Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-1545/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja KL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA (OIB: 52634238587) zastupana po ODO Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 11. ožujka 2026. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Linde Križanac, odvjetnice u Šibeniku, i zz tužene LL, viša savjetnica u ODO Šibenik, po objavi, dana 13. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica KL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijela koji je prikazan na Skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik Pjer Sladoljev dipl.ing.geod. od dana 01.07.2025.godine, a koja skica je sastavni dio ove presude kao: V,Z,A1,B1,V -dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Tužiteljica KL, zastupana po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetnik u [adresa], podnio je ovom sudu, dana 30. kolovoza 2023. godine, tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

1.1. Tužiteljica u tužbi navodi da je predmet ove tužbe utvrđenje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to određenog dijela koji je na Geodetskom snimku koji je izradio TL mag. ing. geod. tvrtka Geo forma d.o.o. Vodice od dana 10. listopada 2022. godine, a koji snimak da je sastavni dio ove tužbe kao V-Z-A1-B1-V čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Nadalje, tužiteljica da je prava vlasnica predmetne nekretnine a pravo vlasništva da je stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti svojih roditelja ML i majke ML ĐL te diobom sa svojom sestrom BL. Otac tužiteljice da je pravo vlasništva stekao temeljem nasljeđivanja svog oca OL te diobom sa ostalim sunasljednicima. Temeljem nagodbenog ugovora sklopljenog dana 01. travnja 1977. godine u [adresa] između nasljednika pok. OL pok. ŠL, oca tužiteljice dopale su određene nekretnine, između ostalog nekretnina narodnog naziva Golinice. Tužiteljica je zatim zajedno sa svojom sestrom angažirala geodeta i identificirala nekretnine koje je otac naslijedio te držao u svom vlasničkom posjedu, a predmetni dio nekretnine narodnog je naziva Golinica koji se u diobi sa sestrom dopao isključivo tužiteljicu.

1.2. Tužiteljica da se nalazi u kontinuiranom vlasničkom posjedu predmetne nekretnine dugi niz godina a nastavno zajedno sa svojim prednicima od pamtivijeka. Predmetna nekretnina da čini cjelinu zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] koje da su predmetom druge tužbe. Slijedom naprijed navedenog tužiteljica da ima pravni interes da riješi svoje vlasničke odnose te uskladi stvarno zk stanje pa je predložila da sud prihvatu tužbu i tužbeni zahtjev.

2. U svom odgovoru na tužbu tužena se u cijelosti protivila tužbi i tužbenom zahtjevu sve iz razloga jer iz dokaza koji prileže tužbi da ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Nadalje, tužiteljica iako navodi da je sestrom BL izvršila diobu predmetnih nekretnina koje su iste naslijedila iza smrti oca, ista da sudu nije dostavila nikakav dokaz iz kojeg bi isto bilo vidljivo. Tužena je također navela kao tužiteljica ničim nije dovela u pitanje upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu tužene, niti da je predložila dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva na imenu tužene pogrešna, pa je predložila da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], preslike Diobenog Ugovora sklopljenog dana 01. travnja 1977. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju iza smrti ĐL doneseno od strane javnog bilježnika Marina Sablić-Dorčić iz Rijeke pod poslovnim brojem O-2216/2017 od dana 10. kolovoza 2017. godine, Izvoda iz katastarskog plana od dana 09.lipnja 2025. godine, povijesnog prikaza izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu, preslike rješenja o nasljeđivanju iza smrti SL doneseno od strane ovog suda pod poslovnim brojem O-593/76 od dana 07. travnja 1977. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju iza smrti EL doneseno od strane ovog suda pod poslovnim brojem O-303/74 od dana 15. veljače 1980. godine, izvoda iz posjedovnog lista za utuženu nekretninu pod od dana 09. lipnja 2025. godine, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev od dana 04. srpnja 2025. godine, saslušanjem svjedoka HL, NL i PL te povijesti promjena na katastarskim česticama od dana 02. ožujka 2026. godine.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim.

6. Predmet spora predstavlja dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dio označen slovima V-Z-A1-B1-V na geodetskoj skici Pjera Sladoljev, stalnog sudskog vještaka za geodeziju od dana 04. srpnja 2025. godine.

7. Pregledom zemljišno knjižnog izvatka sud je utvrdio da je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

7.1. Pregledom Nagodbenog ugovora sklopljenog između oca tužiteljice i njegove braće i sestara, sklopljenog dana 01. travnja 1997. godine vidljivo je kako je otac tužiteljice EL ŠL pok. SL, predmetnim ugovora dobio nekretnine koje su navedene narodnim nazivom i t 1/5 jugoistočno u novim Lastvama i Zatoku poviše te čestice, Golinice, Drašnice (treću i četvrtu Lastvu), Stare Lastve ½ južno te Gazin – Brig ½ južno. Upravo za nekretninu narodnim nazivom zv. Golinice tužiteljica je tvrdila u tužbi da predstavlja utuženu nekretninu označenu kao čest. br. 2288/40 K. O. [katastarska općina].

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjer Sladoljev dipl. ing. sud je utvrdio da je odgovarajući realni dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na skici mjesta očevida za potrebe ovog parničnog postupka prikazan kao dio čest. zem. [katastarska čestica] omeđen slovima V-Z-A1-B1-V. Nadalje, u svom nalazu i mišljenu stalni sudski vještak Pjer Sladoljev navodi kako se do predmetne nekretnine pristupa preko staze koja je formirana na kamenoj gomili i koja predstavlja samu fizičku granicu između predmetne nekretnine i susjednih nekretnina. Sama predmetna nekretnina da je sa svoje sjeveroistočne strane, jugoistočne strane i jugozapadne strane omeđena trajnim i vidljivima međnim oznakama u obliku suhozida i kamenih gomila. Na predmetnoj nekretnini da se zatiče formiran maslinik dok da je ostatak nekretnine prekriven visokim i niskim raslinjem, šikarom makijom i borovima. Budući da prilikom očevida nije vršeno mjerenje geodetskim instrumentima vještak nije bio u mogućnosti iskazati površinu predmetne nekretnine ali je iskazao kako oblik V-Z-A1-B1-V svojim položajem i oblikom odgovara liku označenom istim slovima na geodetskom snimku koji je u prilogu uz tužbu.

8.1. U odnosu na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025. godine stranke nisu male primjedbe dok je tužitelj tužbu uredio u skladu sa navedenim nalazom i mišljenjem a čemu se tuženik i dalje protivio.

9. Iz pregleda povijesti promjena na katastarskim česticama od dana 02. ožujka 2026. godine vidljivo je kako je od revizije 1955. godine, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu broj 61 a kao nositelj prava upisan je OL pok. ŠL, zatim su 1977. godine na predmetnoj nekretnine evidentirani novi posjednici, između ostalog i ML. SL.

10. Svjedok HL, star 67 godina, u svom iskazu naveo je kako je on ima nekretninu u blizini utužene nekretnine te da je na utuženoj nekretnini prvo bio djed tužiteljice OL koji je preminuo 80-tih godina prošlog stoljeća. Djed tužiteljice OL da je na predmetnoj nekretnini obrađivao masline a od sezonskog povrća da je imao zasađen bob. Nakon smrti OL nekretninu da je naslijedio ML, otac tužiteljice koji da je izvršio podjelu sa svojom braćom ŽL i JL te sestrama ĐL i K, te je odmah nastavio sa obrađivanjem nekretnine na način da je na istoj uzgajao masline. Svjedok da je još kao dijete sa svojim roditeljima išao na predmetnu nekretninu te pomagao svom tetku, ocu tužiteljice, u obrađivanju maslina. Nekretnina da je u cijelosti ograđena i to na način da je ograđena dijelom suhozidom a dijelom gribljama te da je tako od kada on zna za nekretninu. Otac tužiteljice da je imao još jednu kćerku te da su se tužiteljica i ona podijelile u pogledu utužene nekretnine na način da je utužena nekretnina pripala upravo tužiteljicu. Između nasljednika djeda tužiteljice da nije bilo nikakvih problema u pogledu podjele te da istom nije poznato da bi tužiteljici ili njezinim prednicima netko osporavao posjed nekretnine.

