Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: Pr-13/2026-52

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužitelja LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vedranu Pajiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, zastupana po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 23. veljače 2022. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja te GT, višeg državno odvjetničkog savjetnika-specijalista u ODO u Virovitici, 13. travnja 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, da tužitelju LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.636,14 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 29. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanju kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev iznad dosuđenog iznosa iz st. I. izreke (6.636,14 EUR) do zatraženog iznosa od 7.936,37 EUR, u iznosu od 1.300,23 EUR.

III. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.075,00 EUR, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u iznosu od 425,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je kod Ministarstva unutarnjih poslova u radnom odnosu kao policijski službenik na radnom mjestu šefa smjene PP Orahovica. Dana 11. veljače 2016. i 10. ožujka 2016. podnio je službenu predstavku (pritužbu) protiv službenika MUP-a CT iz [adresa] i ĆT iz [adresa], koji su policijski službenici PP Orahovica, te drugih osoba. Predstavku od 11. veljače 2016. tužitelj je uputio putem e-maila direktno na službeni e-mail tadašnjeg načelnika Policijske uprave Virovitičko-podravske DT, koji je istu potom uputio ravnatelju policije MUP- a, a ravnatelj Uredu unutarnje kontrole MUP-a. Drugu predstavku od 10. ožujka 2016. tužitelj je nakon četverosatnog razgovora sa metodologinjom BT iz Ureda načelnika Policijske uprave, na usmeni zahtjev metodologinje, uputio u koverti Uredu načelnika Policijske uprave DT. Nakon navedenog policijski službenici CT (neposredno nadređeni tužitelju) i ĆT (radni kolega tužitelja) podnijeli su 8. srpnja 2016. privatnu tužbu protiv tužitelja radi kaznenog djela kleveta iz čl. 149. st. 1. KZ-a te uz istu priložili neovlašteno pribavljene predstavke tužitelja na kojima su temeljili svoje navode iz tužbe, a koje su dobile unutar sustava MUP-a te su ih iznijeli i dostavili uz tužbu te učinili dostupnim javnosti, tj. sudu. Nakon podnošenja tužbe, točnije 12. srpnja 2016., navedeni, s ciljem da pred sudom opravdaju posjed i neovlaštenu upotrebu predstavki tužitelja koje su već priložili uz tužbu, a koje se ima smatrati nezakonitim dokazom u postupku, podnose Policijskoj upravi Virovitičko- podravskoj zahtjev za dostavu službene zabilješke i ostale dokumentacije u postupku prava na pristup informacijama, a kojem zahtjevu udovoljava načelnik Policijske uprave DT te im dostavlja prvu predstavku, kao i popratnu dokumentaciju (tj. službeni odgovor na predstavke tužitelja). Presudom Općinskog suda u Virovitici posl. br. K-83/2018 od 17. svibnja 2018., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Kž-913/2018 od 16. listopada 2018., tužitelj je oslobođen optužbe za počinjenje kaznenog djela teškog sramoćenja. Protiv tužitelja je od strane PU Virovitičko-podravske podnesen zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na temelju činjenica navedenih u gore spomenutom kaznenom postupku, no tužitelj je u tom postupku pravomoćno oslobođen. Nadalje, tužitelju je 19. prosinca 2016. od strane načelnika Policijske uprave, izdan nalog za obavljanje poslova radnog mjesta policijski službenik vođa ekipe za očevide u cestovnom prometu PPRP Virovitica, a koje poslove će obavljati od 3. siječnja 2017. pa sve dok postoji potreba za njihovim obavljanjem. Tužitelj je navedene poslove obavljao do 26. travnja 2017., a radno mjesto na koje je upućen bila je Virovitica, koja je od mjesta prebivališta tužitelja ([adresa]) udaljena 60 km u jednom smjeru. Isto je učinjeno nezakonito, posebno iz razloga što se tužitelj protivio istome. Rješenjem Odbora za državnu službu od 12. ožujka 2002. navedeno rješenje tuženika je poništeno i vraćeno na ponovno postupanje. Slijedom navedenog, tužitelj je postavio tužbeni zahtjev da mu tuženik kao poslodavac naknadi neimovinsku štetu koja je za njega nastala zbog povrede prava osobnosti – povrijeđenog dostojanstva, ugleda i časti, do kojeg je došlo nezakonitim postupanjem tuženika, kao poslodavca, te drugih službenika u ime tuženika, koje je rezultiralo njegovim ponižavanjem i diskriminiranjem u okviru radne zajednice i izvan iste. Tuženik umjesto da zaštiti svog službenika koji je prijavio nezakonitosti, koje predstavke su djelomično i utemeljene, isti je navedenog diskriminirao gore navedenim radnjama. Izostalo je uzajamno poštivanje, povjerenje, suradnja i pristojnost, a posebno poniženje dok su trajali svi navedeni sudski, disciplinski i upravni postupci. U svojoj ukupnosti isto predstavlja ostvarenje pretpostavke iz čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (NN-35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO), koji opravdava dosudu neimovinske štete. Tužitelj je predložio da nakon provedene glavne rasprave sud donese presudu kojom će se tuženoj naložiti da mu isplati iznos od 60.000,00 kn, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

1.1. S obzirom da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN-57/22 i 88/22), tužitelj je na ročištu od 4. ožujka 2026. uredio tužbeni zahtjev, na način da temeljem iste činjenične i pravne osnove sada potražuje isplatu iznosa od 7.936,37 EUR (60.000,00 kn).

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti. U skladu s čl. 1100. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Iz obrazloženja tužbe ne proizlazi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo osobnosti, odnosno nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 1100. ZOO. Okolnosti na kojima se temelji tužba ne ukazuju da u postupanju tuženika postoji štetna protupravna radnja te uzročna veza između štetne radnje i posljedice. Slijedom navedenog, tuženik je predložio tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan te tuženiku dosuditi troškove.

3. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem predstavke tužitelja od 11. veljače 2016. (list 5-7), predstavke tužitelja od 9. ožujka 2016. (list 8-14), dopisa Ureda načelnika PU Virovitičko-podravske od 11. travnja 2016. (list 15-18), dopisa načelnika PU Virovitičko- podravske PT od 15. siječnja 2018. (list 19-20), zahtjeva CT od 12. srpnja 2016. (list 24), dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske DT od 18. srpnja 2016. (list 25-26), zahtjeva načelnika PU Virovitičko- podravske DT za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja zbog teže povrede službene dužnosti od 19. siječnja 2017. (list 66-70), rješenja Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a RH, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, Klasa: UP/I-114-04/17-02/44, Ur. broj: 511-01-158-18-44 od 10. srpnja 2018. (list 71-87), preslike rješenja PU Virovitičko-podravske broj: 511-16-04-00048/9-2017 od 25. travnja 2017. (list 89), preslike rješenja Odbora za državnu službu RH, Klasa: UP/II-112-07/17-01/454, Ur. broj: 566-01/16-20-2 od 12. ožujka 2020. (list 90-92), dopisa načelnika PU Virovitičko- podravske PT od 11. veljače 2021. (list 101-103), dopisa načelnika PP Orahovica MT od 12. prosinca 2016. (list 118-119), dopisa Ravnateljstva policije od 20. prosinca 2017. (list 126-128), dopisa punomoćnika tužitelja od 9. studenog 2016. (list 136-139), odgovora Službe za unutarnju kontrolu MUP-a RH od 30. studenog 2016. (list 140-141), dopisa Pučkog pravobranitelja RH od 6. prosinca 2016. (list 145-146), preslike zahtjeva tužitelja od 26. svibnja 2017. (list 147), dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske DT od 5. srpnja 2017. (list 148), dopisa punomoćnika tužitelja od 19. listopada 2017. (list 149-150), obavijesti - prijave punomoćnika tužitelja od 9. studenog 2017. (list 151), dopisa tužitelja od 17. siječnja 2018. (list 152), dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 26. siječnja 2018. (list 153), preslike rješenja PU Virovitičko-podravske od 2. veljače 2018. (list 154-155), dopisa Službe za unutarnju kontrolu Kabineta ministra MUP-a RH od 1. veljače 2017. (list 160-161), dopisa Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima MUP-a RH od 4. travnja 2017. i od 1. lipnja 2017. (list 162-165), dopisa Pučkog pravobranitelja RH od 23. srpnja 2019. (list 166- 167), dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske DT od 25. travnja 2017. (list 168), dopisa Pučkog pravobranitelja RH od 12. travnja 2018. i 23. srpnja 2019. (list 175-180), preslike zamolbe tužitelja od 12. rujna 2017. (list 181), dopisa Ravnateljstva policije, Ureda glavnog ravnatelja policije od 18. rujna 2017. (list 182), dopisa tužitelja od 9. veljače 2017. (list 183), uvidom u presliku urudžbenog upisnika PP Orahovica za 6. prosinca 2016. (list 230-265 spisa), čitanjem dopisa načelnika PU Virovitičko- podravske PT od 12. studenoga 2021. (list 266-269), uvidom u presliku urudžbenog zapisnika PU Virovitičko-podravske (list 270-359 spisa), uvidom u spis Općinskog suda u Virovitici posl. broj K-83/18 i spise Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a RH, Službe disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, Klasa: UP/I-114-04/17-02/44, Klasa: UP/I-114-04/18- 02/52 i Klasa: UP/I-114-04/18-02/342, čitanjem iskaza svjedoka DT, MT, CT, ŠT, KT, OT, HT, ST i ĆT te pisane izjave tužitelja i iskaza tužitelja.

4. Nije sporno da je tužitelj počevši od 8. listopada 1990. zaposlen kao policijski službenik PU Virovitičko-podravske, te raspoređen u PP Orahovica na radno mjesto šefa smjene.

5. Nije sporno da je tijekom 2016. godine tužitelj podnio dvije predstavke, prvu od 11. veljače 2016., koju je uputio na službeni e-mail tadašnjeg načelnika PU Virovitičko- podravske DT, te drugu od 9. ožujka 2016., koju je neposredno u koverti dostavio Uredu načelnika Policijske uprave.

6. Sporno je da li je tužitelj, nakon što je podnio navedene predstavke, bio diskriminiran na radnom mjestu, da li je uslijed toga došlo do povrede njegovih prava iz radnog odnosa te povrede prava osobnosti zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva, da li su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te da li za postoji odgovornost tuženika za naknadom štete koju tužitelj potražuje tužbom.

7. S obzirom da tužitelj u tužbi tvrdi da je nezakonitim postupanjem tuženika došlo do povrede njegovih radnih prava i diskriminacije na radnom mjestu, što je rezultiralo njegovim ponižavanjem, a što je imalo za posljedicu povredu njegovog ugleda, časti i dostojanstva, cijeneći da je predloženim dokazima tužitelj učinio vjerojatnim da je do diskriminacije došlo, jer ima više argumenata u prilog tvrdnji tužitelja da je do diskriminacije došlo, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije u ovom postupku je na tuženiku. Naime, odredbom čl. 20. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN- 85/0 i 112/12., dalje ZSD) propisano je da ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama tog Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

8. Na okolnost da do diskriminacije nije došlo tuženik je predložio uvid u dopis načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 11. veljače 2021. (list 101- 103) te saslušanje svjedoka DT, MT, CT i ĆT.

8.1. Iz dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 11. veljače 2021., dostavljen Upravi za ljudske potencijale MUP-a RH, razvidno je da se u istom opisuje kronologija događaja povodom zahtjeva tužitelja za mirno rješenje spora radi naknade neimovinske štete koju je pretrpio zbog ponižavanja i diskriminacije u okviru radne zajed0ince i izvan nje, u kojem se, između ostalog potvrđuje da je tužitelj podnio sporne predstavke od 11. veljače 2016. i 10. ožujka 2016., da je na traženje VT i ĆT povodom njihove privatne tužbe dostavljena dokumentacija kojom je Policijska uprava raspolagala, da je protiv tužitelja Policijska uprava podnijela zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede radne dužnosti te da je u tom postupku rješenjem Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, Klasa: UP/I-114-04/17-02/44, Ur. broj: 511-01-158-18-44 od 10. srpnja 2018., utvrđeno da tužitelj nije odgovoran za težu povredu radne dužnosti, da je tadašnji načelnik Policijske uprave izdao nalog od 19. prosinca 2016., kojim je tužitelju naloženom obavljanje poslova radnog mjesta policijskog službenika vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu u Postaji prometne policije u Virovitici, iz razloga što se policijska službenica koja je radila na tom radnom mjestu nalazila na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, da je navedeni nalog prestao važiti 25. travnja 2017., jer je rješenjem Policijske uprave od 25. travnja 2017. tužitelj privremeno premješten na isto radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu u Postaji prometne policije u Virovitici, da bi rješenjem Policijske uprave od 23. listopada 2017. tužitelj vraćen na radno mjesto šefa smjene u PP Orahovica, te da je točno da je Odbor za državnu službu rješenjem od 12. ožujka 2020. poništilo navedeno rješenje Policijske uprave od 25. travnja 2017. kojim je tužitelj privremeno premješten na isto radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu u Postaji prometne policije u Virovitici te predmet vratilo na ponovno postupanje, kojim nije bilo potrebe budući je tužitelj već vraćen na radno mjesto šefa smjene u PP Orahovica.

