Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-304/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja Vukan keramika d.o.o., Nova sela 4a, Trilj, OIB: 53154829076, kojeg zastupa zastupnica po zakonu ŽT, a nju punomoćnica Jelena Šarić Vrdoljak, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Ilija Krivić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica Split, radi naknade štete , nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja LT, odvjetničkog vježbenika kod Jelene Šarić Vrdoljak, odvjetnice u Splitu te punomoćnika tuženika Ilije Krivića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica Split, na ročištu za objavu presude 14. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. da tužitelju Vukan keramika d.o.o. isplati iznos od 1.818,91 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 29. travnja 2019. pa do isplate, po stopi koja se se do 29. prosinca 2023. određuju, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Vukan keramika d.o.o. u dijelu kojim je traženo da sud naloži tuženiku Adriatic osiguranju d.d. da tužitelju isplati iznos od 4.738,81 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje se od 28. travnja 2019. do 29. prosinca 2023. određuju, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za pet postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , kao i za više zatraženi tijek kamata od 28. travnja 2019. do 29. travnja 2019. koje teku na dosuđeni iznos od 1.818,91 EUR-a.

III Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. da tuženiku Vukan Keramika d.o.o. naknadi trošak postupka u iznosu od 1.112,30 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 14. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznos od 1.617,70 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 14. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za pet postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i za više zatraženu stopu zateznih kamata od 2 (dva) postotna poena na dosuđeni trošak od 1.112,30 EUR-a koja teče na taj iznos od 14. travnja 2026. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 27. travnja 2022. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako se 28. travnja 2019. u 16:40 sati u Dućama, na kolniku ulice Poljička cesta 25, neposredno prije skretanja prema pristupnom putu za ugostiteljski objekt Shooko bar dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali motocikl reg. oznake [registarska oznaka] i osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala ŽTT. Osobno vozilo je u vrijeme nezgode bilo u vlasništvu tužitelja.

3. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako je predmetnu nezgodu prouzročio vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka] na način da je krećući se u smjeru Splita krenuo obavljati radnju pretjecanja preko pune linije, a da se nije prethodno uvjerio da istu radnju može obaviti na siguran način bez ugrožavanja drugih sudionika u prometu, dok je vozačica automobila u vlasništvu tužitelja vršila radnju skretanja ulijevo, slijedom čega je došlo do jakog udarca u lijevu bočnu stranu vozila u vlasništvu tužitelja.

4. Tužitelj navodi kako je motocikl reg. oznake [registarska oznaka] osiguran kod tuženika na temelju police broj [broj police].

5. U opisanom štetnom događaju da je došlo do oštećenja vozila tužitelja i to oštećenja zadnjih lijevih vrata, lijevog praga, zadnjeg lijevog blatobrana, vrata prtljažnika te zadnjeg lijevog svjetla. Trošak popravka vozila da iznosi 22.000,00 kuna.

6. Tužitelj navodi da je isti postupio u skladu s člankom 11. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i da se obratio tuženiku u mirnom postupku sa zahtjevom za naknadu štete. Tuženik da je 23. prosinca 2019. dostavio obrazloženi odgovor / ponudu kojom procjenjuje štetu na iznos od 22.000,00 EUR-a te umanjuje istu za doprinos tužitelja od 50% i nudi isplatu iznosa od 11.000,00 kuna kao nespornog iznosa. Tužitelj da je na tu ponudu izjavio prigovor koji je tuženik odbio kao neosnovan i isplatio tužitelju nesporni iznos od 11.000,00 kuna.

7. Stoga, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 11.000,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 28. travnja 2019. pa do isplate.

8. Tužitelj je predložio da sud izvede dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu stranaka, svjedoka (ne navodeći kojih) i vozačice LTT te da provede dokaz prometno-tehničkim vještačenjem.

9. Podneskom od 29. travnja 2022., koji je dostavljen sudu prije nego što je tuženik odgovorio na tužbu, tužitelj je preinačio tužbu na način da sada od tuženika potražuje iznos od 38.409,20 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

10. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/23022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.

11. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev u iznosu od 27.409,20 kuna. Priznao je pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti. Međutim, isti je naveo da ne postoji isključiva odgovornost osiguranika tuženika te ističe kako je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja u opsegu od minimalno 50% jer je vozačica automobila u vlasništvu tužitelja postupila protivno članku 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

12. Tuženik je predložio da sud izvede dokaz saslušanjem svjedoka ZT te da izvrši uvid u isprave koje su sadržane u spisu.

13. Prigovorio je i tijeku kamata navodeći da kamate mogu početi teći od presuđenja.

14. Tužitelj je na pripremnom ročištu predložio da sud izvede dokaz saslušanjem svjedoka IT i TT, putnika u oštećenom vozilu.

15. Tužitelj je podneskom od 18. veljače 2026. preinačio tužbu tako da sada od tuženika potražuje iznos od 6.557,72 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 28. travnja 2019. pa do isplate, na ime naknade štete koja je nastala na vozilu tužitelja uslijed prometne nezgode koja se dogodila 28. travnja 2019.

16. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od od 6.557,72 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 28. travnja 2019. pa do isplate, na ime naknade štete koja je nastala na vozilu tužitelja uslijed prometne nezgode koja se dogodila 28. travnja 2019.

17. S obzirom da potraživanje tužitelja predstavlja zahtjev za isplatu iznosa od 6.557,72 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, u konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, sukladno odredbi članka 502. stavak 1. ZPP-a.

18. Naime, naprijed spomenutom odredbom članka 502. stavak 1. ZPP -a propisano je da su u postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male vrijednosti oni sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 6.630,70 eura.

19. U dokazne svrhe ovaj sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju sadržanu u spisu i to: ponuda Adriatic osiguranja d.d. od 12. prosinca 2019. (listovi 4- 5 spisa), prigovor trgovačkog društva Vukan keramika d.o.o. od 19. prosinca 2019. (list 6 spisa), odluku Adriatic osiguranja d.d. broj 210-1980-1051-0677 od 30. prosinca 2019. (list 7 spisa), zapisnik o očevidu br. 511-12-30-04-80-PN-31/2019 od 28. travnja 2019. (listovi 9-15 spisa), ponudu br. 2004849 od 20. svibnja 2020. (listovi 20-21 spisa), zapisnik o očevidu broj 511-12-30-04-80-PN-31/2019 od 28. travnja 2019. (listovi 30-36 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola/opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 511-12-36 od 28. travnja 2019. (list 37 spisa), prijavu štete iz kasko osiguranja cestovnih vozila (listovi 38-39 spisa), dokaz o uplati štete (list 40 spisa), obračun djelomične štete (list 41 spisa), izvid štete broj 198010510677 (list 42 spisa), fotografije (listovi 43-45 spisa), vozačku dozvolu CT (listovi 46-47 spisa), auto dijelovi za Mercedes-Benz (list 67 spisa), video (list 68 spisa), spis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KR-DO-666/2019 (listovi 69-116 spisa), presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1405/1994-2 od 2. kolovoza 1995. (listovi 163-165 spisa), proveo je dokaz saslušanjem svjedoka LTT i ZT te je proveo dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po trgovačkom društvu Neven Kralj vještačenje d.o.o.

20. Tužiteljica je u tužbi navela kako predlaže provesti dokaz saslušanjem svjedoka, ne navodeći kojih, dok je na pripremnom ročištu predložila izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka IT i TT, putnika u oštećenom vozilu.

21. Sukladno članku 456. stavak 2. ZPP-a, u postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Člankom 456. stavak 9. ZPP-a propisano je da stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima iz stavaka 6. i 7. tog članka. Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 9. ovoga članka sud neće uzeti u obzir (članak 456. stavak 10. ZPP-a). Prema tome, kako se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti, tužitelj je već u tužbi bio dužan navesti koje svjedoke predlaže saslušati u ovom postupku, kao i navesti koje činjenice će se utvrditi izvođenjem tog dokaza. Stoga, kako je tužitelj tek na pripremnom ročištu naveo da predlaže izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka IT i TT, za koje navodi da su bili putnici u oštećenom vozilu u vrijeme prometne nezgode, ne radi se o činjenicama i dokazima koje tužitelj nije mogao iznijeti već u tužbi pa sud takav dokazni prijedlog nije niti uzeo u obzir.

22. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

23. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je 28. travnja 2019. oko 16:40 sati u Dućama, na kolniku ulice Poljička cesta 25, došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali osobno vozilo marke "Mercedes", u vlasništvu tužitelja, kojim je upravljala vozačica ŽTT te motocikl marke "Yamaha", kojim je upravljao ZT. Nije sporno da je motocikl u vrijeme nezgode bio osiguran kod tuženika.

24. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je do prometne nezgode došlo dok je vozačica osobnog automobila vršila radnju skretanja ulijevo, a vozač motocikla pretjecao vozilo tužitelja preko pune linije, kao ni to da je uslijed tog udarca došlo do oštećenja na vozilu tužitelja.

25. Među strankama nije sporno da se tužitelju obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, kao ni to da je tuženik izvršio procjenu štete i istu procijenio u iznosu od 22.000,00 kuna, kao ni to da je, nakon što je utvrdio doprinos vozačice osobnog vozila od 50%, tužitelju isplatio iznos od 11.000,00 kuna.

26. Nadalje, među strankama nije sporno ni to da tužitelj smatra kako je vozač motocikla isključivo odgovoran za predmetnu nezgodu pa da je tuženik dužan istome naknaditi štetu u cijelosti.

27. Sporno je među strankama je li tuženik isključivo odgovoran za predmetnu nezgodu te u vezi s tim je li tuženik dužan tužitelju isplatiti utuženi iznos.

28. Sporno je i to je li nastupila zastara.

29. Odredbom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.– dalje: ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

30. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

31. Članak 1085. stavak 1. ZOO-a propisuje da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Iz stavka 3. istog članka proizlazi da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, dok iz stavka 4. istog članka proizlazi da će se naknada u novcu dosuditi oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

32. Odredbom članka 1090. ZOO-a propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

33. Odredbom članka 11. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014. – dalje: ZOOP) propisano je da oštetni zahtjev po osnovi osiguranja iz članka 2. stavka 1. tog Zakona oštećena osoba može podnijeti neposredno odgovornom osiguratelju.

34. Odredbom članka 12. stavak 4. ZOOP-a propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

35. Kao što je već ranije navedeno, među strankama je tijekom postupka bilo sporno to postoji li doprinos vozačice osobnog automobila Mercedes, u vlasništvu tužitelja, predmetnoj nezgodi ili je za nezgodu isključivo odgovoran osiguranik tuženika, vozač motocikla "Yamaha", kao što je to tužitelj tvrdio tijekom postupka.

36. Stoga, trebalo je utvrditi na koji način je došlo do predmetne nezgode.

37. Svjedokinja ŽTT je u svom iskazu navela kako je ona upravljala osobnim vozilom iz smjera Omiša prema Splitu, cesta da je bila podijeljena punom linijom, osim u dijelu skretanja u lijevo, gdje je bila podijeljena isprekidanom linijom. Ona da je upalila lijevi pokazivač smjera, pogledala može li izvršiti radnju skretanja i kada se uvjerila da može da je započela radnju skretanja i pri ulasku na parking, kad je već skrenula, da je osjetila udarac u stražnju stranu svog automobila i vidjela vozača motora kako prelijeće preko njenog vozila.

38. Svjedok ZT je u svom iskazu naveo kako se tog dana u koloni vozilo jako sporo, odnosno da se kolona kretala jako sporo. Nakon izlaska iz "okuke" on da je ugledao priliku za pretjecanje vozila i da je krenuo pretjecati. Prilikom pretjecanja da je prešao ograničenje brzine od 40 ili 50 km/h, da se ne može sjetiti o kolikoj brzini se radilo, ali da je morao prilikom pretjecanja prekoračiti ograničenu brzinu kako bi pretjecanje izvršio brzo i sigurno. Međutim, u međuvremenu da je crni mercedes kojim je upravljala ŽTT počeo naglo skretati u lijevo, on da nije imao vremena zakočiti iako je kočio. Isti je naveo kako je njegov put kočenja bio jako kratak, kao i da je asfalt bio grub i da je to također utjecalo na njegovu mogućnost kočenja. Isti je u svom iskazu naveo da vozilo kojim je upravljala ŽTT nije imao upaljen pokazivač smjera, kao i da je linija na kojoj je započeo radnju pretjecanja bila puna, a preglednost da je bila jako dobra te da se radilo o idealnim uvjetima.

