Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: R1 Ob-1068/2025-28

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    R E P U B L I K A H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Merlin Božičković, u pravnoj stvari predlagatelja KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ani Družina, odvjetnici iz Zagreba, protiv protustranke ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ani-Mariji Vegar, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Joka & Vegar iz Zagreba, uz sudjelovanje mlt. ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnoj skrbnici ZS, dipl. pravnici u Centru za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi privremene mjere, 13. travnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    I. Mijenja se odluka o ostvarivanju osobnih odnosa oca i mlt. djeteta sadržana u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 27. travnja 2024. odobrenog rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1958/2024-3 od 1. listopada 2024. te se određuje privremena mjera na način da će se osobni odnosi djeteta, mlt. ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem, PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], održavati:

    -svaki drugi vikend od četvrtka u 13:00 sati, kada će otac preuzeti dijete iz vrtića uz obvezu da majku obavijesti da je dijete preuzeo iz vrtića/ukoliko dijete nije u vrtiću otac će dijete preuzeti na adresi stanovanja majke u 13:00 sati, do ponedjeljka u 20:00 sati, kada otac dijete vraća na adresu stanovanja majke; jedan vikend u mjesecu otac s djetetom provodi u Splitu uz obvezu da osigura avionski prijevoz djeteta, a ostalo vrijeme s djetetom provodi u Zagrebu uz obvezu da dijete vodi u vrtić time da dijete iz vrtića može preuzeti u 13:00 sati u dana kada je dijete s ocem

    -u tjednu kada dijete provodi vikend s majkom, jedan dan u tjednu uz obvezu da dolazak najavi 48 sati ranije, a ukoliko roditelji ne mogu dogovoriti koji dan će otac ostvarivati osobne odnose s djetetom, tada srijedom, sve od 13:00 sati kada otac preuzme dijete iz vrtića uz obvezu da majci javi da je preuzeo dijete, do 20:00 sati kada dijete vrati na adresu stanovanja majke

    -telefonskim putem ili videopozivom svaki dan u 16:00 sati u trajanju do 15 minuta te jednom u večernjim satima prema djetetovim obvezama u trajanju prema potrebi djeteta,

    -u slučaju bolesti djeteta, kada je dijete radi bolesti spriječeno s ocem ostvarivati osobne odnose, otac ima pravo posjetiti dijete u mjestu boravišta u dane kada je trebao s djetetom ostvarivati osobne odnose, u trajanju od 2 sata uz obvezu da najavi svoj dolazak majci djeteta

    -svaki drugi državni prazniku i vjerski blagdan koji je neradni dan u RH

    -polovinu ljetnih školskih praznika od početka školskih praznika u lipnju do 31. kolovoza i to neparnih godina prvu polovinu praznika u lipnju, srpnju i kolovozu, te parnih godina drugu polovinu praznika u lipnju, srpnju i kolovozu.

    Za vrijeme trajanja osobnih odnosa oca i djeteta, majka će s djetetom ostvarivati osobne odnose telefonskim putem ili videopozivom svaki dan u 16:00 sati u trajanju do 15 minuta te jednom u večernjim satima prema djetetovim obvezama u trajanju prema potrebi djeteta.

    II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka o roditeljskoj skrbi ili do drugačije odluke suda.

    III. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

    IV. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    Obrazloženje

    1. Predlagatelj je podnio ovom sudu 08. svibnja 2025. godine prijedlog za donošenje privremene mjere kojim predlaže regulirati ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta na način da se isti održavaju svaki prvi petak u mjesecu na način da otac preuzme dijete na adresi stanovanja do subote do 18:00 sati po čemu će dijete boraviti s majkom narednih 8 dana, a potom će s ocem provesti u Zagrebu 6 dana, a nakon toga 6 dana s majkom, ljetne praznike će provoditi s ocem prvu polovinu srpnja dok će drugu polovinu srpnja biti s majkom, a potom prvu polovinu kolovoza s ocem, a s majkom drugu polovinu kolovoza, zimske praznike po pola s oba roditelja, time da Božić dijete provodi s majkom, a Novu Godinu s ocem, proljetne praznike i sve druge praznike po pola će biti s oba roditelja i to prvu polovnu s ocem, a drugu polovinu s majkom. Na ročištu održanom 13. veljače 2026. predlagatelj predlaže odrediti privremenu mjeru na način da dijete s ocem ostvaruje osobne odnose svaki drugi vikend od četvrtka, na način da otac preuzme dijete u vrtiću od 13:00 sati, time da majku obavijesti da ju je preuzeo, do utorka, na način da vrati dijete na adresu stanovanja majke do 20:00 sati, time da se jednom mjesečno osobni odnosi održavaju u Zagrebu, a jednom mjesečno u Splitu, svaki drugi vjerski blagdan koji je neradni dan u RH i državni praznik, polovinu ljetnih školskih praznika i to od početka školskih praznika u lipnju završno s 31. kolovoza time da s ocem ostvaruje prvu polovinu školskih praznika u lipnju, srpnju i kolovozu neparnih godina, a parnih godina drugu polovinu školskih praznika u lipnju, srpnju i kolovozu. Predlaže da se roditelju s kojim dijete nije omogući ostvarivanje osobnih odnosa u slučaju bolesti na način da posjeti dijete na mjestu boravišta u trajanju od dva sata.