8.2. Svjedok DT iskazao da je dužnost načelnik PU Virovitičko- podravske obnašao u razdoblju od 2012. godine do 19. rujna 2017. Sjeća da su od strane tužitelja bile podnesene određene predstavke vezano za rad i stanje u PP Orahovica, sadržaj istih mu više nije poznat. Povodom tih predstavki postupio je sukladno Zakonu o policiji i podzakonskim aktima, na način da je iste proslijedio Uredu za unutarnju kontrolu Kabineta ministra unutarnjih poslova, a tužitelju dostavio pisani odgovor. Ispitane su sve okolnosti i utvrđene sve činjenice koje su se odnosile na te predstavke i u provedenom postupku utvrđeno je da su predstavke bile djelomično osnovane, a u većem dijelu neutemeljene, misli da je u svezi tih predstavki bio pokrenut samo jedan disciplinski postupak protiv službenika ĆT. Nakon tih predstavki protiv tužitelja podnesen je zahtjev za provođenje stegovnog postupka zbog drugih razloga. Točno je da je za vrijeme njegovog mandata tužitelj bio privremeno premješten na radno mjesto voditelja ekipe za očevide u cestovnom prometu PPRP Virovitica. Rješenje o privremenom premještaju doneseno je nakon što je prethodno krajem 2016. godine izdan nalog za obavljanje poslova voditelja ekipe za očevide, koji nalog i kasnije doneseno rješenje o privremenom premještaju su doneseni nakon što je duže razdoblje djelatnik policije koji je radio na tim poslovima bio odsutan zbog težeg oboljenja, a tužitelj je ispunjavao sve uvjete za obavljanje poslova voditelja ekipe za očevide. U vezi navedenih pritužbi tužitelja od strane tadašnjeg načelnika PP Orahovica proslijeđeno mu je izvješće, u kojem se ukazivalo da su međuljudski odnosi u PP Orahovica narušeni, da je radna atmosfera narušena, a da je uzrok svemu tome tužitelj. U predstavkama tužitelja bili su spominjani i drugi policijski službenici, spomenut je i g. ĆT, no pritužbe tužitelja uglavnom su bile usmjerene na tadašnjeg pomoćnika načelnika PP Orahovica CT. Prema njegovom saznanju sve je bilo u redu što se tiče međuljudskih odnosa i radne atmosfere u PP Orahovica do kraja 2015. ili početka 2016. godine, kada je za pomoćnika načelnika PP Orahovica bio postavljen CT. Postupajući po navedenim pritužbama proveo je razgovore s načelnikom PP Orahovica i njegovim pomoćnikom CT, a isto tako i s tužiteljem. Što se tiče naloga o obavljanju poslova vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu naveo je da se prilikom donošenja naloga rukovodio činjenicom da je tužitelji imao završen tečaj za obavljanje očevida u prometu, da je duže vrijeme obavljao poslove prometa u PP, dakle je bio je po njegovom uvjerenju kvalificiran za ovaj posao, a u to vrijeme na području PU Virovitičko-podravske nije bilo druge osobe koja bi mogla te poslove obavljati, a da se pri tome ne remeti funkcioniranje službe. Po njegovom uvjerenju za obavljanje poslova vođe ekipe za očevide, s obzirom da se radilo o poslu za koje je bila dostatna srednja stručna sprema, nije trebao prethodno zatražiti pristanak tužitelja. U konkretnom slučaju radi se o odluci koja se donosi trenutno zbog hitnog postupanja radi popune radnih mjesta, dok se odluke o privremenom i odluka o stalnom premještaju donese ako za postoje uvjeti za privremeni, odnosno stalni premještaj. Što se tiče pritužbi ukoliko se radilo o pritužbama i sumnji na počinjenje kaznenog djela nekog od policijskog službenika, tada postupanje po tim pritužbama nije u nadležnosti njega kao načelnika PU već se takve pritužbe dostavljaju krim. policiji radi utvrđenja osnova sumnje na počinjenje kaznenog djela. Za vrijeme dok je obnašao dužnost načelnika PU Virovitičko- podravske tužitelj nije bio diskriminiran na poslu niti ponižavan od drugih osoba, tužitelj je nekim svojim postupcima doveo do toga da su se pojedini službenici na radnom mjestu distancirali od njega. Tužitelju je bio prvi pretpostavljeni na poslu bio CT, tadašnji pomoćnik načelnika PP Orahovica, a prvi pretpostavljeni CT bio je načelnik PP Orahovica MT. Točno je da je jedna od pritužbi tužitelja bila naslovljena na njega kao načelnika Policijske uprave. Povodom pritužbe, ako je u njoj on bio prozvan zbog određenih nepravilnosti, za postupanje bila bi ovlaštena BT, zaposlena na radnom mjestu za utvrđenje zakonitosti, taktike i metodologije postupanja u Policijskoj upravi, i za njezino postupanje po pritužbi nije morao biti donesen nalog jer je postupanje bilo u njenom opisu radnog mjesta. Dopis od 11. travnja 2016., upućen Uredu za unutarnju kontrolu, on nije potpisao već njegov zamjenik ŽT, pored čijeg potpisa se nalazi potpis BT, kojim je ona u stvari parafirala sadržaj dopisa, odnosno da je ona taj dopis pregledala. Nakon što mu je predočeno da je u narečenom dopisu konstatirano, a kako je utvrđeno povodom pritužbe tužitelja, da je od stane policijskog službenika ĆT u zgradi PP Orahovica bila organizirana privatna fešta uz odobrenja načelnika PP Orahovica i da je na toj fešti bio nazočan zamjenik načelnika PP Orahovica g. CT i više osoba koje nisu smjele biti tamo, na postavljano pitanje kako je na sve to reagirao i da li je protiv nekog od policijskih službenika utvrdio povredu radnih dužnosti, odnosno obveza, naveo je da se toga ne može sjetiti i ne može reći da li je povodom toga protiv nekoga pokretao disciplinski postupak. Što se tiče slučaja kojeg je u pritužbi tužitelj naveo, a vezano za neprimjerenu komunikaciju CT prema djelatnici RT, naveo je da je u vezi tog slučaja odreagiralo, ali mu krajnji rezultat u vezi tog slučaja nije poznat. Ne može decidirano reći da li su pritužbe koje je tužitelj upućivao, a vezano za odnose u PP Orahovica, izašle izvan sustava policije i da li su bile dostavljene trećim osobama. Ne može se decidirano očitovati da li se vezano za dostavu navedenih pritužbi tužitelja CT postupalo po Zakonu o pristupu informacijama. Ne može decidirano reći niti odgovoriti na pitanje da li je CT imao kod sebe navedene pritužbe tužitelja prije nego što je službeno zatražio da mu se iste dostave sukladno Zakonu o pristupu informacijama. Nakon što mu je predočen primjerak dopisa od 18. srpnja 2016. upućen CT, gdje se navodi da je nakon provjere i obrade svih navoda iz pritužbe tužitelja ocijenjeno da je ista djelomično utemeljena te da se CT navedena pritužba dostavlja u privitku istog dopisa, a povodom njegovog zahtjeva da su mu dokumenti potrebni zbog pokretanja privatne tužbe i da se u druge svrhe ti dokumenti ne mogu upotrijebiti, naveo je da nakon izvršenog uvida u ovaj dopis može potvrdi da se na njemu nalazi njegov vlastoručni potpis. Nakon što mu je predočen primjerak zahtjeva CT od 12. srpnja 2016., u kojem se isti obratio radi dostave ostale dokumentacije vezano za pritužbu tužitelja, i na pitanje da li je uobičajeno da se podnositeljima takvih zahtjeva udovolji u onim slučajevima kada je samo djelomično utvrđena utemeljenost pritužbi, naveo je da se ne sjeća da li je bilo takvih drugih slučajeva. Nema saznanja da li je, a vezano za narečeni zahtjev CT za dostavom dodatne dokumentacije, bio pokrenut kakav postupak i protiv koga. Odluka o premještaju tužitelja na radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu u Viroviticu donesena je isključivo radi popune tog radnog mjesta, a odluka da se upravo tužitelja premjesti na to radno mjesto donesena je na temelju procjene da je najpovoljniji kandidat. Ne zna koliko je vremena proteklo od donošenja navedenog naloga pa do podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja, niti da li je taj zahtjev podnesen prije ili podlije donošenja naloga o premještaju. Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka je kao načelnik Policijske uprave je podnio i vlastoručno potpisao te stoga što se tiče samog sadržaja zahtjeva ne osporava ono što je u zahtjevu navedeno. Ne sjeća da li je nakon što je utvrđeno da u PP Orahovica postoji problem narušenih međuljudskih odnosa netko od policijskih službenika bio premješten u drugu policijsku postaju, osim što je protiv policijskog službenika ĆT i tužitelja bio podnesen zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Za vrijeme njegovog mandata protiv CT disciplinski postupka nije bio pokretan.