39. Ovaj sud iskaz svjedokinje LTT ocjenjuje kao vjerodostojan u dijelu u kojem je ista iskazivala o načinu nastanka prometne nezgode, međutim, ocjenjuje da je iskaz te svjedokinje nevjerodostojan u dijelu u kojem je ista navela da je pogledala može li izvršiti radnju skretanja i da je započela radnju skretanja nakon što se uvjerila da može započeti s tom radnjom. Naime, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja, dipl.ing., kojeg ovaj sud ocjenjuje kao pravilnog i izrađenog u skladu s pravilima struke, proizlazi da je ista mogla jasno uočiti motocikl okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor. Iskaz svjedoka ZT ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojan u dijelu u kojem je isti iskazivao o načinu kretan ja motocikla i poduzimanju radnje pretjecanja. Međutim, ovaj sud nije povjerovao iskazu svjedoka u dijelu u kojem je isti iskazivao da vozilo kojim je upravljala ŽTT nije imalo upaljen pokazivač smjera te ocjenjuje da je u tom dijelu iskaz svjedoka iskonstruiran na način da isti prikaže svoj doprinos nezgodi manjim nego što jest.

40. Članak 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023., 145/2024., dalje: ZSPC) propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da je vozač dužan, prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

41. Sud je proveo dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Nevenu Kralju, dipl.ing., radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode kao i visine štete. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je do prometne nezgode došlo na kolniku D8, u mjestu Duće Golubinka, dionica 1, km stup 20 km + 760 metara. Kolnička površina na bližem licu mjesta nezgode da se proteže u pravcu većem od 50 metara, pa da se oba sudionika u ovoj prometnoj nezgodi mogu jasno uočiti na navedenoj udaljenosti. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da se neposredno prije sraza osobno vozilo marke Mercedes, reg. oznake i broja [registarska oznaka] kretalo sjevernom prometnom trakom navedene dionice iz pravca istoka u pravcu zapada i neposredno prije sraza i u fazi skretanja u lijevo kreće se jednolikom brzinom od oko 12 km/h ili 3,33 m/s, za što joj je od početka skretanja pa do mjesta sraza za prevaliti put od oko 6 metara bilo potrebno vrijeme od oko 1,8 sekunda. Neposredno prije sraza iza osobnog vozila Mercedes da se kreće nepoznato osobno vozilo, dok se na južnoj prometnoj traci navedene dionice iz pravca istoka u pravcu zapada u fazi pretjecanja oba osobna vozila kreće motocikl Yamaha reg. oznake [registarska oznaka] i u samom srazu i neposredno prije njega da se kreće brzinom od oko 59,47 km/h ili 16,47 m/s.

42. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da do sraza između prednjeg dijela motocikla "Yamaha" i stražnjeg lijevog dijela osobnog vozila "Mercedes" dolazi na udaljenosti od oko 6 metara od PTM u smjeru istoka i na udaljenosti od oko 1,2 metra od južnog ruba kolnika u pravcu sjevera. U trenutku sraza uzdužne osi sudionika zatvarale su kut od oko 80 stupnjeva, uvažavajući pravce kretanja sudionika neposredno prije sraza pa da je sam sraz definiran kao kutni.

