je izrazito živciralo njezino ignoriranje. Međutim, kako je supruga i dalje nastavljala sa ignoriranjem, uhvatio ju je rukama za vrat, a što je i ona njemu učinila, a nakon toga ju je pustio. Ne sjeća se točno što je supruzi tada vikao, ali zna da je vikao te ju je u jednom trenutku i počupao rukama za kosu, nakon čega je otišao u kuhinju, a supruga je sa djecom kroz prozor dnevnog boravka izašla iz kuće. Nije mu jasno zašto je izlazila kroz prozor jer su ključevi od ulaznih vrata bili u vratima, pa iako su vrata bila zaključana, mogla ih je otključati i izaći kroz vrata. Smatra da je supruga možda izašla kroz prozor jer je pomislila da joj ne bi dopustio da izađe kroz vrata, što nije točno jer bi joj svakako dopustio da ode, ako želi otići. Supruga se sa djecom TĆ i KĆ od ovog događaja nalazi kod njenih roditelja u [adresa], u [adresa]. Poslije ovog događaja, kojem su cijelo vrijeme bila prisutna i njihova malodobna djeca TĆ i KĆ u dobi od 6 godina i 2 godine, ni na koji način nije kontaktirao suprugu jer je htio pustiti da se cijela situacija smiri. Na upit sutkinje žali li zbog ovog događaja, okrivljenik je odgovorio da mu je žao, a na daljnju uputu sutkinje da se očituje o prekršajnopravnim sankcijama, okrivljenik je naveo da se slaže sa zabranom približavanja, ako sud ocijeni da je ista potrebna, jer će se iste pridržavati obzirom od subote, od kada je otišla, nije kontaktirao sa suprugom, dok bi izgubio posao ukoliko mu sud odredi kaznu zatvora u trajanju od 45 dana.
3. Imajući u vidu obranu okrivljenika u kojoj je u cijelosti priznao počinjenje prekršaja, kao i to da je okrivljenik sudu priveden, istoga dana sud je u svojstvu svjedokinje ispitao žrtvu nasilja, odnosno suprugu okrivljenika BĆ.
3.1. Nakon što je otklonila blagodat nesvjedočenja, žrtva nasilja svjedokinja BĆ navela je da u cijelosti ostaje kod svoga iskaza koji je dala u PP Našice, a iz kojeg proizlazi da je svjedokinja sa suprugom MĆ u braku 9 godina i imaju troje zajedničke djece, KĆ (r.2023.), TĆ (r.2020.) i HĆ (r.2017.), te zajedničku obiteljsku kuću u [adresa]. Dana 11. travnja 2026. oko 22:00 sati, dok je bila sa djecom KĆ i TĆ u spavaćoj sobi, u sobu je došao suprug MĆ, koji je dotada bio u kafiću, te ju je počeo ispitivati je li mu šta stavila na stol za jesti, je li ga uopće pitala je li što jeo, da se pravi da spava, a potom ju rukama uhvatio za obje noge i povukao, govoreći joj da ga gleda u oči dok on s njom razgovara. Nedugo zatim, sa obje ruke ju je uhvatio za vrat, pa je ona u namjeri da se obrani i da ju pusti, supruga uhvatila za vrat, tako da ju je on pustio, a ona mu je rekla da će nazvati policiju, na što joj je uzeo mobitel iz ruke i rekao neka zove s njegovog mobitela. Odlučila je ipak ne zvati policiju, ali je suprugu rekla neka pozove svoga brata T da dođe do njih, međutim K nije mogao doći jer je radio. Suprug je nakon toga otišao u kuhinju, a ona je ostala i spremila svoje stvari jer je odlučila sa djecom otići kod svojih. Sišla je u kuhinju i rekla suprugu da otključa vrata, što je on odbio učiniti i rekao neka izađe kako god hoće, pa je sa djecom otišla u dnevni boravak. MĆ je došao za njima u dnevni boravak i nazvao svoju sestru, međutim, ona nije šogorici htjela ništa reći o tome što se događa, pa je nakon što je prekinuo razgovor, MĆ počeo vikati na nju, potom ju uhvatio za kosu i povukao tako da joj je iščupao pramen kose. MĆ se tada vratio u kuhinju, a ona je s djecom kroz prozor izašla iz kuće i otišla svojim roditeljima. Tijekom ovog događaja, nije zadobila nikakve ozljede i nije zatražila liječničku pomoć. Cijelom ovom događaju su bila prisutna djeca koja su se vidno uznemirila i plakala su, a suprugovo ponašanje je i kod djece, i kod nje izazvalo osjećaj straha i psihičke uznemirenosti, jer ovo nije prvi puta da ju napada kako nije ništa skuhala, da ga jelo ne čeka na stolu, a pogotovo kada bude u alkoholiziranom stanju.