8.3. Svjedok MT iskazao je da je obnašao dužnost načelnika PP Orahovica u razdoblju od 12. mjeseca 2013. do 2. mjeseca 2019. godine. U vrijeme kada je došao na ovu dužnost dočekale su ga nekakve pritužbe i predstavke, jedan dio tih predstavki je osobno ispitao, a jedan dio i osnovanost istih preispitivano je po metodologu PU Virovitičko-podravske. Koliko se sjeća predstavke je tužitelj dostavljao putem službenog e-maila policije i u svezi tih predstavki je tužitelj u par navrata dolazio kod njega kao načelnika PP Orahovice. U tim razgovorima tužitelj je iznosio određene primjedbe na pojedine službenike PP Orahovica, odnosno primjedbe na obnašanje njihove službe, i primjedbe vezane za nedolično ponašanje određenih policijskih službenika van službe. Povodom podnesenih pritužbi bio je vođen prekršajni postupak protiv policijskog službenika ĆT zbog prekršaja remećenje javnog red i mira, s tim u svezi misli da je protiv njega vođen i disciplinski postupak. Pritužbe koje je tužitelj podnosio odnosile su se i na druge policijske službenike vezane za njihovo ponašanje van službe, primjerice zbog dovođenja u alkoholizirano stanje van službe, zbog tuče na javnim mjestima, bilo je i drugih pritužbi u tom smislu. U pritužbama tužitelja spominjao se CT, koji je kasnije postavljen na dužnost pomoćnika načelnika PP Orahovice, u smislu da je prikrivao neprimjereno ponašanje drugih policijskih službenika, a isto tako i u kontekstu korištenja nekih dokumenata u privatnoj tužbi koju je podnio prije nego je to bilo odobreno od nadređenih. Provjerom navedenih pritužbi tužitelja nije se utvrdila njihova osnovanost, niti u prekršajnim postupcima koji su vođeni. Naime, postojale su samo indicije o neprimjerenom ponašanju, no osnovanost tih navoda nije se u potpunosti utvrdila. U svezi korištenja dokumentacije u privatnoj tužbi CT poznato mu je da je protiv istog s tim u svezi vođen disciplinski postupak. Što se tiče radne atmosfere u PP Orahovica i međuljudskih odnosa u razdoblju od 2016. pa nadalje, naveo je da su ti odnosi bili narušeni upravo zbog činjenice što su se stalno morali provjeravati navodi koje je tužitelj iznosio u pritužbama protiv određenih policijskih službenika. Radi potvrđivanja osnovanosti tih navoda saslušavani su i drugi policijski službenici, neki su saslušavani u svojstvu potencijalnih osumnjičenika, i sve to skupa je narušavalo međuljudske odnose i radnu atmosferu, dolazilo je i do netrpeljivosti policijskih službenika i sukoba, do sukoba dolazilo je između tužitelja i CT u tolikoj mjeri da je kao načelnik policijske postaje morao intervenirati, na način da je tužitelja i CT pozivao na razgovor. Sjeća se da je jednim izvješćem izvijestio načelnika PU Virovitičko-podravske s opisom kronologije događanja kroz proteklo razdoblje, a misli da je protivi tužitelja bio pokrenu disciplinski postupak od strane PU Virovitičko- podravske. Protiv CT pokrenut je disciplinski postupak vezano za već spomenutu dokumentaciju koju je koristio u privatnoj tužbi. Bilo je određene netrpeljivosti ne samo između tužitelja i CT, već između tužitelja i drugih policijskih službenika, primjerice sa ĐT i ĆT, koje je tužitelj također spominjao u svojim pritužbama. Netrpeljivost između tužitelja i CT te drugih spomenutih policijskih službenika utjecala je na funkcionalnost i rad PP Orahovica, istaknuvši da je PP Orahovica mala policijska postaja sa svega 30- ak zaposlenika, da se uglavnom radi o zaposlenicima koji žive na tom području i međusobno se poznaju, da je stoga kao načelnik policijske postaje za funkcioniranje postaje imao na raspolaganju relativno malo ljudi i upravo zbog toga, kao i zbog narušenih odnosa, kao načelniku bilo mu je otežano sačinit raspored ljudi, jer su pojedini policijski službenici odbijali raditi sa drugim policijskim službenicima, primjerice u ophodnjama na terenu ili prilikom obavljanja poslova ophodnje prometa, što je u konačnici dovelo do slabijih rezultata u radu tih ophodnji, pa je primjerice bilo manje prijavljenih prekršaja u prometu i sl. O tome je kao načelnik policijske postaje slao izvješće Policijskoj upravi kako bi se takva situacija razriješila, odnosno spriječili daljnji problemi u radu i funkcioniranju policijske postaje. Ne može tvrditi da je takva radna atmosfera stvorena isključivo zbog pritužbi koje je podnosio tužitelj, naime, u PP Orahovica bili su zaposleni ljudi sa tog područja i dopušta mogućnost da su razlozi zbog čega policijski službenici nisu htjeli raditi s drugim policijskim službenicima bili posljedica njihovih privatnih odnosa. Upoznat je s činjenicom da je tužitelj bio premješten na rad kao vođa očevidne ekipe u prometnoj policiji u Viroviticu, nalog za premještaj donio je načelnik PU Virovitičko-podravske i to nakon što je o navedenim događanjima pisanim izviješćem obavijestio Policijsku upravu i pretpostavlja da je načelnik ocijenio da je premještaj tužitelja na drugo radno mjesto u Viroviticu najbolji način da se razriješi nastala situacija. Po njegovoj ocijeni u PP Orahovica u navedenom razdoblju nije bilo ponižavanja niti diskriminacije bilo kojeg službenika policijske postaje, isključivo se tu radilo o određenim međusobnim nesuglasicama između pojedinih policijskih službenika. Za posljednje dvije predstavke tužitelja saznao je krajem 3. ili početkom 4. mjeseca 2016. Ne može reći kada točno je za te predstavke saznao CT, odnosno kada su mu prvi put dane na uvid. Prekršajni postupci koji su vođeni protiv ĆT i CT bili su inicirani jednim dijelom i navodima koje je tužitelj iznosio u spomenutim predstavkama. Na pitanje kako objašnjava činjenicu da je, nakon što su podnesene ove posljednje dvije predstavke tužitelja iz 2016. godine, dopis načelniku PU Virovitičko-podravske u svezi nedoličnog ponašanja tužitelja podnio tek 12. prosinca 2016., naveo je da je toliko vremena proteklo zbog činjenice što se moralo započeti s postupkom koji PU Virovitičko-podravska provela radi utvrđenja osnovanosti navoda iz tih pritužbi. Na pitanje, a nakon što mu je pročitan dio teksta iz sadržaja njegovog dopisa kojeg je kao načelnik PP Orahovica uputio načelniku PU Virovitičko-podravske od 12. prosinca 2016., u kojima je između ostalog spomenuo da se protiv tužitelja, a po privatnoj tužbi ĆT i CT, pred Općinskim sudom u Virovitici vodi kazneni postupak te da je po nepravomoćnoj presudi tužitelj počinio kazneno djelo teškog sramoćenja, da li je i na koji način imao prilike imati uvida tu presudu, naveo je da je za tu presudu, koja je tada bila nepravomoćna, saznao od TT, koji mu je tu presudu predočio i on ju je imao prilike pročitati. Kao načelnik PP Orahovica interesirao se za taj kazneni postupak jer se radilo o postupku koji je pokrenuo pomoćnik načelnika policijske postaje CT te policijski službenik ĆT, a koja činjenica je bila od značaja za međusobne odnose u policijskoj postaji. Smatra da nepravomoćna presuda nije bila isključivi razlog zbog kojeg je predložio da se tužitelj premjesti u drugu organizacijsku jedinicu. Nije bio inicijator za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja, niti je u tom smislu uopće stavljao kakve prijedloge načelniku PU Virovitičko-podravske, on je samo obaviješten da će protiv tužitelja biti pokrenut disciplinski postupak. Točno je da je 28. prosinca 2016. tužitelja upoznao s činjenicom da će protiv njega biti pokrenut disciplinski postupak zbog težih povreda službenih dužnosti. Ne sjeća se detalja o tome što se u tom disciplinskom postupku tužitelju konkretno stavljalo na teret. Vezano za njegove navode iz izvješća od 12. prosinca 2016. istaknutih u predzadnjem stavku da se „…očito radilo o nedoličnom ponašanju tužitelja kao policijskog službenika koji je prema nepravomoćnoj presudi počinio kazneno djelo i da je to utjecalo na međusobne odnose policijskih službenika kao i dignitet i autoritet rukovoditelja, što je imalo za posljedice izazivanje nepovjerenja među zaposlenicima policijske postaje i u konačnici rezultiralo padom motivacije kod službenika i direktno utjecalo na rezultate rada i funkcioniranje službe …“, naveo je da je takve zaključke donio na temelju slobodne ocjene koje je utemeljio na podacima mjesečnih analiza rada PP Orahovica kroz razdoblje od 3 - 4 godine. Njegova ocjena o padu motivacije u radu policijskih službenika u PP Orahovici, koju je iznio u navedenom izvješću, bila je rezultat ne samo statističkih pokazatelja, već i drugih okolnosti, odnosno njegovih procjena do kojih je došao postupajući po pritužbama koje je odrađivao.

8.4. Svjedok CT iskazao je da je na mjesto pomoćnika načelnika PP Orahovica raspoređen 1. svibnja 2015. Što se tiče njegovih odnosa s tužiteljem u službi, naveo je da su ti odnosi od kada je postavljen na mjesto pomoćnika načelnika PP Orahovica bili dobri, kontaktirali su na profesionalni način. Što se tiče međuljudskih odnosa u PP Orahovica u razdoblju od 2016. pa nadalje, naveo je da su ti odnosi bili malo poremećeni nakon što je je tužitelj podnio jedno pismo u kojem je bilo navedeno dosta policijskih službenika, između ostalih bili su spominjani načelnik PP Orahovica, on osobno te policijski službenici ĆT i L, a misli da je bio spomenut i bivši načelnik PU Virovitičko-podravske g. DT. S obzirom na protek vremena više se ne sjeća što je konkretno u tom pismu tužitelja bilo navedeno, samo se sjeća da je on bio spominjan u kontekstu da je pokvaren policajac, da ne zna svoj posao. Točno je da je protiv njega vođen disciplinski postupak zbog toga što je s navedenim pismom i njegovim sadržajem upoznao sindikalnog povjerenika u PP Orahovici, no isti je s tim pismom bio upoznat i prije nego što mu je to pismo on predočio, osim toga za sadržaj tog pisma svi policijski službenici u PP Orahovica su znali, odnosno zasigurno su znali za onaj dio pisma koji se odnosio na njih ako su oni u tom pismu bili spomenuti. Navedeno pismo tužitelja nije priložio uz privatnu tužbu, dopušta mogućnost da je navedeno pismo uz tužbu priložio sindikalni povjerenik, jer s tim slučajem kontaktirao s odvjetnikom sindikata policijskih službenika, koji je vjerojatno savjetovao sindikalnom povjereniku da to pismo tužitelja priloži uz navedenu privatnu tužbu. Kada je rekao da su i drugi policijski službenici PP Orahovica bili upoznati sa sadržajem navedenog pisma tužitelja u onom djelu u kojem se pismo odnosilo na njih, naveo je da su oni za te dijelove sadržaja pisma saznali u samom postupku koji je povodom tog pisma vođen od strane djelatnika unutarnje kontrole koji je obavljao razgovor sa svakim od tih policijskih službenika. Disciplinski postupak koji je protiv njega vođen završen je na način da je proglašen krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret i kažnjen je novčanom kaznom u visini od 10 % mjesečne plaće. Nije mu poznato da li je osim navedenog pisma tužitelja bilo i drugih pritužbi koje je tužitelj upućivao. Navedeno pismo tužitelja ili eventualno ponašanje samog tužitelja na poslu nisu utjecali na rad i funkcioniranje PP Orahovica i međuljudske odnose unutar postaje, no dopušta mogućnost da je to pismo tužitelja i njegovo ponašanje moglo utjecati na međuljudske odnose, njemu se nitko nije došao žaliti na ponašanje tužitelja i njegov rad. Od njegove strane nije bilo nikakvog diskriminiranja i ponižavanja tužitelja u okviru radne zajednice. Tužitelj mu se nije nikada žalio da bi bio ponižavan ili diskriminiran u okviru radne zajednice. O premještaju tužitelja na rad u Viroviticu zna samo da je premješten, nitko ga nije pitao za njegovo mišljenje o premještaju tužitelja na drugo radno mjesto, niti je kao pomoćnik načelnika policijske postaje uopće bio u mogućnosti na to utjecati. Činjenica da je kazneni postupak protiv tužitelja pokrenuo nije utjecala na njihove međusobne odnose, jer su njihovi odnosi i danas rekao bi čak i odlični, barem s njegove strane. U PP Orahovica nije se komentirao taj postupak, a ako je netko od zaposlenika taj postupak komentirao njemu to nije poznato, a ako je i bilo kakvih komentara na to on nije mogao utjecati. Tadašnjeg načelnika PP Orahovica MT upoznao je sa nepravomoćnom presudom koja je u tom postupku donesena. Nepravomoćnu presudu koja je donesena u kaznenom postupku uz zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka priložila je Policijska uprava Virovitičko-podravska, koju presudu je Policijskoj upravi on dostavio na njihovo traženje. Godišnje ocjene policijskih službenika u PP Orahovica on predlaže, a konačnu ocjenu i odluku o tome donosi načelnik policijske postaje. U 2015., 2016. i 2017. godini nije siguran kakvu godišnju ocjenu je tužitelj dobio, misli da je dobio ocjenu „dobar“, ali nije sasvim siguran, no siguran je da je za 2020. godinu tužitelj dobio godišnju ocjenu „izniman“.

8.5. Svjedok ĆT iskazao je da mu je poznato da je tužitelj napisao jednu predstavku u kojoj je i on spominjan. U to vrijeme u PP Orahovica nije bilo nikakvih problema u radu. Odnosi između njega i tužitelja u to vrijeme, što se tiče posla i u svezi posla u PP Orahovica, bili su vrhunski, nije tu bilo nikakvih problema između njih. Ne sjeća se da li je za narečenu predstavku tužitelja saznao na način da mu je za predstavku rekao tadašnji pomoćnik zapovjednika PP Orahovica CT ili je za predstavku saznao od metodologinje BT. Vezano za tu predstavku bio je pozvan da se očituje upravo od strane gđe. BT, s tim da se s obzirom na protek vremena više ne može sjetiti što je u toj predstavci bilo rečeno, odnosno o čemu se morao očitovati. Naime, u to vrijeme je bilo dosta anonimnih predstavki koje su bile podnesene protiv njega, tako da je često bio na razgovoru kod BT. Međuljudskih odnosi u PP Orahovica, kako u vrijeme prije nego što je podnesena predstavka, tako i nakon nje, bili su savršeni. Komunikacije između njega i tužitelja bila je savršena, njihovi kolegijalni odnosi bili su dobri i nije bilo slučajeva da je tužitelj kada bi ga pitao da mu nešto objasni, da bi to odbio učiniti. Komunikacija drugih djelatnika s tužiteljem bili su dobri. Poznato mu je da je tužitelj bio premješten na rad u Viroviticu, iz kojih razloga je bio premješten njemu nije poznato. Nakon predstavke u kojoj je bio spominjan, protiv njega je bio pokrenut disciplinski postupak vezano za jednu feštu koju je organizirao u PP Orahovica i u tom postupku je bio disciplinski kažnjen. Točno je da je protiv tužitelja podnio privatnu tužbu, motiviran činjenicom da se u predstavkama tužitelja govorilo o pokvarenim policajcima, a u razgovoru sa zamjenikom zapovjednika PP Orahovica CT obojica su zaključili da se ti navode odnose na njih dvojicu, više se ne može sjetiti da li je u tim predstavkama izrijekom bilo navedeno njegovo ime. Prema glasinama koje su kružile u policijskoj postaji zaključio da je u nekim od predstavki koje je tužitelj podnosio bio spominjan tadašnji načelnik Policijske uprave g. DT, no da li je u svezi toga isti dolazio i s tim u svezi nešto istraživao nije mu poznato. U to vrijeme bilo je održano više sastanaka na kojima je bio nazočan g. DT, a da li je jedan od sastanaka bio održan u prosincu 2016. zbog proteka vremena više ne sjeća. Na pitanje da li se na nekim od sastanaka na kojima je bio nazočan g. DT govorilo o "tumorima" u policiji koje treba odstraniti iz policije i ako je tko je o tome tako govorio, naveo je da mu je rečenica „da tumor treba odstraniti iz policije" poznata i misli da je tako nešto izjavio tadašnji načelnik PU Virovitičko-podravske g. DT, no kada i na kojem sastanku je to rečeno više se ne može sjetiti, samo se sjeća da su djelatnici PP Orahovica nakon toga komentirali tu rečenicu i na koga bi se to konkretno trebalo odnositi.

9. Navodima iz dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 11. veljače 2021. te iskazima navedenih svjedoka DT, MT, CT i ĆT, tuženik nije dokazao da nije došlo do povrede tužiteljevih radnih prava i njegove diskriminacije na radnom mjestu.