    2. Predlagatelj navodi da su stranke bile u zajednici koja je okončana 26. prosinca 2023. godine, u zajednici je rođena mlt. ES te su stranke zaključile Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je potvrđen odlukom suda poslovni broj R1 Ob-1958/2024 od 01. listopada 2024. godine. Predlagatelj živi u [adresa] dok protustranka s djetetom živi u [adresa]. Ističe kako je, u međuvremenu, došlo do promjene okolnosti jer zaključeni Plan o ZRS nije u interesu niti djeteta niti oca jer je nemoguće očekivati od oca da 8 puta mjesečno vozi na relaciji Split – Zagreb koja u oba smjera iznosi 800 km, kao i da sam snosi taj trošak. Upravo je Planom o ZRS predviđena takva dinamika ostvarivanja osobnih odnosa, otac 4 puta mjesečno putuje u Zagreb radi viđanja s djetetom te puno vremena provodi u vožnji automobilom s djetetom starosti tri godine i četiri mjeseca pa se većina susreta održava u vožnji. Otac viđa dijete od četvrtka do nedjelje kada ga vodi u Split te su dva dana provedena na putu. Majka uvijek inzistira na dolascima u Zagreb u točno određeno vrijeme, a što njemu nije moguće predvidjeti, time da dijete nedjeljom vrača uredno i sito te je spremno u ponedjeljak za vrtić. Kada se, radi posla, nalazi u Zagrebu moli majku djeteta da s djetetom ostvaruje osobne odnose što ista odbija navodeći da nisu njegovi dani. Ističe kako majka isključuje njegovo sudjelovanje u djetetovom životu te, umjesto da skrb o djetetu prepusti ocu, radije plaća dadilje. Smatra da je angažiran u životu djeteta, da je dijete za njega emotivno vezano te je u interesu djeteta da razvije prisan emotivni i roditeljski odnos s ocem. Smatra da je u interesu djeteta da s ocem dulje vremena boravi u [adresa], a ne da se konstanto vozi.

    3. Protustranka se protivi prijedlogu na način u opsegu kako to predlagatelj predlaže jer smatra da se time ne poštuje interes djeteta. Smatra da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere. Ističe kako se otac ne pridržava Plana o ZRS, stalno izaziva sukobe s majkom, mijenja mišljenja i planove u odnosu na dijete, ne drži se dogovora vezano za povratak djeteta, dijete uopće ne vrati ili pak vrati u kasnim večernjim satima te odmah, idućeg dana kada dijete vrati majci, od majke zahtjeva da to poslijepodne on ponovno provodi vrijeme s djetetom. Očevo postupanje remeti djetetovu rutinu, onemogućuje osobne odnose majke i djeteta, onemogućuje dijete u redovitom odlasku u vrtić, na plivanje te ukazuje na to da otac ne prepoznaje djetetovu potrebu za majkom. Što se tiče djetetovog odlaska u Split, otac uopće ne uzima u obzir da nije u interesu djeteta tako često putovati na duljim relacijama, a uzevši u obzir njezinu kronološku dob. Zajednica roditelja bila je u Zagrebu gdje dijete živi od rođenja te je cjelokupan život djeteta organiziran u Zagrebu, a otac je po prekidu zajednice donio odluku o preseljenju u Split iako u Zagrebu ima stan koji može koristiti. Upravo očeva odluka o preseljenju u Split se negativno održava na dijete te se od djeteta traži da se prilagođava navedenoj promjeni. Otac živi u kućanstvu sa svojim roditeljima, ali i rodbinom starije životne dobi koja je bolesna te dijete nema prostor za boravak u navedenoj kući, a niti za igru. Otac dijete izlaže vožnji autobusom umjesto da prevozi dijete u Split autom te je dijete izloženo puno duljem trajanju te vožnje bez potrebnog komfora. Sve navedeno ukazuje na smanjene roditeljske kompetencije na strani oca. Ističe kako smatra da je u interesu djeteta da otac bude uključen u njezin život, prepoznaje da otac voli dijete i da je dijete emotivno povezano s ocem, uvijek potiče osobne odnose te se i suglasila s time da dijete odlazi u Split, a također je omogućavala ocu da ostvaruje s djetetom osobne odnose u njezinom stanu te je taj prostor za to vrijeme napuštala. Smatra da otac nije usmjeren na objektivne potrebe i interese djeteta te njegovo ponašanje i postupanje u odnosu na majku sve više eskalira, pa je tako kleveće, vrijeđa, lažno prijavljuje. Ističe kako ona s djetetom ima razvijen osjećaj emocionalne povezanosti, dijete joj je privrženo, što je u skladu s emotivnom razvojnom fazom djeteta te smatra da je ta osobita privrženost posljedica zasićenosti djeteta stalnim promjenama i čestim odlascima u Split jer je dijete željno mira i rutine. Također ističe i da otac ima neprimjerena ponašanja, pa tako viče na djeda i baku i tetu te se svađa. Ističe kako je predložila da se susreti s djetetom održavaju u Zagrebu gdje je organiziran djetetov život, osim u vrijeme ljeta, proljeća i školskih praznika kada je predložila da dijete bude s ocem u Splitu. Smatra da nije u interesu djeteta da se često vozi u Split, osobito uzevši u obzir da se vozi i za vrijeme nevremena, a sve iz razloga da se kompenzira očeva odluka o preseljenju u drugi grad. Predlaže odrediti privremenu mjeru na način da se poštuje interes djeteta upravo onako kako je predložila Planom o ZRS, odnosno da se osobni odnosi održavaju u Zagrebu, a da dijete tijekom ljetnih mjeseci te tijekom zimskih i proljetnih školskih praznika boravi kod oca u Splitu.

    4. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, područni ured Gornji Grad od 13. svibnja 2025. godine mlt. ES je imenovana posebna skrbnica NS koja je razriješena dužnosti rješenjem od 27. studenog 2025. godine te je novom posebnom skrbnicom imenovana ZS.

    5. Sud je proveo dokazni postupka te je tijekom postupka izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i proveden je dokaz saslušanjem stranaka.

