Posl.br.Ovr.153/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŠIPAD EKSPORT-IMOPRT "u stečaju", OIB [osobni identifikacijski broj], I 12, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, kojeg zastupa punomoćnik Filip Ivan Žuro, odvjetnik iz Splita, protiv ovršenika Grada Dubrovnika, OIB 21712494719, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, kojeg zastupa punomoćnik Maroje Kolendić, odvjetnik u Dubrovniku, radi pravnih sredstava ovršenika u postupcima izravne naplate , dana 13. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se prijedlog ovršenika od dana 13. travnja 2026. godine, te se nalaže Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava u postupku izravne naplate po ovršnoj ispravi - presudi ovog suda pod posl.br. Pn.10/2019 od dana 10. veljače 2023.g. djelomično preinačene odlukom Županijskog suda u Dubrovniku pod posl.br.Gž.510/2023 od 7. veljače 2024.g., i to za iznose od 743.381,37 EUR i 95.338,33 EUR do okončanja revizijskog postupka koji je pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske ovršenik pokrenuo protiv navedenih odluka.

Obrazloženje

1.1.Ovršenik je dana 13. travnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za donošenje rješenja kojim će odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstava, a koji se provodi temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja, pred Financijskom agencijom. U prijedlogu navodi da je u predmetu koji se vodio pred ovim sudom pod posl.br.Pn.10/2019 između ovrhovoditelja kao tužitelja i ovršenika kao tuženika donesena presuda od 7. veljače 2023.g. koja je djelom potvrđena, a dijelom preinačena odlikom Županijskog suda u Dubrovniku pod posl.br.Gž.510/2023 od 7. veljače 2024. Temeljem te odluke ovrhovoditelj je dana 13. ožujka 2026. podnio zahtjev za izravnu naplatu pred Financijskom agencijom, te je ovršeniku zaplijenjen novčani iznos od 743.381,37 EUR na ime glavnice potraživanja i 95.338,33 EUR na ime troškova.

1.2. Ovršenik je protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku posl.br.Gž.510/2023 od 7. veljače 2024.g. podnio izvanredni pravni lijek tj. prijedlog za dopuštenje revizije, te je Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem pod posl.br.Revd.3394/2024 od 5. studenog 2024.g. dopustio izjavljivanje revizije protiv odluke Županijskog suda. Ovršenik je sudu dana 15. siječnja 2025.g. i dostavio reviziju.

1.3. Ističe da je ovrhovoditelj već jednom podnio dva zahtjeva za izravnu naplatu za oba ova iznosa, te su se pred ovim sudom vodili postupci pod poslovnim briojevima Ovr.21/2025 i Ovr. 22/2025 u kojima su donesena rješenja kojima je sud prihvatio prijedloge ovršenika i donio rješenja o odgodi prijenosa sredstava, a da su odluke donesene u tim predmetima potvrđene odlukama Gž.Ovr.328/2025 Županijskog suda u Splitu i Gž.Ovr.192/2025 Županijskog suda u Rijeci. Međutim, ovrhovoditelj je nakon donošenja predmetnih odluka povukao podnesene prijedloge za izravnu naplatu, da bi potom istog dana ponovno podnio istovjetan prijedlog odnosno novi prijedlog kojim su obuhvaćene i glavnica i troškovi potraživanja. Ovršenik smatra da je uzastopno povlačenje i podnošenje novih prijedloga za izravnu naplatu pokušaj ovrhovoditelja da na nepripadajući način priskrbi sredstva, a osim toga predstavlja zatrpavanje suda novim predmetima, o kojima je u suštini već odlučeno i odluke u kojima su potvrđene odlukama višeg suda.