9.1. Naime, nije sporno da je PU Virovitičko-podravska podnijela zahtjev od 19. siječnja 2017. za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja zbog teže povrede službene dužnosti (list 66-70), jer da je, kako je u zahtjevu navedeno, „… dana 11. veljače u pritužbi upućenoj elektroničkom poštom načelniku PU Virovitičko-podravske g. DT, iznio neistinite optužbe na račun svojih radnih kolega nazivajući ih pokvarenim policajcima i neradnicima te bez dokaza optužio ih da su počinili zlouporabu položaja i pogodovali građanima te takvim svojim postupkom izvrgnuo sramoćenju iste, a što je ponovio i u svojem pisanom podnesku zaprimljenom od strane PU virovitičko-podravske dana 10. ožujka 2016. godine, što je u konačnici dovelo do narušavanja međusobnih radnih odnosa i dobre komunikacije djelatnika PP Orahovica. Dakle, postoji osnovana sumnja da je UT počinio težu povredu službene dužnosti „nedoličnom ponašanje u službi ili izvan službe kada šteti ugledu policije, opisanu u članku 96. st. 1. toč. 7. Zakona o policiji ...". Nije sporno da su načelnici policijskih uprava, kako to određuje odredba čl. 104. st. 2. Zakona o policiji, ne samo ovlašteni već i dužni u slučaju počinjenje teže povrede službene dužnosti od strane policijskog službenika pokrenuti disciplinski postupak, međutim, u konkretnom slučaju sporno je što su upravo navedene predstavke tužitelja bile povod pokretanja disciplinskog postupka protiv tužitelja, iako su, kako to proizlazi iz priloženih dopisa PU Virovitičko-podravske od 11. travnja 2016. (list 15-18) i od 15. siječnja 2018. (list 19- 20) te dopisa načelnika PP Orahovica MT od 12. prosinca 2016. (list 118-119), ocijenjene djelomično utemeljenim. Naime, u okolnostima kada je tužitelj podnio navedene predstavke s namjerom da ukaže na određene nepravilnosti u postupanju pojedinih policijskih službenika i rukovoditelja PP Orahovica, a ne s namjerom da bi ih lažno optužio i/ili oklevetao, poslodavac umjesto da zaštiti dostojanstvo tužitelja od diskriminatornog postupanja, protiv tužitelja pokreće disciplinski postupa pozivajući se upravo na navedene predstavke. Pokretanjem disciplinskog postupka postupljeno je suprotno zakonskoj obvezi poslodavca iz odredbe čl. 7. st. 5. ZR, prema kojoj je poslodavac dužan zaštiti dostojanstvo radnika od postupanja njemu nadređenih osoba. Pokretanjem disciplinskog postupka tužitelj je doveden u poziciju da se kao optuženik morao braniti od neosnovane optužbe poslodavca da je u spornim predstavkama s namjerom iznio neistine na račun svojih radnih kolega, da ih je bez dokaza optužio da su počinili zlouporabu položaja i pogodovali građanima i da je iste izvrgnuo sramoćenju te da je sve to u konačnici dovelo do narušavanja međusobnih radnih odnosa i dobre komunikacije djelatnika PP Orahovica. Da su navedene optužbe u cijelosti bile neosnovane, proizlazi iz činjenice da je pravomoćnim rješenjem Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a RH, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, Klasa: UP/I-114-04/17-02/44, Ur. broj: 511-01-158-18-44 od 10. srpnja 2018. (list 71-87), utvrđeno da tužitelj nije odgovoran zbog navedenog disciplinskog djela teže povrede službene dužnosti iz čl. 96. st. 1. toč. 7. Zakona o policiji, koje mu je bilo stavljeno na teret.

9.2. Nadalje, nakon podnošenja navedenih predstavki tužitelj je bio nezakonito premješten na radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu Postaje prometne policije u Virovitici. Naime, pisanim nalogom od 19. prosinca 2016. tadašnjeg načelnika PU Virovitičko-podravske tužitelju je naloženo obavljanje poslova radnog mjesta policijski službenik vođa ekipe za očevide u cestovnom prometu Postaje prometne policije u Virovitici, koje poslove je tužitelj bio dužan obavljati od 3. siječnja 2017. pa sve dok postoji potreba za njihovim obavljanjem, dakle, bez točno određenog vremenskog trajanja, da bi rješenjem PU Virovitičko-podravske, broj: 511-16-04- 00048/9-2017 od 25. travnja 2017. (list 89), tužitelj s danom 26. travnja 2017. privremeno premješten na isto radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu Postaje prometne policije u Virovitici. U izreci navedenog rješenja navedeno je da se radi o zamjeni odsutne policijske službenice AT, koja se nalazila na rodiljnom dopustu, o čemu je Postaja prometne policije Virovitica bila obaviještena dopisom načelnika PU Virovitičko-podravske DT od 25. travnja 2017. (list 168). Da je premještaj tužitelja na radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu bio nezakonit proizlazi iz činjenice da je navedeno rješenje PU Virovitičko- podravske od 25. travnja 2017. poništeno rješenjem Odbora za državnu službu RH, Klasa: UP/II-112-07/17-01/454, Ur. broj: 566-01/16-20-2 od 12. ožujka 2020. (list 90- 92), iz obrazloženja kojeg proizlazi da iz pobijanog rješenja nije bilo razvidno zašto je upravo tužitelj premješten na radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu te da sukladno odredbi čl. 72. st. 2. Zakona o policiji navedeni premještaj nije u okviru stečenog osobnog zvanja tužitelja jer je njegovo osobno zvanje viši policijski narednik, a tužitelja se premješta na radno mjesto za koje je propisano zvanje policijski narednik, uz daljnje obrazloženje da je smisao čl. 72. Zakona o policiji potreba službe, odnosno objektivne okolnosti koje potrebu premještaja čini nužnim, te da obrazloženje potrebe premještaja ne može biti općenito već točno konkretizirano i mora jasno upućivati na nužnost premještaja upravo odabranog službenika, a da svako suprotno ponašanje dovodi da mogućnosti samovolje i kažnjavanja državnih službenika. Nadalje, sud ne prihvaća osnovanim navode iz dopisa Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima MUP-a RH od 4. travnja 2017. i od 1. lipnja 2017. (list 162-165), da je premještaj tužitelja bio zakonit, jer suprotno proizlazi ne samo iz navedenog rješenja Odbora za državnu službu RH, Klasa: UP/II-112-07/17-01/454, Ur. broj: 566-01/16-20-2 od 12. ožujka 2020. (list 90- 92), već i iz dopisa Ravnateljstva policije MUP-a RH od 20. prosinca 2017. (list 126- 128), upućen svim policijskim upravama, u kojem se poziva na obvezu pridržavanja Upute donesene od strane Upravne inspekcije Ministarstva uprave od 18. studenog 2015., u kojoj je ukazano da je " … korištenje instituta „rad po nalogu“ protivno propisima, ukoliko takav rad traje nekoliko mjeseci uzastopno ili u kraćim prekidima.". Spornim nalogom PU Virovitičko-podravske od 19. prosinca 2016. tužitelj je premješten na drugo radno mjesto bez točno određenog vremenskog trajanja, naime, poslove na tom radnom mjestu tužitelj je obavljao neprekidno duže od 30 dana. Tek rješenjem PU Virovitičko-podravske broj: 511-16-04-00048/9-2017 od 25. travnja 2017., donesena je odluka o privremenom premještaju tužitelja s danom 26. travnja 2017. na isto radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu, no i to rješenje je, kako je razvidno iz citiranog rješenja Odbora za državnu službu RH, Klasa:

UP/II-112-07/17-01/454, Ur. broj: 566-01/16-20-2 od 12. ožujka 2020. (list 90-92), nezakonito, jer je utvrđeno da je doneseno suprotno odredbi čl. 72. st. 2. Zakona o policiji, budući da premještaj tužitelja nije bio u okviru njegovog stečenog osobnog zvanja, a iz pobijanog rješenja nije razvidno zašto je upravo tužitelj premješten na navedeno radno mjesto.

9.3. Sud ne prihvaća utvrđenja Službe za unutarnju kontrolu Kabineta ministra MUP- a RH, navedena u dopisu od 1. veljače 2017. (list 160-161), gdje je, između ostalog, istaknuto da je navedeni nalog PU Virovitičko-podravske od 19. prosinca 2016. donesen, kako se navodi u dopisu, "… u skladu sa čl. 32. st. 2. Zakona o policiji te da je utvrđeno kako isti nije posljedica "šikaniranja i mobbinga" od strane načelnika DT ...". Naime, suprotno proizlazi ne samo iz detaljnog, uvjerljivog i logičnog iskaza tužitelja te objektivno danih iskaza svjedoka ŠT, KT, OT, HT i ST, već i iz dopisa tadašnjeg načelnika PP Orahovica MT od 12. prosinca 2016. (list 118-119), iz kojeg proizlazi da tužitelj na navedeno radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu Postaje prometne policije u Virovitici nije premješten zbog potrebe posla te redovnog i nesmetanog obavljanja službe, već na prijedlog tadašnjeg načelnika PP Orahovica MT, koji je u navedenom dopisu od 12. prosinca 2016. izvijestio tadašnjeg načelnika PU Virovitičko-podravske DT o nedoličnom ponašanju tužitelja, iznoseći kronologiju događaja u PP Orahovica nakon što je tužitelj podnio navedene predstavke, ocijenivši da je tužitelj u predstavkama, kako se u narečenom dopisu navodi, "… bez ikakvih dokaza počeo optuživati kolege da su neradnici, pokvareni policajci, da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti i pogodovanja i sl." te da "… takvo ponašanje tužitelja značajno utječe na međuljudske odnose u policijskoj postaji, dignitet policijskih službenika kao i dignitet i autoritet rukovoditelja što kao posljedici ima izazivanje nepovjerenja između zaposlenika PP Orahovica, što u konačnici rezultira padom motivacije kod službenika i direktno utječe na rezultate rada i samo funkcioniranje služe", zaključivši da bi "… daljnji rad policijskog službenika LT u PP Orahovica štetio odnosima među djelatnicima te bi stoga istoga u skladu s mogućnostima trebalo premjestiti u drugu organizacijsku jedinicu …", a što je nedugo zatim i učinjeno donošenjem navedenog naloga od 19. prosinca 2016., kojim je tužitelj premješten na radno mjesto policijski službenik vođa ekipe za očevide u cestovnom prometu Postaje prometne policije u Virovitici.

9.4. Da tužitelj na radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu Postaje prometne policije u Virovitici nije premješten zbog potrebe posla te radi redovnog i nesmetanog obavljanja službe, proizlazi i iz iskaza svjedoka MT, koji je naveo da je upoznat s činjenicom da je tužitelj bio premješten na navedeno radno mjesto nakon što je o navedenim događanjima pisanim izviješćem obavijestio Policijsku upravu Virovitičko-podravsku i pretpostavlja da je načelnik Policijske uprave ocijenio da je premještaj tužitelja na navedeno radno mjesto u Viroviticu najbolji način da se razriješi nastala situacija.

10. G, iz dopisa tadašnjeg načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 12. studenog 2021. (list 266-269) te priloženih pismena (list 147, 148, 152, 153, i 154-155) utvrđeno je da se tužitelj dopisom od 26. svibnja 2017. obratio Uredu načelnika PU Virovitičko-podravske sa zamolbom dostave preslike zahtjeva tadašnjeg načelnika PP Orahovica iz 12. mjeseca 2016. za njegovim premještajem, temeljem kojeg je nalogom premješten u Postaju prometne policije u Virovitici, koji zahtjev tužitelja je, kako je to razvidno iz dopisa tadašnjeg načelnika PU Virovitičko- podravske DT od 5. srpnja 2017. (list 148) odbijen, uz obrazloženje da će se tražena dokumentacija dostaviti na zahtjev suda pred kojim se vodi ili će se voditi postupak. Dopisom od 17. siječnja 2018. (list 152) tužitelj se ponovno obraća načelniku PU Virovitičko-podravske sa zamolbom dostave zatražene zahtjeva za njegovim premještajem, no dopisom tadašnjeg načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 26. siječnja 2018. (list 153) tužitelj se obavještava da je za odlučivanje o zahtjevu potreban dodatni rok kako bi se u postupku rješavanja predmetnog zahtjeva proveo test razmjernosti privatnog i javnog interesa sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN-25/13 i 85/15, dalje ZPPI), da bi rješenjem PU Virovitičko- podravske od 2. veljače 2018. (154-155) zahtjev tužitelja odbijen, uz obrazloženje da je sukladno čl. 16. st. 2. ZPPI proveden test razmjernosti privatnog i javnog interesa, jer da je utvrđeno da prevladava potreba zašite prava na ograničenje u odnosu na javni interes. Dakle, u navedenom slučaju Policijska uprava Virovitičko-podravska provodi test razmjernosti privatnog i javnog interesa, nakon čega se zamolba tužitelja za dostavom tražene dokumentacije odbija, za razliku od slučaja kada se CT na njegov zahtjev (list 24), bez provođenja obveznog testa razmjernosti privatnog i javnog interesa, u kratkom roku dostavljaju predmetne predstavke tužitelja i to za privatne svrhe, odnosno za potrebe podnošenja privatne tužbe protiv tužitelja.

