REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

G. Martinuzzi 2, 52220 Labin

Poslovni broj: R1-210/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, u vanparničnom predmetu predlagateljice PI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Vidaku, odvjetniku iz Labina, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po ODO Pazin, radi uređenja međa, 13. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između nekretnine u vlasništvu predlagateljice označene kao k. č. [katastarska čestica], kuća, štala, dvorište i krš, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine u vlasništvu protustranake k. č. [katastarska čestica], put, pašnjak, neplodno zemljište, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], prema posljednjem mirnom posjedu, i to sukladno skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Branimira Fable, dipl. ing. geod. od 12. svibnja 2025., koja je sastavni dio izreke ovog rješenja zajedno sa fotodokumentacijom, na način da je granica definirana točkama A1, A7, A6, A5, A4, A3, A2 i A1 na zapadnoj strani, u površini od 198 m2, te točkama B1, B5, B4, B3, B2 i B1 na istočnoj strani u površini od 211 m2.

II. Vrijednost sporne međašnje površine iznosi 4.000,00 eura (četiritisuće eura).

III. Svaka stranka može ostvarivati svoje jače pravo putem parnice, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku glede uređenja međa.

IV. Odbija se prijedlog predlagateljice za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dostavila sudu prijedlog protiv protustranake, radi uređenja međa.

2. U prijedlogu navodi da je u zemljišnim knjigama ovog suda predlagateljica upisana kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cjelini, te da je protustranka upisana kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da je ona vlasnica i posjednica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da posjed vrši putem svojih pravnih prednika preko 60 godina, da ima namjeru nekretninu parcelirati, te da je za svoje potrebe angažirala inženjera geodezije koji je izmjerom na terenu utvrdio da katastarske međe ne odgovaraju stvarnim međama na terenu, te predlaže da se međa uredi sporazumom stranaka, a ako to nije moguće da se međa uredi prema zadnjem mirnom posjedu, odnosno na način kako predlagateljica i njezini pravni prednik nekretninu koriste. Radi svega navedenog, predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se urediti međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] prema sporazumu stranaka, odnosno prema zadnjem mirnom posjedu.

3. Protustranka se protivi prijedlogu predlagateljice a budući da iz dostavljene i prikupljene dokumentacije proizlazi da predlagateljica ne traži uređenje međe već ozakonjenje uzurpacije zemljišta. Nadalje protustranka je mišljenja da se na ovakav način zaobilaze instituti koji se dokazuju u parničnim postupcima – utvrđenje prava vlasništva dosjelošću (ako za to postoje pretpostavke) ili neki drugi postupci te se na jednostavan način uzurpacija zemljišta ozakonjuje jer, nakon uređenja međa, pretpostavlja se da pravo vlasništva seže do granica koje su međom obuhvaćene, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati vlasničkom tužbom. Tada bi protustranka trebala podići tužbu i dokazivati svoje pravo vlasništva, umjesto da to učini predlagateljica podizanjem tužbe a ne pokretanjem postupka uređenja međe. Slijedom navedenog, protustranka je mišljenja da bi prijedlog predlagateljice za uređenje međe, sukladno odredbi članka 3. st. 3. Zakona o parničnom postupku (koji se zakon supsidijarno primjenjuje temeljem čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, „Narodne novine“ broj: 59/23), valjalo odbiti.

4. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u: zemljišnoknjižni izvadak na stranici 3-5 spisa, skicu izmjere na stranici 7 spisa, nalaz i mišljenje vještaka na stranici 32-39 spisa, uvjerenje Ureda za katastar na stranici. 43-44 spisa, izvod iz katastarskog plana na stranici. 45 spisa, prijemni list na stranici 45-61 spisa, nalaz i mišljenje vještaka na stranici 79-84 spisa.

5. Iz zk izvadaka na stranici 3-4 i 5 spisa proizlazi da je nekretnina k. č. [katastarska čestica], kuća, štala, dvorište i krš, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice u cjelini, a nekretnina k. č. [katastarska čestica], put, pašnjak, neplodno zemljište, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke u cjelini.

