Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    Poslovni broj: K-706/2025-15

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po predsjednici vijeća Marini Kapikul, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Hajduković, u kaznenom predmetu protiv optuženog VM zbog kaznenog djela iz članka 224. stavka 1. i 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 84/05., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06., 110/07., 152/08., dalje: KZ/97.) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje: OKDO u Zagrebu) broj KO-DO-4229/2017 od 22. srpnja 2019., izmijenjene 19. siječnja 2021. te 3. studenog 2025. nakon provedene javne rasprave održane 3. studenoga 2025., 14. siječnja 2026. i 10. travnja 2026., a zaključene 10. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice OKDO u Zagrebu LM, optuženog VM, branitelja optuženika, odvjetnika Tihomira Mišića i opunomoćenice oštećenog FM, odvjetnice Mare Ivančić, 13. travnja 2026. objavio je, a 10. travnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I/ Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., dalje: ZKP/08.)

    optuženi ŠM, OIB [osobni identifikacijski broj], sin MM i EM rođene V, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prometni tehničar, nezaposlen, pismen, sa završenom VSS, bez imovine, oženjen, supruga vlasnica stana od cca 74 m2, kuće površine 220 m2, vlasnica automobila marke WV Golf star 10 godina, otac dvoje punoljetne djece, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da bi

    tijekom 2010. godine do 6. srpnja 2010., u Zagrebu, u nakani stjecanja značajne nepripadne materijalne dobiti, FM predočio da je investitor u izgradnji dviju stambenih zgrada na adresi u [adresa], koje se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te ga upitao može li se uključiti u izvođenje građevinsko zanatskih radova radi kompletnog uređenja unutrašnjosti objekata te okoliša, neistino navodeći kako će imenovanom podmiriti sve troškove izvođenja radova u iznosu naznačenom u troškovniku, iako stvarne namjere da navedeno učini nije imao, pa kada je FM, nemajući razloga posumnjati u istinitost njegovih navoda, dana 6. srpnja 2010. sklopio s njime kao punomoćnikom naručitelja radova Ugovor o izvođenju radova na objektima u Zagrebu (Remete), kojim se obvezao preuzeti izvedbu građevinskih i građevinsko-zanatskih radova na prethodno naznačenoj adresi, a potom temeljem navedenog ugovora u razdoblju do sredine 2012. godine izvršio sve ugovorene radove, nakon čega mu je predao rekapitulaciju troškova, prema unaprijed stvorenoj nakani nije podmirio novčani iznos od 2.452.293,92 kuna, koji predstavlja stvarnu vrijednost izvršenih radova, već je samo neutvrđenog dana tijekom 2015. godine FM predao 10.000,00 eura, što je u protuvrijednosti iznosilo 76.000,00 kuna, te tijekom 2017. godine imenovanom dopustio da se upiše kao hipotekarni vjerovnik na stan njegove majke u Kaštel Starome na iznos od 150.000,00 eura, što je u protuvrijednosti iznosilo 1.110.000,00 kuna, a na koji način je pribavio nepripadnu materijalnu dobit te oštetio FM za iznos od 1.266.293,92 kuna / 168.066,09 eura

    dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist te je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi,

    pa da je time počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano u članku 224. stavku 1. i 4. Kaznenog zakona/97, a kažnjivo po članku 224. stavku 4. Kaznenog zakona/97.

    II/ Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08 oštećenik FM upućuje se da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

    III/ Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegova branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1.Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je uvodno citi ranu optužnicu broj KO-DO-4229/2017 od 22. srpnja 2019. izmijenjenu na raspravi 19. siječnja 2021. (list 582 spisa) te na raspravi 3. studenog 2025. (list 736 spisa) protiv optuženog VM stavljajući mu na teret počinjenje kaznenog djela protiv imovine

    – prijevarom opisano u članku 224. stavku 1. i 4. KZ/97, a kažnjivo po članku 224. stavku 4. KZ/97., koja optužnica je potvrđena ovosudnim rješenjem broj Kov-680/2019 od 11. listopada 2019. Ovosudnom presudom broj K-1726/2019 od 13. prosinca 2021. optuženi ŠM proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, a prihvaćanjem žalbe optuženika te povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, Županijski sud u Splitu je 26. studenoga 2024. ukinuo pobijanu presudu te uputio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    1.1. Predmet je raspravnoj sutkinji dodijeljen u rad 15. rujna 2025.

    2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe u ponovljenom suđenju, optuženi ŠM izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

    3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su i pregledani neslužbene kopije izvadaka iz zemljišne knjige, zapisnik o ispitivanju okrivljenika ŠM od 10. prosinca 2018. s CD snimkom ispitivanja ugovor o izvođenju radova na objektima u Zagrebu (Remete) od 6. srpnja 2010., dodatak ugovora o izvođenju radova, troškovnik izvedbenog projekta sa rekapitulacijom, rekapitulacija radova – objekt Pustoseline Remete 2011. i 2012. godina, građevinske knjige, te nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za graditeljstvo (listovi 524-535 spisa), preslika sms komunikacije okrivljenika i oštećenika (listovi 556-579 spisa), izvadak iz ZK (listovi 580, 588-591), preslika spisa OGS ZG broj Z-40935/13 (listovi 624-652 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (listovi 656-662).

    3.1. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su iskazi oštećenika FM kao svjedoka kod ODO u Zagrebu od 24. listopada 2018., zatim s rasprave od 27. siječnja 2020. i 4. ožujka 2020., vještakinje Maje Petrović s rasprave 19. siječnja 2021., svjedoka CM i KM s rasprave od 20. listopada 2021. Na raspravi 14. siječnja 2026. dopunski je ispitan oštećenik FM, a sukladno uputi iz drugostupanjske odluke. Naposljetku je pročitan izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika koji je na kraju dokaznog postupka iznio obranu.

    4. Iz iskaza oštećenika kao svjedoka FM kod ODO u Zagrebu od 23. listopada 2018. proizlazi kako je tijekom 2010. u više navrata razgovarao s ŠM o izvođenju radova na dvije stambene zgrade koje su se nalazile u [adresa] u [adresa], a u odnosu na koje je isti bio investitor zajedno sa svojim zetom CM. Stoga ga je optuženik pitao da li se može uključiti sa svojim obrtom za obavljanje građevinskih radova [obrt] radi izvođenja svih instalacija odnosno kompletnog uređenja unutrašnjosti objekata i okoliša. Sukladno njegovom traženju, odnosno projektu kojeg je dobio od projektanta VM, ispunio je troškovnik u iznosu koji je naveden u ugovoru o izvođenju radova na objektima u Zagrebu (Remete) od 6. srpnja 2010., a prema kojem ugovoru je za izvršene radove trebao dobiti jedan stan u prizemlju druge zgrade te ostatak u novcu u roku 30 dana po završetku svih ugovorenih radova. Odmah po potpisivanju ugovora započeo je s izvođenjem radova, ali je već od samog početka bilo problema, tako da su svi radovi izvedeni do polovice 2012. godine, pri čemu se tijekom navedenog razdoblja u izvođenje radova miješao CM, iako prema ugovoru nije bio angažiran za izvođenje istih. O izvedenim radovima je sačinio rekapitulaciju tijekom 2013. godine, u kojoj su bili sadržani svi troškovi, te je istu predao ŠM, nakon čega mu je isti rekao da će sve riješiti, ali su prolazili mjeseci bez da je išta učinio. Nadalje, tijekom 2015. godine ŠM mu je predao na ruke 10.000 eura, kao dio iznosa koji mu je bio dužan isplatiti, a također mu je rekao da će mu dopustiti da se upiše na dva stana kako bi osigurao svoja potraživanja. Međutim, u slijedeće dvije godine ŠM ga je učestalo zavlačio, i to na način da je uvijek govorio da ima nekog kupca za stan pa da će uskoro dobiti novce, dok je njegova odvjetnica tijekom 2017. godine utvrdila da su svi stanovi u predmetnom objektu u [adresa] već odavno prodani i prepisani na druge osobe. Nadalje, tijekom 2017. godine ŠM mu je ponudio da se upiše na stan njegove majke u [adresa], kao hipotekarni vjerovnik na iznos od 150.000 eura do 2. veljače 2018., jer da će u tih 6 mjeseci riješiti njegovo potraživanje. Međutim, ŠM u konačnici nije ništa poduzeo pa se on u travnju 2018. upisao na stan njegove majke.