10.1. Da se radilo o protupravnoj dostavi predmetnih predstavki CT proizlazi iz spisa predmeta Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a RH, Službe disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, Klasa: UP/I-114-04/18-02/52, u kojem postupku je CT pravomoćnim rješenjem, Klasa: UP/I-114-04/18-02/52, Ur. broj: 511-01-158-18-8 od 22.ožujka 2018., proglašen odgovornim za težu povredu službene dužnosti iz čl. 96. st.1. toč. 3. Zakona o policiji jer je " … 8. srpnja 2016. u svrhu privatne tužbe pred Općinskim sudom u Virovitici nezakonito koristio pritužbe LT, odnosno iskoristio to što mu je pritužba LT dana radi detaljnog očitovanja te ju dao na uvid odnosno pokazao i dalje distribuirao neovlaštenim osobama u privatne svrhe, u konkretnom slučaju radi privatne tužbe protiv LT, na temelju čega je Zajednički odvjetnički ured Jovan Doneski i dr. navedenu pritužbu naznačenog dana dostavio Općinskom sudu u Virovitici kao prilog uz privatnu tužbu CT i ĆT …". Utvrđeno protupravno postupanje Policijske uprave Virovitičko- podravske bilo je diskriminirajuće prema tužitelju, jer je takvim postupanjem došlo do povrede identiteta tužitelja kao prijavitelja nepravilnosti, te do povrede načela povjerljivosti i povrede jednakog postupanja, čime je tužitelj stavljen u nepovoljan položaj u odnosu na CT, tadašnjeg zamjenika načelnika PP Orahovica, kao i policijskog službenika ĆT. Naime, CT i ĆT, nakon što je tužitelj podnio navedene predstavke, protiv tužitelja podnijeli su privatnu tužbu zbog kaznenog djela klevete (tijekom kaznenog postupka privatna tužba izmijenja tako da je tužitelju stavljeno na teret i počinjenje produljenog kaznenog djela teškog sramoćenja iz čl. 148. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11). Uvidom u spis Općinskog suda u Virovitici posl. br. K-83/18 utvrđeno je da su u privatnoj tužbi, u činjeničnom opisu kaznenih djela, citirani upravo pojedini dijelovi narečenih predstavki tužitelja od 11. veljače 2016. i od 9. ožujka 2016., koji su kao inkriminirajući privatnom tužbom stavljeni tužitelju na teret.

10.2. Činjenica pokretanja navedenog kaznenog postupka sama po sebi nije sporna, naime, nije dvojbeno pravo CT i ĆT na podnošenje privatne tužbe, no sporno je što su navedene predstavke tužitelja dostavljene CT od strane tadašnjeg načelnika PU Virovitičko-podravske, a što je učinjeno protivno ZPPI, na što je opravdano ukazano dopisima punomoćnika tužitelja od 19. listopada 2017. (list 149-150), upućen PU Virovitičko-podravskoj, te od 9. studenog 2016. (list 136-139), upućen Ravnateljstvu policije. Naime, navedenom zahtjevu CT za dostavom spornih predstavki tužitelja udovoljeno je u kratkom roku i bez prethodne provjere da li su ispunjenje zakonske pretpostavke da se iste učine dostupnim javnosti. Naime, odredbom čl. 16. st. 1. ZPPI određeno je da je tijelo javne vlasti, nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti pristupa traženoj informaciji i javnog interesa, te je dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz čl. 15. st. 2. i 3. ZPPI, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes, i tek ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene privatne interese, informacija će se učiniti dostupnom. U dopisu načelnika PU Virovitičko-podravske od 18. srpnja 2016. samo se paušalno poziva na postupanje sukladno odredbama ZPPI, pri čemu se potpuno zanemaruje činjenica da je u isto vrijeme još uvijek bio u tijeku postupak provjere osnovanosti navoda narečenih predstavki tužitelja. Neprovođenjem obveznog testa razmjernosti propušteno je utvrditi da li činjenica što će navedene predstavke biti dostupne javnosti ima kakav značaj za učinkovito provođenje postupka provjere osnovanosti navoda narečenih predstavki, vezanih za nepravilnosti u radu onih policijskih službenika na koje je u navedene predstavkama ukazao tužitelja. Osim toga, CT, kao tadašnji zamjenik načelnika PP Orahovica, navedene predstavke neovlašteno je dijelio drugim djelatnicima PP Orahovica, što nesporno proizlazi iz dopisa načelnika PU Virovitičko-podravske PT od 15. siječnja 2018. (list 19-20), u kojem je, između ostalog (stavak 4.) navedeno „… da su provedenom provjerom utvrđene određene nezakonitosti u postupcima policijskog službenika CT, koje se očituju u tome da je isti zlouporabio svoj položaj i iskoristio to što mu je sporna pritužba dana radi detaljnog očitovanja te ju dao na uvid, odnosno pokazao i dalje distribuirao neovlaštenim osobama u privatne svrhe …“.

11. S obzirom na sve navedeno, utvrđeno je da tuženik nije dokazao da nije došlo do povrede tužiteljevih radnih prava i njegove diskriminacije na radnom mjestu. Naprotiv, iz iskaza tužitelja i svjedoka ŠT, KT, OT, HT i ST, proizlazi osnovanost činjeničnih navoda tužbe da je nakon što je tužitelj podnio navedene predstavke došlo do povrede tužiteljevih radnih prava i njegove diskriminacije na radnom mjestu, što je imalo za posljedicu povredu ugleda, časti i dostojanstva tužitelja.

11.1. Naime, tužitelj je u svom iskazu na logičan i uvjerljiv način detaljno opisao događaje koji su uslijedili nakon što je podnio navedene predstavke. Tvrdi da zamjenika načelnika PP Orahovica g. CT i dan danas izbjegava službenu komunikaciju s njim, primjerice kada mu dostavlja kakvu dokumentaciju jednostavno istu baci na stol bez riječi, nadalje, kada ga kao pretpostavljenog izvještava o određenom događaju po kojem su postupali i kada ga nazove s tim u svezi na telefon on digne slušalicu i šuti, ne pozdravlja niti bilo što pita već samo šuti, a kada mu telefonskim putem podnese izvješće što se dogodilo i što su poduzeli i što će poduzeti u vezi konkretnog događaja, on samo šuti, ništa ne govori i spusti slušalicu bez ikakvog komentara. Nadalje, razriješen je dužnosti člana Povjerenstva za dodjelu oružja građanima u PP Orahovica samo 8 dana nakon što je započela istraga koja je pokrenuta povodom njegovih pritužbi koje je upućivao načelniku Policijske uprave, a razlozi zbog kojih je razriješen s te dužnosti nisu mu poznati, odnosno razriješen je bez obrazloženja. G, dao je ostavku na dužnost člana Povjerenstva za psihološku prvu pomoć PU Virovitičko-podravske, navodeći da su nakon što je završena istraga povodom njegovih pritužbi održana dva sastanka Povjerenstva, na prvom sastanku prilikom pauze svi članovi povjerenstva su otišli, dok je on ostao sam u prostoriji, što je mu je bilo vrlo čudno s obzirom na dotadašnju praksu kada su na takvim sastancima prilikom pauza uglavnom svi članovi zajedno odlazili, tada su ga svi pozivali da ide s njima, no ovaj puta ga nitko nije pozvao. Na drugom sastanku navedenog Povjerenstva, prije nego što je sastanak započeo vidio je da je načelnik Policijske uprave DT ušavši kada ga je ugledao jednostavno je bez riječi otišao, odnosno napustio sastanak. Nadalje, uvjerenja je da je navedeni disciplinski postupak protiv njega pokrenut vezano za njegove pritužbe koje je podnosio, a da se s disciplinskim postupkom čekalo kako bi se vidjelo kako će se okončati kazneni postupak koji je protiv njega bio pokrenut povodom privatne tužbe CT i ĆT i tek nakon što je u kaznenom predmetu donesena nepravomoćna presuda kojom je proglašen krivim odlučeno da se protiv njega pokrene disciplinski postupak, sve to s ciljem da ga se makne iz PP Orahovica. Presuda kojom je bio proglašen krivim je ukinuta, a u ponovnom postupku oslobođen je optužbe, no povodom podnesene žalbe tužitelja županijski sud je tu presudu ukinuo, da bi tek u ponovnom postupku pravomoćno oslobođen. U razdoblju nakon pokretanje disciplinskog postupka pa do njegovog premještaja na rad u Viroviticu njegovo psihičko stanje bilo je teško, depresivno, totalno je zbog svega toga psihički potonuo, većina kolega koji su bili interesno vezani za CT su se distancirala od njega i on se osjećao u potpunosti izopćen, jer od strane drugih kolega s njim nije bilo komunikacije, možda tri ili četiri kolege su s njim komunicirali, no većina to nije, a jedan manji broj kolega koji nisu imali interesa da budu ni uz njega niti uz rukovoditelje PP Orahovica jednostavno nisu mogli stati uz njega, jedan kolega kojeg je upitao da li bi se želio učlaniti u njihov sindikat rekao mu je " C nemoj se ljutiti pored tebe je opasno stajati". Što se tiče rješenja kojim je premješten na rad u Virovitici, a koje rješenje je poništeno, naveo je da nakon što je isto rješenje poništeno, od strane poslodavca nikada nije dobio neko novo rješenje, odnosno odluku da ga se vraća na radno mjesto u PP Orahovica već je doneseno rješenje kao da je ponovno primljen na rad u MUP. Što se tiče njegovog premještaja na rad u Viroviticu na radno mjesto vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu istaknuo je da je na dan kada je stupio na posao u Virovitici na kolegiju pred načelnikom Postaje prometne policije Virovitica mu je, između ostalog, bilo rečeno da nije postojala potreba za njegovim premještajem na ovo radno mjesto jer je kolegica AT, zbog koje je navodno premješten jer da je bila na porodiljskom, otišla na porodiljski dopust još 1. rujna 2016., isto tako mu je bilo rečeno da su u Postaji prometne policije Virovitica imali zamjenu za AT, jer su svi policijski službenici u toj postaji bili osposobljeni i prošli su tečaj obuke za obavljanje poslova očevida prometnih nesreća u cestovnom prometu, dok on primjerice već 14 godina uopće nije radio očevide. Da je tome tako ukazuje i činjenica da mu je na tom kolegiju načelnika bilo rečeno da će mu biti postavljen mentor gospodin FT iz PP Virovitica i da će kod njega biti mjesec dana na obuci radi osposobljavanja za rad na poslovima očevida prometnih nesreća. Boluje od dijabetesa i mora se pridržavati izbalansiranih dnevnih obroka, dakle, morao je tijekom dana pet puta jesti, od toga barem jedan kuhani obrok, međutim, nakon što je premješten na rad u Viroviticu zbog činjenice što je morao putovati na posao 60 km u jednom smjeru i zbog samog posla, gdje je ponekad znalo biti 5 do 6 očevida prometnih nesreća, nije bio u mogućnosti držati pod kontrolom ovu bolest jer se nije mogao pridržavati strogih izbalansiranih obroka, tako da se znalo događati da mu prilikom obavljanja očevida toliko padne razina šećera da mu počnu klecati koljena i doživi određeni kolaps. Njegove kolege na poslu su za to znali i kada bi se tako nešto dogodilo predlagali su da ga se odveze na hitnu pomoć, što je on odbio jer je bio uvjerenja da bi u slučaju pružanja hitne pomoći to na neki način bio input načelniku Policijske uprave DT da ga se pošalje na liječniku komisiju radi utvrđenja njegove radne sposobnosti te je imao dojam da bi se moglo odlučiti da postoji određen stupanj invalidnosti, u kojem slučaju bi ga se poslalo u invalidsku mirovinu. Za ovu njegovu bolest njegove kolege u PP Orahovica su znali, a za tu bolest su znali i načelnik Policijske uprave g. DT i zapovjednik PP Orahovica g. MT, naime, još 2010. godine kada mu je ta bolest dijagnosticirana, tu bolest prijavio je svom nadređenom u PP Orahovica. Osim toga, njegov tadašnji obiteljski liječnik pitao ga je da li ima njegovu dozvolu da se zdravstveni karton dostavi PU Virovitičko-podravskoj na uvid, jer su to oni vjerojatno zatražili. Koliko je premještaj u PP Virovitica za njega bio otegotan i vrlo težak s obzirom na njegovo zdravstveno stanje govori i činjenica da je na posao u Viroviticu kretao u 6 sati ujutro kako bi u pola 8 preuzeo službu, a nerijetko se kući vraćao u 22,00, a nekada i u 24,00 sata, ovisno o poslu kojeg je pojedinog dana imao. Smatra da nakon što je podnio navedene predstavke, da ga je poslodavac, odnosno MUP RH, trebao zaštiti kao osobu koja je ukazala na određene nepravilnosti u radu PP Orahovica, međutim, ne samo da ga poslodavac nije zaštitio već ga je kaznio time što ga je premjestio na drugo radno mjesto u PP Virovitica, a osobe koje je u navedenim pritužbama naveo, za koje je smatrao da postoje određeni propusti u njihovom radu, su nagrađene, unatoč tome što je za sve svoje navode koje je iznio u predstavkama imao dokaze. Vezano za događaje iz njegovih predstavki obraćao se MUP-u RH i Ravnateljstvu policije i drugim tijelima, odnosno predsjedniku sindikata policije NT, Ministarstvu državne uprave, Pučkoj pravobraniteljici, koja mu je svojim odgovorima dala nadu i snagu da ustraje u svojim nastojanjima i koja je njegov slučaj iznijela na jednoj od sjednica Hrvatskog Sabora, odnosno u svom godišnjem izvješću njegov slučaj uzela kao primjer zbog kojeg je zatražila i predložila da se ukine sporni čl. 32. Zakona o policiji, jer je taj članak omogućavao rukovoditeljima policijskih uprava da donose odluke o premještajima policijskih službenika po svom nahođenju, bez mogućnosti da policijski službenici imaju pravo žalbe protiv takvog naloga i bez da se utvrdi točno o razdoblje koliko premještaj može trajati. BT je u ovom slučaju bila glavni istražitelj ispred PU Virovitičko-podravske. Odnos između BT i njega do podnošenja prve predstavke bio je služben, međutim nakon što je podnio prvu predstavku BT je došla kod njega na radno mjesto u PP Orahovica 9. ožujka 2016. i već pri prvom kontaktu mu je doslovno rekla "Kolega već je jedan nula za nas jer sam utvrdila da raspored radnog vremena tzv. šihterica nije bila dobro vođena", radilo se o jednom za njega neočekivanom odnosu prema njemu s obzirom da je do tada između njih bio potpuno službeni odnosno. Nakon tog razgovora ista mu je rekla da bi osobno trebao sve to napisati kako bi mogla dalje postupati po tome i da ono što bude napisao neposredno preda zapovjedniku PP Orahovica MT na ruke, što je on idućeg dana i učinio, jer je očekivao da će g. MT njegovo pisano izvješće dalje proslijediti, da to neće zloupotrijebiti. Međutim, nakon toga u PP Orahovica pojavile su se kopije njegovog izvješća i svi su bili upoznati s tim izvješćem, kako i na koji način i tko je izvršio kopiranje njegovog izvješća, odnosno te pritužbe, njemu nije poznato. MT je bio načelnik PP Orahovica od 2014. do pred kraj 2019. godine, a nakon njega na dužnost načelnika PP Orahovica došao je ET i što se tiče njegovog odnosa prema njemu kao policijskom službeniku nema nikakve diskriminacije i njegov odnosno prema njemu je korektan, odnosno suradnja između njih je korektna. Što se tiče JT isti je bio načelnik PU Virovitičko-podravske od 2013. pa do 14. rujna 2017. godine,, a na dužnost načelnika PU Virovitičko- podravske je imenovan PT, koji se prema njemu odnosi po sličnom obrascu kao i g. JT, i smatra da u tom odnosu se nije ništa posebno promijenilo. Njegov premještaj na rad u PP Virovitica faktički je trajao 10 mjeseci, odnosno od 3. siječnja 2017. do 23. listopada 2017. Naime, nakon što je na dužnost načelnika PU Virovitičko-podravske bio postavljen PT zatražio je razgovor kod njega gdje je bio primljen i tada ga je upitao kada će ga se vratiti nazad na posao u PP Orahovica, taj razgovor je održan 19. ili 20. listopada 2017., i tada mu je PT rekao „Dara vraćamo Vas na posao 26. ili 27. listopada 2017.“, da bi ga tog istog dana kada se vraćao nazad u [adresa] nazvao sindikalni povjerenik i saopćio mu kako su mu iz kadrovske službe javili da se vraća nazad na rad u PP Orahovica s danom 23. listopada 2017. i taj dan mu je bio zadnji radni dan u PP Virovitica, a vraćen je na isto radno mjesto šefa smjene u PP Orahovica na kojem je radio prije premještaja. U pisanoj izjavi koju je predao u spis kao dio njegovog iskaza, između ostalog naveo je da svjedok CT prešutio dosta toga, može potvrditi da je CT do 2015. godine obnašao dužnost kontakt policajca u PP Orahovica, da je u to vrijeme isti njemu bio na poslu podređeni, međutim, već u to vrijeme isti ga kao svog nadređenog nije poštivao, rekao bi da je njegova netrpeljivost prema njemu postojala i ranije, gotovo od 2008. ili 2010. godine, a ne od vremena kada je isti postavljen za pomoćnika načelnika PP Orahovica. Ti netrpeljivi odnosi između njih su bili u stvari jednostrani i to od strane CT prema njemu, a ne da bi on iskazivao netrpeljivost prema njemu jer ga je na neki način kao kolegu poštivao i pozdravljao kada bi se sreli, za razliku od njega koji i dan danas kada ga susretne okrene glavu i ne pozdravi. Nakon što je CT 2015. godine postavljen za pomoćnika načelnika PP Orahovica i kada se kroz raspored rada na poslu počeo služiti pritiscima prema njemu, tada je shvatio da je problem postao puno veći. Naime, nakon narečenih predstavki bio je izoliran, znali su mu govoriti kako se iz ovoga neće izvući, što mu je govorio i ĆT koji je cijelo vrijeme bio uz CT, koji je u stvari bio kreator svega toga što se dešavalo i što se govorilo protiv njega. Nadalje, pritisak se očitovao i u tome što je bio pokrenut spomenuti disciplinski postupak, podnesene su privatne tužbe protiv njega, bio je pozvan na razgovor kod tadašnjeg načelnika PP Orahovica MT, na sastanku održanom 21. prosinca 2016., gdje je bio nazočan načelnik PU Virovitičko-podravske, govorilo se o njemu kao o tumoru u policijskoj postaji. Iz svega toga zaključio je da ga se pokušalo uništiti i kao čovjeka i kao policijskog službenika. ĆT i CT tijekom kaznenog postupka govorili su i hvalili se kako će od troškova postupka koje će im morati platiti i naknade štete kupiti sebi vozila. Svemu tome treba dodati i odluku o njegovom premještaju na rad u Viroviticu i kada sa ove vremenske distance sve to analizira ne može se oteti dojmu da je krajnji cilj svega što se poduzimalo protiv njega bio da ga se makne iz sustava policije, odnosno da ga se iz tog sustava jednostavno otkloni.