43. Sudski vještak u nalazu i mišljenju navodi kako je analizom kretanja oba sudionika u prometnoj nezgodi utvrđeno da je u trenutku kada je osobno vozilo "Mercedes" započelo sa skretanjem u lijevo vremenski gledano 1,8 sekundi prije samog sraza, uz brzinu kretanja od 59,47 km/h ili 16/47 m/s, motocikl "Yamaha" nalazio se položen u potpunosti na južnom prometnom traku u fazi pretjecanja kolone vozila preko pune središnje crte i od mjesta sraza je udaljen oko 29,64 metra u pravcu istoka. U trenutku kada je vozačica osobnog vozila "Mercedes" započela sa skretanjem u lijevo, okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor da je jasno mogla uočiti motocikl "Yamaha" koji je već zauzeo prednost gibanja suprotnim južnim prometnim trakom u fazi pretjecanja kolone vozila preko pune središnje crte, istog propustiti i na taj način da bi se sraz izbjegao. Osim toga, prometna nezgoda da bi se izbjegla i da vozač motocikla "Yamaha", s obzirom na punu središnju crtu, nije obavljao pretjecanje kolone vozila, nego da je nastavio kretanje u koloni vozila. Na udaljenosti od oko 29,64 metra prije sraza u pravcu istoka, a gdje se nalazio motocikli "Yamaha" kada osobno vozilo "Mercedes" započinje sa skretanjem u lijevo i kada ga vozač motocikla "Yamaha" jasno može uočiti, uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje od 7 m/s2, motocikl "Yamaha" da bi se zaustavio do mjesta sraza da se giba brzinom od 52 km/h ili 14/49 m/s ili sa bilo kojom brzinom koja je manja od navedene.

44. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je uslijed štetnog događaja na vozilu tužitelja nastala šteta u visini 6.557,72 EUR-a, sa uključenim PDV- om.

45. Tuženik se podneskom od 10. listopada 2025. očitovao na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka te je naveo kako isti nema prigovora na pisani nalaz i mišljenje te da istog prihvaća u cijelosti. Naime, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka da proizlazi pretežita odgovornost tužitelja za nastanak nezgode i iz nje proizašle štete. Naime, ovdje da se radi o načinu nastanka nezgode koji je u praksi čest i koji se može svesti na opis "pretjecanje – skretanje ulijevo", odnosno tuženikov osiguranik da je obavljao radnju pretjecanja, a tužitelj je skretao ulijevo te do sraza dolazi u lijevoj traci. Sudska praksa da je jedinstvenog stajališta kako je kod prometnih nesreća koje se događaju na način da jedno vozilo pretječe, a pretjecajno vozilo skreće ulijevo odlučna okolnost za ocjenu odgovornosti sudionika pitanje koji je od njih prije započeo svoju radnju u prometu (petjecati, odnosno skretati ulijevo). Stoga, protupravnost na strani vozača koji je prvi zauzeo pretjecajnu traku ovisi o tome jesu li i u kakvoj mjeri uzročno povezane sa nezgodom i mogu li predstavljati nekakav doprinos na njegovoj strani. U konkretnom slučaju osiguranik tuženika da je svoju radnju prolaska pored automobila započeo prije nego što je tužitelj skrenuo ulijevo te da bi ju nesmetano i dovršio da nije bilo tužiteljevog skretanja ulijevo bez da je provjerio stanje prometnice otraga. Stoga, time da je pretežiti, a svakako početni uzrok nastanka prometne nezgode tužiteljevo neoprezno skretanje ulijevo bez da se pogledom uvjerio jesu li ispunjene sigurnosne pretpostavke takve radnje, ne ostavljajući nekoliko metara udaljenom tuženikovom osiguraniku nikakvu objektivnu mogućnost izbjegavanja sraza. Tužitelj da je prije skretanja ulijevo morao voditi računa o položaju, smjeru i brzini kretanja vozila, sukladno članku 43. stavak 1. ZSPC-a. Prema tome, isplatom iznosa od 1.459,95 EUR-a tuženik da je tužitelju naknadio štetu koju je prouzročio u predmetnoj nezgodi.

