REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-4129/2020-78

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nives Šimunović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DRŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Jaši Krausu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Žuti grejp d.o.o., [adresa], OIB: 58616515725 zastupanog po punomoćnicima DR, Stjepanu Loviću i Vladi Laliću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grubišić & Lović & Lalić d.o.o. u Zagrebu, radi uznemiravanja prava vlasništva i činidbe, na glavnoj i javnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 06. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Jaše Krausa, odvjetnika i zamjenika punomoćnika tuženika ČRŠ, odvjetničkog vježbenika, dana 13. travnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" 1. Nalaže se tuženiku ŽUTI GREJP d.o.o. [adresa], OIB: 58616515725, da prilikom obavljanja ugostiteljske djelatnosti prestane s bukom koja prelazi zakonom dopuštene granice uznemiravati tužiteljicu ZRŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da poduzme sve svrsishodne i potrebne radnje da u8buduće na takav ili sličan način uznemirava tužiteljicu u mirnom uživanju njezinih vlasničkih prava na nekretnini: suvlasnički dio s neodređenim omjerom E-3 u naravi četverosobni stan sa nus prostorijama koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine sve k. č. [katastarska čestica] sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], sve upisano u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu."

2. Nalaže se tuženiku ŽUTI GREJP d.o.o. [adresa], OIB: 58616515725, da tužiteljici ZRŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.062,50 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 13. travnja 2026.g. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom ovog suda poslovni broj P-5022/14 od dana 21. prosinca 2018. godine naloženo je tuženiku da prilikom obavljanja ugostiteljske djelatnosti prestane s bukom koja prelazi zakonom dopuštene granice, uznemiravati tužiteljicu, te da poduzme sve svrsishodne i potrebne radnje da se takvo uznemiravanje spriječi, a ujedno je tuženiku zabranjeno da ubuduće na takav ili sličan način uznemirava tužiteljicu u mirnom uživanju njezinih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini. Naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici parnične troškove sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate. Rješenjem istog broja i datuma odbijen je kao neosnovan tuženikov prigovor apsolutne nenadležnosti suda.

2. Protiv navedene presude tuženik je podnio pravodobnu žalbu, u kojoj između ostalog, navodi da je izreka presude nejasna i nerazumljiva čime je ispunjen žalbeni razlog predviđen čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku. U žalbi je istaknuto da tuženik ugostiteljsku djelatnost obavlja i u zatvorenom prostoru i na terasi, te da za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ima sve potrebne dozvole, a posebno se naglašava da je rješenjem Ministarstva zdravlja RH od 08. siječnja 2018. godine (koje je priloženo uz podnesak tuženika od 22. siječnja 2018. godine), utvrđeno kako su u ugostiteljskom objektu tuženika ispunjeni svi uvjeti zaštite do buke koji su propisani Zakonom o zaštiti od buke. Osim toga, tuženik navodi da vještak nije izradio nalaz i mišljenje prema zadatku suda, jer je mjerenje buke trebao provesti kroz različite dijelove godine i različita doba dana, što nije učinio, a uz to, vještak nije razlučio buku koja dolazi od obavljanja ugostiteljske djelatnosti tuženika, od one koja dolazi s javnih površina i drugih ugostiteljskih objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini. Nadalje, tuženik navodi da nije vlasnik nekretnine u kojoj obavlja ugostiteljsku djelatnost, te naglašava da se tužitelj u tužbi pozvao na čl. 110. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koja odredba propisuje da je vlasnik nekretnine izložene prekomjernim posrednim imisijama, ovlašten od vlasnika nekretnine s koje one potječu, zahtijevati putem suda, da otklone uzroke imisija. Naglašeno je da sud nije primijenio stavak 3. istog članka, jer da tuženik ima odobrenje nadležnih vlasti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno presudu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-863/19 od dana 30. lipnja 2020. godine, ukinuta je presuda ovoga suda i predmet je vraćen na ponovno suđenje. U obrazloženju rješenja se navodi da je izreka presude nejasna i neprovediva, te da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni, uz to, da postoji nedostatak u ocjeni izvedenih dokaza i pogrešnom zaključivanju, te da nema govora o pomnoj analizi izvedenih dokaza.