11.2. U pisanoj izjavi tužitelj je u bitnom naveo da nikada nije disciplinski, prekršajno ili kazneno kažnjavan. Pritužbe je podnio kako bi ukazao na nepravilnosti u radu policije , odnosno na nepravilnosti u službi radnih kolega te nadređenih, da je nastupao u obrani prava vezanih za radno pravni status, poštivanje digniteta policijskog službenika usmjerenih sprečavanju ponižavanja samo zbog toga što je razotkrivao nepravilnosti u radu policijske postaje te nastojao spriječiti da informacije izlaze iz postaje. Napominje da izvidi po predstavkama nisu odrađeni sukladno kriminalističkim taktikama, tehnikama i metodama, a isto tako u rad nije bila uključena kriminalistička policija, a što je bilo nužno u ovom slučaju. CT, kao njegov nadređeni i stvarni šef u postaji, je poduzimao niz radnji čiji cilj nije bio samo usmjeren da zaštiti svoj ugled, već da druge uvjeri u njegove negativne osobine, čime je njegove podneske i pritužbe pokazivao na uvid drugim policijskim službenicima, ismijavao ih i pred nekolicinom policajaca unutar postaje i dijelio. Ne može opisati kako se osjećao u trenutku kada je njegove predstavke koje su poslane direktno načelniku PU netko odmah dobio i s njima se ismijavao i upoznavao kolege u postaji. Smatrao je da iste šalje da se riješe određene nepravilnosti unutar postaje, a dobio je ismijavanje, kazneni te disciplinski postupak i premještaj. Nakon provedenog izvida po predstavkama svjedoci CT i ĆT su protiv njega podnijeli privatnu tužbu zbog kaznenog djela klevete , o čemu je "brujala" cijela postaja, ali i uprava. Nakon donošenja nepravomoćne presude, kao jedan od bitnih trenutaka je bio kada je načelnik postaje MT protiv njega pokrenuo neviđeni psihički progon u cilju da ga psihički slomi, ponizi, omalovaži i diskriminira. Tako ga je **.**.2016. MT, kao tadašnji načelnik PP Orahovica, pozvao kod sebe u ured i vršio pritisak u smislu, citira: "kao je sve to otišlo predaleko, da on nije zlopamtilo i da mu se ne prijeti, ali koga je on odlučio srediti da je on u tome uspio pa makar i po cijenu vlastitog života!", tražeći da se ispriča CT i ĆT. Nadalje, 21. prosinca 2016. u PP Orahovica DT, tadašnji načelnik PU Virovitičko-podravske održao je radni sastanak na kojem je bilo prisutno oko 30-ak djelatnika i gdje je isti prilikom kritičkog osvrta na teško narušene međuljudske odnose između ostalog isključivo u svom izlaganju isticao i kao nekorektne primjere pisanja njegovih predstavki govorio, citira; "da je to otišlo predaleko, da se stariji kolega ne želi ispričati mlađim kolegama za koje je pisao neistine i riječima isticao da se svaki tumor bio on dobroćudan ili zloćudan treba odmah odstraniti!". U tom trenutku njegov pogled, kao i drugih kolega je bio usmjeren isključivo prema njemu što je kod njega stvorilo osjećaj uznemirenosti, nelagode, srama te povrede njegovog dostojanstva, časti, osobnosti, tim više jer su mu 23. listopada 2015. u Općoj bolnici Našice uklonjena dva dobroćudna tumora, a što je isti dobro znao. Ne može opisati kako se osjećao u tom trenutku kada ga ovako nazivaju, to podržavaju načelnici uprave i postaje te zamjenik koji ga osobno tuži. To što je rečeno je i ostvareno jer nalog za obavljanje poslova u drugoj ustrojstvenoj jedinici datiran s 19. prosinca 2016., odnosno dva dana prije sastanka. Dana 23. prosinca 2016. ponovno ga je u svoj ured pozvao MT, i odmah mu sa vrata, bez da ga je pozdravio ili bilo što drugo, rekao citira: "evo ti nalog, ja bih te još više kaznio da se mene pita!", koje riječi je čuo i tadašnji pomoćnik načelnika ČT. Tom prilikom odmah je usmeno izrazio nezadovoljstvo na navedeni nalog jer ga nitko nije ništa pitao niti ga prethodno pozvao i pripremio ga na to, a samim time što je nalog nezakonit i korišten samo kao svrha kažnjavanja neistomišljenika kojeg su se odlučili riješiti. Takvo ponašanje MT je kod njega izazvalo povredu dostojanstva, časti i ugleda, profesionalno degradiranje i dodatno ga uznemirilo. Nadalje, **.**.2016. MT pozvao ga je u ured i priopćio mu da će mu uzeti izjavu na zapisnik zbog teže povrede službene dužnosti isključivo zbog navoda iz njegovih podnesaka, što je kod njega stvorilo osjećaj uznemirenosti, straha za gubitak posla i povredu dostojanstva. Dana 12. siječnja 2017. ponovno ga se poziva u PU Virovitičko- podravsku, gdje mu BT priopćava da će mu uzeti izjavu na zapisnik zbog teže povrede službene dužnosti, na što joj je on rekao da mu je već uzeta izjava, da bi mu odgovorila da ona to ne zna, nakon čega je odmah (obzirom da se već od ranije nalazio u teškom psihičkom stanju) mislio da će se srušiti, izašao je iz ureda ne potpisavši ništa. Kako se loše osjećao kolege koje su ga dovezle u zgradu uprave ponudile su da ga odvezu na hitni bolnički prijem bolnice u Virovitici. Sve gore navedeno govori mu da se plan njegovog udaljenja iz policije izvršava, samo se čeka kada će konačno biti presuđen i udaljen. CT prešutio je mnoge stvari poput toga da dok je bio kontakt policajac nije ga poštivao kao svog prvog nadređenog, nazivajući ga svakakvim imenima, a nikada po njegovoj funkciji ili radnom mjestu, a otkako mu je isti postao nadređeni i poslije podnošenja predstavki situacija je postala još gora, tako što mu najčešće ne bi odgovarao na telefonske pozive unutar postaje kada ga je trebao za nešto izvijestiti, a kada bi se i javio tada bi šutio i samo bi naprasno spustio slušalicu. Pored njega bi prolazio u postaji tako da se izmiče uz pravljenje grimasa na licu te bi ga pritom i gledao s gađenjem, a puno puta bi mu i fićukao iza leđa. Nastavio mu je putem izrade rasporeda rada (u dane 17., 18. i 19. srpnja 2016. godine) umanjivati plaću, za što nije bilo opravdanog razloga i da mu svako jutro dolazi u sedam sati, ili sedam sati i jednu minutu kada mu je praktički radno vrijeme završilo te mu je podnosio prijavak, a on bi ga i dalje gledano smrknuto i s gađenjem. Koliku je imao želju da ga uništi kao čovjeka, a i kao profesionalca, govori i činjenica da je nepravomoćnu presudu dao na uvid tadašnjem načelniku MT, a potom ju je i poslao u PU Virovitičko-podravsku tadašnjem načelniku DT. Takva nepravomoćna presuda je bila prilog zahtjevu za disciplinski postupak protiv njega. Naloga za obavljanje poslova u drugoj ustrojstvenoj jedinici je nezakonit jer Zakonom o policiji nije naznačeno trajanje naloga. Temelje tog naloga je smijenjen sa rukovodećeg radnog mjesta, što je kod njega stvorilo povredu dostojanstva, ugleda i časti i imalo je za cilj njegovo uklanjanje „kao tumora“. Slijedom navedenog tuženik kao njegov poslodavac umjesto da zaštiti svog službenika koji je prijavio nezakonitosti, isti mu je povrijedio pravo na osobnost, dostojanstvo, ugled i čast do kojeg je došlo nezakonitim postupanjem više osoba koje su mu bile nadređene i podređene, službenika u ime tuženika i koje je rezultiralo ponižavanjem i diskriminiranjem u okviru radne zajednice i izvan iste. Izostalo je uzajamno poštivanje, povjerenje, suradnja i pristojnost, a posebno je došlo do poniženja dok su trajali svi navedeni sudski, disciplinski i upravni postupci. Svi postupci protiv njega su okončani pozitivno za njega, obranio se od svih neosnovanih optužbi, prijava, zahtjeva, premještaja, te je istina izašla na vidjelo. Ovaj postupak je pokrenuo upravo što želi da neovisni sud sagleda sve postupke koji su vođeni protiv njega, sve što su mu "pakirali", te donese svojevrsni pravorijek je li trpio ponižavanje i diskriminiranje u okviru svoje radne zajednice i da li on ima pravo na naknadu štete zbog toga što je prošao sve godine od 2016. do danas. Završno može reći da je ovaj postupak poruka svim kolegama koji časno i pošteno rade svoj posao u policiji da istina mora pobijediti te da ih unutar sustava moraju zaštititi, a ne nagaziti kada prijave nešto što im je dužnost i pravo, a u njegovom slučaju je samo gažen, bez zaštite poslodavca. Stoga traži jedini oblik zaštite koji mu se možete dosuditi, a što zakon predviđa kao oblik naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti.