10.1. Nadalje, iz iskaza svjedokinje BL, sestre tužiteljice, satre 65 godine, proizlazi kako je istoj poznato po kazivanju njezinih roditelja kako je na utuženoj nekretnini prvo bio njezin pradjed ŠL, a nakon njega njezin djed OL i na posljetku njezin otac FL. Ona da se sjeća svog djeda OL koji da je na predmetnoj nekretnini obrađivao masline koje da se i dan dana obrađuju. Nakon smrti njezinog djeda, njezin otac, njegova braća i sestre da su se podijeli u pogledu imovine, te su isto ovjerili na sudu na način da je predmetna nekretnina pripala upravo njezinog oca ML, ujedno oca tužiteljice, a nakon smrti oca ona da je svoj dio ustupila svojoj sestri, ovdje tužiteljici. Njezin djed OL da je preminuo 70-tih godina prošlog stoljeća, a otac da je preminuo 1992. godine. Nekretnina da ima narodni naziv i to L a oni da su je obiteljski nazivali T.

10.2. Svjedok PL, star 63 godine, iskazivao je kako mu je poznato da bi tužiteljica predmetnu nekretninu naslijedila iza smrti svog oca ML a ML iza smrti svog oca OL. On da je na predmetnu nekretninu počeo dolaziti 80-tih godina prošlog stoljeća jer njegovi roditelji da su pomagali roditeljica tužiteljice na način da su održavali masline koje se nalaze na nekretnini. Od kada je on kao dijete dolazio na utuženu nekretninu da su na istoj postojale masline te je nekretnina bila ograđena suhozidom u istim gabaritima kao što je i danas. Djed tužiteljice ML da je osim oca tužitelja imao još djeca ali isti da su se podijelili te je predmetna nekretnina pripala upravo tužiteljicu. Tužiteljica da ima sestru s kojoj da se podijelila u pogledu imovine i to na način da bi predmetna nekretnina pripala upravo tužiteljicu. Otac tužiteljice da je preminuo prije 7-8 godina.

11. Dakle, iz iskaza svih naprijed navedenih svjedoka, a koje je sud cijenio istinitim, vjerodostojnim, budući su jasno i nedvojbeno iskazivali o bitnim činjenicama, koje su im dijelom osobno poznate a dijelom po pričanju starijih osoba, proizlazi da su prednici tužitelja bili u samostalnom posjedu utužene nekretnine i to još od 1970-tih godina i to na način da su istu obrađivali.

12. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

12.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01. , 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

12.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu M protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

12.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

12.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti (originarno) moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

13. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljev označena slovima V-Z-A1-B1-V bio u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužiteljice i njegovih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed tužiteljice, potom otac, te naposljetku i sama tužiteljica koja i dan danas istu koristi.

14. Tužena Republika Hrvatska u tijeku postupka i o zaključenja glavne rasprave nije dokazala nepošten posjed djela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po tužiteljičinim prednicima, niti je osporavala iskaze saslušanih svjedoka, utvrđenja prilikom očevida, dok u odnosu na skicu mjesta očevida sastavljanju od strane stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev nije imala posebnih primjedbi.

15. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužitelja glede nekretnine koja je predmet spora izvršavan počevši od 50-tih godina prošlog stoljeća ( što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku kao i saslušanja samog tužitelja) a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužitelja ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužiteljice i to djed iste odgovarajući realni dio nekretnine stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužiteljice, točnije od djeda ML pa do tužiteljice.

16. Budući da strane nisu potraživale parnični trošak odluka o istom je izostala.

17. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 13. travnja 2026.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužiteljica po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku

- za tuženu ODO Šibenik