4. Tijekom cjelokupnog postupka sud je proveo dokaze pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga, opomene pred tužbu, korespondencije među strankama, ugovora korištenju, izvještaja o mjerenju buke, presude Prekršajnog suda, rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, vještačenjem razine buke po vještaku Tomislavu Šimetiću, mag, ing. el., usmenim očitovanjem vještaka na ročištu, saslušanjem svjedoka ČR, ZR, saslušanjem tužiteljice i zakonskog zastupnika tuženika.

5. U podnesku koji je predan sudu dana 07. travnja 2022. godine, tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev na način da je precizirao činidbu koju zahtjeva od tuženika u cilju prestanka uznemiravanja tužiteljice.

6. Tuženik se usprotivio preinaci tužbe, a kako je preinaka učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka (koji je zaključen na ročištu 15. ožujka 2015.g. - list 74 spisa), to sud nije dopustio preinaku tužbe, sukladno odredbi čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

7. Nakon provedenih dokaza i ocijene istih, sud nalazi da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da se pored stana u kojem stanuje tužiteljica u [adresa] u [adresa], nalazi ugostiteljski objekt i to caffe bar - noćni bar Alcatraz.

9. Sporna je aktivna legitimacija tužiteljice, pasivna legitimacija tuženika, te pitanje stvara li tuženik obavljanjem ugostiteljske djelatnosti prekomjernu buku kojom uznemirava tužiteljicu u njezinom pravu vlasništva stana. Sporno je pitanje, ima li tužiteljica pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja.

10. Radi utvrđivanja spornih činjenica provedeni su prethodno navedeni dokazi.

11. Pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica predmetnog stana na adresi [adresa]. Iz potvrde MUP-a proizlazi da je prebivalište tužiteljice prijavljeno na adresi [adresa], a isto je potvrđeno i iskazima svjedoka i stranaka.

12. Vlasnik spornog prostora je Grad Zagreb s kojim je tuženik sklopio Ugovor o korištenju, temeljem kojeg u predmetnom poslovnom prostoru obavlja ugostiteljsku djelatnost već dugi niz godina.

13. Svjedok ČR, susjed tužiteljice koji stanuje u istoj zgradi, naveo je da primjećuje buku koja dolazi koja je vezana uz lokal tuženika, tako da čuje buku od glazbe iz lokala kroz zidove, zbog loše zvučne izolacije, kao i buku koju stvaraju gosti koje se nalaze na terasi. Naveo je da buka postoji kroz cijelu godinu, a da se u toplijim mjesecima pogoršava. Izjavio je da je terasa velika 43 m i da se skoro cijelom širinom nalazi ispred kućnog broj 14, a da je radno vrijeme terase do 2 sata ujutro. Naveo je da se gosti okupljaju i na ulici, kada nema mjesta na terasi ili u lokalu. Naglasio je da je lokal Alcatraz izuzetno popularan i vrlo posjećen, te kada je problem s bukom postao izrazit da je dao izvršiti mjerenje buke, koje je izmjerio Euroinspekt i to 2013. godine i 2014. godine, u noćnim satima u njegovom stanu. Isto je učinila i tužiteljica. Naveo je da su u siječnju 2015. godine izvođeni radovi na zvučnoj izolaciji lokala, ali da nisu kvalitetno obavljeni. Radilo se o izolaciji svih zidova između njihove zgrade i zgrade u kojoj se nalazi lokal, te izolacija zida u kojem su dimnjaci.

14. Svjedok ZR je naveo da živi u dvorišnoj zgradi do lokala Alcatraz i da se iz lokala nikada vani ne čuje glazba. Naveo je da se gosti zadržavaju na terasi, te da je vikendom pred lokalom gužva, da neki ljudi stoje i na cesti iako pretpostavlja da to nisu gosti lokala, kada se ne nalaze na terasi. Naveo je da je više puta na intervenciju dolazila policija zbog buke, te da se njegov stan nalazi u istoj razini kao lokal, ali da njemu niti njegovoj obitelji nikada nije smetala buka od lokala.

