REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-1972/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Biserki Pavković Fućak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, protiv tuženika ŠE iz [adresa], OIB; 78792822548, zastupana po Mirelli Paoli Badovinac, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon zaključene glavne rasprave, dana 13.travnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženoj ŠE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, Margaretska 3, Zagreb, iznos od 6.849,01 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 01.02.2022. godine do isplate, te joj nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 465,52 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. travnja 2026. godine pa do isplate, s time da su kamate do 31.prosinca 2022. određene po prosječnoj kamatnoj na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1.siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravomoćnim rješenjem tužitelja, KLASA: UP/I- 503-01/20-01/356, URBROJ: 338-21-02-02-20-02 od 24.02.2020. g. tuženoj utvrđen prestanak statusa obvezno zdravstveno osigurane osobe Zavoda kao osobe u radnom odnosu u pravnoj osobi FANMI d.o.o., a koji je zasnovan dana 05.05.2015. godine. Tužena je u razdoblju od 05.06.2015. do 31.07.2019. godine na teret tužitelja neopravdano koristila zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja u ukupnom iznosu od 51.603,87 kn (50.625,52 kn za obvezno zdravstveno osiguranje i 978,35 kn za dopunsko zdravstveno osiguranje) u razdoblju kada nije ostvarivala status zdravstveno osigurane osobe. Poziva se na odredbe članka 137 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i čl. 1111 st. 3 Zakona o obveznim odnosima. Navodi da tužena nije podmirila svoj dug, te predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženoj platiti tužitelju iznos od 51.603,87 kuna zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 01.02.2022. godine do isplate, kao dana slanja poziva na platež, kao i da mu nadoknadi troškove parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je tužba u cijelosti neosnovana i bespredmetna, te ističe i prigovor zastare. Tuženica je bila zaposlena do dana odjave, točnije do dana odluke o otkazu o kojoj odluci je upoznat tužitelj, obzirom mu ga je tužena dostavila i nalazi se u ovosudnom predmetu. Stoga je neosnovano da se potražuje i da se tuženoj ne priznaje mirovinski staž za period od 05. lipnja 2015. godine do 31. srpnja 2019. godine, dok je odluka o otkazu bila 26. studenog 2019. godine. Do tog dana tužena je bila zaposlenikom TD FANMI d.o.o. i to je nesporno, stoga tužena zapravo ne razumije što bi to ona trebala i po kojoj osnovi vratiti tužitelju. Slijedom svega iznesenog, predlaže se odbiti tužbu tužitelja u ovosudnom predmetu uz nadoknadu tuženici troškova parničnog postupka.

3. Sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u analitičku karticu dopunskog osiguranja (list 35 spisa), u naknadu troškova zdravstvene zaštiti (list 5 spisa), u popis računa za razdoblje od 05.06.2015. do 31.07.2019. godine (list 6-18 spisa), u račune ispostavljene na ime tužene za troškove zdravstvenih usluga (list 19- 640 i 699-700 spisa), u Rješenje tužitelja, KLASA: UP/I-503-01/20-01/356, URBROJ: 338-21-02-02-20-02 od 24.02.2020 (list 641-642 spisa), u poziv na platež od 14.01.2021. godine s povratnicom (list 643-645 spisa), u opomenu pred tužbu (list 646 spisa), u odgovor na opomenu (list 647- spisa), u Rješenje HZMO od 20.01.2020. godine (list 648 spisa), provedeno je vještačenje po Ručević vještačenja d.o.o. (list 662-677, 695 i 714 spisa), izvršen je uvid u u dopis Gradskih ljekarni Zagreb (list 683 spisa), u Odliku od otkazu ugovora o radu (list 707-708 spisa), proveden je dokaz saslušanjem vještaka (list 728-729 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužene (list 733-734 spisa).

4. Među strankama nije sporno, obzirom tužena to nigdje tijekom postupka nije osporila, a isto također proizlazi iz dokumentacije koja se nalazi u spisu, da je tužena u utuženom periodu, odnosno nakon 05.05.2015. godine koristila usluge tužitelja kako proizlazi iz dokumentacije. Sporno je da li je nastupila zastara, sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva, te je sporna visina tužbenog zahtjeva.

5. Iz Rješenja tužitelja, KLASA: UP/I-503-01/20-01/356, URBROJ: 338-21-02-02- 20-02 od 24.02.2020. godine, a koje je postalo pravomoćno dana 01.04.2020. godine proizlazi da se istim tuženoj utvrđuje s danom 05.05.2015. godine prestanak statusa osigurane osobe Zavoda kao osobe u radnom odnosu u pravnoj osobi FANMI d.o.o., a koji je zasnovan dana 05.05.2015. godine. Iz rješenja proizlazi da je isto dostavljeno i tuženoj, a što tužena ne spori.