12. Sud prihvaća osnovanim navode koje je tužitelj iznio u iskazu i navedenoj pisanoj izjavi, jer su uvjerljivi, logični, detaljni i sukladni utvrđenjima koja proizlaze iz pisanih dokaza te su u bitnom dijelu potvrđeni iskazima svjedoka ŠT, KT, OT, HT i ST, koje sud prihvaća jer ih ocjenjuje objektivnim, uvjerljivim, međusobno u bitnim dijelovima sukladnim, utemeljenim na vlastitim neposrednim saznanjima navedenih svjedoka te nisu u suprotnosti sa utvrđenima koja proizlaze iz pisanih dokaza.

12.1. Naime, svjedok ŠT iskazao je da mu je poznato da je tužitelj Policijskoj upravi Virovitičko-podravskoj uputio dopis ili predstavku, za koju je saznao u 3. mjesecu 2016. kada je došao na posao i tom prilikom mu je prišao pomoćnik zapovjednika PP Orahovica CT, te mu pokazao papir sa četiri lista ispisanog teksta te mu priopćio „pogledaj šta je LT napisao protiv naših nekih djelatnika policijske postaje“. Čuo je da je CT navedenu predstavku po cijeloj policijskoj postaji pokazivao te su svi djelatnici postaje bili upoznati sa sadržajem te predstavke. Nakon toga tužitelj je faktički bio stavljen na "stup srama", pojedini djelatnici postaje, pogotovo rukovoditelji, su mu okretali leđa, neki od djelatnika postaje su pričali da je opasno stajati pored tužitelja, a kamoli pričati s njim, i bio je jednostavno odbačen u radnoj sredini. Od većine policajaca PP Orahovica nakon navedene predstavke tužitelj je bio diskriminiran, jednostavno većina nije željela s njim komunicirati i okretali su glavu od njega. Njegov odnosi s CT su bili dobri do trenutka kada je svjedočio na sudu u predmetu u kojem su CT i ĆT protiv tužitelja podnijeli tužbu. Naime, nakon njegovog svjedočenja u tom predmetu CT mu je smjestio jedan disciplinski postupak jer da je navodno spavao u službenom vozilu, nažalost to je disciplinski sud povjerovao tako da je bio disciplinski kažnjen oduzimanjem 10 % od mjesečne plaće. Nakon okončanja disciplinskog postupka CT mu se obratio rekavši "da si držao jezik za zubima sada ne bi ostao bez tih 10 %". Nakon toga od strane CT bio je diskriminiran, odnosno vršen je mobing nad njim, primjerice kada bi išao hodnikom isti bi za njim fićukao, vraćao bi mu na ispravak ili doradu predmete za svaku sitniju grešku. U svezi takvog ponašanja CT obraćao se načelniku PP MT, no isti je rekao da ne može tu ništa. Nakon navedene predstavke, i nakon što je okončan postupak gdje je svjedočio u predmetu koji je vođen protiv tužitelja, s CT komunicirao je samo službeno. Točno je da je saslušavan u disciplinskom postupku koji je vođen protiv tužitelja, sada se ne može točno sjetiti zbog čega je taj disciplinski postupak vođen, niti se može sjetiti što je sve rekao, no ono što se sjeća je da je u tom postupku između ostalog svjedočio o tome da li su nakon predstavke tužitelja međuljudski odnosi u PP bili narušeni, da li je tužitelj svojim postupcima svoje kolege izvrgnuo sramoti i da li je iznio neistinite optužbe za njih. Nakon disciplinskog postupka u PP Orahovica održan je sastanak polovicom mjeseca prosinca 2016. godine, na kojem je bio nazočan načelnik Policijske uprave DT, koji se okupljenim djelatnicima, među kojima je bio nazočan i tužitelj, obratio govorom u kojem je spomenuo da u policijskoj postaji postoji jedan stariji kolega koji se nije htio ispričati mlađim kolegama, pri tome nije imenom prozvao tužitelja, ali je gledao u njega i svi su znali o kome je riječ, rekavši da postoji zloćudni i dobroćudni tumor, da dobroćudni može preći u zloćudni i da zloćudni tumor treba odstraniti, pri čemu je cijelo vrijeme gledao upravo tužitelja i svi su znali na koga se te riječi odnose. Nakon tog sastanka tužitelj je bio još više odbačen od strane djelatnika policijske postaje, s njim su na poslu komunicirali samo onoliko koliko moraju, zaposlenici su jednostavno okretali glavu od njega i nisu željeli s njim komunicirati. Tužitelj je bio diskriminiran i na način da je u mjesecu siječnju 2017. bio prebačen na rad u Viroviticu, taj premještaj je uslijedio nekoliko dana nakon što je održan navedeni sastanak. U postaji su djelatnici komentirali kako je tužitelj premješten u Viroviticu jer da je unio nemir u PP Orahovica i zbog narušenih međuljudskih odnosima.

12.2. Svjedokinja RT iskazala je da joj je poznato da je tužitelj upućivao predstavke PU Virovitičko-podravskoj, o kojima je čula pogovorom u PP Orahovica, no nema detaljnijih saznanja o tim predstavkama i što je u njima pisalo. U vezi tih predstavki bila je pozvana na razgovor od strane PU Virovitičko-podravske, jer se u dijelu tih predstavki spominjalo i njezino ime u kontekstu odnosa rukovoditelja na poslu prema njoj, koji su prema navodima predstavke bili omalovažavajući. U tom kontekstu bili su spominjani CT, tadašnji punomoćnik zapovjednika PP Orahovica, i g. DT, tadašnji načelnik Policijske uprave, a u jednom dijelu bio je spomenut i tadašnji zapovjednik PP Orahovica g. MT. U navedenom razgovoru potvrdila je istinitost navoda koje je tužitelj u toj predstavci za nju naveo. Koliko je njoj poznato CT je za svoje ponašanje prema njoj bio usmeno upozoren. Tužitelj je zbog navedenih predstavki bio najviše kažnjen, imao je najviše posljedica, naime, nakon tih predstavki bio je premješten na rad u Viroviticu, bio je omalovažavan na način da su mu se podsmjehivali i podcjenjivali rukovoditelji policijske postaje i ostali djelatnici koji su podržavali rukovoditelje, pri čemu su mu govorili da je kriv za narušene međuljudske odnose. U predstavkama tužitelj je ukazao na niz nepravilnosti koje su se događale u PP Orahovica i trajale godinama, a odnosile su se na djelatnike policijske postaje. Osobno je upućivala e-mail predstavke u Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagreb, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za prava osoba s invaliditetom, međutim, od tih ustanova nije dobila nikakvu povratnu informaciju, odnosno očitovanje. U svezi ponašanja rukovoditelja prema njoj obraćala se i tužitelju govoreći mu kako se prema njoj ponašaju, primjerice CT joj je govorio da njezino radno mjesto treba ukinuti, da postaja može bez njezinog radnog mjesta, da samo smeta, da bi ju on i g. DT premjestili iz MUP-a. Što se tiče međuljudskih odnosa unutar PP Orahovica isti nikada nisu bili idealni, međutim, nakon narečenih predstavki tužitelja međuljudski odnosi su se pogoršali, kako odnosi između samih djelatnika u policijskoj postaji, tako i odnosa rukovoditelja postaje prema onim djelatnicima koji su htjeli ostvariti neku pravdu. Od drugih je čula da su CT i g. DT djelatnike javno izrugivali, na način da su pričali kako se treba micati od njih, gotovo da su oni zarazni, no ona osobno nije čula da bi to govorili. Nakon narečenih predstavki tužitelja komunikacije gotovo da i nije bilo, naime, dokumenti koji su se trebali djelatnicima uručiti su se jednostavno bez riječi djelatnicima stavljali i bacali na stol, bez ikakvog objašnjenja, između samih policajaca došlo je do narušenih odnosa i izbjegavanja međusobnih kontakata, stvorile su se nekakve grupe i druženja samo sa određenim osobama i jednostavno kontakata gotovo da u širem smislu nije bilo.

12.3. Svjedokinja OT iskazala je da joj je poznato da je tužitelj upućivao predstavke Policijskoj upravi, vezano za određene nepravilnosti u radu PP Orahovica, u kojima je ukazivao na određene nedostatke u ponašanju pojedinih policijskih službenika ili na njihovo neprofesionalno ponašanje na radnom mjestu. Nakon tih predstavki odnosi pojedinih djelatnika prema tužitelju su se promijenili, primjerice policijski službenici koji su bili spominjani u tim predstavkama su se skupili u svoje zasebno društvo i izolirali tužitelja, nisu ga pozdravljali kada bi ga sreli, a kada bi tužitelj ušao u prostoriju oni bi zašutjeli i jednostavno ne bi bilo nikakve daljnje komunikacije. Poznato joj je da je protiv tužitelja bio vođen disciplinski postupak te jedan postupak u Općinskom sudu u Virovitici, da bi krajem 2016. godine tužitelj bio premješten na rad u Postaju prometne policije u Virovitici. Međuljudski odnosi u PP Orahovica prije nego što je tužitelj uputio narečene predstavke bili su godinama narušeni, još od 2001. godine kada je došlo do reorganizacije posla u PP Orahovica i kada ti odnosi više nisu bili dobri, počeli su se ljudi grupirati, tako da da međuljudski odnosi nisu bili narušeni zbog narečenih predstavki tužitelja. Tužitelja na poslu pojedini policijski djelatnici nisu htjeli pozdraviti, iako je tužitelj njih pozdravljao kada bi ušao u prostoriju u kojoj su se nalazili. O predstavkama tužitelja ima saznanja jer joj je rekao da je podnio te predstavke, pri čemu joj nije pokazao njihov sadržaj, već je u dvije ili tri rečenice rekao i opisao što je u tim predstavkama napisao, a iz onog što je rekao zaključila je da se u tim predstavkama tužitelj obraćao u odnosu na one policijske službenike za koje je smatrao da nepravilno ili neprofesionalno obavljaju svoj posao.

12.4. Svjedokinja HT, supruga tužitelja, iskazala je da je tužitelj uputio dvije predstavke načelniku Policijske uprave Virovitičko-podravsske vezano za rad i funkcioniranje PP Orahovica. Predstavke je podnosio zbog određenih razno raznih problema i nepravilnosti koje su se javljali u PP Orahovica kroz jedno duže vremensko razdoblje. Nakon narečenih predstavki protiv tužitelja bila su pokrenuta dva postupka, jedan je bio kazneni postupak povodom privatnih tužbi CT, tadašnjeg pomoćnika načelnika PP Orahovica, te ĆT, policijskog službenika PP Orahovica, a drugi je bio disciplinski postupak koji je vođen u Osijeku. Nakon tih predstavki, negdje krajem 2016. godine, temeljem naloga načelnika Policijske uprave tužitelj je premješten na rad u Postaju prometne policije u Virovitici. Odnosi nadređenih i drugih kolega policijskih službenika prema tužitelju nakon ovih predstavki bili su takvi da su u velikoj većini policijski službenici izbjegavali tužitelja. Bio je izoliran i od strane rukovoditelja policijske postaje, naime, osobno je vidjela kada bi tadašnji zamjenik zapovjednika PP Orahovica CT dolazio u prostor dežurane, gdje je bio njezin suprug, da bi samo ušao kako bi ostavio nekakav spis ili neke dokumente, zadržavajući se svega 2 do 3 sekunde, bez ikakvog razgovora, dok u slučaju kada bi u dežurani bili drugi policijski službenici, tada bi s njima ostao u normalnom dužem razgovoru. Drugi policijskih službenika su tužitelja također izbjegavali kada bi ga sreli, izolirali ga i s tužiteljem nije bilo nikakvih razgovora. Tužitelj je bio član Komisije za nabavku i posjedovanje oružja, da bi nakon narečenih predstavki jednostavno bio maknut sa dužnosti člana te Komisije, a na njegovo mjesto je došao CT. Tužitelj je je bio i član Komisije za prvu psihološku pomoć djelatnika PP Orahovica i nakon narečenih predstavki tužitelj je zatražio da ga se makne sa te dužnosti jer je i tamo bio izoliran od članova Komisije. Krajem prosinca 2016. godine u PP Orahovica bio je održan sastanak s djelatnicima postaje, na kojem su bili nazočni tadašnji načelnik Policijske uprave DT, IT, voditeljica Odjela kriminalističke policije Policijske uprave, načelnik PP Orahovica MT, njegov zamjenik CT i OT, pomoćnik Odjela za krim. policiju u PP Orahovica. Na tom sastanku g. DT se kritički obratio djelatnicima PP Orahovica, govoreći o tome kako su rezultati postaje loši i da je do toga došlo uslijed predstavki koje je uputio tužitelj, da se stariji kolega ne želi ispričati mlađem kolegi, pri tome gledajući prema tužitelju, te kako se i dobroćudni i zloćudni tumor moraju odstraniti, da i 3 do 4 dana nakon sastanka izdan nalog za premještajem tužitelja na rad u Virovitica. Što se tiče tužitelja i načina na koji je podnosio sve ono što se događalo od vremena kada je podnio narečene predstavke, u početku je tužitelj smatrao da je učinio nešto dobro i ispravno, međutim, nakon kada je bila podnesena protiv njega privatna tužba te vođen kazneni postupak, a zatim pokrenut i disciplinski postupka te kada je premješten na rad u Viroviticu, tužitelj je sve to teško psihički podnio, a i ona je to teško psihički podnosila. Prije narečenih predstavki na rad tužitelja nije bilo nikakvih pritužbi, bilo je uvijek naglašavano kako je jedan od najboljih šefova smjene u PP Orahovica.