    6. Iz mišljenja i prijedloga HZSR sud je utvrdio da je u zajednici roditelja rođena mlt. ES **.**.2021. u kojem periodu je otac povremeno dolazio u Zagreb, a po rođenju djeteta je preselio u Zagreb gdje je boravio godinu dana. Majka djeteta prepustila mu je tri mjeseca roditeljskog dopusta kako bi mogao ostati duže u Zagrebu. Do prekida zajednice došlo je zbog međusobnih razlika te se optužuju za neprimjerena ponašanja. Majka je prepustila ocu donošenje odluke o preseljenju, a otac tvrdi da je preselio u Split u dobroj vjeri, da je to najbolje za dijete radi njihovih kontinuiranih nesuglasica. Nakon razdvajanja otac je na tjednoj razini po nekoliko dana dolazio u Zagreb, a majka je s djetetom tijekom ljeta dolazila u Split do djetetove druge godine te je s njegovim roditeljima uspostavila dobar odnos. Oba roditelja ističu da njihovi zajednički susreti ne mogu proći bez svađa i prigovaranja pa odvojeno provode vrijeme s djetetom. Iz dopisa dječjeg vrtića koji dijete polazi proizlazi da su roditelji bili na individualnim razgovorima kod psihologa i s odgojiteljima te je majka problematizirala djetetova česta putovanja u Split i izostajanje djeteta iz vrtića. Otac ističe kako želi provoditi što više vremena s djetetom, da nastoji sadržajno ispuniti to vrijeme kako bi bilo kvalitetno te negoduje da mu se uskraćuje ostvarivanje osobnih odnosa kada je u Zagrebu, a majka dodatno plaća dadilju koja joj pomaže i brine o djetetu. Ističe da dijete izbjegava reći svoje prezime te navodi da je " ES curica". Psiholog i odgajateljice slažu se da dijete treba provoditi što više vremena s ocem i da izostanak iz vrtića neće imati negativne posljedice za razvoj djeteta, ali preporučaju da izostanak djeteta bude povezan s vikendom koji dijete provodi kod oca, dakle da bude početkom, odnosno, krajem tjedna, a da ne izostaje usred tjedna. Komunikaciju s oba roditelja ocjenjuju korektnom. Oba roditelja su se obraćali HZSR oko primjedbi vezano za pridržavanje Plana o ZRS, majka radi učestalih poziva oca i neprimjerene komunikacije, kršenja dogovora, upadanja u njezine dane, odvođenja djeteta iz vrtića bez da ju je o tome otac upoznao, problematizira putovanje djeteta za Split autobusom ili avionom kao i činjenicu da dijete vraća prekasno, oko 22:00 sata, te je sklon dijete voditi liječnicima. Otac iznosi navode da majka kontinuirano opstruira odnose njega i djeteta, da ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom dok je u Zagrebu što majka odbija, da ima potrebu kontrolirati njegove susrete s djetetom, potvrđuje da s djetetom ne putuje autom jer je djetetu potrebna pažnja i boji se za njezinu sigurnost te potvrđuje da ju nekada ne vodi u vrtić kako bi s njom proveo što više vremena i da se o tome konzultira s vrtićem. Roditelji su bili uključeni u tretman Obiteljskog centra u veljači 2025. godine te je majka iznijela navode da trpi verbalno i psihičko nasilje od oca, dok je otac iznosio da majka opstruira njegove susrete s djetetom i da ga napada. Potvrđuju navode o nasilnom ponašanju, time da otac opisuje da je majka bila agresivna prema njemu, dok majka navodi da je nasrtanje bilo obostrano. Stručni djelatnici Obiteljskog centra navode kako su oba roditelja sklona verbalnoj agresiji i manipulativnom ponašanju. Iz izviješća Obiteljskog centra u Splitu iz rujna 2025. godine proizlazi da otac ima prikladne roditeljske kompetencije i komunikacijske vještine te smatraju da bi bilo uputno zajednički raditi s roditeljima, a što se iz izviješća Obiteljskog centra Grada Zagreba nije pokazalo izvedivim. Obavljen je razgovor s majkom te ista smatra da bi dijete trebalo biti redovitije u vrtiću, predlaže da susreti budu uređeni tako da dijete kod oca bude svaki drugi vikend, da praznike dijete po pola provodi s ocem, da dijete redovito pohađa vrtić i druge aktivnosti, dok je otac naveo kako je organizirao svoj posao da može dolaziti u Zagreb i da može ostvarivati osobne odnose s djetetom i kada krene u predškolu i školu. Smatra da mu je potrebno omogućiti osobne odnose više dana za redom kako bi raspodjela bila među roditeljima ravnomjernija. Predlaže da on prvi petak u mjesecu preuzme dijete i boravi s djetetom u Splitu do druge subote u mjesecu, nakon čega vraća dijete u Zagreb gdje dijete s majkom boravi 8 dana, a nakon toga 6 dana s ocem u Zagrebu i ostatak mjeseca s majkom. Psiholog HZSR obavio je psihološko testiranje roditelja te niti kod jednog roditelja nisu nađene poteškoće koje bi umanjivale roditeljske kompetencije. Zaključno, HZSR navodi kako se stječe dojam da majka negativne stavove o ocu izražava u prisustvu djeteta, sklona je verbalnim provokacijama i ne pridodaje dovoljno važnosti percepciji i stavu drugog roditelja. Očevu potrebu da provodi više vremena s djetetom deklarativno validira, ali u neposrednim razgovorima ne pridaje tome važnost. Otac osjeća frustriranost trenutnom situacijom i nedovoljnim vremenom provođenja s djetetom, sklon je opširnom opravdavanju i argumentiranju vlastitih postupaka te osjeća da je napadnut od strane majke čime se konflikt roditelja produbljuje. Od osobite je važnosti da roditelji imaju svijest o tome da se dijete ne može "prepoloviti" već je potrebna fleksibilnost i djetetu osigurati maksimalnu dostupnost i uključenost oba roditelja u njezino odrastanje. Oba roditelja vrlo su angažirana i brižna, od najranije dobi uključeni su u skrb o djetetu, oboje su kompetentni na zadovoljavajući način skrbiti o djetetu. Postoji opasnost da izgube iz fokusa potrebe djeteta radi usmjerenosti na zastupanje vlastitih stavova. Predlažu da dijete stanuje s majkom u Zagrebu, a da s ocem ostvaruje osobne odnose svaki drugi tjedan od četvrtka na način da ju otac preuzme u vrtiću ili na adresi stanovanja ukoliko dijete ne pohađa vrtić u 15:30 sati do nedjelje kada je otac vraća na adresu stanovanja do 20:00 sati, u tjednu kada dijete s ocem ne provodi vikend od srijede kada će otac preuzeti dijete u vrtiću do petka kada će ju majka preuzeti u vrtiću ili druge dane prema dogovoru roditelja, svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik koji je neredni dan u RH, polovinu svih školskih praznika time da ljetne praznike ostvaruje prvu polovinu srpnja i kolovoza u neparnim godinama, a drugu polovinu u parnim godinama, a sve više prema dogovoru roditelja.