3.1.1. Na upit sutkinje svjedokinji boji li se okrivljenika, svjedokinja je odgovorila da se boji da bi suprug vjerojatno mogao ponovno počiniti ovako nešto, jer smatra da se on ovako ponaša jer unazad nekoliko mjeseci vikendima konzumira alkohol, te dolazi kući u alkoholiziranom stanju i uvijek pronađe neki razlog zbog kojega bi joj prigovarao, a potom i vikao i galamio na nju. Suprug ranije nije bio fizički nasilan prema njoj, a razlog tomu što je otišla od kuće je bio taj što je suprug u subotu bio fizički nasilan prema njoj, i to pred njihovom djecom. U Hrvatski zavod za socijalni rad je otišla prijaviti promjenu adrese obzirom se od subote nalazi kod roditelja u [adresa] na adresi [adresa], a potom su djelatnici Zavoda po službenoj dužnosti prijavili ovaj događaj policiji jer im je rekla razlog odlaska od kuće. Svjedokinja ja dodala kako smatra da bi sa suprugom mogla popraviti odnos i nastaviti živjeti jedino ako on prestane konzumirati alkohol i nasilno se ponašati prema njoj, jer imaju normalan odnos kada suprug ne konzumira alkohol.
3.1.2. Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedokinje niti dodatnih pitanja.
4. Obzirom je okrivljenik izričito priznao počinjenje prekršaja i njegovo priznanje je sukladno dokazima u spisu, sud je temeljem članka 171.a stavka 3. Prekršajnog zakona, proveo dokaze odlučujuće za visinu kazne i to čitanjem potvrde iz prekršajne evidencije iz koje je utvrđeno da je okrivljenik u zadnje dvije godine jednom kažnjen zbog teškog prometnog prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
5. Temeljem ovako provedenog žurnog postupka,po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano da je okrivljenik kritične zgode u nazočnosti djece, prema supruzi primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, čime je okrivljenik postupio protivno članku 10. stavku 1. točkama 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5.1. Materijalna odredba prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret sadržana je u članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te ista glasi: "Nasilje u obitelji je: 1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje."
5.1.1. Dakle, nedvojbeno je kako je okrivljenik počinio prekršaj nasilja u obitelji na način kako je to opisano, a kako je u ovom postupku nesporno i da su počinjenju prekršaja bila prisutna njihova djeca, odnosno TĆ koji je rođen 2020. i KĆ koji je rođen 2023., a koji se sukladno članku 8. stavku 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatraju djecom obzirom nisu navršili osamnaest godina života, pa tako isti nepobitno ulaze u krug osoba u odnosu na koje zakon propisuje kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji. Imajući u vidu da je okrivljenik počinio prekršaj nasilja u obitelji u prisutnosti djece, time je svojim postupanjem kritične zgode ostvario obilježja kvalificiranog oblika prekršaja nasilja u obitelji iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji je propisana teža prekršajnopravna sankcija u odnosu na osnovni oblik prekršaja nasilja u obitelji.
5.2. Kažnjiva odredba prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret sadržana je, dakle, u članku 22. stavku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te ista glasi: "Tko u nazočnosti djeteta ili osobe sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana."
6. Kako je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvario sva obilježja prekršaja opisanog u izreci, sud ga je za počinjeni kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji oglasio krivim.