15. Tužiteljica je u svom iskazu navela da buka koja joj smeta dolazi od kafića i dopire do ispod njezinih prozora. Navela je da čuje glazbu koja dolazi od ulaznih vrata kafića te buku koju stvara velika količina ljudi, te da je problem što buka ne prestaje iza dva sata nakon ponoći, kada bi trebala prestati. Navela je da glazbu iz kafića čuje kontinuirano, a da naročito glasna bude od 23 sata pa do četiri sata ujutro, da buka postoji svaki dan, a naročito vikendom od petka do nedjelje, a nekada i ponedjeljkom. Izjavila je da se ispod njezinih prozora često nalazi veliki broj ljudi koji su gosti kafića te da odlažu čaše na klupčicu njezinog prozora. Žalila se da ne može spavati zbog buke, da je članica planinarskog društva i da se subotom budi u 6 sati ujutro, a buka traje sve do 4 sata. Osim toga, da njezina djeca studiraju i da radi buke ne mogu spavati. Tvrdi da radi toga ne može imati niti otvorene prozore, a kada gleda televiziju, da mora jako pojačati zvuk. Izjavila je da je stan kupila u veljači 2013. godine i da je to njezino primarno prebivalište. Izjavila je da je ljeti na godišnjem odmoru 2 do 3 mjeseca, dok je zimi situacija drugačija jer je više ljudi u kafiću, ali je i glazba glasnija tako da je ljeti glasnije vani radi ljudi koji stvaraju buku, a zimi je buka veća unutra radi glasne glazbe.

16. Saslušan je zakonski zastupnik tuženika GR koji je naveo da se gosti kafića Alcatraz nalaze u kafiću i na terasi, a da ponekad stoje na nogostupu dok čekaju mjesto. Rekao je da nije točan navod tužiteljice da na nogostupu bude puno ljudi, jer da na cesti i nogostupu možda bude 10 do 20 ljudi ali kako terasa ima oko 40 m 2, to ima dovoljno mjesta. Naveo je da terasi ponekad bude oko 100 do 200 gostiju koji pričaju i da to stvara žamor. Osporio je tvrdnju da glazba iz lokala stvara prekomjernu buku, jer je oprema limitirana po danu na 65 dcbl, a noću na 80 dcbl. Pojasnio je da je zakonski maksimum za noć 90 dcbl, ali da su zbog susjeda smanjili na 80 dcbl. Izjavio je susjed ČR često zvao policiju i da je dolazio sanitarni inspektor koji je utvrdio da se kod njega na zidovima nalaze neke rupe koje je on bio voljan sanirati o svom trošku. Čak je naveo da ima dozvolu za postavljanje zvučnika na terasi, ali da zbog poštovanja prema susjedima tu dozvolu ne koristi iako bi t bilo dobro za posao. S druge pak strane, naveo je da susjedni restoran Una rosa ima zvučnike na svojoj terasi i da puštaju glazbu do ponoći. Naglasio je da je sanirao dva zida što je platio 4.000,00 eura kada je utvrđeno da kod susjeda ČR postoje rupe u zidu, a susjed se protivio da tuženik izvrši sanaciju u njegovom stanu. Istaknuo je da lokal Alcatraz posluje na toj adresi 18 godina, a da je njegovom vlasništvu 14 godina, te da je ovo prva tužba radi uznemiravanja koja je protiv tuženika podignuta.

17. Iskaz svjedoka svjedoka ZR je prihvaćen u cijelosti jer je djelovao uvjerljivo i realno, dok je iskaz svjedoka ČR prihvaćen samo djelomično, s obzirom da iz dokumentacije koju je tuženik priložio u spis uz podnesak od 08. prosinca 2015.g. proizlazi da je tuženik naručio, proveo i platio građevinske radove na postavljanju dodatne zvučne izolacije zidova i dimnjaka (radovi duž cijele zidne obloge, toplinska izolacija, izolacija dijamantnim pločama postavljenim na gipsanu podlogu), pa se stoga iskaz svjedoka ČR u tom pogledu pokazuje nevjerodostojnim.