6. Na održanom uviđaju vještak geodetske struke Branimir Fable je na licu mjesta identificirao nekretnine te naveo da se k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nalazi u naselju Stonje i u naravi predstavlja kuću, pomoćnu zgradu i dvorište oko istih, da predmetna parcela sa istočne i zapadne strane graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] , a navedene granice u naravi nisu vidljive, da je k. č. br. [katastarska čestica] nastala 1971. godine te da su njeni gabariti definirani skicom BR 108/71, te da je izvršena približna identifikacija istočne i zapadne strane te identifikacija granice kako ju predlaže predlagatelj temeljem grafičkog priloga priloženog spisu.

7. Iz odredbe čl. 103 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV-a), proizlazi da ako su međašni znakovi između dvoje nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među.

8. Dakle, kako je iskazao mjernički vještak Branimir Fable da je k. č. br. [katastarska čestica] nastala 1971. godine te da su njeni gabariti definirani skicom BR 108/71, i da je izvršena približna identifikacija istočne i zapadne strane te identifikacija granice kako ju predlaže predlagatelj temeljem grafičkog priloga priloženog spisu, ne znači da predlagateljica, sukladno odredbi čl. 103 st.1 ZV-a, nije mogla pokrenuti ovaj postupak, jer je tijekom ovog postupka, a napose na održanom uviđaju, od strane suda, a imajući u vidu navode stranaka, utvrđeno da je međa sporna.

9. S obzirom da stranke nisu suglasne da se međa uredi po katastarskom operatu, kao ni sporazumno, to je sud sukladno čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV-a), odredio da će među urediti prema posljednjem mirnom posjedu.

10. Radi navedenog, sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka ĐI, LI, te same predlagateljice.

11. Na uviđaju je saslušan svjedok ĐI, koji je u svom iskazu naveo da on živi u obiteljskoj kući koja je udaljena od predmetne nekretnine 50 metara, da on tu živi od 2010. godine, da je njegova supruga rodom od tuda, odnosno iz ove kuće, da je on tu dolazio kao dijete, da se oduvijek sjeća da je to nekad bilo zatvoreno sa strane prema cesti i to granicom kako idu stabla badema, oraha i lovora jer je to djelomično bilo zatvoreno a predlagateljica da je čuvala ovce, da je on sam ovdje dolazio sa svojih 6-7 godina, jer je tu bila škola te da od tada pamti, da je oduvijek bilo održavano i čisto, da je to održavala obitelj predlagateljice, njezin pokojni suprug P, da misli da je on umro 1993., da sada to održavaju njezina kćerka i zet jer da je predlagateljica bolesna, da posjed vrše košnjom, uređivanjem, čišćenjem, te da nikada nije čuo da bi netko prigovorio posjedu, da on zna da je s gornje strane PI i njezin suprug da su koristili još nešto više terena nego je očišćeno, odnosno gdje je sada šuma ali da sada koriste do kuda je očišćeno. Nadalje, svjedok navodi da kao što je rekao kontinuirano već 14 godina tu stanuje ali i ranije dok je bio dijete pamti da su održavali i koristili još dio nekretnine koje je sada šuma s obzirom da su imali ovce ali kako su izgubili ovce jedan dio im je zarastao i to dio koji prelazi granicu završetka moga preglednog zida. Ovakvo je stanje zadnjih desetak godina, od kako je predlagateljica bolesna, te da od "Šumarije" nije vidio nikog da obilazi teren, te da je cesta asfaltirana cesta već više od 12 godina, za vrijeme načelnika UI.