12.5. Svjedok ST iskazao je da mu je poznato da se tužitelj predstavkama obraćao načelniku PU Virovitičko-podravske, naime, sjeća se da je to bilo u mjesecu ožujku 2016. godine kada je došao na posao u dnevnu smjenu i kada mu je prišao zamjenik načelnika postaje CT te mu rekao kako je tužitelj napisao nekakve predstavke protiv policajaca, u kojima je spominjao i njega. Idući dan ili taj isti dan, kada je sreo tužitelja istog je verbalno napao pitajući ga što je to pisao za njega, na što je bio iznenađen pitajući kako on to zna, na što mu je rekao da se radi o predstavkama koje se daju djelatnicima postaje po hodnicima. Nakon ovih predstavki što se tiče odnosa policijskih službenika na čije ponašanje je tužitelj u predstavkama ukazao, odnosi su bili takvi da je to bilo jedno kaotično stanje, postavili su se prema tužitelju kao da on ima nekakav tumor i da ga treba izolirati i da nitko nije siguran ako stane u njegovoj blizini, u svakom slučaju ništa lijepo se nije događalo. Poznato mu je da je protiv tužitelja nakon tih predstavki vođen disciplinski ili kazneni postupak. Navedene predstavke bile su dostupne i drugim osobama izvan sustava policije, naime, određeni policijski službenici kada bi malo popili u govorili bi o tim predstavkama, primjerice policijski službenik ĆT je govorio da će on tužiti tužitelja za klevetu. Poznato mu je jedan slučaj u kojem je bilo postupanje prema određenoj civilnoj osobi prema tužitelju van službe, vezano upravo za spomenute predstavke tužitelja. Naime, kao policijski službenik bio je upućen na postupanje povodom dojave da je ZT iz [adresa], koji je inače susjed tužitelja, pokušao automobilom pregaziti tužitelja ili ga je nešto vrijeđao, ne može se zbog proteka vremena točno sjetiti, te da je majka spomenutog ZT vrijeđala tužitelja i njegovu suprugu upućivanjem ružnih riječi. Bio je nazočan sastanku koji je održan u prosincu 2016. godine u PP Orahovica, na kojem je bio nazočan tadašnji načelnik PU Virovitičko-podravske g. DT, koji se tom prilikom govorio tužitelju i RT da će ih premjestiti u drugo ministarstvo jer mu nisu odgovarali i nisu bili istomišljenici, a isto tako spominjao je da ako nešto ne valja da ga treba odstraniti, pri tome govoreći kako tumor treba odstraniti iz PP Orahovica, što se odnosilo na tužitelja. Što se tiče odnosa tadašnjeg zamjenika načelnika PP Orahovica CT i pretpostavljenih prema tužitelju, a nakon što je tužitelj podnio narečene predstavke, naveo je da su ti odnosi bili takvi da je komunikacija bila nula, da su isti s tužiteljem komunicirali samo u onoj mjeri koliko se moralo zbog posla i jednostavno su ga izbjegavali na poslu. CT je znao komentirati kako tužitelj zbog ovih predstavki koje je uputio glumi šerifa. Isti se šikanozno odnosio prema njemu i njegovoj supruzi, koja je također zaposlena u PP Orahovica, primjerice često im je na poslu slao nadzor. U svakom slučaju to je činio jer je znao da su on i supruga u dobrim odnosima s tužiteljem, a tako je činio i prema drugih djelatnicima koji su ostali uz tužitelja, odnosno u dobrim odnosima s tužiteljem. Na pitanje kako su navedene predstavke tužitelja izašle van policijskog sustava i odakle mu je poznato da je policijski službenik ĆT govorio kako će tužiti tužitelja za klevetu, naveo je da mu je to poznato iz pogovora građana [adresa], koji su to znali govoriti.

13. Sud nije posebno cijenio presliku urudžbenog upisnika PP Orahovica za 6. prosinca 2016. (list 230-265) i presliku urudžbenog zapisnika PU Virovitičko-podravske (list 270-359), budući da podaci sadržani u istima nisu od relevantnog značaja za utvrđenje odlučnih činjenica.

14. S obzirom na sve navedeno, cijeneći da tuženik nije dokazao da nije došlo do povrede tužiteljevih radnih prava i njegove diskriminacije na radnom mjestu, naprotiv, iz navedenih pisanih dokaza te iskaza tužitelja i svjedoka ŠT, KT, OT, HT i ST, proizlazi osnovanost činjeničnih navoda tužbe da je došlo do povrede tužiteljevih radnih prava i da je tužitelj bio diskriminiran na radnom mjestu, uslijed čega je posljedično došlo do povrede prava osobnosti tužitelja zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva.

14.1. Slijedom toga, sud smatra da tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete. Naime, odredbom čl. 111. st. 1. ZR određeno je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, što se odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa (st. 2. čl. 111. ZR). Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO određeno je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

14.2. Činjenica da je tužitelj bio izložen povredi radnih prava i dostojanstva na radnom mjestu u jednom dužem razdoblju, odnosno od 2016. godine nakon podnošenja navedenih predstavki, pa do 2018. godine, kada je rješenjem Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a RH, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, Klasa: UP/I-114-04/17-02/44, Ur. broj: 511-01-158-18-44 od 10. srpnja 2018. (list 71-87), pravomoćno utvrđeno da tužitelj nije odgovoran zbog disciplinskog djela teže povrede službene dužnosti iz čl. 96. st. 1. toč. 7. Zakona o policiji, utvrdivši da je u navedenom razdoblju tužitelj trpio intenzivne duševne boli zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, o čemu je tužitelj detaljnije očitovao u svom iskazu i pisanoj izjavi, sud smatra da težina i trajanje povreda opravdava dosudu tužitelju pravične novčane naknade u iznosu od 6.636,14 EUR, slijedom čega je tužbeni zahtjev sud djelomično usvojio, do iznosa od 6.636,14 EUR, dok je s iznosom iznad toga, u visini od 1.300,23 EUR, tužbeni zahtjev sud kao neosnovan odbio. Naime, u danom iskazu tužitelj je istaknuo da je u razdoblju nakon pokretanje disciplinskog postupka pa do njegovog premještaja na rad u Viroviticu njegovo psihičko stanje bilo teško, depresivno, totalno je zbog svega toga psihički potonuo, većina kolega koji su bili interesno vezani za CT su se distancirala od njega i on se osjećao u potpunosti izopćen, što su potvrdili u svojim iskazi svjedoci ŠT, KT, OT, HT i LF. Nadalje, tužitelj je opisao radni sastanak na kojem je bilo prisutno oko 30- ak djelatnika i gdje se načelnik PU Virovitičko-podravske kritički osvrnuo na teško narušene međuljudske odnose te između ostalog isključivo u svom izlaganju isticao i kao nekorektne primjere pisanja tužiteljevih predstavki, navodeći da je to otišlo predaleko, da se stariji kolega ne želi ispričati mlađim kolegama za koje je pisao neistine i istaknuo da se svaki tumor bio on dobroćudan ili zloćudan treba odmah odstraniti. U tom trenutku njegov pogled i pogledi drugih kolega bili su usmjereni isključivo prema njemu, što je kod njega stvorilo osjećaj uznemirenosti, nelagode, srama te povrede njegovog dostojanstva i časti. Iskazujući o svom psihičkom stanju u kojem se u to vrijeme nalazio, tužitelj je opisao događaj kada ga je tadašnji načelnik PP Orahovica MT pozvao u ured i priopćio mu da će mu uzeti izjavu na zapisnik zbog teže povrede službene dužnosti isključivo zbog navoda iz njegovih podnesaka, što je kod njega stvorilo osjećaj uznemirenosti, straha za gubitak posla i povredu dostojanstva, te događaja od 12. siječnja 2017., kada ga se ponovno poziva u PU Virovitičko-podravsku, gdje mu se priopćava da će od njega uzeti izjavu na zapisnik zbog teže povrede službene dužnosti, na što joj je rekao da mu je već uzeta izjava, nakon čega je, s obzirom da se već od ranije nalazio u teškom psihičkom stanju, mislio da će se srušiti.

15. Potrebno je istaknuti da je odredbom čl 1. st. 1. ZSD definirano da je diskriminacija stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, dok se prema st. 3. istog članka ZSD, diskriminacijom smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju.

15.1. Činjenica da u konkretnom slučaju nije utvrđeno da je do povrede radnih prava tužitelja i povrede dostojanstva došlo po nekoj od navedenih zakonskih osnova, ne znači da tužitelj nema pravo na naknadu neimovinske štete. Naime, zakonodavac je u citiranoj zakonskoj odredbi koristio zatvorenu listu nabrajanja nepoželjnih ponašanja, što ne znači da ona ponašanja koja se ne temelje na nekom od navedenih osnova ne mogu biti pravno sankcionirana. Naime, kada je riječ o zaštiti radnika na radu i zaštiti dostojanstva radnika, sud smatra da se ta prava trebaju tumačiti puno šire, neovisno o tome da li je do povrede došlo po nekoj od navedenih zakonskih osnova. U suprotnom, u slučajevima u kojima radnik ne bi mogao dokazati postojanje neke od zabranjenih diskriminacijskih osnova utvrđenih zakonom, to bi značilo da je diskriminacija radnika na radnom mjestu pravno dopuštena. Da bi došlo do diskriminacije radnika na radnom mjestu, nije nužno da ista mora biti prouzročena jednom od osnova predviđenih zakonom, naime, ona može biti i posljedica ponašanja kojima se sustavno i kroz duže vrijeme zlostavlja i ponižava radnik na radnom mjestu, s ciljem povrede njegovog ugleda, časti i dostojanstva, u kojem slučaju radnik može ostvariti sudsku zaštitu temeljem ZOO, po pravilima o odgovornosti za štetu.

15.2. Osnova za primjenu citiranih odredbi ZR i ZOO proizlazi iz odredbe čl. 35. Ustav Republike Hrvatske (NN-56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), kojom se svakome jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

16. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 129/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP), odnosno razmjerno uspjehu stranaka u parnici.

16.1. Tužitelju su priznati troškovi postupka u iznosu od ukupno 2.500,00 EUR, i to 200,00 EUR na ime nagrade punomoćnika za sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN-138/23, dalje Tarifa), 1.400,00 EUR za zastupanje na ročištima od 16. lipnja, 8. rujna, 20. listopada i 8. prosinca 2021., 19. siječnja i 23. veljače 2022. te 4. ožujka 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), 400,00 EUR za sastav obrazloženih podnesaka od 3. kolovoza i 5. studenog 2021. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) te 500,00 EUR na ime PDV-a od 25 % (Tbr. 46. Tarife).

16.2. Tužitelj je u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio sa 100 %, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 83 % od konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, što daje uspjeh tužitelja od 91,50 % (183 : 2 = 91,50).

16.3. Tuženik je u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 17 %, dok u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva tuženik nije uspio, što daje ukupan uspjeh tuženika od 8,50 % (17 : 2 = 8,5).

16.4. Kada se primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP od ukupnog uspjeha tužitelja oduzme ukupni uspjeh tuženika, proizlazi da je tužitelj u postupku uspio sa ukupno 83 % (91,50 – 8,50) od konačnog tužbenog zahtjeva.

16.5. Slijedom navedenog, sud je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP obvezao tuženika da tužitelju, s obzirom na uspjeh stranaka u parnici, naknadi razmjerni dio troškova postupka u iznosu od 2.075,00 EUR, dok je zahtjev tužitelja za naknadom preostalog troška, u iznosu od 425,00 EUR, sud kao neosnovan odbio.

16.6. Na dosuđeni iznos tuženik je dužan tužitelju platiti zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude 13. travnja 2026. pa do isplate, po stopi čija visina je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

U Slatini, 13. travnja 2026.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Vedran Pajić, odvjetnik iz Osijeka - punomoćnik tužitelja.

2. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel - z.z. tuženika.