18. Iskaz tužiteljice je samo dijelom prihvaćen, jer su njezini navodi izgledali i nerealno i pretjerano, dok je iskaz zakonskog zastupnika tuženika u cijelosti prihvaćen jer odgovara podacima iz pisane dokumentacije.

19. Proveden je dokaz vještačenjem razine buke koje je poveo sudski vještak za elektrotehniku i zaštitu od buke Tomislav Šimetić mag. ing. el. koji je u stanu tužiteljice bio u dva navrata i to dana 19./20. svibnja 2017. godine i dana 21./22. srpnja 2017. godine. Usporedbom rezultata mjerenja dobivenih u svibnju i u srpnju 2017. godine, utvrdio je da ne postoje značajna odstupanja u razini buke u boravišnom prostoru tužiteljice, koja buka proizlazi od rada tuženika.

20. Prema mjerenju vještaka, u svibnju je u razdoblju od 23,00 - 02,00 sata ( rad lokala i terase, gosti na pješačkoj stazi), izmjerena buka od 45,7 dcbl, od 02,00 – 4,00 sata ( rad lokala i gosti na pješačkoj stazi) izmjerena je buka od 45,2 dcbl, od 23,00 – 04,00 sata ujutro, buka od 45,5 dcbl, a od 04,00 – 5,00 sati rezidualna buka iznosila je 34,9 dcbl.

21. U srpnju u razdoblju od 23,00 – 2,00 sata izmjerena je buka od 46,2 dcbl, od 02,00 – 04,00 izmjerena je buka 44,5 dcbl, od 23,00 – 04,00 sata buka je izmjerena od 45,6 dcbl, a od 04,00 – 5,00 sati (rezidualna buka) je bila 27,3 dcbl. Prema utvrđenju vještaka, unutar stambenog prostora koji je u vlasništvu tužiteljice dolazi do prekomjerne buke uslijed obavljanja djelatnosti tuženika.

22. Vještak je odgovarao na prigovore tuženika na ročištu 19. travnja 2018. godine (list 261 spisa) kada je naveo da je mjerenje razine buke obavio u dva navrata, prvi put u svibnju 2017.g. a drugi put u srpnju 2017.g., te da je u oba navrata mjerenje obavio u noćnom razdoblju poslije 23,00 sata, jer da propisi nalažu da je mjerenje buke potrebno vršiti u razdoblju najniže rezidualne, okolne buke. Naveo je da je mjerenje buke provodio u prostorijama tužiteljice iako je u oba navrata bio i u prostoru tuženika. Vještak je naveo je da nije mogao razlučiti iz kojih izvora dolazi buka, je li od gostiju iz kafića ili sa terase ili pak od glazbe, te je objasnio da bi to mogao razlučiti samo onda kada bi isključio pojedini izvor buke, što nije bilo izvedivo. Naveo je da buka koju je zatekao u prostorijama tužiteljice proizlazi iz rada tuženika, što je argumentirao time što su rezultati mjerenja buke nakon 04,00 sata ujutro, odnosno nakon završetka radnog vremena tuženika, pokazali značajno smanjenje razine buke u prostoru tužiteljice. Očitovao se na prigovore tuženika, te je naveo da mjerenje razine buke proveo u okolnostima normalnih ili povoljnih meteoroloških prilika i da je takav pristup mjerenju opisan u međunarodnim normama koje propisuju metodologiju provedbe mjerenja razine buke. Nije mjerio u uvjetima snijega, jer je snijeg apsorber zvuka a snježna površina utječe nepovoljno na rezultate koji bi se dobili mjerenjem u takvim uvjetima, pa takvi rezultati ne bi bili prihvatljivi po pravilima struke. Naglasio je da je mjerenje proveo u proljeće i ljeto, te je naveo da bi činjenica da je pored ulaza u kojem živi tužiteljica otvoren novi ugostiteljski objekt utjecala na razinu buke, kao i okolnost da je u [adresa] u izgradnji građevinski objekt na četiri etaže.