6. Iz uvida u Rješenje HZMO-a od 20.01.2020. godine proizlazi da se tuženoj utvrđuje prestanak svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja s danom 05.05.2015. godine kod poslodavca Fanmi d.o.o. iz Zagreba u nepunom radnom vremenu od 24 minute dnevno, te da joj se ne priznaje mirovinski staž za razdoblje od 06.05.2015. godine do 27.12.2019. godine kod istog poslodavca u nepunom radnom vremenu od 24 minute dnevno.

7. U pogledu osnovanosti potraživanja tužitelja, sud je sukladno čl. 12 st 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) vezan odlukom tužitelja od 04.02.2020. godine obzirom postoji identitet stranaka u postupku, te obzirom je tuženik sudjelovao u tom postupku.

8. U odnosu na istaknuti prigovor zastare, valja reći kako odredba članka 147 st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 15/18 i 98/19; dalje u tekstu ZOZO) propisuje da tražbine naknade štete, u smislu odredbi tog Zakona, zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima.

9. Članak 230 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje ZOO) određuje da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenih doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

10. Čl. 147 st. 2 točka 1 ZOZO određuje da rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona počinju teći u slučajevima iz članka 135. i članka 138. stavka 1. ovoga Zakona, od dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu,

11. Kako sud smatra da se ovdje radi o naknadi štete u slučaju iz čl. 138 ZOZO, o čemu će kasnije biti riječi, to sud smatra kako zastara počinje teći pravomoćnošću rješenja od 24.02.2020. godine. Kako je navedeno rješenje pravomoćno dana 01.04.2020. godine, a tužba je podnesena dana 05.04.2022. godine, to je razvidno kako nije došlo do zastare u ovom predmetu.

12. Tužena navodi kako je ista bila zaposlena i osigurana sve do 26.12.2019. godine, odnosno do donošenja Odluke o otkazu ugovora o radu. Tužena je naknadno dostavila Odluku o otkazu ugovora o radu s danom 26.12.2019. godine. Isto sud smatra irelevantnim upravo jer je gore navedenim prethodnim pitanjem utvrđena osnovanost potraživanja tužitelja, odnosno činjenica da tužena u predmetnom razdoblju nije imala status osigurane osobe kod HZZO-a, dok također iz Rješenja HZMO-a proizlazi da poslodavac tužene ( a u kojem je tužena bila direktor što proizlazi iz Odluke o otkazu ugovora o radu) nije izvršavao zakonom propisane obveze iz radnog odnosa te nije predavao izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja pri Poreznoj upravi u razdoblju od prijave na osiguranje dana 05.05.2015. godine na dalje, a na temelju kojih se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.

13. Iz iskaza tužene proizlazi da je bila zaposlena u Fanmi d.o.o. od 2009. do 2019. g., a kada je stečajna upraviteljica donijela rješenje iz kojeg je proizlazilo da više nije zaposlena. Od 2018. je bila u mirovini te je od 2019. i dalje radila za Fanmi , ali 24 sata tjedno i to sve do otkaza u 11 mjesecu 2019. Kroz cijelo vrijeme dok je bila zaposlena u Fanmi imala je zdravstvenu iskaznicu te joj nitko nikada nije rekao da nema pravo na zdravstveno osiguranje. Također ovaj period od 2015. do 2019. nije joj ušao u radni staž prilikom odmjeravanja mirovine.

14. U odnosu na ove navode, valja reći kako tuženoj prestanak svojstva osiguranika nije posljedica otkaza Ugovora o radu, već je posljedica drugih okolnosti koje su propisane zakonom, dok je prestanak statusa osigurane osobe, a kako je navedeno, također utvrđeno prethodnim pitanjem, odnosno pravomoćnim rješenjem tužitelja od 24.02.2020. godine, te sud o istome nije posebno raspravljao.

15. Članak 137. ZOZO određuje da osigurana osoba kojoj je iz sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna isplaćen novčani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je vratiti primljeni iznos uvećan za zakonsku zateznu kamatu te ga uplatiti na račun Zavoda, odnosno državnog proračuna u roku od osam dana od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim okolnostima, a iz čega proizlazi odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju.

16. Članak 138. st. 1. točka 1. ZOZO određuje da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne, odnosno fizičke osobe ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. St. 2 i 3 pak određuju da osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obvezama obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu naknaditi štetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci. Te osobe odgovaraju za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.

17. Sud smatra da je tužena, a obzirom je ista bila direktorica pravne osobe u kojoj je bila zaposlena, a što proizlazi iz Odluke o otkazu ugovora o radu, znala ili morala znati da poslodavac nije izvršavao zakonom propisane obveze iz radnog odnosa, te stoga sud smatra da je upravo tužena, a ne njezin poslodavac, obvezan tužitelju naknaditi štetu. U suprotnom, sud smatra, da bi se otvorila mogućnost zlouporabe odgovornosti trgovačkog društva u ovakvim situacijama, te sud smatra da je smisao gore navedenih odredaba, između ostalog, upravo to spriječiti, a iz kojeg razloga su zakonom i propisane iznimke od odgovornosti poslodavca za naknadu predmetne štete.