    7. Protustranka i posebna skrbnica prihvaćaju mišljenje i prijedlog HZSR dok se predlagatelj istom protivi smatrajući da takav prijedlog nije provediv u stvarnosti jer bi otac svaki tjedan trebao putovati iz Splita u Zagreb te predložena dinamika nije u skladu s njegovim poslovnim obvezama. Ocu je sada neprihvatljivo putovati 8 puta mjesečno u Zagreb, a ovim prijedlogom bi 12 puta mjesečno trebao putovati u Zagreb. Smatra da je u interesu djeteta da boravi s njim u Splitu gdje otac ima i obitelj. Ima određenu fleksibilnost vezano za posao, ali ne na način kako je to predloženo prijedlogom HZSR. Ovakvim prijedlogom onemogućava se ocu kvaliteta osobnih odnosa i kontinuitet, ali se onemogućuju osobni odnosi i s njegovim članovima obitelji.

    8. Iz dopune mišljenja i prijedloga HZSR proizlazi kako smatraju da je obveza roditelja svoje obveze prilagoditi potrebama djeteta, a da je otac u razgovoru naglasio da će po polasku djevojčice u prvi razred ostvariti uvjete da više i češće boravi u [adresa] u stanu koji je u vlasništvu njegove tete. Podržavaju prijedlog roditelja da se osobni odnosi održavaju svaki drugi vikend od četvrtka u 13:00 sati do utorka, potrebno je voditi brigu o pohađanju predškolskog kolektiva, smatraju primjerenim da se dijete utorkom vraća u vrtić i ne vide prepreku da se osobni odnosi s ocem ostvaruju jednom mjesečno u Splitu. Iz izviješća Obiteljskog centra Grada Zagreba za majku proizlazi redovita angažiranost tijekom pohađanja psihosocijalnog savjetovanja.

    9. Iz iskaza predlagatelja proizlazi da je zaposlen u farmaceutskoj firmi i ima fleksibilno radno vrijeme te terenski rad na području Dalmacije. Sam može organizirati u koje vrijeme će raditi i isto prilagođava kada je dijete kod njega. Navodi da su zaključili Plan o ZRS kojim su dogovorili da će moći vidjeti dijete kada dolazim u Zagreb. Znao je dolaziti u Zagreb do 20 puta mjesečno, bio je uključen u život djeteta u potpunosti. Do 2025. godine su se uredno mogli dogovarati, uvijek bi se najavio kada bi dolazio u Zagreb, i to dan ili dva ili tjedan ranije. Što se tiče problema, majka djeteta nije komunicirala da joj je problem njegovo učestalo dolaženje već je poslala mail HZSR tvrdeći da prečesto dolazi i zove dijete. Dogovorili su da će dijete zvati u 16:00 i u 19:30 sati te se drži dogovorenih termina, a prije toga nije bilo definirano vrijeme i on je zvao dva ili tri puta dnevno, a majka je tvrdila da remeti rutinu djeteta. Što se tiče dolazaka u Zagreb, pitao bi porukom kada može doći, majka mu ne bi odgovorila ili bi mu rekla "nikada" ili da ne može doći. Od listopada 2025. godine dijete je vidio četiri ili pet puta izvan intervala vikenda. Nakon prošlog ročišta dijete je bilo bolesno, tada je bio 10 dana u Zagrebu i vidio ju jedan dan 40 min, drugi dan kod doktora i vodio ju na vađenje krvi pa su se družili od 08:00 do 09:00 sati. Bio je dan očeva, najavio je da dolazi i pitao može li vidjeti dijete oko 14:00 sati. Dijete je vidio i s njom se družio od 16:00 do 18:00 sati u stanu majke. Što se tiče vikenda, majka iste poštuje i on poštuje ono što su dogovorili Planom osim kada je spriječen zbog objektivnih okolnosti. Što se tiče boravka djeteta u Splitu, smatra da je u interesu djeteta da dolazi jednom mjesečno u Split. Živi s roditeljima i dvije tete koje su starije životne dobi te se jedino tako dijete može družiti s njegovom obitelji, dijete je testirano na alergije i ima alergije time da u obitelji ima astme i alergije te je preporuka za takvu djecu da borave u mediteranskoj klimi i da budu u prostoru gdje je kvalitetan zrak što je u Splitu bolje nego u Zagrebu. Živi u kući s okućnicom te se dijete može igrati i sve im je dostupno pješice. Dijete je iz vrtića izostalo 104 dana od čega 15 dana radi činjenice da je bila u Splitu te se psiholog vrtića slaže da je potrebno omogućiti djetetu provođenje vremena s ocem. U Split putuju autobusom oko 5 sati ili avionom 30 do 45 min te se za vrijeme putovanja druže, a sad češće putuju avionom. Kada su vikendom u Zagrebu vratio bi dijete u vrtić u utorak ujutro, a kada su u Splitu vratio bi dijete u utorak navečer. Nema namjeru seliti u Zagreb jer smatra da nema potrebe za time. Može organizirati vrijeme s djetetom u Zagrebu i uskladiti poslovne obveze te ima stan tete u kojem boravi s djetetom. Kada bude predškolski obveznik, voljan je prilagoditi viđanje djeteta prema obvezama koje dijete ima. Teško mu je organizirati posao ako bi osobni odnosi bili po prvom prijedlogu Zavoda. Voljan je voditi dijete u vrtić ponedjeljkom i utorkom kada bi dijete trebalo biti s njim. Kada su u Splitu organizira svoje radno vrijeme i potpuno se posveti djetetu, odradi neki dio uredskog posla, a ukoliko je nužno da ode na posao, tada baka pričuva dijete, a ostalo je dogovor s poslodavcem.