46. Tužiteljica se podneskom od 18. veljače 2026. očitovala na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, kojeg je zaprimila 8. listopada 2025. (dakle, više od četiri mjeseca nakon zaprimanja) te je navela da sudski vještak nije uzeo u obzir da je prije pravca, u kojem je došlo do prometne nesreće zavoj te da postoji mogućnost i da je u trenutku skretanja vozač motocikla bio u zavoju, a zbog čega ga vozačica osobnog automobila nije mogla uočiti. Osim toga, o krivnji za predmetnu nezgodu da se jasno očitovalo nadležno državno odvjetništvo, koje je utvrdilo da je do prometne nesreće došlo isključivo zbog radnji vozača motocikla, a ne zbog radnje vozačice osobnog automobila

47. Po ocjeni ovog suda, pravilno je tuženik tijekom postupka isticao da vozač motocikla ZT nije isključivo odgovoran za prometnu nezgodu nego da postoji doprinos i vozačice osobnog automobila koje je u trenutku nezgode bilo u vlasništvu tužitelja.

48. Naime, kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka, kojeg ovaj sud prihvaća kao pravilnog, potpunog i izrađenog u skladu s pravilima struke, proizlazi da je vozačica osobnog vozila marke "Mercedes", koje je u vrijeme prometne nezgode bilo u vlasništvu tužitelja, u trenutku kada je započela sa skretanjem u lijevo, nije okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor provjerila stanje na cesti jer da je onda bi jasno mogla uočiti motocikl "Yamaha" koji je već zauzeo prednost gibanja suprotnim južnim prometnim trakom u fazi pretjecanja kolone vozila preko pune središnje crte i istog je mogla propustiti te bi se na taj način sraz izbjegao, tužitelj je također doprinio nastanku štete (1092. ZOO-a). Nelogičan je iskaz svjedokinje LTT koja navodi da je ona provjerila može li izvršiti radnju skretanja ulijevo te da je započela sa skretanjem tek nakon što se uvjerila da može poduzeti tu radnju. Naime, da je ista prije nego što je započela radnju skretanja, provjerila stanje na cesti okretanjem preko lijevog ramena i pogledom u lijevi retrovizor, ista bi uočila motocikl kojim se kretao osiguranik tuženika.

49. Iz stanja spisa proizlazi da je se neposredno prije sraza, osobno vozilo Mercedes, kojim je upravljala tužiteljica nalazilo u fazi lijevog skretanja i kretalo se brzinom oko 12 km/h. Utvrđeno je da je vozač motocikla ranije započeo radnju pretjecanja nego vozačica osobnog automobila radnju skretanja. Naime, s obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete utvrđeno je da je postojala objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nezgode.

50. Stoga, zaključak je ovog suda da su oba sudionika predmetne prometne nezgode u jednakoj mjeri odgovorna za nastanak ovog štetnog događaja. Ovo iz razloga jer se odgovornost vozačice automobila sastoji u tome jer je vršila radnju skretanja u lijevo, a da se prije toga nije uvjerila da tu radnju može obaviti na siguran način, pa je stoga postupila suprotno članku 43. ZSPC-a, dok se odgovornost vozača motocikla ogleda u tome što je radnju pretjecanja osobnog automobila vršio na dijelu kolnika gdje se nalazi puna središnja linija. Takvo postupanje protivno je odredbi članka 12. stavka 4. ZSPC-a, koja propisuje da su sudionici u prometu dužni držati se ograničenja, zabrana i obveza koje im nalaže zakon, pa pretjecanje preko pune linije u direktnoj je uzročno-posljedičnoj svezi s nastankom prometne nezgode.

51. Dakle, u ovom konkretnom slučaju vozač motocikla je za ovaj štetni događaj odgovoran u omjeru od 50% s obzirom da je pretjecao na mjestu gdje je to bilo zabranjeno postupivši na taj način u suprotnosti s odredbom članka 66. stavka 2. ZSPC-a kojom je propisano da vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu.