1.4. Ponavlja kako je već ranije isticao u spomenutim postupcima da je ovrhovoditelj firma u stečaju sa adresom u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, te kada bi u pokrenutom revizijskom postupku ovršenik uspio, ne bi mogao vratiti prenesena sredstva jer ne bi mogao podnijeti prijavu svoje tražbine u stečajnom postupku iza ovrhovoditelja. Kako ovršenik neće moći prijaviti svoju tražbinu u stečajnom postupku, a upitno je da li će ovrhovoditelj koji je već dugi niz godina u stečaju imati na raspolaganju predmetni novčani iznos da bi ga mogao vratiti ovršeniku. Ovršeniku nije poznata ni visina obveza i dugova stečajne mase, ako ni objektivna mogućnost njenog unovčenja, tako da smatra da je osnovano zaključiti da bi ovršeniku prijetila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta provedbom prijenosa sredstava, jer je upitno hoće li ih u slučaju uspjeha u revizijskom postupku uspjeti povratiti. Osim navedenog, s obzirom da je Vrhovni sud RH dopustio izjavljivanje revizije legitimno je očekivati i uspjeh u takvom postupku. Ovršenik je jedinica lokalne samouprave te ne postoji opasnost da ovrhovoditelj neće moći naplatiti svoju tražbinu zbog nedostatka sredstava.

1.5. Stoga predlaže sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do okončanja postupka po reviziji.

2.1. Čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 73/2017, 131/2020, 114/2022 u daljnjem tekstu OZ) propisuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili na drugi način sazna za takvu naplatu protiv njega može od suda predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenom.

2.2. Isti članak u stavku 2. propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe iz čl. 65. OZ-a, a na prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

2.3. Čl. 65. OZ-a određuje da sud može donijeti rješenje kojim se ovrha u cijelosti ili djelomično odgađa ukoliko se kumulativno ispune dva uvjeta. Prvi uvjet je vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Drugi uvjet je da je ovršenik poduzeo neku od pravnih radnji koje su taksativno navedene u odredbama iz čl. 65 st.1. toč. 1. - 11. OZ-a. Odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki.

3. Čl. 65. st.2. OZ-a propisuje da će sud odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o istom očituje, osim ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drugačije.

4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja je priložena prijedlogu, i to zahtjev za izravnu naplatu zaprimljen pred Financijskom agencijom Split dana 13. ožujka 2026. i specifikaciju tražbine (stranica 35-38 spisa), rješenje Vrhovnog suda RH od 5. studenog 2024.g. posl.br.Revd.3394/2024 (stranica 16-20 spisa), potvrdu o podnošenju revizije iz sustava e-komunikacije od 15. siječnja 2025 (stranica 5-9 spisa), odluku Gž.Ovr.192/2025-3 Županijskog suda u Rijeci od 24. studenog 2025. (stranica 10-15 spisa), odluku Gž.Ovr.328/2025 od 10. veljače 2026. Županijskog suda u Splitu (stranica 22- 26 spisa), tekst izjavljene revizije u predmetu Pn.10/2019 (stranica 27-34 spisa).

5.1. Citirana odredba čl.65. st.2. OZ-a ovlašćuje sud da u iznimnim situacijama, kada okolnosti slučaja zahtijevaju takvo postupanje, odstupi od pravila da se prijedlog za odgodu dostavlja na odgovor suprotnoj strani . U ovom slučaju sud smatra da bi dostavom prijedloga na odgovor, ovo pravno sredstvo izgubilo svoju djelotvornost, s obzirom na rok u kojem je potrebno donijeti odluku. Tu se najprije u obzir uzela činjenica da je od podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu do dana kada sud odlučuje o ovom prijedlogu prošlo 30 dana, a prijenos sredstava se izvršava nakon 60 dana od dana pljenidbe, a i druga strana ima na raspolaganju 15 dana za preuzimanje pismena iz pretinca i daljnjih 8 za očitovanje, pa bi navedeni rok mogao isteći. Osim navedenog i čl. 210.st.3. OZ-a predviđa rok od osam dana u kojem sud donosi rješenje kojim odgađa pljenidbu i prijenos (koja je u suprotnosti s ranije citiranom odredbom čl. 65.st.2.OZ-a) te pošto sud smatra ukoliko iz prijedloga dovoljno jasno proizlazi da su uvjeti za donošenje rješenja kojim se nalaže Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava zadovoljeni, a prijeti istek roka od 60 dana, da u tom slučaju postoje okolnosti koje zahtijevaju da se prijedlog ne dostavlja na odgovor. Tu je posebno sud cijenio činjenicu da se radi o ponovnom odlučivanju o prijedlogu o kakvom je sud već pravomoćno odlučio u korist njegovog podnositelja, no ovrhovoditelj je prijedlog povukao (što je u okviru njegovih procesnih ovlaštenja), da bi opet ponio identičan prijedlog, o u kojem Financijska agencija pri provedbi postupka nije vezana donesenim sudskim odlukama iz prethodnog postupka, iako se radi o istovjetnom zahtjevu.