    10. Iz iskaza protustranke proizlazi da su zaključili Plan o ZRS temeljem kojega su dogovorili da će otac viđati dijete kada dođe u Zagreb, no otac stalno inzistira na viđanju odmah nakon svog vikenda. Otac bi se najavio da će doći, pa bi javio da neće doći, pa bi ona morala preuzeti dijete u vrtiću, a ne pita može li doći ili imaju li plan već samo javi da dolazi. Suglasna je da otac viđa dijete i većinom bi dozvolila viđanja, uvijek potiče osobne odnose i iste ne brani. Dijete je vozila u Split kako bi viđala oca te je za vrijeme dok bi dijete bilo kod oca ona plaćala hotel. Smatra da je u interesu djeteta da ne bude previše odvojena od majke jer je dijete malo i vezano je za majku. Otac bi do sada vraćao dijete u 22:00 sata, što je prekasno za dijete te dobi jer bi se ona razbudila dolaskom na njezinu adresu i dugo ne bi mogla zaspati te drugi dan ne funkcionira u vrtiću. Odmah idući dan otac bi tražio viđanje. Smatra da otac ne prepoznaje djetetovu potrebu da provodi vrijeme s majkom i da je vezana za majku. Od kada je otac preselio u Split dijete i ona se prilagođavaju njegovom životu te dijete ne ide na plivanje niti u vrtić kada je u Splitu niti kada su u Zagrebu. Više puta je ocu predložila da preseli u Zagreb jer ima stan u kojem može biti i njegova firma posluje na području Zagreba no on to ne prihvaća. Prijevoz djeteta u Split autobusom traje 6 do 7 sati tijekom ljeta, a otac joj nikada ne javi da su stigli. Trudi se dijete ne izlagati njihovim konfliktima te želi da raste u mirnim uvjetima. Prijedlog oca da dijete bude s njim od četvrtka do utorka smatra predugo za dijete te dobi. S vremenom, kada bude starija, situacija će biti drugačija. Također smatra da nije u interesu djeteta da mijenja svoje mjesto boravka često tako što stanuje kod majke, pa boravi s ocem u Zagrebu, pa potom u Splitu. Misli da je najviše u interesu djeteta da bude u Zagrebu s ocem no respektira važnost odlaska u Split i kontakta s drugim članovima obitelji. Pogriješila je što je potpisala takav Plan pod pritiskom oca. S ocem se teško dogovara radi stalnog inzistiranja na što većem broju sati provođenja s djetetom. Žalila se HZSR jednom kada ih je otac bjesomučno maltretirao pozivima kada je dijete bilo starosti godinu i pol. Nije se mogla drugačije obraniti jer joj je prijetio policijom i napadao ih je. Sada je situacija bolja jer su posredstvom Zavoda dogovorili da može zvati dva puta dnevno. S ocem može teško postići komunikaciju. Pokušali su postići sporazum u Obiteljskom centru no to nije išlo jer je otac inzistirao na temama koje nemaju veze s djetetom. Uzimao je dijete bez njezinog znanja iz vrtića i ne bi joj javio sve dok mu nije rečeno da to ne čini. Učestalo bi ih zvao. Znale su se sakrivati nakon vrtića jer su bile u strahu da će ih tražiti po parkovima, što je i radio. Želi da dijete i ona imaju svoj mir, da jasno budu određeni termini susreta oca i djeteta. Njihov odnos opterećen je inzistiranjima oca i njegovom komunikacijom te želi mir za sebe i dijete. Smatra da je dijete vezano za oca i voli ga i ne želim eliminirati osobne odnose, ali je iste potrebno odrediti tako da se respektira dob djeteta i povezanost djeteta s majkom. Imali su problem vezano za povratak djeteta, uvijek su to bile situacije kada bi otac tvrdio da se ne može vratiti bilo radi bure, bilo radi zdravlja, a kada je čekala dijete u Splitu nikada joj nije rekao točno kada da ju preuzme nego je morala čekati da joj javi. Mišljenja je da je predugo da dijete bude kod oca od četvrtka do utorka jer se radi o šest dana u kojima nju ne vidi i radi njezine dobi smatra da to nije primjereno, a još je u fazi kada je vezana za majku. Smatra da je primjerenije da viđa oca od četvrtka nakon 13:00 do ponedjeljka do 20:00 sati. To je dovoljno vremena da provedu kvalitetno vrijeme zajedno jer dijete kada je s ocem u Splitu ne ide na aktivnosti niti u vrtić. Dok su u Zagrebu ne ide u vrtić. Smatra da nije zadaća djeteta te dobi da zabavlja roditelje oca i da je njezin interes da ide u vrtić i da se druži s djecom svoje dobi. Smatra da nije u interesu djeteta da je otac vraća nakon vikenda u Splitu u utorak u vrtić ujutro jer se radi o ranom buđenju, trebali bi se vratiti u ponedjeljak navečer i kroz gužvu je treba voziti u vrtić, a ako je vrati na njezinu adresu u ponedjeljak dijete bi spavalo u svom krevetu i ona bi ujutro odvela u vrtić koji je na 2 min pješice od stana. Misli da je u interesu djeteta da se dijete vozi u Split i vraća u Zagreb avionom i da otac osigura povratnu kartu jer se radi o kraćem putovanju. Može ići za zimske, ljetne i proljetne praznike kod njegove obitelji. Prihvatljiv joj je prvi prijedlog HZSR, a u protivnom smatram da je u interesu djeteta da provodi s ocem svaki drugi vikend od četvrtka do ponedjeljka time da je jedan u Splitu, a jedan u Zagrebu. Bila bi suglasna i još s jednim dodatnim danom u onim tjednima kada je dijete vikend s njom, da bude s ocem i to od 13:00 da otac preuzme dijete u vrtiću i vrati na adresu stanovanja u 20:00. Prihvatljivo joj je da ju otac obavijesti tjedan dana ranije koji bi to dan bio, ili da sud odredi dan.

    11. Uvidom u Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 27. svibnja 2024. koji je odobren pravomoćnim rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-1958/2024-3 od 1. listopada 2024. utvrđeno je da su stranke dogovorile da mlt. dijete stanuje s majkom u Zagrebu, na adresi [adresa], a da s ocem ostvaruje osobne odnose svaki neparni vikend i to jedan u Zagrebu od subote od 12,00 sati do utorka, drugi u Splitu od četvrtka ujutro do nedjelje poslijepodne, te da otac preuzima dijete i vraća dijete na adresi stanovanja majke i snosi trošak putovanja djeteta, kao i da tijekom ljetnih praznika s ocem provodi 2 tjedna u srpnju i 2 tjedna u kolovozu kao i pola praznika, blagdana i neradnih dana.