52. U odnosu na navode tužiteljice o tome da sudski vještak nije uzeo u obzir da postoji mogućnost da je u trenutku skretanja vozač motocikla bio u zavoju, a zbog čega ga vozačica osobnog automobila nije mogla uočiti, potrebno je navesti da je sudski vještak u svom nalazu i mišljenju jasno naveo mjesto na kojem je došlo do prometne nezgode te je utvrdio položaj oba vozila neposredno prije sraza, brzinu kretanja vozila, kao i sve okolnosti nezgode. Dakle, ne stoje navodi tužitelja o tome da sudski vještak nije uzeo u obzir mogućnost da se prije mjesta nesreće nalazi zavoj . Sudski vještak je jasno naveo da je do prometne nezgode došlo na dijelu ceste gdje se kolnička površina na bližem licu mjesta nezgode proteže u pravcu većem od 50 metara te da su se oba sudionika u ovoj prometnoj nezgodi mogla jasno uočiti na navedenoj udaljenosti.

53. Stoga, iz svega naprijed navedenog proizlazi da su vozačica osobnog automobila i vozač motocikla podjednako odgovorni za predmetnu prometnu nezgodu.

54. Tužiteljica je navela kako ne prigovara visini koju je utvrdio sudski vještak Neven Kralju te sukladno nalazu i mišljenju uređuje tužbeni zahtjev tako da sada od tuženika potražuje iznos od 6.557,72 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

55. Raspravnim rješenjem od 26. veljače 2026. ovaj sud je dopustio preinaku. Naime, tuženik se nije protivio preinaci tužbe, a radi se o situaciji kada je preinaku svrsishodno dopustiti radi konačnog rješenja spora među strankama (članak 190. stavak 4. ZPP-a).

56. Iz stanja spisa proizlazi da je tuženik tužitelju prije pokretanja postupka isplatio iznos od 1.459,95 EUR-a.

57. Stoga, kada se uzme u obzir doprinos tužitelja predmetnoj nezgodi od 50% (članak 1092. ZOO-a), sukladno članku 1089. ZOO-a, tužitelju bi osnovano pripadalo 3.278,86 EUR-a. Međutim, kako je tužitelju već isplaćen iznos od 1.459,95 EUR-a, istome je valjalo dosuditi 1.818,91 EUR-a.

58. Tužitelju je na dosuđeni iznos od 1.818,91 EUR-a priznata zakonska zatezna kamata koja teče na taj iznos od 29. travnja 2019. pa do isplate. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj 29. travnja 2019. tuženiku podnio odštetni zahtjev pa od tog dana tužitelju pripadaju i zatezne kamate.

59. Naime, u konkretnom slučaju radi se o potraživanju tužitelja kao oštećenika prema tuženiku kao odgovornom osiguratelju za naknadu štete koja je nastala u prometnoj nesreći pa slijedom toga tužitelj osnovano navodi da je pri donošenju odluke o tijeku zakonskih zateznih kamata na dosuđenu imovinsku štetu prvostupanjski sud bio dužan primijeniti odredbe ZOOP-a.

60. Sukladno odredbi čl. 12. st. 1. ZOOP-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

61. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (čl. 12. st. 4. ZOOP-a).

62. S obzirom na to da je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio tuženiku odštetni zahtjev te da isplata štete nije izvršena u navedenom roku, znači da tužitelju, sukladno citiranim odredbama ZOOP-a, pripada pravo na zateznu kamatu od 29. travnja 2019.

63. Tuženik je istaknuo prigovor zastare. Ovaj sud istaknuti prigovor zastare ocjenjuje kao neosnovan.

64. Naime, člankom 230. stavak 1. ZOO-a je propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

65. Nije sporno da je do prometne nezgode došlo 28. travnja 2019., kao ni to da je tužitelj podnio tužbu 27. travnja 2022. Dakle, od prometne nezgode u kojoj je tužitelju prouzročena šteta pa do podnošenja tužbe nije protekao rok zastare od tri godine.

66. Točno je da je tužitelj tijekom postupka preinačavao tužbu tako da je povećavao postojeći tužbeni zahtjev. Međutim, u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Takav stav izražen je i u odluci Vrhovnog sud Republike Hrvatske, broj Rev-970/2024-2 od 9. srpnja 2024.

67. Tužitelju je na dosuđeni iznos naknade štete priznata zakonska zatezna kamata koja je člankom 29. stavak 2. ZOO-a određena za ostale odnose. Naime, zahtjev za naknadu štete ne predstavlja obvezu iz trgovačkog ugovora niti ugovora između trgovaca i osoba javnog prava.