12. Na istom uviđaju saslušan je i svjedok ZI, te je isti iskazao da on u živi u ovoj kući koja se drži za kuću predlagateljice, da se u istoj rodio s time da sam dosta bio po svijetu, da od kada on pamti obitelj predlagateljice je uvijek održavala predmetni dio nekretnine, te da se smatralo da je granica po kojoj prolaze voćke i drveća badema, oraha i lovor, da se, od kada on pamti, to uvijek držalo da je od obitelji ZI, da nikad nije rečeno da bi bilo problema oko ove granice, da on drži da je granica kako je pokazao a između njih je granica betonskim zidom. Svjedok navodi da je obitelj ZI ranije koristila i pošumljeni dio za ovce i da ih nitko nikada nije smetao, da nikada nije čuo da bi netko od šumarije došao, da je on osobno držao da je to granica, čak i više nego je očišćeno, te da je to tako od kada pamti. Navodi da je PI bila vrlo aktivna do nekoliko godina, da u zadnje vrijeme to čisti i održava njezin zet. Naime, svjedok ističe da je 70-tih godina on nadogradio kuću, te je tada tražio neku dokumentaciju ali da nikada nije bilo spora s predlagateljem ali i općenito , te navodi da je njegova granica parcele u produžetku granice predlagatelja.

13. U svom podnesku od 11. prosinca 2024. protustranka je navela da ostaje kod svega do sada iznesenog u postupku a naročito kod prijedloga da se prijedlog predlagateljice za uređenje međe, sukladno odredbi članka 3. st. 3. Zakona o parničnom postupku (koji se zakon supsidijarno primjenjuje temeljem čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, „Narodne novine“ broj: 59/23),odbije, te je u prilogu dostavila sudu uvjerenje DGU, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin od 03. prosinca 2024. godine, iz kojeg proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1972. godine po prijavnom listu izrađenom na temelju rješenja o uzurpaciji Socijalističke republike Hrvatske, Kotara Pula, Narodnog odbora Općine Labin, Općinske uzurpacione komisije, broj: 04-8391/1-58 od 14. svibnja 1963. godine i broj: 04-8392/1-58 od 14. svibnja 1963. godine. Predlagateljica je dostavila uz citirano uvjerenje i isprave - kopija katastarskog plana, izvod iz posjedovnog lista, kopija predmeta katastra KLASA: 07UP/I-107-69 i kopija skice izmjere broj 108/1972 k. o. [katastarska općina], te da iz predmetnih isprava proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po prijavnom listu izrađenom na temelju rješenja o uzurpaciji Socijalističke republike Hrvatske, Kotara Pula, Narodnog odbora Općine Labin, Općinske uzurpacione komisije, broj: 04-8391/1-58 od 14. svibnja 1963., a koji je postupak pred uzurpacionom komisijom pokrenula upravo ovdje predlagateljica. Gore citiranim rješenjem da je nastala k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3202 m2 (koju površinu ima i danas u zemljišnim knjigama i katastru nekretnina). Iz skice izmjere broj 108/1971 k. o. [katastarska općina], a koja je provedena u katastru nekretnina, te da je jasno vidljivo koje su međe između katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedeno je u skladu sa katastarskim nacrtom, te navodi da predlagateljica ovim postupkom želi proširiti granice svoje nekretnine i na dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iako je u postupku pred uzurpacionom komisijom već stekla vlasništvo dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je formirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] onako kako je ista danas formirana u katastru nekretnina. Naime, u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima budući da međa između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije sporna već je ista u skladu sa katastarskim nacrtom te definirana u postupku pred uzurpacionom komisijom 1963. godine a koji je postupak pokrenut na zahtjev ovdje predlagateljice te u kojem je ista i sudjelovala.