    4.1. Iz iskaza oštećenika kao svjedoka FM s rasprave od 27. siječnja 2020. proizlazi kako je on u cijelosti ostao kod svog ranijeg iskaza te je naveo da mu je optuženik bio dugogodišnji prijatelj iz studentskih dana te da su 2010. počeli razgovarati o tome da bi u Pustoselinama u Remetama optuženik dovršio građevinske radove na dvije zgrade po 4 stana, koju je izgradnju investirao sa svojim zetom CM. Naime on je imao obrt za obavljanje završnih građevinskih radova. Bilo je dogovoreno da oštećenik obavi ove završne građevinske radove time da je prema navodima optuženika bila završena struja, odnosno predmet radova nisu bile instalacije za struju i kamen, već svi ostali radovi kojima bi se trebale dovršiti ove dvije zgrade, a on je za izvršene radove trebao dobiti jedan stan u prizemlju, a ostatak u novcima. On je obavljao svoje radove, kupovao materijal za radove koje je vršio, angažirao kooperante. Napomenuo je da je sve svoje kooperante i ljude koji su radili na ovim zgradama isplatio svojim novcima, bilo je nekih kašnjenja u radovima, međutim, radovi su uredno izvršeni. Tijekom vršenja radova, u posao mu se znao miješati ŽM. Naveo je da je 90 % radova koje su ugovorili bilo dovršeno 2011.g. i cijelo to vrijeme je ulagao svoj novac u ovaj posao, a nije dob io ništa plaćeno od optuženika, naprotiv i njegov partner CM znao se odnositi vrlo neugodno prema njemu pa je samo za primjer naveo 2. mjesec 2011. kada je zbog smrtnog slučaja u obitelji bio u Hercegovini te ga je nazvao CM i pitao gdje su žbukeri, a on je odgovorio da zbog hladnog vremena nisu niti trebali tada biti na gradilištu na što mu je rekao da ukoliko u roku od dva dana ne budu tamo da će raskinuti ugovor, no njegovi žbukeri su u konačnom obavili ove radove. Napomenuo je da sve do 2014.g. odnosno 2015. nije dobio niti kune od optuženika, već mu je te 2015. plaćeno 10.000,00 eura. Naveo je da je od 04. mj. 2014. pa do 10. mj. 2017. poslao nebrojen broj poruka tražeći optuženika da mu isplati dugovano i da sve ove poruke ima spremljene u mobitelu, a on ga je konstantno zavlačio obećavajući da će platiti, govorio je da će prodati neke stanove i da će mu dati novce, onda je rekao da bi mu trebao biti isplaćen na tekući račun neki novac, čak ga je i opunomoćio po tekućem računu, no nikakav novac na taj njegov tekući nije sjeo, potom je jedan puta rekao da dođe u Aveniju Dubrovnik kod banke, da bi mu isplatio novac, no u konačnom se uopće nije pojavio. Ovih 10.000,00 eura koje je isplatio, isplatio je nakon što je navodno dogovorio projekt za nekakvu auto praonicu u Sisku 2015. sa svojim kumom OM i prijateljem UM s kojima u konačnom više ne razgovara jer je očito i tu došlo do problema. Potom mu je nakon njegovih silnih poziva i inzistiranja i nakon što je s njegovim ocem razgovarao gotovo sat vremena, odobrio upis hipoteke na stanu u [adresa] koji je zapravo u vlasništvu njegove majke, a koji je po navodima okrivljenog vrijednosti 150.000 eura, iako smatra da vrijedi manje, a ovu hipoteku je prihvatio, a da uopće zapravo nije vidio stan, jer je želio barem dio ovog problema riješiti. Naveo je da ga je on uništio, doveo do one krajnje granice kad je bio spreman prodati dug kriminalcima samo da bi riješio ovaj problem i gotovo je sve dogovorio, ali kada je vidio doma svoju obitelj, odustao je od ovog načina rješavanja problema. Kada ga se pitalo za stan u prizemlju jedne zgrade koji mu je bio obećan pod cijenu izvršenih radova naveo je da je na taj stan kao vlasnik upisan netko treći, iako on još uvijek ima ključ od tog stana. Naveo je da je sa svojim kooperantima koje je angažirao izvršio sve radove koji su bili ugovoreni, koristeći svoj materijal i materijal koji je kupovao.

    4.1.1. Na posebno pitanje suca naveo je da je njegova velika greška bila što je kasnio sa predavanjem građevinske knjige, međutim, to tada nije bio problem, već je problem nastao kada je počeo inzistirati na tome da mu se plate radovi i kada je došlo do povišenih tonova, tada mu je optuženik počeo predbacivati kašnjenje i visinu cijene izvršenih radova, na što mu je odgovorio da uopće nema problema da se angažira nezavisni vještak koji će izvršiti procjenu izvršenih radova i u skladu sa tim vještačenjem je bio spreman i prihvatiti ukoliko bude i smanjena cijena. Međutim, niti do toga nije došlo. Napomenuo je da kada je počeo raditi na ovim zgradama niti struja niti voda nisu bili osigurani, vodu su uzimali iz podruma koji je bio poplavljen, pumpama, a struju iz početka iz susjedstva. Naveo je također da je 2017. u ljeto kad je bio stvarno psihički potpuno rastrojen radi ove situacije, nazvao ŽM, koji mu je rekao da on njemu ništa ne duguje jer on ugovor nije potpisao sa njim nego sa ŠM. Na posebno pitanje branitelja optuženika naveo je da cijene koje su navedene u troškovnicima nisu bile uvećane, već da su bile tržišne cijene za vrijeme izvođenja ovih radova. Kada mu se predočavao troškovnik list 66 do 75 spisa, a u kojem je naveden kao investitor HM i dr., naveo je da mu je taj troškovnik poznat, a cijene koje su navedene u troškovniku da su dogovorene s optuženikom i da je taj troškovnik bio sastavni dio ugovora. Na dodatno pitanje suca naveo je da je potpis na ovim troškovnicima njegov s time da je morao navesti da je obim radova konkretno na okolišu znatno veći nego što je navedeno u troškovniku. Na posebno pitanje branitelja, naveo je da nakon što mu nije platio niti dio dugovanog novca za izvedene radove u koje je on uložio svoje novce, kad se želio upisati u stan u prizemlju koji mu je bio obećan u cijenu za izvedene radove, stan je već bio u zemljišnim knjigama upisan na ime nekoga drugoga. Na posebno pitanje branitelja naveo je da je taj stan koji mu je trebao pripasti u cijenu izvedenih radova on u jednom trenutku imao mogućnost prodati, te je kupac koji je bio zainteresiran doveo svojeg projektanta koji je izmijenio nacrte stana, a on je stan uredio u skladu s tim projektom, da bi ovaj kupac odustao i na zahtjev optuženika je stan vratio u prvobitno stanje. U trenutku kada je stan preuređivao po projektu ovog koji je trebao kupiti isti, imao je suglasnost optuženika. Na posebno pitanje naveo je da je nudio taj stan dalje na prodaju.

    4.1.2. Na posebno pitanje branitelja naveo je da je radove trebao završiti prema ugovoru koliko se sjeća ili u roku od pola godine ili godinu, međutim također je napomenuo da on uopće nije rekao da su radovi izvršeni na vrijeme, dapače, rekao je da se kasnilo, ali je isto tako rekao da je optuženiku nudio da angažira vještaka građevinske struke koji bi utvrdio koliko su stvarno vrijedili radovi, te da je on po vještačenju bio spreman primiti i taj iznos ukoliko bi isti bio i umanjen u odnosu na ono što je potraživao. Također je morao dodati da je odnos njega i optuženika kada je započeo ovaj posao bio izuzetno dobar, bili su prijatelji, i on mu je iznimno vjerovao, na gradilištu kada je došao nije bilo niti struje niti vode, i da se nije radilo o njegovom prijatelju on na takvom gradilištu ne bi niti ostao, i obzirom na stanje na gradilištu normalno je da su se rokovi pomaknuli. Na posebno pitanje branitelja naveo je da misli da je dobio na mail nekakav dopis kojim ga okrivljenik upozorava na rokove, ali se zaista nije mogao sjetiti kada je to bilo. Na posebno pitanje branitelja i kada mu se predočavala opomena naveo je da je moguće da je to ta opomena sa datumom 20.12.2010.g. Sjećao se da je nazvao optuženika koji mu je rekao da je to bila ideja njegovog zeta ŽM, s time da je još i naveo da su u 11. i 12. mj. 2010.g. bile tako niske temperature da se radovi gotovo uopće nisu mogli niti izvoditi. Kada ga je obrana pitala da li je imao nadzornog inženjera, naveo je da to pitanje treba uputiti optuženiku koji je bio investitor radova koji imenuje nadzornog inženjera. Naveo je da je vodio građevinsku knjigu za izvršene radove. Građevinsku knjigu je trebao ovjeriti nadzorni inženjer kojeg pak treba imenovati investitor, a optuženik nije niti imenovao nadzornog inženjera pa je jasno da knjiga nije ovjerena.

    4.2. Na raspravi 4. ožujka 2020. oštećenik je u nastavku iskaza na posebno pitanje branitelja odgovorio da se na stan nije upisao jer bi na to morao platiti ogroman porez. Naveo je da je to i rekao optuženiku. Rekapitulaciju radova optuženiku je predao 2014.g. Radovi su završeni negdje 2012.g. Napomenuo je također da je građevinska knjiga rađena paralelno sa radovima, a rekapitulacija troškova je predana 2014., time da je želio napomenuti da radove koje je na ovom objektu vršio njegov kooperant KM, a radilo se o uređenju okoliša, žbuka i hidroizolacija koje je on platio kooperantu, nije uračunao kao razliku u rekapitulaciji. Naveo je također da se čekalo sa predajom rekapitulacije upravo zbog toga što je stalno bio u kontaktu sa optuženikom koji mu je bio prijatelj i koji je govorio da ima probleme koje treba riješiti i da oni nisu bili u ovakvom odnosu sigurno bi rekapitulaciju radova predao odmah po završetku istih i ukoliko ne bi bilo plaćeno, bez obzira da li postoje kakve osporene stavke ili ne, krenuo bi u ovrhu. Naveo je da se ne sjeća točno koliki je bio iznos uređenja okoliša. Kada ga se pitalo za razliku visine vrijednosti radova na uređenju okoliša i pristupnog puta navedenih u troškovniku od onih koji su navedeni u rekapitulaciji izvedenih radova naveo je da je do razlike došlo jer je tijekom radova trebalo izvršiti i dodatne radove kao i nabavu dodatnog materijala od onoga koji je naveden u troškovniku te je iz tog razloga došlo do ove razlike.

    4.2.1. Na posebno pitanje zamjenika ODO naveo je da se on nije odrekao stana u [adresa] te da njemu optuženik nikad nije stavio prigovore na visinu rekapituliranih troškova niti ga upozorio na kakve razlike na rekapituliranim troškovima u odnosu na troškovnike te da to prvi put čuje danas na raspravi. Na posebno pitanje ZODO dodao je da je u ljeto 2017.g., nakon što mu je optuženik rekao da ima kod odvjetnice pripremljen iznos od 140.000,00 eura i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na stanu, otišao kod njegove odvjetnice i pitao da li imaju pripremljeni novac i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na stanu, na što mu je odvjetnica optuženika izjavila da kakav novac i uknjižba, jer da on nije izveo više od milijun kuna radova. Naveo je da je i nakon toga zvao optuženika i tražio ga da pregledaju troškove i rekapitulaciju da mu kaže što je sporno, a on je na to odgovorio "proći ćemo sve frende", ali ništa od toga se nije desilo. Na posebno pitanje zamjenika ODO naveo je da misli da je proveden upis prava vlasništva na stanu u [adresa]. Naveo je da su građevinske knjige izrađivali njegovi kooperanti koji su vršili radove, a on je ove građevinske knjige pregledavao. Kada ga se pitalo da li su na radovima radili KM, TM, JM, IM, BM, PM, ĐM, ZM naveo je da to jesu djelatnici i kooperanti koji su radili na radovima na ove dvije zgrade. Naveo je također da svi ovi navedeni itekako dobro znaju o poslovima koje su obavljali na ovim objektima, koje radove su vršili, a osim toga komunicirali su i s optuženikom koji je svakodnevno dolazio na gradilišta.

    4.3. Dopunski ispitan na raspravi 14. siječnja 2026. oštećenik upitan za povijest njegovog poslovnog odnosa s ŠM, optuženikom, iskazao je sljedeće. Oni su bili prijatelji, imao je veliko povjerenje u njega, pa je cijelom poslu pristupio više neformalno i nije preispitivao svaku sitnicu kao što bi to učinio da je s druge strane bio nekakav neznanac. Znači, bio je manje oprezan nego što bi to inače bio. U konkretnom slučaju radilo se o izgradnji dva građevinska objekta s okolišem u predjelu [adresa] ([adresa]), što je dogovarao s ŠM, s obzirom na to da je on imao punomoć od drugih suinvestitora te je postupao u njihovo ime, a to je mahom bila njegova rodbina i prijatelji. Koliko je shvatio, iza posla je uz ČM stajao zet VM, CM (koji je oženjen Pućinom sestrom), ali se CM nije želio formalno prikazivati u ovom poslu, stoga tog imena nije bilo na ugovoru. Njemu je ČM obećao da će dobiti stan u prizemlju (bilo je precizirano koji stan) i to nakon što bi zgrada dobila uporabnu dozvolu i etažiranje bilo provedeno. Taj je stan planirao prodati jednom svojem prijatelju. Naglasio je da je uložio 200.000 eura u taj projekt i to vlastitog novca, što je vidljivo iz građevinskih vještačenja i rekapitulacije troškova. Naglasio je kako je morao sam izvršiti određene radove o svojem trošku, primjerice ispumpati vodu, osigurati priključak struje i slično, jer ništa nije bilo pripremljeno, a to je bila dužnost investitora, odnosno VM i drugih. Također je ugradio i privremeni kemijski WC, čiji mu trošak također nije bio naknađen. ČM mu je nakon otprilike pet godina (oko 2015. godine, koliko se sjeća) dao 10.000,00 eura i rekao da će ostatak rješavati pomalo. Želio je naglasiti kako ga optuženik tijekom cijelog vremena izvršenja ugovora uopće nije pritiskao, a opomena koja prileži spisu i za koju su ga pitali bila je djelo CM jer je njemu bilo bitno da se posao izvrši što prije. To je bilo bitno i oštećeniku, radio je koliko je mogao, međutim naglasio je da je 2010. godine bila strahovito teška zima i problem je bio i sa žbukom i s fasadom i s glazurom jer ti poslovi ne trpe niske temperature i vlagu. Istaknuo je da je cijelo to vrijeme bio u odličnim odnosima s optuženikom, zajedno su išli na gablec, a ČM mu je govorio da cijeni to što čini jer nitko drugi to ne bi prihvatio. Nisu vodili građevinski dnevnik nego građevinsku knjigu koja se predaje nakon što su radovi obavljeni, a on ju je predao 2012. ili 2013. ŠM mu je cijelo vrijeme obećavao da će se upisati na taj obećani stan u prizemlju, samo da pričeka da se provede etažiranje i tehnički pregled.

    4.3.1. Vrijednost tog stana je po njegovom sjećanju bila oko 1.500 eura po m2, možda malo više. Naime, on je taj stan prilikom izvršenja radova prilagođavao sebi, po sebi je radio i keramiku itd. Da mu je to bilo omogućeno, sasvim sigurno bi se upisao na taj stan; tada nije razmišljao o visini poreza koji bi platio. ŠM mu je prema rekapitulaciji bio dužan oko 360.000 eura. Cijelo vrijeme bio je s ŠM u dobrim odnosima, a njihov se odnos zaoštrio nakon 2014. godine. ŠM ga je nekoliko puta prevario jer je govorio da dođe na Lučko usred noći, da će mu neki čovjek donijeti 50.000 eura, no to se nije dogodilo. ŠM je govorio da je CM bio taj koji je njega prevario i da je on njemu dužan. Jednom prilikom mu je ŠM rekao da su kod njegove odvjetnice deponirani novci, možda 150.000,00 eura, i ugovor, međutim kada bi došao kod odvjetnice, ona bi rekla da je on napravio maksimalno milijun kuna posla i da nemaju o čemu razgovarati. Kada su ga pitali je li mu ŠM ikada prigovarao nakon što je predana rekapitulacija troškova vezano uz iznose, rekao je da je on govorio: „Frende, riješit ćemo sve.” Vezano uz stan u [adresa], radilo se o stanu majke VM koji je on na kraju na njega prepisao i odbio od računa 150.000,00 eura, a on je taj stan prodao dalje za 130.000,00 eura, pa je i tu bio u određenom gubitku. U svakom objektu u [adresa] bila su po četiri stana. Kada mu je predočen dio njegovog iskaza kod državnog odvjetnika od 24. listopada 2018. (list 32 spisa: „tada mi je rekao… kako bi osigurao svoja potraživanja”), naveo je da je točno to što je tada rekao; radilo se o tom stanu u prizemlju i stanu o kojem je govorio u kontekstu posjeta odvjetnici. Naglasio je kako je svoje dugove prema svojim kooperantima (ukupno 160.000,00 eura) u cijelosti podmirio, dijelom i od ovih 10.000,00 eura koje mu je ŠM dao. Štoviše, ŠM je prevario i svojeg kuma OM i prijatelja UM vezano uz projekt autopraonice u Sisku, zato sada i ne priča s kumom.

    4.3.2. Na posebno pitanje branitelja optuženika što je dogovorio s CM, budući da ga spominje u svojem iskazu, naveo je da mu je CM rekao: „Suton, imaš stan, a sve što bude ostatak od novaca bit će plaćeno.” Na daljnje pitanje branitelja optuženika koja je bila vrijednost radova prema ugovoru, odgovorio je kako se ne sjeća točno, oko 2.600.000,00 kuna. Upitan za vrijednost spornog stana koji mu je bio obećan i njegovu kvadraturu, naveo je da se doista ne može točno sjetiti, ali kao što je već rekao u svojem iskazu, cijena kvadrata bila je oko 1.500, možda malo više eura. Na daljnje pitanje branitelja je li se radilo o stanu od 99,18 m2, naveo je da je to moguće. Kada mu je predočen ugovor o kupoprodaji nekretnine između DM i VMR, 2581/10000 zkč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada Pustoselina, koje je suvlasništvo nedvojbeno povezano s pravom vlasništva na posebnom dijelu nekretnine upisano na I. etaži i to stan S1, četverosobni stan ukupne površine 99,18 m2, i kada su ga pitali je li to stan koji mu je obećao ŠM, naveo je da je to taj stan. Napomenuo je da je njegov prijatelj kojem je prvotno htio prodati stan odustao od stana, a stan je potencijalnim kupcima, osim VM, pokazivao i on. Kupca koji je stan kupio nije pronašao on nego optuženik. Na posebno pitanje branitelja zašto se nije upisao u zemljišne knjige kao vlasnik predmetnog stana, naveo je i ponovio kako mu je ŠM obećavao da će se upisati nakon što bude provedeno etažiranje i tehnički pregled, a onda je shvatio da više ne može ući u stan i da je stan u nekom trenutku prodan drugom kupcu. Naglasio je kako je nakon što je njegov prijatelj odustao od stana postojao jedan kupac koji je bio zainteresiran za stan te da je on organizirao pregled tog stana, a odvela ga je jedna djevojka koju poznaje, međutim taj kupac nije htio kupiti stan.

    4.3.3. Kada mu je predočen dio njegovog iskaza od 4. ožujka 2020. u kojem je rekao da se nije upisao na stan jer bi na to morao platiti „ogroman” porez, naveo je da je to točno jer nije imao od čega platiti, za što je odgovoran ŠM. Upitan koju vrstu poreza i u kojem iznosu je trebao platiti za stan o kojem govore i koji mu je predočen, naveo je kako ne zna jer je od tada prošlo puno vremena. Kada su ga pitali na kojem pravnom temelju je trebao biti upisan kao vlasnik stana, je li darovanjem ili nekakvom kompenzacijom, naveo je kako se vjerojatno radilo o kompenzaciji, ne može drugačije. Na posebno pitanje branitelja je li mu optuženik ikada osporavao pravo da se upiše na stan i njegovo pravo vlasništva, rekao je da to nikada nije činio, no kada bi pitao kada će se konačno upisati, on bi uvijek odgovarao da čeka da dobije papire (misleći na etažiranje i tehničke papire). Na daljnje pitanje bi li prodajom stana koji mu je predočen, a kao što je rekao čija je vrijednost po kvadratu bila 1.500,00 eura po m2 ili više (do 2.000,00 eura), bio namiren, naveo je kako bi prodajom tog stana i stana u [adresa] o kojem je ranije govorio njegovo potraživanje otprilike bilo namireno. Nije se sjećao kada je izgradnja nekretnine dovršena. Na pitanje zašto je kasnio s izvršenjem radova, ali i predajom građevinske knjige, prvenstveno je napomenuo da je njihov cijeli odnos bio baziran na prijateljstvu i bezgraničnom povjerenju. Građevinska knjiga nije bila jedna od tema, ŠM je stalno govorio „polako”, nije ga požurivao, a on je bio u financijskim problemima s obzirom na to da ŠM dio financijske pomoći na koju je bio obvezan nije izvršio te je također bio u dugovima prema svojim kooperantima. Osnovni problem bio je to što je vrijednost izvedenih radova i stvarno nastalih troškova bila veća nego vrijednost ugovorenih radova. Razgovarao je s optuženikom o tome, ali ponovio je da, s obzirom na to da su bili prijatelji, nikakav dodatan ugovor ili aneks ugovora u tom smislu nisu sklopili, inače nerado potpisuje ugovore.

    4.3.4. Na posebno pitanje branitelja je li mu poznato kakav je bio partnerski odnos CM i VM, naveo je da mu to nije poznato, ali da mu je rečeno kako su njih dvojica radili „pola-pola”. To je sve bilo prema kazivanju optuženika. Na daljnje pitanje tko je prodao sporni stan, je li to bio ŠM ili CM, naveo je da pretpostavlja da je to bio ŠM jer je on imao punomoć u ime svih suinvestitora. Na pitanje koje je godine nudio stan na prodaju, naveo je kako se ne sjeća točno. Kada mu je predočen ugovor o prodaji predmetnog stana s naglaskom na ime prodavatelja, naveo je kako su očito promijenili punomoć. Prema njegovom sjećanju nekretnina je upisana u zemljišne knjige 2015. godine, ali nije bio sasvim siguran. Branitelj optuženika ponovno je predočio ranije citirani ugovor o kupoprodaji nekretnine oštećeniku iz kojeg je razvidno da je prodavatelj DM, punica optuženika, zastupana po specijalnom punomoćniku CM. Kada mu je predočen izvadak iz zemljišne knjige od 20. veljače 2017. iz kojeg proizlazi da se CM upisao na stan, naveo je da je „to sve bilo maslo od VM i L. Upitan za uložene troškove o kojima je ranije govorio u vrijednosti od 200.000 eura te ima li dokaze o visini tih ulaganja, naveo je da se knjige čuvaju 10 godina i da je to sve pohranjeno negdje u fasciklima, a radio je krovište, buku, stolariju, parket, glazuru, odvodnju, iskop, potporni zid, kanalizaciju i drugo. Na pitanje koliko je trebao zaraditi od toga, naveo je da ne zna.

    5. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za graditeljstvo i procjene nekretnina Maje Petrović, dipl. ing. građ., (listovi 524-535 spisa) proizlazi kako je vrijednost izvršenih radova na objektima ulica Pustoselina, Zagreb, i to na k. č. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za dvije stambene zgrade i to zgrade broj 2 i 3, a koje je radove obavljao uslužni trgovački obrt [obrt] prema ugovoru o izvođenju radova na objektima od 6. srpnja 2010. u iznosu od 2.452.293,92 kuna + PDV, dok je vrijednost vantroškovničkih radova za koje ne postoji dokaz o izvedenosti u iznosu od 212.662,69 kuna + PDV.

    5.1. Vještakinja Maja Petrović na raspravi 19. siječnja 2021. u cijelosti je ostala pri svojem nalazu i mišljenju iz srpnja 2020. u kojem je utvrdila vrijednost izvršenih radova na predmetnim objektima, a koje radove je obavljao uslužni trgovački obrt [obrt] u iznosu od 2.452.293,92 kune plus PDV te vrijednost vantroškovničkih radova za koje nisu postojali dokazi o izvedenosti u iznosu od 212.662,69 kn plus PDV. Vantroškovnički radovi bili su navedeni u rekapitulaciji izvođača, no za iste provjerom na terenu, a bez ikakve relevantne građevinske dokumentacije, nije bilo moguće dokazati da su isti tako izvedeni, kao ni njihovu količinu i poreznu jediničnu cijenu. Na poseban upit oštećenika vezano uz vantroškovničke parketarske radove, kako iz dostavljene dokumentacije nije bilo moguće zaključiti odnose li se navedene količine na dodatno mijenjanje parketa, navela je da, kao što je i navela u samom nalazu, nije bila dostavljena nikakva relevantna građevinska dokumentacija kojom bi se mogao pratiti tijek izvođenja, nisu bili dostavljeni projekti koji odgovaraju stanju u naravi, snimak arhitektonskog stanja nije predstavljao dokumentaciju na osnovu koje su se mogli raditi obračuni izvedenih radova, te zaključno tijekom očevida nije bio omogućen pregled svih prostorija u predmetnim nekretninama već samo stan u potkrovlju i podrum, i to jednog od dva objekta. Tijekom očevida, kao što je već navela, bio joj je omogućen pristup samo u stan u potkrovlju jednog objekta. Na posebno pitanje suca tko nije omogućio pristup, vještakinja je izjavila da su neki stanovi bili prodani i nedostupni za pregled. Pojasnila je da se iskazane količine nisu odnosile na stan u potkrovlju već na ukupne površine parketa gdje nije bilo razlike na koji dio objekta se količina odnosila. Dostavljena dokumentacija bila je takva da se po dostavljenim glavnim projektima nisu izvodili radovi, a arhitektonski snimak na osnovi kojeg je napravljena legalizacija obje zgrade nije predstavljao dovoljno razrađenu građevinsku dokumentaciju na osnovu koje su se izvodili obračuni. Ujedno nije postojao građevinski dnevnik izvođenja radova, dostavljeni ugovorni troškovnik nije bio kompletan, te zaključno dokumentacije nije bilo. Vještakinja je dodala da je uvidom u pisani prigovor oštećenika na nalaz i mišljenje utvrdila da se uz podnesak nalazi i vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka za graditeljstvo Zlatomira Rankovića, međutim čitanjem tog nalaza utvrdila je da isti navodi da je vještakinja trebala prilikom izrade nalaza i mišljenja izraditi obračune na osnovi izjava svjedoka. Istaknula je, međutim, da vještak prilikom sačinjavanja nalaza i mišljenja svoj nalaz i mišljenje temelji na postojećoj dokumentaciji, pregledu objekta i utvrđenim okolnostima na samom mjestu vještačenja. Također je navela da je u očitovanju vještaka nejasna točka 2 nalaza i mišljenja na listu 2 tog nalaza, niti je bilo moguće obrazložiti što se točno pod tim mislilo, a osim toga vještak nije napravio nikakav izračun koji bi se eventualno suprotstavio nalazu i mišljenju vještakinje koji je bio izrađen prema sudskom nalogu.

    6. Svjedok CM na raspravi 20. listopada 2021. kao zet optuženika (sestrin suprug) koristio je tzv. zakonsku blagodat nesvjedočenja članku 285. stavku 1. točki 2. i stavku 3. ZKP/08.

    7. Iz iskaza svjedoka KM s rasprave od 20. listopada 2021. proizlazi kako je on bio angažiran od g. FM na izvođenju završnih građevinskih radova pri izgradnji stanova u [adresa]. Radilo se o uređenju okoliša, žbukanju, nezavršenih radova vezano uz armiranje. Svi radovi za koje je bio angažiran g. FM bili su dovršeni. Kada ga se pitalo da li su mu ovi radovi bili plaćeni od strane firme koja ga je angažirala, naveo je da nisu. Bilo mu je poznato da je dio radova trebao biti plaćen stanom u [adresa] i to u ovoj zgradi u kojoj su se obavljali radovi, radilo se o stanu u prizemlju, a kada ga se pitalo da li je to realizirano, naveo je da koliko zna nije, jer je g. ŠM prodao taj stan. Na posebno pitanje suca naveo je da je on ČM susreo na proslavi rođenja sina g. FM kada mu je isti izjavio da ne brine, da će sve biti plaćeno, na što mu je odgovorio da on s tim nema ništa, da se sve to dogovara sa g. FM. Kada ga se pitalo za CM naveo je da misli da ga je prvi put vidio sada na sudu, možda ga je nekad prethodno susreo, no prema njegovim saznanjima on nije sudjelovao u tom poslu. Njegovo ime se spominjalo, no više nije znao u kojem kontekstu. Na posebno pitanje suca naveo je da on nema saznanja da bi g. FM odustao od vlasništva nad navedenim stanom, naprotiv, upravo se čekalo da se to pitanje stana riješi kako bi se mogao prodati i doći do nekih novaca. Na posebno pitanje naveo je da oštećenik nikad nije bio upisan kao vlasnik tog stana, dapače, po projektnoj dokumentaciji koju je vidio stanovi su već bili navedeni po imenima investitora, odnosno članova obitelji investitora. Na posebno pitanje punomoćnika oštećenika naveo je da koliko mu je poznato ŠM ostvaruje prihode, i to prodajom nogometnih igrača, što mu je poznato iz napisa u novinama.

    7.1. Na posebno pitanje ZODO naveo je da nema saznanja da bi bilo kakvih sporova vezanih uz vrijednost radova. Na posebno pitanje branitelja naveo je da su g. FM i on poslovni suradnici i da su u prijateljskim odnosima. Nije mu bilo poznato da bi FM bio u posjedu tog stana, time da su pri izvođenju radova imali ključeve svih stanova. Na posebno pitanje suca, i kada mu se pojašnjava pojam posjeda stana, naveo je da u tom smislu nije bilo moguće biti u posjedu stana jer je stan bio nedovršen, u njemu su se obavljali radovi, a kada je bio dovršen već su nastupili problemi. Na posebno pitanje branitelja naveo je da je moguće da je FM nudio taj stan na prodaju, no to nije znao pouzdano. Na posebno pitanje branitelja naveo je da, obzirom na dogovor, naravno da se FM htio upisati kao vlasnik stana. Na posebno pitanje naveo je da je njegova pretpostavka da je ŠM prodao stan jer je stan promijenio vlasnika. Čisto je sumnjao da je taj stan poklonio. Nije znao tko je točno bio upisan kao vlasnik stana, moguće da je u vrijeme izvođenja radova imao saznanja tko je vlasnik i to iz projektne dokumentacije. Dakle, kao što je već rekao, nije znao da li je kao vlasnik tog stana bio upisan ŠM.

    8. Iz neslužbene kopije izvadaka iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 14. prosinca 2017. k. o. [katastarska općina] (listovi 12-16 spisa) proizlazi kako iz vlasničkog lista za ZK uložak [broj ZK uloška], proizlazi da je na ime DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] upisan suvlasnički dio za stan S1, stambena zgrada [adresa] dok je u korist SM VMR upisana predbilježba prava vlasništva prema Ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 27. rujna 2017 s upisanim založnim pravom na temelju ugovora o stambenom potrošačkom kreditiranju PBZ Zagreb d.d.

    8.1. Iz neslužbene kopije izvadaka iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 3. ožujka 2021. (listovi 588-591 spisa) proizlazi kako iz vlasničkog lista za ZK uložak [broj ZK uloška], proizlazi da je na ime DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] upisan suvlasnički dio za stan S1, stambena zgrada [adresa] dok je u korist SM VMR upisana predbilježba prava vlasništva prema Ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 27. rujna 2017 s upisanim založnim pravom na temelju ugovora o stambenom potrošačkom kreditiranju PBZ Zagreb d.d., a u korist CM sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine 23. siječnja 2017.

    9. Iz ugovora o izvođenju radova na objektima u Zagrebu (Remete) od 6. srpnja 2010. (listovi 5-10, 58-63 spisa, dalje: Ugovor) proizlazi kako je isti sklopljen između naručitelja HM, NM, MM, RM, AM, ŠM, ĆM, zastupanih po ŠM ze [obrt] uslužno trgovačkog obrta, vlasnika FM kao izvođača kojim ugovorom je utvrđena cijena za izvođenje predmetnih građevinskih radova na adresi [adresa]) k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijednosti od 2.354.630, kuna i to kao nepromjenjiva cijena bez prava izvođača da zahtijeva povećan je iste pozivajući se na prilike na gradilištu (članak 3. Ugovora). Člankom 4. Ugovora regulirano je plaćanje izvedenih radova kompenzacijom na način da će izvođaču pripasti stan oznake S1 u prizemlju zgrade 3 površine 98,10 m2 s pripadajućim spremištem, garažom i sporednim dijelovima, dok će razliku ugovorene cijene radova naručitelj isplatiti izvođaču unutar 30 dana od završetka radova. Člankom 5. Ugovora propisana je cijena stana 1.600 za 1 m2. Člankom 6. propisano da je izvođač dužan izvršiti radove najkasnije do 15. prosinca 2010. u koje ulaze i eventualni aneksom ugovoreni radovi. U slučaju više sile može se produžiti rok za dovršetak radova, o čemu je izvođač dužan obavijestiti naručitelja pisanim putem, a definiran je i pojma više sile kao potres razorne snage, neskrivljeni požar, orkansko nevrijeme s razornim učinkom, mjere državnih organa vlasti (članak 7. Ugovora). Kao ugovorna kazna za slučaj neizvršenja radova u cijelosti, odnosno u ugovorenom roku propisana je jednokratna ugovorna kazna od 1 % ugovorenih radova (članak 8. Ugovora). Iz članka 11. Ugovora proizlazi kako je jedna od obveza izvođača bila ugrađivati materijal i sve ostalo, kvalitetno i u skladu sa standardima i tehničkim propisima. Iz članka 14. Ugovora proizlazi da je naručitelj dužan izvođaču platiti izvedene radove ako dođe do raskida ugovora.

    10. Dodatkom ugovoru o izvođenju radova na objektima u Zagrebu (Remete) od 6. srpnja 2010. (list 11 i list 64 spisa) propisan je predmet dodatka ugovora – podrum ispod stambene jedinice.

    11. Iz rekapitulacije radova – objekt Pustoseline Remete 2011. i 2012. godina (listovi 271-298 spisa) proizlazi da je ukupna vrijednost radova 2.669.601,34 kuna.

    12. Iz neslužbene kopije izvadaka iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 17. siječnja 2021. (list 580 spisa) proizlazi kako je iz vlasničkog lista za ZK uložak [broj ZK uloška], na stanu u vlasništvu GM i VG, k. o. [katastarska općina] upisana uknjižba prava vlasništva u korist FM na temelju ugovora o kupoprodaji od 22. ožujka 2018., a u teretovnici za istu nekretninu uknjižba založnog prava na temelju ugovora o namirenju potraživanja od 2. kolovoza 2017.

    13. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine (listovi 656-662) proizlazi da je isti sklopila prodavateljica DM zastupana po specijalnom punomoćniku CM s kupcem VMR **.**.2017., glede stana S1 u stambenoj zgradi Pustoseline – [adresa] te kako je na predmetnoj nekretnini evidentirano založno pravo pod brojem Z-48638/15 u iznosu 200.000,00 eura u korist CM.

    14. Glede ocjene izvedenih dokaza za istaknuti je da je sud svu pročitanu materijalnu dokumentaciju ocijenio istinitom i vjerodostojnom jer ista nije dovedena u sumnju nijednim od izvedenih dokaza te je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sljedeće činjenično stanje.

    15. Tijekom postupka, a cijeneći i obranu optuženika, spisu priležeću materijalnu dokumentaciju i iskaze svjedoka, nije bilo sporno da su optuženik i oštećenik Ugovorom od 6. srpnja 2010. doista ugovorili izvedbu građevinskih radova na adresi [adresa]) k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijednosti od 2.354.630,00 kuna, a koja cijena je oštećeniku trebala biti isplaćena putem kompenzacije na način da mu u vlasništvo pripadne stan u prizemlju zgrade 3 oznake S1 površine 98,10 m2 s pripadajućim spremištem, garažom i sporednim dijelovima, dok je razliku ugovorene cijene radova naručitelj trebao isplatiti izvođaču unutar 30 dana od završetka radova. Nije bilo sporno niti da je izvođač, oštećenik kasnio s predajom radova i građevinske knjige kao niti da se oštećenik 2018. upisao kao hipotekarni vjerovnik na stanu optuženikove punice u [adresa] u vrijednosti 150.000,00 eura te da je optuženi ŠM tijekom 2015. oštećeniku isplatio 10.000,00 eura u gotovini.

    16. Sporno je bilo koliko je iznosila vrijednost izvedenih građevinskih radova, jesu li optuženik i oštećenik postupili sukladno preuzetim ugovornim obvezama, odnosno u čemu su od istih odstupili, pogotovo je li oštećenik bio u mogućnosti da raspolaže predmetnim stanom te isti proda trećoj osobi kako bi namirio svoju ugovornu obvezu i naposljetku je li optuženik 6. srpnja 2010. u trenutku sklapanja Ugovora postupao s unaprijed stvorenom prijevarnom namjerom na način da je u cilju da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist oštećeniku lažno prikazao da će mu biti isplaćena cijena izvedenih građevinskih radova u obliku kompenzacije putem vlasništva na predmetnom stanu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, dakle je li ostvario objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavka 1. i 4. KZ/97.

    17. Prethodno istaknute sporne okolnosti sud je pokušao utvrditi u smislu članka 450. stavka 2. ZKP/08. analizirajući izvedene materijalne i personalne dokaze te dovodeći iste u međusobnu vezu.

    18. U odnosu na postojanje prijevarne namjere na pribavljanje znatne imovinske koristi lažnim prikazivanjem činjenica oštećeniku 6. srpnja 2010., dakle u trenutku sklapanja spornog Ugovora, sud je prihvatio obranu optuženika i zaključio da tempore criminis na strani optuženika takva namjera nije postojala. Točno je da optuženik nije u cijelosti postupio sukladno preuzetoj ugovornoj obvezi, kao što to nije učinio niti oštećenik, no takvo njegovo postupanje nakon sklapanja ugovora razmatrajući ovaj kazneni postupak u cijelosti i izvedene dokaze nije takvog značaja u kaznenopravnom smislu da bi sud mogao zaključiti da je u trenutku sklapanja spornog ugovora na strani optuženika egzistirala prijevarna namjera onako kako mu se optužnicom stavlja na teret.

    19. Naime, iz relevantnih odredbi predmetnog spornog ugovora proizlazi (točka 9. ove presude) kako je izvođač svoju ugovornu obvezu trebao ispuniti, odnosno dovršiti građevinske radove najkasnije do 15. prosinca 2010., za što je mu je trebao u vlasništvo pripasti stan oznake S1 u prizemlju zgrade 3 površine 98,10 m2 s pripadajućim spremištem, garažom i sporednim dijelovima, dok je razliku ugovorene cijene radova naručitelj trebao isplatiti izvođaču unutar 30 dana od završetka radova. Kako je člankom 5. Ugovora propisana cijena stana 1.600 za 1 m2, tada je ukupna vrijednost stana iznosila približno 156.800,00 eura. Rok za dovršetak radova mogao se produljiti u slučaju više sile, o čemu je izvođač bio dužan obavijestiti naručitelja pisanim putem, a pod pojmom više sile smatra se potres razorne snage, neskrivljeni požar, orkansko nevrijeme s razornim učinkom, mjere državnih organa vlasti (članak 7. Ugovora). Kao ugovorna kazna za slučaj neizvršenja radova u cijelosti, odnosno u ugovorenom roku propisana je jednokratna ugovorna kazna od 1 % ugovorenih radova (članak 8. Ugovora). Iz članka 11. Ugovora proizlazi kako je jedna od obveza izvođača bila ugrađivati materijal i sve ostalo, kvalitetno i u skladu sa standardima i tehničkim propisima. Iz članka 14. Ugovora proizlazi da je naručitelj dužan izvođaču platiti izvedene radove ako dođe do raskida ugovora.

    20. Slijedom navedenog, evidentno je da niti optuženik niti oštećenik nisu postupali sukladno preuzetoj ugovornoj obvezi, pa tako oštećenik nije dovršio radove unutar ugovorenog roka, a razlozi na koje se u svom iskazu poziva (nedostatak sredstava i oštra zima i hladnoća) nisu obuhvaćeni pojmom više sile kako je definirana Ugovorom.

    20.1. Štoviše, rekapitulaciju radova oštećenik je optuženiku predao tek 2014., a radovi su završeni 2012. Pri tome, iz spisa ne proizlazi nikakav pisani trag kojim je oštećenik tražio od optuženika produljenje roka za ispunjenje ugovora kao bitan sastojak tog ugovora, a iz iskaza oštećenika proizlazi da on inače nerado potpisuje ugovore te je s optuženikom u ime njihova dugogodišnjeg prijateljstva sve dogovarao usmenim putem.

    21. Nadalje, obrana optuženika i iskaz oštećenika suglasni su u činjenici da je CM, zet optuženika, sudjelovao u sklapanju posla o izvedbi građevinskih radova u jednakom omjeru (''pola-pola'') s oštećenikom. Iz iskaza oštećenika, kako tijekom prethodnog postupka, tako i tijekom rasprave, evidentno je da je oštećenik s tom činjenicom bio nedvojbeno upoznat. S tim u vezi, sud prihvaća obranu optuženika u kojoj navodi kako je njegov zet CM prevario oštećenika jer je njegovo ime na ugovoru o kupoprodaji nekretnine koji je DM, punica optuženika sklopila s VMR pri čemu je prema specijalnoj punomoći bila zastupana po CM.

    21.1. Kada se navedenom pridoda da je optuženik mimo ugovorne obveze samovol jno i samoinicijativno prepisao oštećeniku stan svoje majke u [adresa] približne vrijednosti (150.00,00 eura), dakle gotovo jednake vrijednosti kao stan u stambenoj zgradi Pustoselina – Remete koji je bio predmet ugovorne obveze tempore criminis te mu predao iznos od 10.000,00 eura u gotovini, tada se ne može govoriti o prijevarnoj namjeri kod optuženika. Naime, da bi bila ispunjena obilježja kaznenog djela prijevare potrebno je da je optuženik tempore criminis postupao s unaprijed stvorenom prijevarnom namjerom prema oštećeniku u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi kako bi ga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica naveo da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. U konkretnom slučaju u ponašanju optuženika takva namjera da ne ispuni svoje ugovorne obveze je izostala.

    21.2. S tim u vezi su netočan je navod oštećenika i optužbe kako je optuženik oštećeniku prepustio predmetni stan i novčani iznos pod pritiskom kaznenog postupka kada iz spisa proizlazi da je oštećenik kaznenu prijavu protiv optuženika i drugih osoba podnio tek 10. prosinca 2017. Naime, takav navod kontradiktoran je iskazu samog oštećenika koji je naveo da mu je tijekom 2017. ŠM ponudio da se upiše na stan njegove majke u [adresa], kao hipotekarni vjerovnik na iznos od 150.000 eura na koji se naposljetku i upisao u travnju 2018., dok mu je novčani iznos od 10.000,00 eura prepustio 2015., a kako proizlazi i iz činjeničnog opisa optužnice.

    22. U pogledu vrijednosti izvršenih radova na objektima ulica Pustoselina, Zagreb, na k. č. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za dvije stambene zgrade broj 2 i 3, sud je ocijenio nalaz i mišljenje sudske vještakinje za graditeljstvo koja je dopunski ispitana na raspravi stručnim i nepristranim, izrađenim u skladu s pravilima znanosti i vještine te utemeljenim na materijalnoj dokumentaciji koja prileži spisu, prihvativši da je vrijednost istih prema ugovoru o izvođenju radova na objektima od 6. srpnja 2010. iznosila 2.452.293,92 kuna + PDV, dok je vrijednost vantroškovničkih radova za koje ne postoji dokaz o izvedenosti procijenjena u iznosu od 212.662,69 kuna + PDV.

    22.1. Kada se od vrijednosti izvršenih radova oduzme vrijednost onoga što je optuženik dao oštećeniku (vrijednost stana u [adresa] od 150.000,00 eura te novčani iznos 10.000,00 eura) dobije se iznos nepripadne imovinske koristi 168.066,09 eura koji se optuženiku stavlja na teret izmijenjenom optužnicom, dakle približno jednaki iznos onome koji je optuženik isplatio oštećeniku i koji je prema stanju spisa, nakon izvedenih dokaza, po ocjeni ovog suda, oštećeniku u građanskopravnom smislu dužan CM, zet optuženika, koji je u predmetnom projektu izgradnje stambenih zgrada s optuženikom sudjelovao u jednakim omjerima (''pola-pola''), što je u svom iskazu naveo i oštećenik. Naime, da je CM namirio oštećeniku svoj dio dugovanja, neovisno o tome što formalno nije bio naveden u ugovoru, tada bi oštećenikovo potraživanje, bilo u cijelosti namireno, a kako i proizlazi iz iskaza oštećenika. Međutim, kako CM nije optužen u ovom kaznenom postupku ne može se preispitivati eventualno postojanje prijevarne namjere kod imenovanog.

    23. U pogledu okolnosti je li oštećenik bio u mogućnosti da raspolaže predmetnim stanom te isti proda trećoj osobi kako b i namirio svoju ugovornu obvezu, a koju okolnost je drugostupanjski sud u ukidnom rješenju naložio detaljno ispitati i utvrditi (list 706 spisa) ovaj prvostupanjski sud je dopunskim ispitivanjem oštećenika na raspravi 14. siječnja 2026. utvrdio sljedeće.

    23.1. Oštećenik je naveo kako je u jednom trenutku imao mogućnost prodati stan, te je kupac koji je bio zainteresiran doveo svojeg projektanta koji je izmijenio nacrte stana, a on je stan uredio u skladu s tim projektom, da bi potom kupac odustao pa je na zahtjev optuženika stan vratio u prvobitno stanje U trenutku kada je stan preuređivao po projektu ovog koji je trebao kupiti isti, imao je suglasnost optuženika. Stan je i dalje nudio na prodaju. Njegov prijatelj kojem je prvotno htio prodati stan odustao je od stana, a stan je potencijalnim kupcima, osim optuženog VM, pokazivao i sam oštećenik, ali kupca koji je stan kupio nije pronašao on nego optuženik. Oštećenik je nadalje naglasio kako je nakon što je njegov prijatelj odustao od stana postojao jedan kupac koji je bio zainteresiran za stan te da je on organizirao pregled tog stana, a odvela ga je jedna djevojka koju poznaje, međutim taj kupac nije htio kupiti stan. Nakon što je stan prodan drugom kupcu više nije mogao ući u stan.

    23.2. U pogledu visine poreza i pravnog temelja po kojem bi isti oštećenik bio dužan platiti, oštećenik je na raspravi 4. ožujka 2020. naveo kako se nije htio upisati na stan jer bi morao platiti ogroman porez, dok je suprotno tome dopunski ispitan 14. siječnja 2026. naveo kako nije razmišljao o visini poreza koji bi platio. Upitan koju vrstu poreza i u kojem iznosu je trebao platiti za konkretni stan, naveo je kako ne zna jer je od tada prošlo puno vremena. Upitan na kojem pravnom temelju je trebao biti upisan kao vlasnik stana, je li darovanjem ili nekakvom kompenzacijom, naveo je kako se vjerojatno radilo o kompenzaciji. Izjavio je kako mu optuženik nije osporavao pravo da se upiše na stan i njegovo pravo vlasništva, no kada bi pitao kada će se konačno upisati, optuženik bi uvijek odgovarao da čeka da dobije papire (misleći na etažiranje i tehničke papire).

    23.3. Slijedom navedenog, očigledno je da je oštećenik bio u posjedu predmetnog stana koji je predmet ugovorne obveze, čak ga je i pokazivao više zainteresiranih kupaca, no do realizacije kupoprodaje nije došlo jer su kupci odustali, dok o pravnoj osnovi i visini poreza koji bi trebao platiti. oštećenik, prema vlastitom kazivanju, nije imao saznanja. U pogledu oštećenikove izjave na raspravi u ožujku 2020. da bi porez na stan bio ogroman pa se zato nije htio upisati na stan od koje je oštećenik odustao prilikom dopunskog ispitivanja u siječnju 2026. ovaj sud je navedenu proturječnost u iskazu razmotrio u svjetlu njegova iskaza u cjelini i ostalih izvedenih dokaza i zaključio da iz oštećenikova iskaza koji je u tom dijelu u suglasju i s obranom optuženika, proizlazi da je oštećenik mogao raspolagati predmetnim stanom jer je imao ključeve od istog te ga je čak i pokazivao zainteresiranim kupcima, no do realizacije kupoprodaje došlo je uslijed odustanka kupaca, dakle iz razloga koji su izvan sfere postupanja optuženika i sigurno nisu obuhvaćeni njegovom namjerom. Dakle, sud ne može prihvatiti tezu optužbe da je optuženik onemogućavao oštećenika da raspolaže predmetnim stanom i otuđi ga u cilju namirenja svoje ugovorne obveze po osnovi izvršenih radova.

    23.4. Međutim, kako je optuženik u svojoj obrani naveo da je oštećeniku porez na promet nekretnina koji bi trebao platiti bio previsok pa je radije zahtijevao novčanu vrijednost stana umjesto same nekretnine, kako je bilo ugovoreno, ne može se prihvatiti tvrdnja oštećenika u izmijenjenom dijelu njegova iskaza kako mu visina poreza nije bila odlučna kada je stalno naglašavao svoje tadašnje loše imovno stanje koje mu je prouzročeno po njegovom kazivanju predmetnim građevinskim radovima krivnjom optuženika. Odstupanje u tom dijelu iskaza i opisanu proturječnost sud je pripisao činjenici da je oštećenik logično zainteresiran za otežavanje procesne situacije optuženika u ovom postupku.

    24. Iskaz svjedoka KM sud je u bitnome ocijenio vjerodostojnim, ali ograničene dokazne vrijednosti s obzirom da taj svjedok nije imao neposrednih saznanja o poslovnom odnosu optuženika i oštećenika te CM, izvan onoga što mu je kazivao sam oštećenik, pa tako glede spornih okolnosti nije bio siguran je li oštećenik ikada bio u posjedu predmetnog stana, no dopustio je mogućnost da je oštećenik stan nudio na prodaju, no kako je sam rekao, to nije znao pouzdano.

    25. S obzirom na navedena činjenična utvrđena, sud je došao do zaključka da tijekom postupka nije na nedvojben način dokazano da bi se u postupanju optuženika ostvarila kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavka 1. i 4. KZ/97. koje mu se stavlja na teret jer je optuženik svoj dio ugovorne obveze na ime cijene ugovorenih radova prema oštećeniku u pretežitom dijelu naposljetku i izvršio (doduše sa zakašnjenjem), ali pri tome sud napominje da je cjelokupni pravni posao koji je predmet ovog kaznenog postupka između optuženika, oštećenika i svjedoka CM bio neformalnog karaktera i odvijao se isključivo usmenim putem (osim jedne pisane opomene oštećeniku) te je isti obilježen znatnim prekoračenjem ugovorenih rokova kod obje strane što je protivno odredbama Ugovora od 6. srpnja 2010.

    26. Naime, prilikom odluke o kaznenoj odgovornosti optuženika, sve činjenice moraju biti utvrđene do te mjere da ne daju nimalo sumnje u to da se događaj zbio upravo na način kako je to optuženiku stavljeno na teret, a krivnja u kaznenom postupku mora biti sa sigurnošću utvrđen, a sama mogućnost ili vjerojatnost nisu dostatni da budu pouzdan temelj za osudu te je sud dužan donijeti oslobađajuću presudu.

    27. Kako je optuženik oslobođen optužbe na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08. jer nije dokazano da je počinio kazneno djelo za koje se optužuje, sud nije bio ovlašten intervenirati u činjenični i/ili zakonski opis i pravnu oznaku inkriminiranog kaznenog djela te je optuženik oslobođen za upravo ono kazneno djelo kako mu se činjenično i pravno stavljalo na teret.

    28. Konačno, s obzirom da je optuženik oslobođen optužbe, na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08 oštećenik FM upućen je da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

    29. Naposljetku, na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. odlučeno je kako troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegova branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    30. Slijedom svih izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci presude.

    U Zagrebu 13. travnja 2026.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    Marina Kapikul

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu izjaviti žalbu putem ovog suda u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu.

    DNA:

    1. OKDO

    2. Optuženi ŠM

    3. Branitelj optuženika, odvjetnik Tihomir Mišić

    4. Oštećeni FM

    5. Opunomoćenica oštećenika, odvjetnica Mara Ivančić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.