68. Stoga, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke ove presude.

69. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju članka 154. stavak 2. ZPP-a, u svezi s člankom 155. stavak 1. i 2. ZPP-a i članka 164. stavak 1. ZPP-a.

70. Člankom 154. stavak 2. ZPP-a je propisano da će, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

71. Člankom 155. stavak 1. ZPP-a je propisano da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

72. O naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja (članak 164. stavak 1. ZPP-a).

73. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tužitelju osnovano pripada trošak sastavljanja tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. – dalje: Tarifa)), po 100 bodova za zastupanje na ročištima koja su održana 10. prosinca 2024., 18. ožujka 2025., 27. svibnja 2025. i 26. veljače 2026. (Tbr. 9.1. Tarife), po 100 bodova za sastavljanje podnesaka od 17. siječnja 2025. i 18. veljače 2026. (Tbr. 8.1. Tarife). Dakle, tužitelju osnovano pripada 700 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 EUR-a (54,00 EUR-a), tužitelju osnovano pripada 1.400,00 EUR-a, uvežano za 25% PDV-a (350,00 EUR-a), odnosno ukupno 1.750,00 EUR-a.

74. Pored tog iznosa, tužitelju osnovano pripada i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR-a, kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,08 EUR-a, sukladno Tar.br. 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023.).

75. Dakle, tužitelju osnovano pripada trošak postupka u iznosu od 1.829,62 EUR-a.

76. Tužitelju nije priznat trošak sastavljanja podneska od 29. travnja 2022. u prilogu kojeg tužitelj dostavlja ponudu ovlaštenog servisa te u skladu s tom ponudom (dva dana nakon podnošenja tužbe) uređuje visinu tužbenog zahtjeva. Naime, iz predmetne ponude proizlazi da je ista tužitelju dostavljena 20. svibnja 2020. pa je tužitelj za tu ponudi i iznos štete po ponudi znao i u vrijeme podnošenja tužbe. Osim toga, tužitelju nije priznat ni više zatraženi trošak sudske pristojbe (3,46 EUR-a za tužbu i 46,92 EUR-a za presudu) jer obveza plaćanja sudske pristojbe za tužbu iznosi 26,54 EUR-a, a obveza plaćanja sudske pristojbe za presudu iznosi 53,08 EUR-a.

77. S obzirom na to da je tuženik osporavao i osnov i visinu zahtjeva, a tužbeni zahtjev je djelomično osnovan, po ocjeni ovog suda, ima se smatrati da je tužitelj u osnovi uspio u cijelosti (takav stav izražen je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-474/2024 od 25. rujna 2024.). Stoga, kako je tužitelj u postupku u osnovi uspio 100%, a u visini 28%, tužitelj je u postupku uspio sa 64%, a tuženik sa 36%. Stoga, sukladno ranije citiranom članku 154. stavak 2. ZPP-a, tužitelju je trošak postupka valjalo priznati u postotku koji se dobije kada se od postotka u kojem je u postupku uspio tužitelj (64%) oduzme postotak u kojem je uspio tuženik (36%), odnosno u postotku od 28%. Stoga, tužitelju osnovano pripada trošak postupka u iznosu od 512,30 EUR-a.

78. Pored tog iznosa, tužitelju je valjalo dosuditi i trošak vještačenja u iznosu od 600,00 EUR-a.

79. Dakle, tužitelju osnovano pripada iznos od 1.112,30 EUR-a na ime troškova postupka.

80. Zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan za više zatraženi iznos od 1.617,70 EUR-a.

81. Sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a, tužitelju je na dosuđeni trošak postupka priznata zakonska zatezna kamata koja je člankom 29. stavak 2. ZOO -a određena za ostale odnose. Naime, zahtjev za naknadu troškova postupka ne predstavlja obvezu iz trgovačkog ugovora niti ugovora između trgovaca i osoba javnog prava.

82. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke.

U Splitu 14. travnja 2026.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP -a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćnici Jeleni Šarić, odvjetnici u Splitu

- tuženiku po punomoćniku Iliji Kriviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o.

- u spis