Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: R1 Ob-617/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenoga postupka, 13. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i pok. AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1950. a umrlim **.**.2025., u periodu od 1998. pa do smrti AB **.**.2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. AB koja je trajala do njegove smrti 16. siječnja 2025.

1.1. U prijedlogu se navodi da je predlagateljica živjela s pok. AB od 1988. do Josipove smrti, a da je prijedlog podnijela radi ostvarivanja prava na mirovinu.

2. Prijedlog s prilozima je dopisom poslovni broj R1 Ob-617/2025-4 od 26. siječnja 2026. dostavljen protustranci radi davanja odgovora na prijedlog.

2.1. U odgovoru na prijedlog danom na ročištu održanom 25. ožujka 2026. protustranka je naveo da je u potpunosti suglasan s prijedlogom predlagateljice.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: smrtni list za pok. HB, izvatke iz matice vjenčanih za predlagateljicu i pok. HB, rodni list za protustranku, kopiju osobnih iskaznica za predlagateljicu i pok. AB, izvješće Zagrebačke banke o naknadama za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. za pok. AB, Nalaz za pok. AB izdan od stane KBC Zagreb od 9. studenoga 2024. u kojemu je kao adresa pok. AB naznačena adresa [adresa], račun Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik od 30. travnja 2022. koji glasi na pok. HB s adresom [adresa].

3.1. Na ročištu održanom 25. ožujka 2026. je izveden dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranke, te svjedoka FB i IB.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 155/23. – dalje: ZPP) u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), te je utvrđeno da je prijedlog osnovan.

5. Uvidom u smrtni list za pok. AB izdanog od Matičnog ureda Bjelovar od 29. siječnja 2025. utvrđeno je da je isti umro **.**.2025.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. AB je utvrđeno da je isti rođen **.**.1950. u Osijeku, da je 5. lipnja 1976. u Osijeku zaključio brak s EB UB i pri tome zadržao svoje prezime, da je bračni drug UB umrla **.**.1996. u [adresa] (brak prestao smrću).

6.1. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu je utvrđeno da je ista rođena **.**.1961. u [adresa], te nije sklapala brak.

7. Uvidom u rodni listi za protustranku je utvrđeno da je protustranka rođen **.**.1999. kao dijete predlagateljice i pok. AB.

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju od 12. rujna 2025. iza pok. AB je utvrđeno da su nasljednicima prvog nasljednog reda na temelju zakon i nasljedničkog sporazuma proglašeni VB, sin ostavitelja, i EB, izvanbračna supruga ostavitelja.

9. Svjedokinja FB je u svome iskazu navela da poznaje predlagateljicu i poznavala je pok. AB preko dvadeset godina, upoznala ih je kada je njezin stariji sin krenuo u školu sa ovdje protustrankom i od tada se druže i u kontaktu su. Predlagateljica i pok AB su živjeli kao muž i žena, ona se brinula o AB koji je bio bolestan zadnjih barem desetak godina, imao je kroničnu bolest pluća, navodi da je pomagala predlagateljici naručiti AB liječniku. Iskazala je da je ljetovala na moru kod predlagateljice i AB, oni su odlazili u Osijek gdje imaju kuću. Na proslave i rođendane su predlagateljica i pok. AB odlazili zajedno, a kod sebe su isto slavili kao prosječna obitelj. Misli da su predlagateljica i protustranka zajedno snosili troškove sahrane, a svakako da je predlagateljica snosila troškove sahrane. U svemu su predlagateljica i pok. AB sudjelovali zajednički, i oko kućanskih poslova, išla je s njima na kavu, u svemu su joj izgledali kao da su bračni drugovi. Svjedokinja je iskazala da radi na KBC Rebro te joj je AB dan prije smrti naveo da mu je žao što se nije vjenčao sa EB, jer da bi njoj tako bilo lakše sa svim sada.

9.1. Svjedokinja IB je u svome iskazu navela da je kućni prijatelj sa predlagateljicom i pok. AB, išla je k njima kad je trebalo pomoći u njihovom kućanstvu, pomagati oko životinja. Živjeli su zajedno kao muž i žena, imaju dijete koje je staro oko 30 godina otprilike. EB je vodila brigu o pok. AB, on je bio teško bolestan, plućna bolest, morao je biti na kisiku. Misli da je bio teško bolestan oko 15 godina. Predlagateljica i pok. AB su u svemu živjeli kao bračni drugovi, išli su zajedno na zabave, razna obiteljska okupljanja, imali zajedničko kućanstvo, normalno je da su imali i zajedničke financije. Misli da su troškove sprovoda snosili zajedno sin i EB.

9.2. Protustranka je u svome iskazu naveo da su pok. otac i majka, odnosno predlagateljica, živjeli zajedno na istoj adresi barem koliko je on star. Živjeli su kao muž i žena, u svemu su se pomagali, dijelili su financije zajedno, vodili brigu o njemu kao o djetetu zajedno. Živjeli u svemu u zajednici ekonomskoj i emotivnoj. Slagali su se. Ne zna zašto se nisu vjenčali. Odlazili su zajedno na sva obiteljska okupljanja, zajednički su oni organizirali svoje proslave. Troškove sprovoda pok. oca su snosili on i majka zajednički.

9.3. Predlagateljica je u svome iskazu navela da su ona i pok. AB zajedno živjeli od 1998. godine do smrti pok. AB, cijelo vrijeme su živjeli zajedno. Živjeli su kao bračni drugovi, sve je bilo normalno kao u bilo kojoj obitelji. U toj zajednici je rođen jedan sin. Sve su radili zajedno, dijelili zajedničke financije, odlazili na proslave i obiteljska okupljanja zajedno. Pok. AB je imao tešku bolest, plućnu bolest, nekih 15 godina, a zadnjih 5 godina nije bio samostalan, moralo mu se pomagati kroz cijeli dan, bio je na kisiku. Iskazala je da mu je ona pomagala u svemu, brinula se o njemu vezano i za bolest. Zajedno su živjeli u kući u [adresa] koja je u njezinom vlasništvu i ona ima prebivalište na adresi u [adresa], a pok. AB je bio vlasnik kuće u [adresa] gdje su odlazili često i stoga je on imao prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa]. Nisu se vjenčali jer se tako desilo, imali su to u planu, ali nisu to realizirali. Navela je da je ovaj prijedlog podnijela jer želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, pok. AB je radio u Hrvatskoj i u Njemačkoj. Po rješenju o nasljeđivanju proglašena je nasljednikom iza pok. AB zajedno sa sinom E. Navela je da su troškove sprovoda snosili zajednički ona i sin.

10. Iz iskaza predlagateljice, protustranke i saslušanih svjedoka, a koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio jer su neproturječni, određeni i jasni, te iz isprava priloženih spisu, je utvrđeno da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. HB u razdoblju 1998. pa do smrti AB **.**.2025., obzirom da je ta izvanbračna zajednica u svemu nalikovala bračnoj zajednici s obiteljskog, emotivnog i ekonomskog aspekta, sve u smislu odredaba iz čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.).

11. Odredbom st. 1 čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

11.1. Odredbom st. 2. čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za izjednačavanje izvanbračne zajednice s bračnom zajednicom potrebno da je (kumulativno) riječ o zajednici života neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje dulje od tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka partnera.

13. Provedenim dokaznim postupkom je utvrđeno da je predlagateljica dokazala da je zajednica u kojoj je živjela s pok. AB imala sva obilježja iz čl. 11. Obiteljskog zakona, a to stoga što su dulje od tri godine živjeli u zajednici koju karakterizira obiteljska povezanost, bili su ekonomski i intimno povezani, imali su zajedničko kućanstvo, kako to proizlazi iz iskaza svih svjedoka, predlagateljice te iskaza protustranke, njihova izvanbračna zajednica se nije prekidala do smrti pok. AB.

14. Nadalje je dokazala postojanje pravnog interesa za vođenje ovoga postupka u smislu odredaba iz čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/25.). Naime, odredbom čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje.

14.1. Odredbom čl. 25. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

15. Obzirom na citirane zakonske odredbe, za potrebe stjecanja prava obiteljsku mirovinu po pok. AB, a zbog čega predlagateljica u prijedlogu i svome iskazu navodi da je podnijela predmetni prijedlog, predlagateljica je morala pokrenuti izvanparnični sudski postupak za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između pok. AB i nje postojala izvanbračna zajednica, pa kako je ocijenjeno da su ispunjene sve kumulativno propisane pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona za utvrđenjem da je između predlagateljice i pok. AB postojala izvanbračna zajednica u neprekidnom trajanju duljem od tri godine, a za koje vrijeme nitko od njih nije bio u braku s drugom osobom, prijedlog je osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

16. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao jer isti nisu bili zahtijevani.

Bjelovar, 13. travnja 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. Protustranci

3. Spis