Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Poslovni broj: P-72/2026-5

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Ani Golub Gruić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIS GRUPA d.d., OIB: 82023167977, Rovinj - Rovigno, Nazorova ulica - Riva Nazor 1, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja i ispravka prava vlasništva , dana 13. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužitelj Adris grupa d.d. Rovinj – Rovigno je 19. veljače 2024. kod Općinskog suda u Splitu podnio tužbu protiv tuženika Republike Hrvatske, radi utvrđenja i ispravka prava vlasništva. U tužbi u bitnom navodi:

– da je rješenjem Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela Split, poslovni broj Z-5395/2021 od 27. listopada 2023. (dalje u tekstu: „Rješenje“) upisano pravo vlasništva Republike Hrvatske na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, označenoj kao 17. Suvlasnički dio: 86/1940 etažno vlasništvo (E-17) P3 poslovni prostor na PR. (prizemlju) i PD. (podrumu), ukupne površine 85,81 m2, od kojih je 47,19 m2 kancelarijskog prostora u prizemlju zgrade, a 38,62 m2 skladišnog prostora u podrumu, koji se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], (dalje u tekstu: „nekretnina“), uz istovremeno brisanje prava vlasništva tužitelja

- da je predmetnim Rješenjem povrijeđeno je pravo vlasništva tužitelja na nekretnini, budući da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine koju je stekao dosjelošću - da je tužitelj stvarni vlasnik nekretnine jer ju je stekao dosjelošću, budući da je (kao pravni slijednik Tvornice duhana Rovinj) u dugotrajnom, zakonitom, poštenom i istinitom posjedu nekretnine

- da je nekretnina izgrađena i korištena od njegovog pravnog prednika te da postoji kontinuitet posjeda kroz dulje od zakonom propisanog roka

- da prethodni zemljišnoknjižni postupci nisu uspjeli zbog nedostatka formalnih isprava podobnih za upis, a ne zbog nepostojanja prava.

2. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom bi se: a) utvrdilo da je tužitelj vlasnik nekretnine (točno označenog poslovnog prostora i pripadajućeg suvlasničkog dijela)

b) utvrdilo da je zemljišnoknjižni upis u korist Republike Hrvatske neispravan te naložilo ispraviti upis na način da se kao vlasnik upiše tužitelj (Adris grupa d.d.), a istodobno briše pravo vlasništva Republike Hrvatske i ispravi zemljišnoknjižno stanje u korist tužitelja.

3. Rješenjem poslovni broj P-626/2024-5 od 15. siječnja 2025. Općinski sud u Splitu pozvao je tuženika na odgovor na tužbu.

4. Dana 14. veljače 2025. kod Općinskog suda u Splitu zaprimljen je odgovor na tužbu (stranice 68-70 spisa) tuženika Republike Hrvatske. U bitnom, tuženik:

- ističe prigovor nenadležnosti Općinskog suda u Splitu, smatrajući da je za spor nadležan trgovački sud

- predlaže odbaciti tužbu jer nije ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku (tužitelj se prije tužbe nije obratio državnom odvjetništvu zahtjevom za mirno rješenje spora)

- podredno, osporava osnovanost tužbenog zahtjeva navodeći da tužitelj nije dokazao vlasništvo niti uvjete za dosjelost.

5. Rješenjem poslovni broj P-626/2024-8 od 9. siječnja 2026. Općinski sud u Splitu oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i predmet ustupio ovom sudu na nadležno postupanje.

6. Po zaprimanju na ovom sudu predmet je dobio novi poslovni broj (P-72/2026).

7. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-72/2026-2 od 6. ožujka 2026. (stranice 76-77 spisa) naloženo je tužitelju u roku od 8 dana dostaviti dokaz da se, prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari, obratio stvarno i mjesno nadležnom državnom odvjetništvu zahtjevom za mirno rješenje spora.

8. Dana 27. ožujka 2026. kod ovog suda zaprimljen je podnesak tužitelja u kojem se navodi da će se tužitelj radi provođenje postupka mirenja obratiti bez odgode nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu (stranica 81 spisa). Ističe da i tuženik pokazuje spremnost za mirno rješavanje spora te smatra da se svrha mirnog rješenja može postići i provođenjem mirenja pred nadležnim Centrom za mirenje. Slijedom navedenog, predlaže da sud ne odbaci tužbu, nego da se postupak nastavi u z paralelno provođenje mirenja pred nadležnim Centrom za mirenje.

9. Odredbom članka 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) propisano je da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve što mora sadržavati tužba (stavak 1.). Ako zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu (stavak 5.). Sud će odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka od tri mjeseca od njegovog podnošenja (stavak 6.).

10. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi utvrđenja i ispravka prava vlasništva, a da prethodno nije podnio zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu. Prema odredbi članka 186.a stavka 1. ZPP-a, osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe podnijeti takav zahtjev kojom je propisan obvezan prethodni postupak kao procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe. Kako tužitelj prije podnošenja tužbe nije proveo postupak mirnog rješenja spora, nisu ispunjene zakonom propisane procesne pretpostavke za vođenje parničnog postupka.

11. U konkretnom slučaju, iako je sud rješenjem naložio tužitelju da dostavi dokaz o podnošenju zahtjeva za mirno rješenje spora, tužitelj takav dokaz nije dostavio, već je naveo da će se naknadno obratiti nadležnom državnom odvjetništvu. Naknadna namjera podnošenja zahtjeva ne može otkloniti nedostatak procesne pretpostavke koji mora biti ispunjen prije podnošenja tužbe, niti se svrha odredbe članka 186.a ZPP-a može postići provođenjem mirenja nakon pokretanja parničnog postupka, budući da se radi o neotklonjivom nedostatku procesne pretpostavke na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Valja navesti i to da postupak medijacije pred Centrom za mirenje u smislu Zakona o medijaciji („Narodne novine“ broj 27/2026) ne predstavlja zamjenu za obvezno prethodno obraćanje državnom odvjetništvu u smislu članka 186.a ZPP -a, niti može otkloniti nedostatak te procesne pretpostavke.

13. Slijedom navedenog, sud je, na temelju članka 186.a stavka 6. u vezi s člancima 278. i 282. Zakona o parničnom postupku, tužbu odbacio kao nedopuštenu, radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu 13. travnja 2026.

Sutkinja

Ana Golub Gruić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku po ŽDO Split

- u spis