18. Članak 143. ZOZO propisuje da naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaća Zavod.

19. Nije sporno, a proizlazi i iz dokaza dostavljenih u spis (računa), da je tužitelju nastala šteta jer je isplatio određene iznose na ime podmirenja troškova medicinskih usluga, iako tuženik nije bio obvezno zdravstveno osiguran.

20. Kako je sporna i visina tužbenog zahtjeva, to je radi utvrđivanja te činjenice provedeno financijsko vještačenje po Ručević vještačenje d.o.o., a koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je isti sačinio temeljem dokumentacije koja se nalaze u spisu, te da je tužitelj u ovom sudskom postupku, s osnova korištenja zdravstvene zaštite tužene u razdoblju od 5. lipnja 2015. do 31. srpnja 2019., utužio plaćene troškove liječenja i troškove nabave lijekova tužene, u iznosu od ukupno 51.603,87 kn, od čega se 50.625,52 kn odnosi se na troškove obveznog zdravstvenog osiguranja, dok se 978,35 kn odnosi na troškove dopunskog zdravstvenog osiguranja.

21. Prema ispravama priloženima u spis predmeta, visina potraživanja tužitelja iznosi ukupno 51.127,52 kn (6.785,79 eura), što se odnosi na:

- 50.149,17 kn (6.655,94 eura) troškova liječenja i nabave lijekova (stupac 'h' iz

- 978,35 kn (129,85 eura) troškova dopunskog osiguranja.

Za iznos od ukupno 476,35 kn (63,22 eura) spisu predmeta nisu priloženi računi zdravstvenih ustanova iz kojih bi bilo vidljivo da se radi o uslugama obračunatima tužitelju za troškove nastale u svezi s lijekovima i medicinskim usluga pruženima tuženoj

22. Po naknadno dostavljenom dopisom Gradskih ljekarni Zagreb, te potvrde Atlantik grupe d.d., kao i računa zdravstvenih usluga, vještak je naveo kako prema ispravama priloženima u spis predmeta, visina potraživanja tužitelja iznosi ukupno 51.603,87 kn (6.849,01 eura), što se odnosi na:

- 50.625,52 kn (6.719,16 eura) troškova liječenja i nabave lijekova ((troškovi podmireni iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja),

- 978,35 kn (129,85 eura) troškova dopunskog osiguranja.

23. Ovakvom nalazu i mišljenju prigovorila je tužena navodeći kako osporava vještvo iz razloga što je vještačenje provedeno bez da je vještak uzeo u obzir dostavljene isprave od strane tužene iz kojih proizlazi da je istoj otkazan ugovor o radu dne 26. studenog 2019. godine, dok vještačenje obuhvaća i period do dana otkaza tuženoj.

24. U svom usmenom iskazu vještak je naveo da tužena prigovara razdoblju obuhvata podataka odnosno ukupnog iskazanog iznosa troška medicinskih usluga korištenih u razdoblju dok tužena nije imala status osigurane osobe, u pogledu čega navodi kako se radi o pravnom pitanju o kojem će odlučiti sud. Naime, vještak je obuhvatio sve troškove u skladu s dokumentacijom u spisu predmeta, a ako nekih od tih troškova treba izuzeti, isto se jednostavno može izdvojiti iz tabele koju sam sačinio.

25. Dakle, prigovorom tužena nije prigovorila nalazu i mišljenju vještaka, odnosno njegovom matematičkom izračunu, već je u biti prigovorila osnovanosti tužbenog zahtjeva, navodeći kako vještak nije trebao uzeti u obzir dostavljene isprave jer je njoj otkazan ugovor o radu 26.11.2019. godine, a što je sud već gore obrazložio, dok je vještak sačinio upravo po zadatku koji mu je odredio sud.

26. Sud je u cijelosti poklonio vjeru vještaku jer smatra da je isti stručno dao svoj nalaz i mišljenje te sud nije imao nikakvog razloga sumnjati u isti.

27. U odnosu na naknadno dostavljenu dokumentaciju dostavljenu od strane tužitelja, sud smatra da se u ovoj situaciji radi o dokumentaciji koja je dostavljena za potrebe vještačenja sukladno čl. 259. st. 2. ZPP-a.

28. Tužitelj navodi da kamate potražuje od dana slanja poziva na platež. Iz poziva proizlazi da isti datira od 14.01.2021. godine, dok iz povratnice proizlazi da je poziv tuženoj i dostavljen. No, tužitelju je sud dosudio kamate od dana 01.02.2022. godine, a kako tužitelj potražuje, imajući u vidu č. 2 ZPP-a. Sud je kamate dosudio temeljem čl. 137. ZOZO.

29. Sud je tužitelju dosudio trošak postupka temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP- a i to trošak financijskog vještačenja u ukupnom iznosu od 465,52 eura.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 13. travnja 2026. godine

Sudac

Biserka Pavković Fućak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se predaje putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

- tužitelj

- tuženik putem punomoćnika