14. Općina Raša pozvana kao umješač, nije dostavila svoje očitovanje u ovom postupku.

15. Na ponovnom uviđaju na licu mjesta održanom dana 8. svibnja 2025. saslušana je predlagateljica PI, te je ista iskazala da ona živi u ovom naselju od 1965. godine, da od kada zna da su od tada uvijek nesmetano koristili nekretninu do ceste, kao i nekretninu sa stražnjeg dijela kuće do suhozida, međutim da jedan dio nisu koristili do suhozida već kako je utvrđeno na terenu, da im nikad nitko nije smetao ili dolazio od Šumarije da im zabrani korištenje, da ne zna točno kada je asfaltirana cesta, da misli da je to bilo poslije njenog dolaska ovdje i da je uvijek asfaltirana u istim gabaritima kao dan danas. Navodi da su koristili nekretninu do ceste, da su istu kosili, održavali su taj dio i čistili, da su posadili stabla mendule, javorinku i orah, da je ta stabla posadila poslije nego je ona došla živjeti ovdje, da je kuća u kojoj živi, kuća njezinog supruga odnosno njegovog pradjeda, da joj je suprug umro 1993., da ga je ona naslijedila, da se nekretnina uvijek tako koristila i to ispred i iza kuće, da je još pokojni djed, otac njezinog supruga II posadio ova stabla badema i javora, te da ona nikada nije tražila dozvolu za korištenje nekretnine, da su oni tako koristili od uvijek.

16. Dakle, u ovoj pravnoj stvari sporna je međašna površina, a koja je prikazana na skici lica mjesta na stranici 81-82 ovog spisa, žutom bojom, označena oznakama "A" sa površinom od 198 m2, i "B" sa površinom od 211 m2, te je potrebno utvrditi posljednji miran posjed predmetnih spornih dijelova.

17. Iz iskaza same predlagateljice, kao i iz iskaza saslušanih svjedoka, nesporno proizlazi da je predlagateljica putem svojih prednika u dugogodišnjem nesmetanom posjedu predmetnih spornih površina "A" sa površinom od 198 m2, i "B" sa površinom od 211 m2, na način da iste održava, kosi, da je na istoj zasađeno stablo lovora, oraha, badema, a koje je zasadio još njezin pokojni svekar, II, na dijelu nekretnine označene oznakom "A", te na dijelu nekretnine označene "B", da ima održavanu površinu, da ju nikada nitko nije smetao u posjedu dijelova predmetne nekretnie, da se nekretnina održavala do asfaltirane ceste. Prilikom održavanja uviđaja, i sud se neposredno uvjerio da se radi o dijelovima nekretnine koje su održavane, na način kako je iskazivala predlagateljica i svjedoci, slijedom čega je sud i uredio među prema posljednjem mirnom posjedu predlagateljice, na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

18. Sukladno odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a svaka stranka koja je sudjelovala u ovom postupku može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu sa njim označi međa, pri čemu to može zahtijevati u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove odluke.

19. Predlagatelj potražuje troškove postupka i to za sastav prijedloga iznos od 100,00 eura, za pristup raspravi dana 9. listopada 2024. godine iznos od 100,00 eura, za pristup očevidu dana 28. studenog 2024. godine iznos od 100,00 eura, za pristup raspravi dana 7. veljače 2025. iznos od 100,00 eura, za pristup očevidu dana 8. svibnja 2025 iznos od 100,00 eura, te za pristup raspravi dana 4. rujna 2025. iznos od 100,00 eura, uvećano za pripadajući PDV od 25 % u iznosu od 150,00 eura, te trošak sudskih pristojbi na prijedlog u iznosu od 19,91 eura, sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 19,91 eura i trošak predujma u iznosu od 1.300,00 eura, odnosno predlagateljica potražuje ukupan iznos od 2.089,82 eura.

20. Sud je odlučio da u ovom postupku, predlagateljica snosi sve troškove, bez obzira što se protustranka tome protivila, s obzirom da je međa uređena prema posljednjem posjedovnom stanju, i to onako kako je predlagateljica i predlagala, a što je u samom interesu predlagateljice, radi sređivanja imovinskopravnog stanja predmetne nekretnine.

21. Radi navedenog odlučeno je kao u izreci.

Labin, 13. travnja 2026.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- predlagateljici putem punomoćnika

- protustranci putem ODO Pazin na broj Ip-DO-693/2024