    12. Na ročištu održanom dana 13. veljače 2026. roditelji su se sporazumjeli da se osobni odnosi oca i djeteta održavaju svaki drugi vikend od četvrtka u 13:00 sati kada će otac preuzeti dijete iz vrtića, uz obvezu da majku obavijesti da je dijete preuzeo iz vrtića, do utorka u 20:00 sati kada otac dijete vraća na adresu stanovanja majke, time da je otac predložio da se osobni odnosi jedan vikend mjesečno održavaju u Splitu, ostali u Zagrebu, a majka da se osobni odnosi održavaju u Zagrebu, te jednom u dva mjeseca u Splitu, te su suglasni da se osobni odnosi s ocem održavaju svaki drugi državni prazniku i vjerski blagdan koji je neradni dan u RH i polovinu ljetnih školskih praznika od početka školskih praznika u lipnju do 31. kolovoza i to neparnih godina prvu polovinu praznika u lipnju, srpnju i kolovozu, te parnih godina drugu polovinu praznika u lipnju, srpnju i kolovozu. Otac predlaže odrediti ostvarivanje osobnih odnosa u slučaju kada je dijete bolesno i radi bolesti nije u mogućnosti ostvarivati osobne odnose posjetu djetetu u trajanju od 2 sata u mjestu boravišta, dok majka predlaže da otac ostvaruje videopozivom osobne odnose jednom dnevno u večernjim satima uvažavajući djetetove obveze. Na ročištu održanom 19. ožujka 2026. majka više nije suglasna da dijete ostvaruje osobne odnose s ocem svaki drugi vikendom do utorka, smatra isto predugim za dijete te dobi te je suglasna s mišljenjem i prijedlogom Zavoda, a u iskazu navodi kako bi bila suglasna s time da otac ostvaruje osobne odnose s djetetom jednom mjesečno u Splitu, ostalo u Zagrebu, ali od četvrtka u 13:00 do ponedjeljka u 20:00 sati uz obvezu da dijete u Split i iz Splita vodi avionom, te jednom tjedno u tjednu kada je njezin vikend s djetetom od 13:00 do 20:00 sati. Suglasni su da otac vodi dijete u vrtić kada se ostvaruju osobni odnosi u Zagrebu.

    13. Po provedenom dokaznom postupku, posebna skrbnica predlaže donijeti odluku temeljem stanja spisa, uvažavajući interes djeteta. Smatra da je u interesu djeteta da provodi s ocem od četvrtka do ponedjeljka, jednom mjesečno u Splitu, jednom u Zagrebu i da se ocu omogući dodatni dan u tjednima kada dijete bude vikend s majkom, nakon vrtića u 13:00 sati do 20:00 sati uz obvezu da otac 48 sati ranije javi majci koji dan bi koristio. Sud nije utvrđivao mišljenje mlt. djeteta uzevši u obzir da se radi o djetetu izuzetno niske kronološke dobi koje je nedvojbeno emotivno povezano sa svojim roditeljima no u ovoj razvojnoj fazi dijete nije u mogućnosti jasno artikulirati svoje mišljenje niti bi bilo svjesno posljedica izraženog mišljenja, radi čega je stav ovoga suda da je u takvim okolnostima, kada je nedvojbeno da je dijete emotivno povezano s roditeljima i da voli s njima provoditi vrijeme, nepotrebno dijete izlagati potrebi razgovora s nepoznatom osobom što bi zasigurno predstavljalo stres za dijete te je u vaganju prava na izražavanje mišljenja djeteta i obveze zaštite djeteta od nepotrebne izloženosti sudskim postupcima sud ocijenio da je više u interesu djeteta da ju se zaštiti od nepotrebnog izlaganja sudskom postupku.

    14. Protustranka smatra da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere iz razloga jer stranke imaju zaključen i odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i isti je moguće mijenjati u parničnom postupku. Točno je da roditelji imaju zaključen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi no oba roditelja su suglasna da isti nije u interesu djeteta i predlažu u parničnom postupku izmjenu vezano za ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta. Stav je ovoga suda da je sud ovlašten odlučiti privremenom mjerom u svim slučajevima kada je potrebno zaštititi interes djeteta, dakle i u slučaju kada već postoji odluka kojom je određeno ostvarivanje osobnih odnosa (a ista nesporno među strankama nije u interesu djeteta), kao i u slučaju kada se već vodi parnični postupka vezano za izmjenu prethodne odluke, a na osnovi čl. 529. st.2. ObZ, a stranke ne mogu postići sporazum o navedenom pitanju (čl. 536. st.1. ObZ).

    15. Iz pravednog dokaznog postupka sud je utvrdio da je mlt. ES rođena **.**.2021., radi se o djetetu starosti 4 godine i 4 mjeseca, koja je polaznik dječjeg vrtića, te će uskoro biti polaznik predškolskog programa u vrtiću. Roditelji su živjeli zajedno do 26.12.2023. u Zagrebu, te je po prekidu zajednice otac preselio u Split, gdje u kući živi sa svojim roditeljima i dvije tete. Otac ima u Zagrebu mogućnost korištenja stana koji je u vlasništvu njegove tete. Nakon prekida zajednice roditelji su zaključili Plan o ZRS te su se uspješno dogovarali neko vrijeme o ostvarivanju osobnih odnosa no došlo je do problema u komunikaciji jer je otac tražio što veće sudjelovanje u djetetovom životu pa je tako zadržavao dijete i ne vraćao ga u terminu dogovora, odmah idući dan po povratku djeteta tražio bi susret s djetetom, učestao bi zvao dijete, a što je majka počela doživljavati kao ne poštivanje njezinog vremena s mlt. djetetom i započela je postavljati jasne granice vezano za ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta prema Planu, a što je pak kod oca uzrokovalo osjećaje isključivanja iz djetetovog života. Iz mišljenja i prijedloga Zavoda sud je utvrdio da su oba roditelja emotivno povezana s djetetom, da prepoznaju djetetove potrebe i da imaju razvijene roditeljske kompetencije.

    16. Iz iskaza predlagatelja utvrđeno je da isti živi, nakon prekida zajednice, u Splitu u zajedničkom kućanstvu sa svojim roditeljima i dvije tete, da je zaposlen i da radi na području Dalmacije kao predstavnik na terenu za farmaceutske proizvode. Isti ima stan u [adresa] u kojem može slobodno boraviti i u kojem boravi s djetetom, a stan je u vlasništvu njegove tete. Također ima posao koji je fleksibilne naravi jer je bitan učinak koji postigne na poslu, a ne radno vrijeme tako da se može organizirati da ne radi one dane kada je s djetetom. Poslodavac predlagatelja ima sjedište u [adresa], kako je to utvrđeno iz dostavljenog ugovora o radu (list 82 ).

    17. Mlt. ES je dijete koje je niske kronološke dobi, polaznik je vrtića i plivanja dva puta tjedno, te ima organiziran život u Zagrebu gdje živi od rođenja, a s čime je i otac bio suglasna prilikom potpisivanja Plana o ZRS. Stav je ovoga suda da je za djetetov pravilan psihofizički rast i razvoj od važnosti da su oba roditelja prisutna u njegovom životu te da aktivno sudjeluju u životu djeteta, a sve kako bi dijete s roditeljima imalo razvijenu emocionalnu povezanost koja je nužan preduvjet za osjećaj sigurnosti i pripadnosti djeteta koje je od osobite važnosti za tu dob, kao i za osjećaj stabilnosti, a što su sve nužni preduvjeti za razvoj stabilne i psihički zdrave ličnosti djeteta. Također je od važnosti za dijete te dobi određena rutina i stabilnost u vidu redovitih polazaka u vrtić, što je od osobite važnosti za socijalni razvoj djeteta, druženje s prijateljima, odlazak na aktivnosti te je određena rutina djeteta u navedenoj dobi također važna za mir i stabilnost djeteta. U konkretnim slučaju najbolji interes djeteta bi bio da otac svoj život organizira u Zagrebu kako bi bio redovito prisutan u životu djeteta i pri čemu djetetova rutina ne bi bila narušena. No, otac za sada ne vidi potrebe za preseljenjem u Zagreb i traži ostvarivanje osobnih odnosa u Splitu jednom mjesečno te jednom mjesečno u Zagrebu i kada dolazi poslovno u Zagreb. Također mu nije prihvatljiv prvi prijedlog Zavoda jer tvrdi da mu je otegotno se voziti toliko često u Zagreb kao i da ne može tako organizirati posao. Roditelji su suglasni da otac ostvaruje osobne odnose s djetetom svaki drugi vikend i to jednom mjesečno u Splitu, a ostalo u Zagrebu i to počevši od četvrtka u 13,00 sati na način da otac dijete preuzme u vrtiću te otac predlaže da dijete vrati u utorak do 20:00 sati, dok majka konačno predlaže da se dijete vrati do ponedjeljka do 20:00 sati smatrajući da je dijete u razvojnoj fazi kada je vezana za nju i da je previše za dijete te dobi u kontinuitetu provesti kod oca 6 dana, kao i da je u interesu djeteta da je ona u utorak vodi u vritić koji je dvije minute udaljen od stana u kojem žive nego da otac vodi dijete kroz jutarnju gužvu u utorak u vrtić, te predlaže da otac avionom dijete vozi u Split i vraća u Zagreb. Roditelji su suglasni da dijete u vrijeme kada je s ocem u Splitu ne ide u vrtić niti na aktivnosti, ali dok su u Zagrebu da ju otac vodi u vrtić. Majka predlaže i da otac u tjednu kada je njezin vikend s djetetom, ostvaruje osobne odnose s djetetom jedna dan i to od 13:00 sati, kada je preuzme u vrtiću, do 20:00 sati, kada ju vrati na adresu stanovanja, i to na način da ju obavijesti tjedan dana ranije koji dan bi dolazio ili da sud odredi dan.

    18. Kako otac živi na mjestu udaljenom od mjesta stanovanja djeteta, to je stav ovoga suda da je u interesu djeteta odrediti ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta u kontinuitetu od više dana te je prihvatio sporazum stranaka da se osobni odnosi održavaju svaki drugi tjedan i to od četvrtka na način da otac preuzme dijete u vrtiću u 13:00 sati, time da jedan vikend mjesečno s djetetom boravi u [adresa]. Sud je ocijenio da je u interesu djeteta da je otac vrati na adresu stanovanja u ponedjeljak u 20:00 sati i to iz razloga jer se radi o razvojnoj fazi djeteta u kojoj je još uvijek značajno vezano za majku kao primarnog skrbnika te je majka u mogućnosti u utorak odvesti dijete u vrtić bez potrebe ranog buđenja djeteta i prolaska kroz gradsku jutarnju gužvu obzirom je vrtić udaljen 2 minute od stana u kojem dijete živi, dok bi se kod oca morala ranije probuditi i voziti kroz jutarnju gužvu do vrtića. Na navedeni način dijete bi s ocem provodilo vrijeme od četvrtka u 13:00 sati do ponedjeljka u 20:00 sati, time da u vikendu kada su u Splitu dijete ne bi polazilo vrtić, a dok su u Zagrebu polazilo bi vrtić. Stav je ovoga suda da je opravdano ocu omogućiti da u vikendima kada s djetetom provodi vrijeme u Zagrebu može dijete preuzimati iz vrtića u 13:00 sati kako bi s djetetom mogao što kvalitetnije provesti vrijeme obzirom se program u vrtiću odradi do 13:00 sati i na taj način dijete ne bi propustilo program vrtića, a ocu i djetetu bi se omogućilo više vremena da provedu zajedno. Kada otac preuzme dijete u vrtiću četvrtkom u 13:00 sati obvezan je majci javiti da je dijete preuzeo kako bi majka imala informaciju da je otac preuzeo dijete za vikend, a sve iz razloga jer majka tvrdi da su se događale situacije da se otac najavi da dolazi pa ne dođe radi čega je potrebno da majka pravovremeno ima informaciju ukoliko otac dijete neće moći preuzeti u vrtiću kakao bi se ona organizirala i preuzela dijete iz vrtića. Što se tiče putovanja djeteta u Split jednom mjesečno sud je iz iskaza stranaka utvrdio da otac osobnim vozilo ne vozi dijete već putuju autobusom, a notorno je da se radi o duljoj vožnji, osobito u ljetnim mjesecima radi turističke sezone i gužve na cesti, kao i da putuju avionom. Otac sam navodi da češće putuju avionom u zadnje vrijeme i da se radi o letu koji traje 30 do 45 min. Svakako je u interesu djeteta niže kronološke dobi omogućiti joj da nije izložena dugim putovanjima osobito u vrijeme ljeta (gužva, vrućina) te sud ocijenjene da je prijedlog majke da otac dijete vodi u Split i iz Splita avionom ocijenjen u interesu djeteta, a niti otac se navedenome ne protivi već i sam navodi da u zadnje vrijeme češće putuju avionom.

