REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-67/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja DJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupanog po punomoćniku Mirku Kovač odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zz tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 13.travnja 2026.godine,

p r e s u d i o  j e:

I/Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, OIB: 52634238587, zastupanoj po ODO u Splitu, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju DJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada isplati ukupan iznos od 481,34 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom

tekućom na iznos od:

- 55,05 EUR od 16. travnja 2013. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,13 EUR od 16. lipnja 2013. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,27 EUR od 16. rujna 2013. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 50,50 EUR od 16. veljače 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,79 EUR od 16. lipnja 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,30 EUR od 16. srpnja 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,11 EUR od 16. prosinca 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 76,09 EUR od 16. siječnja 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

29,17 EUR od 16. ožujka 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

62,05 EUR od 16. ožujka 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

19,88 EUR od 16. studenog 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici ukupan iznos od 2.386,58 Eur-a na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 27.07.2018.godine tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Split na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 20.03.2013.godine do 05.04.2018.godine tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji da mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati koliko je trebala raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužitelj navodi da je u navedenim oblicima rada tužitelj radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u Republici Hrvatskoj koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužitelj ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Također je istaknuto da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ( dvije prve, dvije treće i dva dana slobodan) ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se prekovremenim radom kojeg je tužitelj ostvarivao na drugi način smatraju sati rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Navodi se da je isto tako određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, (u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Navodi se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen jer da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Istaknuto je da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je istome zahtjev odbijen u cijelosti.Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 19.12.2024.godine (list 390-391 spisa) sukladno dopuni nalaza i mišljenju vještaka Buljan.

2. Tužena u odgovoru na tužbu (list 9 spisa) je istakla prigovor preuranjenosti tužbe, te je istu predložila odbaciti. Istaknuto je da tužena nije odbila zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora već da ga je djelomično prihvatila navodeći da Ministarstvo nije objektivno bilo u mogućnosti utvrditi točan broj sati ni sačiniti izračun, a da će po zaprimanju navedenih podataka pozvati tužitelja na sklapanje nagodbe. Navodi se da je tužena dopisom od 03.rujna 2018.godine tužitelju dostavila specifikaciju obračuna prekovremenih sati i predložila sklapanje nagodbe za bruto iznos od 3.054,66 kn za 68 sati prekovremenog rada koji da tužitelju nisu isplaćeni u utuženom razdoblju. Istaknuto je da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. Ujedno je navedeno da neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan utvrđen zakonom ili Uskrs, a koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka da će pravo na prekovremene sate ostvariti tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe redovni mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. U tom smislu tužena ističe da su navodi tužitelja neutemeljeni i neosnovani u kontekstu primjene KU-a za državne službenike i namještenike. Ističe se da je tužitelj radio u turnusu 12-24, 12-48 naizmjenično tijekom mjeseca pa da je potrebno okolnosti vezano za taj rad utvrditi financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem.

3.. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa); odgovora ODO-a Split na zahtjev za mirno rješenje spora (list 7-8 te 17-18 , te 19 spisa); specifikacije obračuna prekovremenih sati izrađenih od strane tužene (list 20-21 spisa); rješenja Ministarstva financija od 01.srpnja 2018.godine (list 22-23 spisa); rješenja Ministarstva financija od 01.03.2013.godine (list 24 spisa); rješenja Ministarstva financija od 08.srpnja 2013.godine (list 25-26 spisa); rješenja Ministarstva financija od 01.rujna 2017.godine (list 27-28 spisa); tumačenja odredbi KU- a od strane Komisije (list 29-31 spisa); primjer izračuna (list 32 spisa); obračunskih lista plaće tužitelja i evidencija o korištenju radnog vremena (list 43-226, te od 245-327 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo Ivana Buljan (list 347-356 spisa); dopune nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan (list 383-388 spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Prvenstveno je potrebno istaći da je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu dana 05.04.2018.godine (list 5-6 spisa) sa zahtjevom da mu se isplati neplaćeni prekovremeni rad za razdoblje od 20.03.2013.godine do podnošenja tog zahtjeva u paušalnom iznosu od 50.000,00 Kuna bruto. Iz dopisa ODO-a Split od 03.srpnja 2018.godine (list 7 spisa) proizlazi da je ODO Split odgovorilo tužitelju na način da je istaklo da je uvidom u relevantnu dokumentaciju utvrdilo da je iz rješenja o rasporedu, obračunske isprave za isplatu plaće – naknade za razdoblje od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine i evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje vidljivo da je zahtjev tužitelja djelomično osnovan jer da je tužitelj ostvario u navedenom razdoblju određeni broj prekovremenih radnih sati kao ovlašteni carinski službenik koji je radio u turnusima, te da su mu ti sati isplaćeni sukladno odredbama KU-a i drugim gore navedenim propisima. Međutim, tužitelju je dopisom ODO-a Split od 03.rujna 2018.godine (list 19 spisa) uz kojeg mu je dostavljena specifikacija obračuna prekovremenih radnih sati ponuđeno da se izjasni da li je suglasan da sklopi nagodbu sukladno priloženoj specifikaciji na iznos od 3.054,66 kn/405,42 Eur-a zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Među strankama u ovom postupku nije sporno da stranke nisu sklopile nikakvu nagodbu budući tužitelj nije prihvatio sklopiti nagodbu na ponuđeni iznos, .a zbog čega je isti u skladu sa odredbom članka 186 a stavak 5 ZPP-a u zakonskom roku podnio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari dana 27.07.2018.godine. U navedenom smislu je neosnovan prigovor tužene da je tužba u predmetnoj pravnoj stvari preuranjena, a tužitelj nije prekludiran vezano za podnošenje tužbe u predmetnoj pravnoj stvari.

6. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj kod tuženika obavljao u utuženom razdoblju posao na radnom mjestu carinika III vrste, te da je navedeni posao obavljao u turnusu u ciklusima 12-24 12-48 a koja činjenica proizlazi i iz pregledanih rješenja Ministarstva financija (list 22-28 spisa)

7. Sporno je da li je tužitelj u navedenom smislu ostvario određene sate prekovremenog rada koji mu nisu plaćeni, te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN 112/17).

8. U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije u spisu te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Ivanu Buljan.

9. Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo Ivana Buljan (list 347-356 spisa) proizlazi da je vještak temeljem relevantne dokumentacije u spisu (obračunskih listića plaća tužitelja uz pripadajuće evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja) za utuženo razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018.godine utvrdio da tužitelju nisu obračunati niti isplaćeni prekovremeni sati koje je odradio prilikom svakog mjeseca u ukupnom iznosu od 510,37 Eur-a/3.845,41 Kuna, te je istakao da se navedeno sastoji od 80 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati odnosno po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 13 pripadajuće Tablice 2. koja je sastavi dio navedenog nalaza i mišljenja. Ujedno je vještak istakao u vještvu da su dodaci za rad subotom, nedjeljom i blagdanom kao i noću uredno plaćeni pa da obveza postoji samo sa osnove plaćanja prekovremenih sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati. Vještak ističe da je sukladno kolektivnom ugovoru obračunat svaki sat odrađen dulje od mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad, a da su slobodni dani bili prebijani sukladno prethodnim iskustvom u praksi gdje da je sud dosuđivao u korist prebijanja, te da su ujedno kao sati rada uzeti podaci sa evidencije radnih sati sukladno postojećoj praksi, te da rad blagdanom nije automatikom računan kao prekovremeni rad već rad iznad MFRS. Zaključno iz nalaza i mišljenja vještaka Buljan proizlazi da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom iznosu od 3.845,41 Kuna/510,37 Eur-a. Vještak je zaključno istakao da se navedeno sastoji od 80 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati odnosno po mjesecima kako je prikazano u koloni br. 13, pripadajuće Tablice 2.

11. Tužitelj je podneskom od 16.05.2023.godine (list 362-363 spisa) uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, dok je tužena u podnesku od 17.05.2023.godine (list 354-365 spisa) istakla protivljenje nalazu i mišljenju vještaka Ivana Buljan samo u dijelu koji se odnosi na veljaču 2014.godine ističući da je u veljači 2014. godine tužitelj ostvario 156 sati rada, a obzirom da je redovni mjesečni fond radnih sati za mjesec veljaču 2014. iznosio 160 sati da isti nije ostvario prekovremene sate rada u navedenom mjesecu. Za navedeni mjesec da je vještak pogrešno utvrdio da je tužitelj ostvario 164 sata rada i 8 sati prekovremenog rada koje da mu tužena nije platila u iznosu od 29,03 EUR/218,76 HRK. Slijedom navedenog ista navodi da je potrebno prekovremene sate rada za utuženo razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018. koje je vještak obračunao da tužitelju nisu plaćeni u ukupnom iznosu od 510,37 EUR /3.845,41 HRK umanjiti za pogrešno utvrđene neplaćene sate rada za mjesec veljaču 2014.u iznosu od 29,03 EURA / 218,76 Kuna. U navedenom smislu tužena predlaže da vještak u navedenom smislu korigira nalaz i mišljenje za mjesec veljaču 2014.god.