23. S obzirom na prigovore tuženika, vještak je još jednom pozvan na usmeno očitovanje, na ročištu dana 11. ožujka 2024.g. (list 351 – 353 spisa). Tada je izjavio da prilikom mjerenja razine buke nije razdvojena buka koja proizlazi iz korištenja razglasnog sustava unutar lokala i buka posjetitelja lokala, jer da to nije bio dio zadatka, a ukoliko bi se to radilo uz prisustvo policije, smatra da bi okolnosti mjerenja bile nerealne. Naveo je da je mjerenja vršio od 23,00 sata do 5,00 sati ujutro, jer da se mjerenje provodi u uvjetima strožih kriterija, a u ovom slučaju je to noć… Odgovorio je da nije vršio mjerenje buke u zimskom dijelu godine, jer su bili loši vremenski uvjeti, te da nije proveo mjerenje buke u prostorima tuženika. Odgovarajući na upit punomoćnika tuženika je li kod mjerenja uzeo u obzir i buku koja dolazi iz vanjskih uvjeta, dakle buku koja ne dolazi od tuženika, vještak je odgovorio da instrument mjeri ukupnu buku u tom prostoru, tako da se ne može iz mjerenja isključiti i buka iz drugih vanjskih izvora. Vještak je zaključio da izvor buke potječe od tuženika, jer je usporedio rezidualnu buku unutar prostora tužiteljice sa bukom unutar prostora tužiteljice za vrijeme rada lokala i prisustva gostiju. Objasnio je da je rezidualna buka sva ona buka koja ostaje u prostoru kada se promatrani izvor buke isključi.

24. Nalaz i mišljenje vještaka su prihvaćeni jer su izrađeni po pravilima struke i objektivno, iako vještak nije nalaz izradio u potpunosti prema zadatku suda , tumačeći da u uvjetima snijega ne može izvršiti adekvatno mjerenje razine buke .

25. Prilikom odlučivanja u ovoj pravnoj stvari uzeta je u obzir odredba čl. 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, prema kojoj svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, kao i odredba čl. 3. Ustava Republike Hrvatske kojom je nepovredivost prava vlasništva proklamirana jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, s temeljnih pravilom da je zabranjeno zadiranje u pravo vlasništva bilo oduzimanjem bilo ograničavanjem ovlasti.

26. Primjenjuje se odredba čl. 110. st. 1. i 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, po kojoj se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i slično, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme ili izazivaju znatniju štetu ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnog zakona (prekomjerne neposredne imisije). Vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim imisijama ovlašteni su tražiti da se otklone uzroci imisija i naknadi štetu i da se ubuduće propusti činiti ono što je uzrokom prekomjernih imisija. Iznimno, kad prekomjerne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izloženo nemaju pravo dok to dopuštenje traje, zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijela, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje.

27. U ovom slučaju, tužiteljica kao vlasnica stana, ima pravo na uživanje i zaštitu svojih vlasničkih prava i to u opsegu i kvaliteti u kojem je vlasnička prava stekla. Glede toga, navodi se da je tužiteljica kupila stan u [adresa], dana 27. veljače 2013.g., a u to vrijeme tuženik je već godinama obavljao ugostiteljsku djelatnost u istom objektu, a predmetnu terasu koja se nalazi u neposrednoj blizini prozora stana tužiteljice (koji je u prizemlju zgrade), tuženik posjeduje od 2007. godine. Prozori tužiteljice doista su usmjereni prema [adresa], pa je već samim tim stan tužiteljice izložen stalnoj buci korisnika javne površine, kako kolnika, tako i nogostupa. Naglašava se da se radi o ulici u strogom centru Zagreba, u kojoj se, osim tuženikovog ugostiteljskog objekta, nalaze i mnogi drugi ugostiteljski objekti i trgovine, jednako kao i u obližnjim ulicama, pa je samim tim, velika frekvencija ljudi koji se kreću i zadržavaju u tom dijelu ulice.

28. Predmetna tužba je podnesena 23. srpnja 2014.g., a 30. srpnja 2014.g. je Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, izdao rješenje kojim se utvrđuje da prostor na otvorenom i oprema ugostiteljskog objekta caffe bara "Alcatraz", u kojem tuženik obavlja ugostiteljsku djelatnost, ispunjava minimalne uvjete za obavljanje usluživanja gostiju na otvorenom. Prema tome, tuženik ima odobrenje nadležnih vlasti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a time i za posluživanje pića u otvorenom dijelu i na terasi.