5.2. Prvi uvjet koji mora biti zadovoljen da bi bilo doneseno rješenje kojim će se naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava jest da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Dakle potrebno je da šteta ima karakter one koja je nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, ona mora biti izvjesna i mora biti otklonjiva na način da se odredi odgoda. U ovom slučaju radi se o naplati iznosa od koji jest značajan, ali sam po sebi ne bi predstavljao nenadoknadivu štetu za ovršenika. Međutim, kada se uzme u obzir da bi prijenos tog iznosa bio izvršen pravnoj osobi sa sjedištem izvan RH, a i Europske unije, a koja je k tome već dugo godina u postupku stečaja, sud nalazi da bi se radilo o teško nadoknadivoj šteti. To je zato jer u slučaju kada bi ovrhovoditelj uspio u revizijskom postupku, vjerojatnost da bi ikakvim pravnim sredstvima uspio povratiti navedeni iznos u eventualnom protuovršnom postupku ili restitucijskom postupku u realnosti je nikakva, što zbog kompliciranja postupka kada se uključi inozemni element, što zbog činjenice da stečajni postupak ima svoja pravila i prioritete. Svi eventualni prigovori koje bi ovrhovoditelj imao na ova utvrđenja već su obrazloženi i otklonjeni u postupcima koji su se vodili pred ovim i pred višim sudovima povodom prethodnih zahtjeva za izravnu naplatu iste tražbine. Tamo je već rečeno da visina samog zahtjeva nije presudna za odluku jer je ovršenik jedinica lokalne samouprave i zapljena navedenog iznosa ne utječe na njegovu opstojnost, nego mogućnost da ta sredstva budu vraćena ako to bude potrebno.

5.3. Drugi uvjet, a to je da je ovršenik poduzeo jednu od pravnih radnji koje su nabrojane u čl.65.st.1. OZ-a, sud također smatra ispunjenim. Navedeni članak u st.1. toč.1. kao uvjet propisuje „ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Kako je ovršenik protiv odluke na temelju koje se traži provođenje izravne naplate uložio izvanredni pravni lijek – reviziju, ispunjena su oba uvjeta koja zakon predviđa da bi se odredila odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos sredstva, kako je zatraženo.

6.Zaključno, odgodom prijenosa određuje se privremeno nepoduzimanje radnje (sredstva ostaju blokirana, ali ne vrši se njihov prijenos na račun ovrhovoditelja) i pruža privremena zaštita, ali koja omogućuje da se u slučaju ispunjenja razloga zbog kojih je doneseno rješenje kojim se nalaže Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, od ovršenika otkloni nastanak šteta koja bi nastala izvršenjem prijenosa. U slučaju da revizija ovršenika bude odbijena postupak izravne naplate se može nastaviti i izvršiti prijenos sredstava, samo sa odmakom u vremenu čime se ovrhovoditelj ne stavlja u bitno lošiji položaj.

7. Slijedom navedenog trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Dubrovniku, 13. travnja 2026.

Sutkinja:

Ana Poljanić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- ovrhovoditelj po punomoćniku

- ovršenik po punomoćniku

- Financijska agencija