12. Iz dopune nalaza i mišljenja Ivana Buljan od 05.06.2020.godine (list 383-388 spisa) proizlazi da vještak ističe da prema evidenciji rada ukupan broj sati u mjesecu je 164 (156 + 8). Prema isplatnom listiću za isti mjesec da je broj sati 160. Prema prigovoru tuženika je broj sati 156. Nadalje, vještak navodi da kao i u drugim predmetima da su evidencijske liste i platne liste neusklađene te da je za neke mjesece stoga teško utvrditi stvarno stanje. Vještak zaključno navodi u nalazu i mišljenju da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje da je tužitelj odradio svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 481,34 Eur-a/3.626,65 Eur-a te je istakao da se navedeno sastoji od 80 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati odnosno po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 13 pripadajuće Tablice 2.

13. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje, te dopunu nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan kao vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je tuženik dostavio u predmetni spis. Međutim, u odnosu na izračun konačne visine potraživanja u predmetnoj pravnoj stvari ovaj sud je kao mjerodavnu uzeo dopunu nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan budući je vještak navedenom dopunom u skladu s prigovorom tužene korigirao izračun za veljaču 2024.godine te je dao točan izračun u svom nalazu i mišljenju u skladu sa onim što je propisano odredbom članka 38.stavka 10.KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17), a koja odredba je identična odredbi članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) te je pravilno izračunao da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje je tužitelj odradio prilikom svakog mjeseca i to ukupnom bruto iznosu od 3.626,65 Kuna/481,34 Eur-a, a riječ je o 80 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati i to po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 13 pripadajuće Tablice 2. Stranke nisu imale primjedbi na navedenu dopunu nalaza i mišljenja i samim time na navedeni izračun vještaka Buljan.

14. Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu 12-24, 12-48.

15. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža. Nadalje, temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%. Također temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a, a koja odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

16. Vještak Ivan Buljan je u dopuni nalaza i mišljenja utvrdio uvidom u evidencije o radnom vremenu i obračunske listiće plaća tužitelja broj ostvarenih prekovremenih sati u pojedinom mjesecu kao razliku između broja odrađenih sati i mjesečnog fonda radnih sati, sve sukladno odredbi članka 44.stavka 10. KU-a te je navedeni obračun vršen i sukladno Tumačenju broj 2/35 sa 6. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike. Prema tom Tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a koji se dobije na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8. Prema ovom tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24, 12-48) i u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodno). Kako nije dvojbeno da je tužitelj u utuženom razdoblju radila u turnusu vještak Buljan je pravilno dao izračun prekovremenih radnih sati sukladno odredbi članka 44.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja je odredba istovjetna odredbi članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17), te navedenom Tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike. U tom smislu, a pravilnom primjenom navedenih materijalnih odredbi vještak Buljan je izračunao da tužitelja pripada s osnova neisplaćenih prekovremenih radnih sati u utuženom periodu od ožujka 2013.godine do ožujka 2018. ukupan iznos od 481,34 Eur-a ili po mjesecima kako je prikazao u koloni broj 13.

Tablice 2. dopune nalaza i mišljenja.

17. U navedenom smislu tužitelju je temeljem odredbe članka 44.stavka 10.KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja je odredba istovjetna odredbi članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17), te navedenom Tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike na ime razlike plaće s osnovan neisplaćenih prekovremenih radnih sati za utuženo razdoblje od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine dosuđen ukupan iznos od 481,34 Eur-a, kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.Tužitelju je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa navedenog u koloni 13. Tablice 2. dopune nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan . Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude. Navedena zakonska zatezna kamata na priznati iznos glavnice potraživanja od 481,34 Eur-a se do 31.12.2022.godine obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22).

18. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno kao u točkama I/ i II/ izreke ove presude.

19. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku tužena mu je sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a dužna isplatiti parnične troškove. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 50 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 27.07.2018.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 20.05.2020.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 16.03.2022.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 02.01.2023.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 17.05.2023.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 20.12.2024.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 07.04.2025.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 01.12.2021.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 24.02.2022.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 16.05.2022.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 16.02.2023.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 15.04.2024.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 06.10.2025.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 21.11.2025.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 27.02.2026.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 25 bodova, a što ukupno iznosi 875 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.750,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 437,50 Eur-a ukupno iznosi 2.187,50 Eur-a te što uz trošak financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 Eur-a ukupno iznosi 2.386,58 Eur-a, a koji iznos je tužena dužna isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 13. travnja 2026.godine

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljici-po punomoćniku

- tuženiku – po ODO-Split