6.1. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj, imajući u vidu propisane prekršajnopravne sankcije, sud je okrivljeniku cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavaka 1. i 2. Prekršajnog zakona, te mu je kao olakotnu okolnost sud cijenio to da je isti izrazio žaljenje zbog počinjenog, dok mu je od otegotnih okolnosti cijenio to što je okrivljenik recidivist u kršenju propisa obzirom je u zadnje dvije godine već jednom kažnjen zbog teškog prometnog prekršaja a sada je počinio kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji, čije težine, odnosno pogibeljnosti i društvene neprihvatljivosti okrivljenik nije svjestan niti nakon počinjenog prekršaja, obzirom je iznoseći obranu bio usmjeren na optuživanje žrtve nasilja za njegovo ponašanje kritične zgode, pritom apsolutno zanemarujući činjenicu da je on osoba odrasle životne dobi koja je odgovorna za svoje postupke i svoj doprinos u njihovim nesuglasicama, da je okrivljenik pri počinjenju prekršaja kritične zgode pokazao upornost u nasilničkom ponašanju jer je osim verbalnog uznemiravanja njegove supruge odnosno žrtve nasilja, upotrijebio i veći stupanj agresivnosti time što je prema istoj primjenjivao i fizičku silu, a kojim ponašanjem je pokazao svoju moć nad njom kao žrtvom, te je i na taj način ugrozio njenu psihičku opstojnost u tolikoj mjeri da je ista napustila njihovu obiteljsku kuću izlazeći sa malodobnom djecom kroz prozor, dok je okrivljenik kao roditelj trebao biti svjestan da bilo kojim oblikom nasilničkog ponašanja može znatno naštetiti djeci koja su posebno ranjiva zbog svoje dobi, dok naposljetku niti konzumacija alkohola ne može biti opravdanje za nasilničko ponašanje obzirom je alkohol dezinhibitor, a ne pokretač, pri čemu konzumiranje alkohola osobu dovodi u stanje uklonjene inhibicije u kojem djeluje prema unutarnjim porivima ili osjećajima, bez obraćanja pažnje na ograničenja koja zahtijevaju moralna, kulturološka ili zakonska pravila.
6.2. Stoga je sud, pri odmjeravanju kazne za ovaj kvalificirani prekršaj nasilja u obitelji, imajući u vidu stupanj krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, okrivljeniku izrekao kaznu zatvora a potom temeljem članka 44. Prekršajnog zakona primijenio uvjetnu osudu s dužim rokom provjeravanja, na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenik u roku godine dana ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od kazne izrečene uvjetnom osudom. Naime, obzirom na stupanj krivnje okrivljenika i težinu djela, po ocjeni ovoga suda za počinjeni prekršaj i ostvarenje svrhe kažnjavanja nije nužno izvršenje navedene kazne, već je okrivljeniku dovoljno upozorenje uz prijetnju kaznom zatvora, a koje će dovoljno utjecati na njega da ne ponovi počinjenje prekršaja.
6.2.1. U slučaju opoziva uvjetne osude okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju na način kako je navedeno u izreci presude.
7. Pored izrečene prekršajnopravne sankcije okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, njegove supruge BĆ na adresi u [adresa] i na udaljenosti ne manjoj od 100 metara, u trajanju 6 (šest) mjeseci, a koja počinje teći po pravomoćnosti presude.
7.1. Ovo imajući u vidu težinu i način počinjenja prekršaja, odnosno da okrivljenik nakon počinjenog prekršaja nije svjestan protupravnosti i pogibeljnosti takvoga ponašanja, da je kritične zgode pokazao upornost u nasilničkom ponašanju, te je iznoseći obranu bio usmjeren na optuživanje žrtve nasilja za njegovo ponašanje, pritom apsolutno zanemarujući činjenicu da je on osoba odrasle životne dobi koja je odgovorna za svoje postupke kao i svoj doprinos u njihovim nesuglasicama, kao i da se žrtva nasilja boji da bi okrivljenik mogao ponovno biti nasilan prema njoj obzirom isti vikendima konzumira alkohol. Stoga, imajući u vidu navedeno kao i dinamiku događaja kritične zgode, po ocjeni ovoga suda ponašanje okrivljenika upućuje na opasnost da bi okrivljenik prema žrtvi mogao ponoviti nasilje u obitelji, te je u konkretnom slučaju primjena izrečene mjere radi zaštite žrtve nasilja, nužna i razmjera težini počinjenog djela prekršaja, dok će se po ocjeni ovoga suda primjenom iste ostvariti svrha primjene zaštitnih mjera, te će se otkloniti okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.
7.1.1. Kako je tijekom trajanja postupka okrivljeniku bila određena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanje veza sa žrtvom nasilja, a koja po svojem sadržaju i svrsi odgovara izrečenoj zaštitnoj mjeri, u njeno trajanje se uračunava vrijeme za koje je trajala mjera opreza.
7.2. Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenik je dužan postupati u skladu sa izrečenom zaštitnom mjerom, jer u suprotnom, odnosno u slučaju kršenja iste, okrivljenik čini prekršaj sukladno članku 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji će biti kažnjen kaznom zatvora od najmanje 10 dana.
8. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troška vođenja prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka.
9. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Našicama 14. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Anita Bjelousov, v.r.
Marija Marković, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.
DOSTAVITI:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. Žrtvi nasilja
4. Spis