    19. Također je stav ovoga suda, a uzevši u obzir djetetovu dob u kojoj je nužno ostvarivanje čestih kontakata s roditeljima, da se ocu omogući ostvarivanje osobnih odnosa i tijekom tjedna u kojem dijete vikend provodi s majkom i to jedan dan u tjednu prema dogovoru roditelja, time da se otac obvezan najaviti 48 sati ranije, a ukoliko roditelji ne postignu dogovor, tada srijedom od 13:00 sati na način da ju otac preuzme u vrtiću, do 20:00 sati kada ju vrati na adresu stanovanja majke. Otac je sam navodio da mu poslovno ne odgovara prijedlog Zavoda da provodi u Zagrebu vrijeme od srijede do petka u tjednu kada je majčin vikend pa je radi toga ocu omogućeno da uz prethodnu najavu organizira jedan dan kada bi došao u Zagreb u tom tjednu, što mu olakšava poslovne obveze koje ima. U konkretnom slučaju ocu je omogućen jedan dan više od prijedloga Zavoda vezano za ostvarivanje osobnih odnosa tijekom očevih vikenda kako bi mu se omogućilo provođenje vremena s djetetom u približno jednakom obimu kako je to predložio Zavoda, a opet uvažavajući očeve poslovne obveze.

    20. Uzevši u obzir da otac živi u [adresa], sud je ocijenio da je u interesu djeteta da dijete i otac ostvaruju osobne odnose i putem telefona ili video poziva, i to svaki dan u 16:00 sati u trajanju do 15 minuta te jednom u večernjim satima uvažavajući obveze djeteta u trajanju prema potrebi djeteta. Roditelji su postigli sporazum da se ostvaruje navedeni kontakt u naprijed navedenim terminima te se na taj način omogućava redovni kontakt djeteta i oca, a opet i slobodno vrijeme majke i djeteta. Napominje se da se radi o djetetu niže kronološke dobi koje nema razvijenu dugotrajnu pažnju radi čega je omogućen kontakt nakon vrtića u 16:00 sati u trajanju do 15 min te u večernjem terminu u trajanju po potrebi djeteta. U vrijeme kada je dijete s ocem i majci valja omogućiti kontakte u navedenim terminima. Važno je da roditelji respektiraju razvojnu dob djeteta i da prepoznaju potrebu djeteta za kontaktom s drugim roditeljem i njegovu uključenost u svakodnevni život djeteta, ali i da prepoznaju djetetovu mogućnost koncentracije u ostvarivanju takvog kontakta.

    21. U slučaju bolesti djeteta, kada dijete nije u mogućnosti s ocem ostvarivati osobne odnose, važno je omogućiti kontakt oca i djeteta kako bi se osigurao kontinuitete odnosa oca i djeteta te je sud prihvatio prijedlog oca da mu se omogući da dijete posjeti u mjestu boravišta u trajanju do 2 sata u dana kada je dijete trebalo s ocem ostvarivati osobne odnose. Na taj način otac može emotivno biti prisutan uz dijete, pružiti joj potrebnu podršku, ali pružiti i zdravstvenu skrb djetetu, što sve značajno utječe na odnos emotivne povezanosti.

    22. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa tijekom državnih praznika i vjerskih blagdana kao i tijekom ljetnih praznika roditelji su postigli sporazum da dijete s ocem ostvaruje osobne odnose svaki drugi državni prazniku i vjerski blagdan koji je neradni dan u RH kao i polovinu ljetnih školskih praznika od početka školskih praznika u lipnju do 31. kolovoza i to neparnih godina prvu polovinu praznika u lipnju, srpnju i kolovozu, te parnih godina drugu polovinu praznika u lipnju, srpnju i kolovozu, koji sporazum je sud ocijenio u interesu djeteta te je odlučeno kao u izreci rješenja.

    23. Važno je naglasiti da su roditelji obvezni poštivati određeni raspored kako bi se ocu omogućilo slobodno vrijeme s djetetom u kontinuitetu, a s druge strane da se i majci omogući slobodno vrijeme s djetetom u jasno određenom rasporedu u kojem ista može s djetetom imati isplanirane aktivnosti i provođenje slobodnog vremena bez očevih upadica. Navedeno je važno kako bi i roditelji s vremenom ponovno razvili odnos povjerenja te poštovanja i uvažavanja vremena koje roditelj provodi s djetetom, a time i respektiranje mira, stabilnosti i rutine djeteta te dostupnosti oba roditelja, što je najznačajniji interes djeteta. Slijedom navedenoga, a na osnovi čl. 529, čl. 535. i čl. 536. ObZ odlučeno je kao u izreci.

    24. U odnosu na trošak postupka stav je ovoga suda da je primjereno odrediti da svaka stranaka snosi svoj trošak postupka uzevši u obzir da su obje stranke izražavale nezadovoljstvo zaključenim Planom o ZRS i smatrali su da je opravdano isti izmijeniti, te isti nisu uspjeli u cijelosti postići dogovor iako su oko određenih točaka postigli sporazum. Slijedom navedenoga, a kako je radi obje stranke bilo potrebno provesti ovaj postupak, te kako niti jedna od stranaka nije u cijelosti uspjela sa svojim prijedlogom, to je na osnovi čl. 366. ObZ odlučeno kao u izreci rješenja pod IV.

    U Zagrebu, 13. travnja 2026.

    Sutkinja:

    Ana Merlin Božičković

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

    Dna:

    pun. predlagatelja

    pun. protustranke

    poseban skrbnik djeteta

    Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Gornji Grad-Medveščak

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.