29. Kako se ovdje radi o sukobu dva privatna interesa, s jedne strane prava vlasnika stana na mirno stanovanje i s druge strane prava tuženika na obavljanje dopuštene djelatnosti, taj sukob treba razriješiti uspostavom pravične ravnoteže tih prava i interesa.

30. Dakle, u ovom slučaju, po utvrđenju vještaka u vremenu kada je obavio mjerenje razine buke, doista je utvrđena buka veća od dopuštene, ali radi se o buci koja je nastala uslijed dopuštene djelatnosti tuženika, tim više što se radi, kako je već rečeno, o strogom centru grada gdje se u večernjim i noćnim satima okuplja veći broj građana, ne samo u caffe baru tuženika, već i u drugim ugostiteljskim objektima . Tuženik se ugostiteljskom djelatnošću bavio dugi niz godina prije nego što je tužiteljica u istoj zgradi kupila stan, a za svoju djelatnost ima sva potrebna dopuštenja nadležnih tijela. Osim toga, iz Rješenja Ministarstva zdravlja od dana 06. rujna 2013.g. proizlazi da su svi izvori buke, odnosno svi elektrotehnički uređaji koji se nalaze u caffe baru "Alcatraz", ugradnjom elektronskih graničnika i fizički ograničeni na način da ne mogu proizvoditi razinu buke višu od one propisane Zakonom o zaštiti od buke.

31. Prema tome, kako prekomjerna imisija potječe od djelatnosti dopuštene od strane nadležne vlasti, to tužiteljica nema pravo tražiti poduzimanje mjera da se spriječe takve imisije, pa je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

32. Treba navesti da sud nije dopustio preinaku tužbe koju je tužitelj učinio nakon donošenja ukidne odluke višeg suda, točnije u podnesku koji je sudu predao na ročištu dana 07. travnja 2022.g., a kojoj preinaci se tuženik protivio. Naime, sud je primijenio odredbu čl. 190. st.1. Zakona o parničnom postupku, koja propisuje da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka.

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a sastoji se od troška zastupanja tuženika po punomoćnicima - odvjetnicima. Troškovi su obračunati po važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, po kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura.

34. Troškovi tuženika obuhvaćaju: sastav odgovora na tužbu – 100 bodova, pristup na ročište 06.02.2015. – 100 bodova, podnesak od 18.03.2015.g. – 100 bodova, podnesak od 27.04.2015.g. – 100 bodova, podnesak od 28.05.2015.g. – 100 bodova, podnesak od 28.05.2015.g. – 100 bodova, ročište 09.09.2015.g. – 100 bodova, ročište 12.11.2015.g- 100 bodova, ročište 08.12.2015.g. – 100 bodova, podnesak od 16.05.2016.g. – 100 bodova, podnesak od 28.07.2016.g. – 100 bodova, ročište 22.01.2018.g. – 100 bodova, ročište 19.04.2018.g. – 100 bodova, ročište 12.11.2018.g. – 100 bodova, sastav žalbe – 125 bodova, ročište 11.11.2020.g. – 50 bodova, ročište 07.04.2022.g. – 100 bodova, ročište 22.11.2023.g. – 100 bodova, ročište 11.03.2024.g. – 100 bodova, ročište 19.01.2026.g. – 50 bodova, ročište 06.03.2026.g. – 100 bodova, što je ukupno 2025 bodova, odnosno 4.050,00 eura. Dosuđen je PDV u iznosu od 1.012,50 eura, što je ukupno 5.062,50 eura, koliko je tužiteljica u obvezi naknaditi tuženiku s osnova parničnog troška.

35. Dosuđene su zatezne kamate koje teku na iznos parničnog troška, a teku od dana presuđenja tj. od 13. travnja 2026. godine do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, prema stopi po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

36. Slijedom izloženog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 13. travnja 2026. godine

Sutkinja

Nives Šimunović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od objave presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 4 istovjetna primjerka , a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku