REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Turinina 3
Poslovni broj: K-205/2022-71
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu Zvjezdani Murat Milas uz sudjelovanje zapisničara Andree Sesvečan u kaznenom predmetu protiv okrivljenika DG zbog kaznenog djela iz članka 222. stavak 3. Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 - dalje u tekstu KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO) u Splitu od broj KO-DO-256/2022 od 15. ožujka 2022., preuzetoj po ODO u Novom Zagrebu pod brojem KO-DO-411/2022 sa izmjenom od 8. travnja 2026. nakon provedene javne rasprave zaključene 8. travnja 2026. u prisustvu zamjenice ODO u Novom Zagrebu UG, okrivljenika DG i branitelja okrivljenika odvjetnika Valentina Jakovca, 13. travnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Stavlja se izvan snage presuda ovog suda poslovni broj: 57 K-205/2022-3 od 5. svibnja 2022. kojom je izdan kazneni nalog.
II. Okrivljeni DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin PG i CG djevojački D, rođen **.**.1981. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], pismen sa završenom VSS, dipl. ekonomist, zaposlen u TD Alupack, s mjesečnom plaćom od 4.200,00 kn, bez drugih prihoda, bez imovine, neoženjen, otac jednog malodobnog djeteta u dobi o 8 godina, vojsku nije služio, neosuđivan,
k r i v j e
što je
u periodu od 1. veljače 2018. do 5. lipnja 2018. u [adresa], u proizvodnoj hali TD Anamil d.o.o. Zagreb, kao odgovorna osoba tog trgovačkog društva, postupio protivno odredbama članka 10. stavak 1. točka 2., članka 18. stavak 1., članka 41. stavak 3. i 4., članka 27. stavak 1., članka 28. stavak 1. te članka 44. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), članka 11. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, članka 4. stavak 2. i članka 5. Pravilnika o izradi procjene rizika, članka 4. točke 1. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, točke 2.8 priloga 1 istog pravilnika, time što nije osigurao da stroj za laminiranje papira Carraro Carint, godina 1982., matricola No 316, u uporabi u svakom trenutku bude ispravan i siguran za rad i da se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i tehničkim propisima, tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike, njihovu sigurnost i zdravlje, nije osigurao da na stroju prije uporabe budu postavljene zaštite za sprječavanje pristupa rotirajućim zupčastim dijelovima, i da svakodnevno prije korištenja stroja bude obavljen vizualni pregled primjene sigurnosno-zdravstvenih zahtjeva, niti je takav neispravan stroj isključio iz uporabe, te nije proveo procjenu rizika u odnosu na to sredstvo rada, svjestan da time može doći do ugrožavanja sigurnosti radnika, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, pa je zbog navedenih propusta 5. lipnja 2018. oko 21,30 sati radnica ZG obavljajući poslove rukovanja strojem za laminiranje, za koje poslove nije bila osposobljena za rad na siguran način, rukom ušla u radni dio stroja te je došlo do zahvata malog prsta njene desne ruke u zupčanik predmetnog stroja na kojem nije bilo zaštitne naprave koja sprječava pristup, pri čemu je ZG zadobila zgnječenje malog prsa desne šake s otrgnućem zadnjeg članka i prijelomom srednjeg članka navedenog prsta, što je ozljeda teške naravi,
III. d a k l e , iz nehaja nije postupio po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe,
čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - djelo opisano u članku 222. stavak 3. u svezi s člankom 215. stavak 2. i 3. KZ/11 a kažnjivo po članku 222. stavak 3. KZ/11.
IV. Temeljem članka 222. stavak 3. KZ/11 okrivljeni DG se osuđuje na
KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 6 (šest) MJESECI.
V. Temeljem članka 56. KZ/11 okrivljenom DG se izriče
UVJETNA OSUDA
kojom se istodobno određuje da se kazna zatvora na koju je okrivljeni DG osuđuje neće biti izvršena koliko okrivljeni u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
VI. Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine br.: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljeni DG je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka te se nalaže okrivljeniku DG da u roku od 15 dana naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08, u ukupnom iznosu od 2.200,00 eura od čega se iznos 1.801,50 kuna odnosi na troškove vještačenja po stalnom sudskom vještaku za zaštitu na radu dipl. ing Perici Frkoviću, iznos od 265,44 eura na troškove sudsko-medicinsko vještačenja ozljeda žrtve po stalnom sudskom vještaku Antonio Alujević d.o.o., iznos od dok se iznos od 133,06 eura odnosi na paušalnu svotu sudu.
Temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljeni DG oslobađa se obveze da naknadi i preostale troškove ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 u ukupnom iznosu od 1.284,22 eura koji se odnose na koji se odnose na vještačenje po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara dipl. ing EG.
Obrazloženje
1. ODO u Splitu tereti okrivljenika DG da je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - djelo opisano u članku 222. stavak 3. u svezi s člankom 215. stavak 2. i 3. KZ/11 a kažnjivo po članku 222. stavak 3. KZ/11, a koje je djelo činjenično opisano u optužnici KO-DO-256/2022 od 15. ožujka 2022. preuzetoj po ODO u Novom Zagrebu pod brojem KO-DO- 411/2022 sa izmjenom od 8. travnja 2026.
2. Budući da je u povodu optužnice ODO u Splitu KO-DO-256/2022 od 15. ožujka 2022. ovaj sud donio presudu kojom je izdao kazneni nalog to je sukladno članku 544. stavak 1. ZKP/08 u trenutku donošenja nove presude isti staviti izvan snage .
3. Pred ovim sudom provedena je javna rasprava na kojoj se o osnovanosti optužbe izjasnio okrivljenik te je proveden dokazni postupak.
4. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi okrivljenik je odgovorio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
5. U dokaznom postupku sud je ispitao vještaka zaštite na radu Pericu Frkovića te je pregledao i pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru-očevidu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu Ur. broj: 524-10-02-02/15-18-3 od 6. lipnja 2018. (list 5-10 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu Klasa:
UP/I-116-02/18-41/86, Ur.broj: 524-10-02-02/15-18-9 od 13. srpnja 2018. (list 14-21 spisa), otpusno pismo KBC Sestre Milosrdnice, Klinike za traumatologiju od 12. lipnja 2018. za ZG (list 22 spisa), očitovanje predstojnika Klinike za traumatologiju KBC Sestre Milosrdnice od 1. srpnja 2019. o ozljedama žrtve ZG (list 27 spisa), medicinsku dokumentaciju za žrtvu ZG (list 28-44 i 61-78 spisa), zapisnik TD ENERGOATEST ZAŠTITA d.o.o. od 30. listopada 2017. o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme – stroja za laminiranje "Carraro Carint" korisnika Anamil d.o.o. (list 79-83 spisa), ugovor o zakupu skladišnog prostora u slobodnoj zoni Zagreb broj: 769-14/SZ od 29. prosinca 2014. (list 84-94 spisa), podatke iz sudskog registra za TD ANAMIL d.o.o. Zagreb (list 95-97 spisa), potvrdu o osposobljenosti za rad na siguran način za žrtvu ZG sa zapisnikom o ocjeni praktične osposobljenosti za rad na siguran način (list 99 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za žrtvu ZG (list 100 spisa), prijavu o početku osiguranja u mirovinskom i obveznom zdravstvenom osiguranju za žrtvu ZG (list 102 spisa), preslika osobne iskaznice (list 103 spisa), potvrdu Ministarstva zdravlja Klasa:
541-01/16-04/20, ur. broj: 534-07-1-1-1/4-16-2 od 29. travnja 2016. za društvo Anamil d.o.o. (list 104 spisa), certifikate izdane za TD ANAMIL d.o.o. Zagreb s dodacima (list 105-110 spisa), uvjerenje Gradskog društva Crvenog križa Krapina broj: 396/2011 od 19. kolovoza 2011. o osposobljenosti djelatnika HG (list 111 spisa), potvrda TD ENERGOATEST ZAŠTITA d.o.o. broj: 384/1-11 Z-OS o osposobljenosti za HG (list 112 spisa), imenovanje za obavljanje poslova zaštite na radu od 1. studenog 2017. godine (list 113 spisa), ugovor o obavljanju poslova zaštite na radu od 1. studenog 2017. (list 114-118 spisa), procjenu rizika proizvodni pogon [adresa] TD ANAMIL d.o.o. Zagreb iz veljače 2016. godine (list 119 -172 spisa), rješenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava Klasa: UP/I-115-01/15-04/03, Ur. broj: 524-03-02-01/2-15-2 od 23. siječnja 2015. (list 173-174 spisa), dopis TD ENERGOATEST ZAŠTITA d.o.o. društvu Anamil o uočenim nedostacima prilikom ispitivanja radne opreme na lokaciji [adresa] od 30. listopada 2017. s fotografijama prije i nakon pregleda (list 216-228 spisa), prekršajni nalog (list 229-233 spisa), mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava Klasa: 115-01/18-01/64, Urbroj: 524- 03-01-02/1-19-2 od 10. siječnja 2019. o ispitivanju radne opreme i izdavanju zapisnika o obavljenom pregledu i ispitivanju sukladno odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (list 234 spisa), izreku presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: 66. Pp G-436/2019 od 17. listopada 2019. (list 248-249 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Antonio Alujević d.o.o. od 28. veljače 2022. (list 257-258 spisa), ugovor o konzultantskim uslugama (list 288-289 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Anamil d.o.o. (list 290-302 spisa), zapisnik (list 303 spisa), obavijesti o raskidu ugovora o zakupu poslovnog prostora (list 304 spisa), e- mail korespondenciju (list 305 spisa), uz suglasnost stranaka pročitao je iskaz oštećene ZG (list 349-350 spisa), iskaz svjedokinje IG (list 350- 351 spisa), iskaz svjedoka ČG (list 351-352 spisa), iskaz svjedoka GG (list 352-353 spisa), iskaz svjedokinje SG (list 357-358 spisa), iskaz svjedokinje CG (list 359 spisa), iskaz svjedoka PG (list 360 spisa), iskaz svjedoka FG (list 391 spisa), iskaz svjedokinje LG (list 454-455 spisa), potom je pregledao i pročitao dopis (list 362 spisa), potvrdu o registraciji TD Anamil i izvješće audita (list 393-397 spisa), prijavu ozljede na radu, dopis TD Energoatest, ugovor o radu za RG, potvrdu o plaćanju novčane kazne (list 409-419 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Perice Frkovića (list 461-468 spisa), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 472 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 473 spisa), dok je na kraju dokaznog postupka ispitao okrivljenika DG.
6. U svom iskazu okrivljeni DG naveo je kako uvodno mora reći da mu je izuzetno žao što je došlo do ozljede njegove kolegice i prijateljice ZG. Istaknuo je da je on bio odgovorna osoba u TD Anamil, međutim samo "pro forme". Njegov brat HG bio je predsjednik uprave društva te je kao takav ugovarao sve poslove, a i donosio odluke glede cjelokupnog poslovanja tog trgovačkog društva. Iako je bio član uprave, on nije imao ikakve ingerencije niti ovlasti donositi odluke. Kao što je već rekao, odluke je donosio njegov brat, te otac i majka. U trenutku samog ozljeđivanja njegove kolegice i prijateljice on nije bio prisutan u proizvodnoj hali TD Anamil na [adresa], a kada je dobio obavijest da je ZG ozlijeđena odmah je došao u proizvodnu halu. Tamo je već bila hitna pomoć i zajedno s ZG otišao je u bolnicu. Ponovio je kako mu je žao što je došlo do njezina ozljeđivanja, međutim naišao je na jedan dokument TD Energoatest izdan 30. listopada 2017. u kojem je naloženo TD Anamil d.o.o. da postavi zaštitu na stroj za laminiranje papira Cararo Carin 1982. matricola No 316. Ta zaštita je sukladno dokumentu koji je navedeno TD izdalo bila postavljena. Međutim, ZG je ozlijeđena na tom stroju, ali sa suprotne strane. Poznata mu je osoba imena SG i može reći da je ona bila voditelj proizvodnje, te je kao takva bila zadužena za sigurnost proizvoda u vidu kakvoće proizvoda. U trgovačkom društvu je bio zapravo samo formalno, budući da je njegov brat HG želio biti na čelu svega i upravljati svime. Njega je brat postavio da odrađuje dio posla koji se odnosi na kompjutere i tehn iku te servere i tada su mu roditelji rekli da ipak ima neke važnosti u njegovom radu. Obzirom da mu je brat dosta teška osoba, on s njime već duže vremena nije u dobrim odnosima, budući da su se razilazili upravo zbog toga što je on želio upravljati svime. Njegov brat je za vrijeme dok je on predsjednik uprave, firmu Anamil koja je imala 150 zaposlenih, doveo je do pred stečaja i pobjegao, a on je i nadalje ostao sa svojim roditeljima te im pomaže. Neposredno nadređeni kolegici SG bio je njegov brat HG, a tek ako njega nije bilo, onda on. SG, koja je bila zadužena za proizvodnu halu na [adresa], sačinjavala je plan rada za djelatnike, odluke za godišnji i slično, dok je u proizvodnoj hali u Belišću taj posao obavljao kolega VG. Oboje su imali slobodne ruke, obzirom da je zaposlenika bilo puno. Konkretnog dana kada se ZG raspoređivala na rad na predmetnom stroju SG nije ga kontaktirala niti mu je rekla da ZG ide raditi na konkretni stroj. Osim toga, nije bio obaviješten da se u proizvodnoj hali nalazi taj stolac s kojeg se ZG spotaknula i pala, sama ZG mu je dok su zajedno bili u bolnici rekla da je stala na taj stolac, spotakla se i pala, a kasnije je to čuo i od SG. Predsjednik uprave društva, odnosno njegov brat, s trgovačkim društvom Energoatest zaključio je ugovor o provođenju mjera zaštite na radu, kao i za ISO standard. Ponovio je da je SG bila zadužena za kompletni proces proizvodnje i za sve radnike koji su sudjelovali u procesu proizvodnje. Ona je imala osobe koje bi određivala za određene radove, pa je tako konkretno ZG bila zadužena za dio poslova koji se odnosi na papir za pečenje, jer je za taj dio posla bila stručna. Za svaki dio posla imala je zaduženu osobu, a tko je konkretno bio zadužen za stroj na kojem je radila ZG, ne zna . On s tim strojem nije imao ikakvog doticaja. Nakon što mu je predočen dio iskaza svjedokinje SG u dijelu u kojem je ona navela da je ona sačinjavala plan rada za djelatnike, ali da njezina nije bila zadnja i da je ona njega kontaktirala i pitala tko da što radi, naveo je kako to nije točno. Naime, ona je bila zadužena za kompletnu proizvodnju, za sve radnike, za organizaciju rada, godišnje odmore i slično i on joj nije ni prvi ili neposredno nadređeni, već je to bio njegov brat, a niti je mogao, sve i da je htio, znati sve o svim radnicima i iste raspoređivati na posao. Pored navedenog nejasno je zašto je SG izjavila da je zaštita na stroju bila skinuta i zašto ona kao voditeljica proizvodnje nije urgirala da se ta zaštita vrati. Uz to, posjeduje jedan dokument glede prijave ozljede na radu, a gdje je SG upravo sebe navela kao osobu koja je odgovorna. Nisu točni navodi svjedokinje SG da bi on donio odluku da će ZG toga dana raditi na tom stroju. Naime, SG tada ne bi imala potrebe tražiti od predsjednika uprave, konkretno njeovog brata HG, da ju postavi na radno mjesto voditelja proizvodnje, a isto tako da s njom zaključi takav ugovor, jer bi u konkretnom slučaju to tražila od njega. Njegov brat HG bio je zadužen za nabavku materijala, aluminija i ostale burzovne robe, dok je SG sama mogla naručivati i nabavljati potrošne materijale. Osoba imena ŽG, pretpostavlja, bio je djelatnik u proizvodnji. Inspektorica rada koja je izašla na mjesto događaja uopće nije tražila podatke o odgovornoj osobi, tj. izvadak iz sudskog registra, time da je napomenuo kako on kritičnog dana uopće nije imao pravo potpisa.
7. Svjedokinja ZG navela je da je bila zaposlena u TD Anamil d.o.o. i tog kritičnog 5. lipnja 2018. radila je na stroju za laminiranje. To joj je bio treći dan rada na tom stroju. Odradila je gotovo cijelu popodnevnu smjenu i negdje oko 21,20 sati krenula je provjeravati ljepilo na valjku, a kada je htjela namazati valjak ljepilom, krenula je padati, uhvatila se za stroj i u tom trenutku stroj joj je zahvatio ruku zupčanikom. Taj stroj trebao je imati zaštitu za sprječavanje pristupa zupčastim dijelovima, međutim te zaštite taj stroj nije imao. Zupčanik joj je zahvatio mali prst desne ruke, pa je zadobila zgnječenje malog prsta desne šake s otrgnućem zadnjeg članka i prijelomom srednjeg članka istog prsta. S liječenjem je završila. Na tom konkretnom stroju ona nije bila osposobljena za rad na siguran način. U to vrijeme direktor tog trgovačkog društva bio HG. Okrivljeni DG bio je mehanička potpora, on je bio zadužen za sitne popravke i održavanje. Prije je radila na stroju za masni papir i aluminijske folije. Tadašnja voditeljica SG rasporedila ju je na obavljanje poslova na spornom stroju za laminiranje, a i inače je SG bila zadužena za raspoređivanje radnika na pojedine poslove, a je li ona odluke donosila samostalno, to ne zna. Okrivljeni DG nije bio prisutan svakodnevno u proizvodnom pogonu, već je, kao što je rekla, bio samo mehanička podrška. On je bio zadužen za otklanjanje manjih kvarova i zadržavao bi se zapravo ovisno o težini kvara. Inače je kod kvarova bila uobičajena praksa da bi se pozivao mehaničar, a ako mehaničar nije popravio stroj, tada ga je popravio DG. Uvijek je bio prisutan isti mehaničar koji se, čini joj se, zvao ĆG. Ne zna je li neposredno prije samog ozljeđivanja bilo potrebe za popravkom stroja na kojem je došlo do ozljeđivanja. Pojasnila je da je stajala na jednoj manjoj stolici jer je niža rastom i s poda nije mogla dosegnuti valjak na koji je trebalo namazati ljepilo, pa je iz tog razloga stajala na toj stolici. Kada je krenula silaziti s te stolice, stolica se prevrnula, ona se uhvatila za stroj i zupčanik joj je zahvatio prst. Tada je zvala voditeljicu SG da ju obavijesti o ozljedi, jer je tada bila sama u pogonu. DG joj nije nikada davao naloge što da radi na poslu. On nikada nije bio šef, njegova uloga je bila mehanička podrška. Zaključno je ponovila da joj tada DG nije rekao da ide na stroj, niti je tog dana bio uopće u pogonu.
8. Svjedokinja SG u svom je iskazu navela da je tog kritičnog dana odradila prvu smjenu, dok je ZG došla raditi u drugu smjenu. Kao što je i inače običavala, i tog dana ostala je raditi duže i sjeća se da si je zapisala da se ta nesreća dogodila negdje u vremenu između 20,30 i 22,00 sata jer je u međuvremenu otišla. ZG inače nije radila na tom stroju, to je bio novi stroj, ona je ranije radila između ostalog na proizvodnji papira za pečenje. Sama svrha rada na tom novom stroju bila je da se održi noćna smjena. ZG je bila osposobljavana, nju je konkretno za rad na ovom stroju obučio djelatnik ŽG. Ona je sposobna žena, pa su vjerovali da može odraditi taj posao. Međutim, dogodio se cijeli splet nesretnih okolnosti. Nastavno je navela da je ona uvođenjem novih tehnologija TD Anamil bila na mjestu voditeljice proizvodnje, a njoj nadređeni za proizvodnju bio je DG. Ona je sačinjavala plan rada za djelatnike, međutim "njezina" nikada nije bila zadnja, uglavnom je DG kontaktirala i pitala tko bi konkretno radio na kojem radnom mjestu, pa je došlo do toga da ZG radi na tom stroju, a ZG je to prihvatila, iako nije morala. Drugo što se dogodilo jest da se u blizini stroja na kojem je radila ZG našao stolac. Taj stolac nije niti trebao biti tamo, on je trebao biti bačen, odnosno trebao je biti kod inženjera održavanja pod ključem, zajedno s drugim alatima i otpisanom robom. Ali kako se nekada znalo dogoditi da je potrebno zategnuti neki šaraf ili uzeti neki alat, vjerojatno je na taj način netko uzeo i taj stolac i tamo ga ostavio. ZG se popela na taj stolac, spotaknula se i ruka joj je otišla između zupčanika. Ona se popela na taj stolac kako bi provjerila stanje ljepila na jednom val jku. Naime, inače bi bilo pravilno da se za provjeru stanja ljepila na valjku zaustavi rad stroja, prereže do tada zalijepljeni papir i provjeri kako je to zalijepljeno. Međutim, radnici, ne samo ZG, kako bi si olakšali i na neki način ubrzali proces rada, bi samo usporili rad stroja i lagano prstom provjerili stanje ljepila na valjku, što apsolutno prema pravilima zaštite na radu nisu smjeli. Naglasila je da nikako prst ne smije završiti na zupčaniku. I DG i ona su radnike upozoravali da s razlogom postoji zaštita na tom stroju, međutim ta zaštita sa zupčanika je na stroju bila skinuta. Kada je ona točno bila skinuta ne zna, jer se znalo dogoditi da su radnici za potrebe održavanja tog stroja skidali zaštitu sa zupčanika, no ono što može reći jest da je taj stroj došao iz Splita, on je radio u proizvodnom pogonu u Splitu. Čim je taj stroj došao, obuku radnika radio je gospodin U, Minelu je naknadno obučio ŽG. Zaključno je navela da su za sve ovo krivi svi, a ne samo jedna osoba, jer do toga jednostavno nije smjelo doći. Ne može reći točno koliko je puta ZG prije kritičnog događaja radila na tom stroju, radila je kratko, možda tjedan dana. Za taj dan odluku da će ZG raditi na tom stroju donio je DG. Čak i da je tu odluku ona donijela, DG ju mora potvrditi, jer je njegova zadnja. Kao voditeljica proizvodnje bila je ovlaštena zaprimati narudžbe te ostvariti proizvodnju te količine naručene robe, dok je DG bio zadužen za vođenje dokumentacije i donošenje odluka, pri čemu je on bio zadužen i za nabavku materijala i sirovina potrebnih za proizvodnju. I da su imali inženjera zaštite na radu, čak i ukoliko bi inženjer zaštite na radu ili ona dali kakav prijedlog u svezi kontrole kvalitete robe, DG je davao zadnju riječ o tome. Ne sjeća se točno kako se zvala gospođa koja je bila inženjer zaštite na radu. Za strojeve su bili zaduženi održavatelji naših strojeva, tj. inženjeri strojarstva, a inženjer zaštite na radu bio je vanjski suradnik, nisu imali internog inženjera koji bi bio zadužen za zaštitu na radu. Ukoliko bi ona zamijetila neki sigurnosni rizik na nekom stroju, tada bi o tome obavještavala održavatelje strojeva, to su bili njihovi inženjeri strojarstva koji su bili zaduženi za održavanje strojeva, te su bili zaposleni u TD Anamil. ŽG je, obzirom da je on znao raditi s tim strojem, zapravo ZG pokazao kako se radi s tim strojem. ZG bila osposobljena za rad na siguran način, no ne i za rad na tom stroju, jer je na tom stroju radila kratko vrijeme, možda kakvih tjedan dana. U iz [adresa] koji je obučavao radnike za rad na tom stroju bio je također jedan njihov zaposlenik, koji je radnicima pokazao kako se rukuje i radi s tim strojem. HG bio je direktor TD Anamil. Ona je uglavnom sve poslove i dogovore vezano za proizvodnju odrađivala s DG, a on bi dalje po potrebi to prezentirao upravi, odnosno HG i njihovim roditeljima. Zaštita za sprječavanje pristupa rotirajućim zupčastim dijelovima u trenutku nesreće n ije bila postavljena na tom stroju. Ponovila je da ne zna kada je ta zaštita skinuta, zna da je ona da kada god je primijetila da je zaštita skinuta bi je uzela i radnicima govorila neka je vrate, a i masu puta bi ih upozoravala da ne diraju i ne skidaju tu zaštitu. Na upit je li ikada poslala mail HG, odgovorila je da ne zna, možda i je, međutim što se tiče planova proizvodnje, komunicirala je s DG i u pravilu nikada nije obilazila DG u toj komunikaciji. Kada joj je predočen dopis od 16. listopada 2017., navela je kako je moguće da je HG poslala mail kada je prihvatila radno mjesto voditelja proizvodnje i u kojem mu je ukazala na određene probleme koje je uočila. Zaključno je navela da su radnike obavještavali o radnim mjestima na kojima rade uvijek pisanim putem, i to putem oglasne ploče, a kada bi DG odobrio plan rada, onda im se taj plan njima prezentirao uvijek u pisanom obliku.
9. Svjedokinja CG, okrivljenikova majka, iskazala je da je inače vlasnica TD Anamil d.o.o. i to je zapravo jedina njezina uloga u tom trgovačkom društvu. Što se tiče njezinog sina DG, on u trenutku nesreće nije bio u pogonu, on je negdje bio kada je zaprimio poziv od SG. Nakon toga otišao je u bolnicu kako bi provjerio što se dogodilo ZG. Tihomirova uloga u trgovačkom društvu Anamil bila je da brine o kompjutorima i jednim dijelom za nabavu robe. Na upit tko je bila osoba zadužena za zaštitu na radu odgovorila je da ne zna tko je bio zadužen za zaštitu na radu, zna da je u proizvodnji bila jedna gospođa P, koja je otišla neposredno prije SG, jer je SG inzistirala da bude sama zadužena za proizvodni pogon. Ne zna tko je bio zadužen za održavanje strojeva na kojima se odvijala proizvodnja. Tijekom 2018. HG bio je bio direktor TD Anamil d.o.o. On je imao sva zaduženja kao i svaki drugi direktor, a i vodio je firmu, odnosno postrojenje u Zagrebu, time da je u Zagrebu vodio postrojenje zajedno sa SG, a u Belišću s jednim drugim inženjerom. U proizvodni pogon u Zagrebu dolazila je vrlo rijetko, ona i suprug povremeno su dolazili u upravu, međutim sa svim tim ljudima o kojima je govorila u svom iskazu održavali su samo povremene sastanke.
10. Svjedok PG, okrivljenikov otac, u svom je iskazu naveo kako uvodno mora reći da nema puno saznanja o predmetu ovog događaja, jer je u mjesecu studenom 2014. otišao u starosnu mirovinu, te je firmu Anamil d.o.o. prepustio svojim sinovima HG i DG. Njegov sin HG bio je predsjednik uprave, dok su supruga i on bili suvlasnici. HG je bio zadužen za zaključivanje ugovora s radnicima, a jednako tako i za vođenje financija TD Anamil. DG je bio električar i on je bio zadužen za strojeve, tj. otklanjanje nekakvih elektronskih kvarova na strojevima. Što se tiče samog ozljeđivanja radnice ZG, može reći da su se supruga i on u veljači 2018. morali vratiti u firmu zbog financijskih problema, te su dolaskom u firmu zatekli radnike koji su pričali o tome što se ZG dogodilo. ZG je ovdje imala točne naputke u pogledu rukovanja tim strojem, a kojih se očito nije držala, jer se nije smjela popeti na stolicu, gdje se spotakla i došlo je do nesreće. Ona je bila dobra radnica, tražila je da joj se isplati naknada štete u novcu, što joj je TD Anamil d.o.o. i isplatilo. Zaključno je naveo da je odluke u organizacijskom smislu donosio HG.
11. Iskaze svjedoka CG i PG sud je prihvatio unatoč tome što oni neposrednih saznanja o događaju/ozljeđivanju radnice ZG nemaju, ali su iskazivali o samom poslovanju TD Anamil d.o.o., te o tome što je po njihovim saznanjima koji njihov sin i što radio u društvu, a kako su takvi njihovi iskazi u bitnome sukladni ostalim izvedenim dokazima prije svega sa izvatkom iz sudskog registra za TD Anamil d.o.o. te povijesnim izvatkom iz sudskog registra njihovi iskazi sud ih je kao takve prihvatio.
12. Svjedok HG, okrivljenikov brat, koristio je blagodat tako da nije svjedočio niti odgovarao na pitanja.
13. Svjedokinja IG u svom je iskazu navela da se s obzirom na protek vremena, danas svih detalja i ne sjeća, pa je, po čitanju i predočavanju ranijeg iskaza od 26. veljače 2021., navela kako u cijelosti ostaje kod tog iskaza, a jedino što se od tada promijenilo jest da je njezin otac tada bio suvlasnik TD Energoatest, a sada je vlasnik, jer je gospodin C otišao iz firme. U svom ranijem iskazu od 26. veljače 2021. svjedokinja je navela da je ona jedna od trojice direktora TD Energoatest zaštita d.o.o. 27. listopada 2017. poduzeće DG Anamil je od njihovog poduzeća naručilo ispitivanje strojeva odnosno radne opreme prilikom nabavke novih strojeva. Osobno je sa svojim šogorom ČG koji je također bio zaposlenik njihovog trgovačkog društva išla na pregled nabavljenih strojeva u poduzeće Anamil na [adresa]. Utvrdili su da jedan dio stroja za laminiranje nije bio ispravan odnosno dio sa rotirajućim dijelovima nije bio zaštićen zaštitnom oblogom. Nakon upozorenja poduzeće Anamil je u roku od 3 dana otklonilo nedostatak odnosno postavili su zaštitni lim. Slike su dostavljene ranije uz zapisnik o obavljenom pregledu radne opreme koji je izrađen nakon izrade nedostatka sa mišljenjem odnosno konstatacijom da je sva radna oprema sigurna za rad. Poduzeće Anamil od njihovog poduzeća tražilo je ugovor o vođenju poslova zaštite na radu na rok od 3 mjeseca počevši od 1. studenog 2017. do 31. siječnja 2018. Po isteku ugovora isti nisu produživali. Nije joj poznato jesu li da su nakon tog roka zaposlili stručnjaka zaštite na radu kao niti drugi razlozi zbog kojih ugovor nisu produžili. U trenutku nezgode bila je poslovno odsutna te je poduzeće Anamil od njezinog oca tražilo kopiju zapisnika koji im je poslan na e-mail koji je inspektorica rada opovrgnula tvrdnjom da zapisnik nije napisan po pravilima struke odnosno da nije bilo nekih pojedinačno manje bitnih detalja, a koji nisu bitni za sigurnost stroja. Nakon te njezine konstatacije uputili su upit prema Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u svezi provjere vjerodostojnosti zapisnika koji su donijeli završno mišljenje kako zapisnik zadovoljava pravila struke po Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o ispitivanju radne opreme. Smatra da njezin otac i firma nisu odgovorni za ovu nesreću jer u trenutku nesreće nisu imali ikakvu ugovornu obvezu prema poduzeću Anamil dok sam zapisnik vrijedi 3 godine, ali nitko ne može garantirati da vlasnik stroja unutar te 3 godine nije napravio preinake na stroju ili skinuo ili izmijenio dijelove stroja. Unutar te 3 godine oni nisu u obvezi vršiti nadzor nad strojem za koji je ranije izrađen zapisnik već se o tome dužan brinuti poslodavac ili osoba koju on ovlasti. Zaključno je dodala i da se nesreća dogodila na dijelu stroja koji je u vrijeme ispitivanja bio ispravno zaštićen. Kada joj je tijekom rasprave predočen zapisnik od 30. listopada 2017. s lista 79-82 spisa, navela je da taj zapisnik ona nije potpisala iz razloga što taj dan nije bila u uredu, već je taj zapisnik u njezinu zamjenu potpisao njezin otac. Prilikom sastavljanja tog zapisnika original zapisnika predao se TD Anamil, međutim oni u trenutku inspekcije nisu mogli pronaći taj zapisnik, pa su njih zamolili da im pošalju na mail primjerak tog zapisnika, kako bi dokazali da je ispitivanje provedeno. Ne zna koliko stranica ima taj zapisnik, gledajući zapisnik rekla bi da je stranica 5 od 6 kraj zapisnika, jer s potpisima završava zapisnik. U tom zapisniku su u odnosu na stroj za laminiranje utvrdili da je isti ispravan. Ako piše da je zapisnik sastavljen 30. listopada 2017., onda je to vjerojatno taj datum. Ponovila je kako je nakon pregleda, koji je očito prema podacima iz maila obavljen 27. listopada, a u kojem su utvrđeni nedostaci, ti nedostaci uklonjeni, odnosno postavljen zaštitni lim, i nakon toga se sačinjavao zapisnik s lista 79-82 spisa. Ne sjeća se koja je osoba imenovana za stručnjaka zaštite na radu, kako je to navedeno u članku 5. stavku 2. Ugovora o obavljanju poslova zaštite na radu, morala bi pogledati, međutim u odnosu na ugovor već je i rekla da je trajao od studenog do siječnja, a nakon toga nije produživan. Okrivljenog DG poznaje i po njezinim saznanjima on je bio direktor i vlasnik TD Anamil d.o.o. Iz Anamila su im fotografijama dokazali da su otklonili nedostatak uočen 27. listopada na stroju za laminiranje, međutim ne može sa sigurnošću reći jesu li prije sastavljanja zapisnika ponovno išli na adresu TD Anamil u [adresa] gdje se nalazi taj stroj, po do tada ustaljenoj praksi rekla bi da jesu.Nije sudjelovala u pregovorima prilikom sklapanja Ugovora o obavljanju poslova zaštite na radu, misli da je taj ugovor potpisao njezin otac, koji onda ima i saznanja tko je od strane Anamila potpisao taj ugovor i dogovarao uvjete ugovora. Zaključno je navela da zapisnik sačinjava i potpisuje onaj tko je i vršio konkretan pregled, odnosno nadzor stroja.
14. Svjedok ČG naveo je da je zaposlen u TD Energoatest od 2008. i radi na poslovima stručnog suradnika, odnosno ispitivača radnog okoliša, opreme i buke, te zvučne izolacije. Sjeća se da su negdje u 2017. obavili ispitivanje strojeva u TD Anamil u Zagrebu. Taj pregled obavili su on i kolegica IG, a misli da je s njima bio i GG. Prilikom ispitivanja na spornom stroju za laminiranje uočen je nedostatak koji je bio na strojarskom dijelu ispitivanja. Naime, on je inače kao elektrotehničar zadužen za nadzor strojeva u elektro dijelu, u ovom slučaju nadzor strojarskog dijela vršila je IG. Taj nedostatak sastojao se u tome što na stroju nije bilo neke zaštite, ali ne može točno reći pojedinosti jer nije zadužen za strojarski dio. O navedenom su obavijestili TD Anamil i oni su nakon nekoliko dana taj nedostatak uklonili, on i IG ponovno su izašli na adresu TD Anamil, navedeno konstatirali i sačinili zapisnik. Taj nedostatak otklonjen je u vrlo kratkom vremenu od da dva ili tri dana. Čini mu se da su kratko vrijeme s tvrtkom Anamil imali zaključen ugovor o obavljanju poslova zaštite na radu. Taj ugovor po proteku roka nije produžen. Koliko se sjeća, nikakvih problema u svezi izvršenog pregleda, odnosno ispitivanja strojeva i sačinjavanja zapisnika nije bilo. Valjanost zapisnika o izvršenom ispitivanju je tr i godine, međutim nakon izdavanja zapisnika oni kao firma Energoatest koja je izvršila ispitivanje nisu u obvezi pratiti stanje strojeva. Po njegovom osobnom mišljenju, svaki radnik dužan je provjeriti ispravnost stroja prije započinjanja rada, te o eventualnim nedostacima obavijestiti poslodavca, odnosno sebi nadređenu osobu. Osobno se ne sjeća jesu li ih tražili dostavu tog zapisnika od 30. listopada 2017., čini mu se da su kolege nešto govorili da je zapisnik tražen, da li za potrebe inspekcije ili što drugo, nije siguran. On nije zadužen za ugovore i ne zna tko je pregovarao o uvjetima ugovora. Okrivljenika DG poznaje i misli da je njegova uloga u firmi bila direktor. KG u vrijeme kraja 2017., početka 2018., u TD Energoatest bio direktor i osnivač, te vlasnik. Nekada je on također obavljao i operativni dio poslovanja društva, kada on i IG to nisu stigli. Ne može se sjetiti je li KG radio na predmetu TD Anamil. U društvu je direktor bio najčešće taj koji bi pronalazio poslove te pregovarao o uvjetima ugovora i eventualno ugovore zaključivao, iako je posao mogao dogovoriti tko god je bio u firmi, a kasnije bi se onda sklapao ugovor. Kada mu je predočen dio ranijeg iskaza koji je dao pred policijskim istražiteljem PP Velika Gorica, a u kojem je naveo da je uočen nedostatak zaštitnog lima na prijenosnom mehanizmu, odnosno na rotirajućim dijelovima stroja za laminiranje Cararo Carint, naveo je da je to onda vjerojatno točno, jer se danas zbog proteka vremena toga ne može sjetiti. Ne može se sjetiti niti tko je od TD Anamil bio prisutan kada je vršeno ispitivanje strojeva, misli da gospodin DG tada nije bio prisutan. Ne može se sjetiti niti tko je bio prisutan kada su ponovno došli u TD Anamil prije sačinjavanja zapisnika. Ne sjeća se da bi tada bio prisutan okrivljeni DG.
15. Svjedok GG naveo je da je u TD Energoatest počeo raditi u 11. mjesecu 2006. kao stručnjak zaštite na radu. Njegova zadaća je zapravo bila bazirana na izradi dokumentacije i zapisnika o ispitivanju radne opreme. Poznato mu je da je TD Energoatest zaštita poslovno surađivalo s TD Anamil. Ta suradnja počela je, koliko se sjeća, par godina nakon što je došao u firmu, iza 2010. godine, a manifestirala se tako da bi ih najčešće iz firme Anamil zvali ako su nabavljali kakve strojeve. Koliko se sjeća, i ovaj konkretni stroj za laminiranje bio je polovan, kada su nas negdje u 2017. pozvali na pregled i ispitivanje stroja. Zajedno s kolegama IG i ČG bio je na lokaciji u [adresa] gdje su utvrdili nedostatak na remenskom prijenosu, nije bilo zaštitnog poklopca. O navedenom nedostatku obavijestio je TD Anamil. Oni su u kratkom vremenu od svega dva tri dana otklonili uočeni nedostatak, te je zajedno s kolegama ponovno bio na lokaciji u [adresa] gdje su konstatirali da je nedostatak otklonjen, i on je sačinio zapisnik o ispitivanju, iako ga osobno nije i potpisao. U to vrijeme čini mu se u TD Anamil uvodili su Iso standarde i bilo je potrebno da imaju stručnjaka zaštite na radu, pa je nekako najbrži način bio da se zaključi ugovor o obavljanju poslova zaštite na radu, pri čemu bi obveza TD Energoatest zaštita bila imenovanje stručnjaka, te se stoga i pristupilo zaključenju ugovora, koji je sklopljen na jedno kraće vrijeme i nakon toga se nije produžio. Tko je točno potpisao ugovor od strane Anamila danas se više ne sjeća, ali zna da je on bio prisutan tom sastanku. Okrivljeni DG, kada se stroj pregledavao, nije bio prisutan, jer se stroj nalazi na lokaciji na [adresa], a sjedište firme je na Žitnjaku. Ponovio je da su ih iz firme Anamil obavijestili da je nedostatak otklonjen, pa su kolege i on ponovno otišli na adresu u [adresa] i utvrdili da je nedostatak otklonjen, nakon čega je sačinjen zapisnik. Po njegovim saznanjima taj ugovor nije produživao iz razloga što zakonska regulativa nije dozvoljavala sklapanje ugovora na neki dulji period, obzirom da je ta firma imala više od 50 zaposlenih. Nije mu poznato jesu li oni nakon proteka roka na koji je sklopljen ugovor imali stručnjaka zaštite na radu. Direktor TD Energoatest zaštite bio je KG. On je uglavnom radio u upravi, dogovarao poslove, tražio nove poslove i slično, ali je nekad znao raditi i operativno. Misli da on nije radio na ovom predmetu TD Anamil.
16. Iskaze svjedoka IG, GG i ČG sud nije detaljnije analizirao niti vrednovao jer su ovi svjedoci iskazivali kao zaposlenici TD Energoatest d.o.o. koja je provodila pregled strojeva u TD Anamil d.o.o. 2017. (dakle prije kritičnog događaja 5. lipnja 2018.) te su svi oni suglasno za stroj na kojem je došlo do ozljeđivanje radnije naveli kako su na istom prilikom pregleda ustanovili nedostatak, o kojem su obavijestili TD Anamil d.o.o. i nakon otklanjanja nedostatka stroj ponovno pregledali i ustanovili da je siguran za rad, a što tijekom ovog postupka stranke nisu osporavale.
17. Svjedok FG, iskazao je da je imao ugovor o pružanju savjetodavnih usluga zaključenih sa TD ANAMIL d.o.o. u vremenu od 2015. do 2017. godine. Temeljem tog ugovora bio je zadužen za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom između ostalog ISO i to je bilo njegovo zaduženje. U to vrijeme direktor TD Anamil d.o.o. bio je HG. S obzirom da je to trgovačko društvo imalo ''plitku organizaciju'' postojali su direktori/voditelji koji su bili zaduženi za prodaju, komercijalu, proizvodnju dr. Okrivljeni DG je bio jedan od suvlasnika firme i bio je zadužen za informatički dio posla oko kompjutera i ako je što drugo trebalo. Voditeljica proizvodnje u vrijeme dok je on bio u ANAMIL-u bila je gospođa P, a nakon nje je došla jedna mlada cura imena SG. Sve je to vidljivo u dokumentaciji TD Anamil. Na upit zna li išta o poslovanju TD Anamil u vremenu od 1. siječnja 2018. pa do 5. lipnja 2018. odgovorio je da ne zna jer je sa radom temeljem ranije navedenog ugovora prestao u prosincu 2017. Sve odluke o poslovanju društva u to vrijeme donosio direktor sektora odnosno predsjednik uprave HG. Na predočene mu potvrde i izvješća naveo je kako iste zapravo potvrđuju da je poslovanje firme usklađeno sa normama ISO 9001 i ISO 14001 i ISO 45001. Okrivljeni DG je bio zadužen kao što je rekao za IT i kompjutere. Oni su u to vrijeme kupili jednu firmu u Đakovu ROBIPLAST za koju je on bio zadužen. Nešto je oko te firme s njim komunicirao no vrlo je jednostavna struktura tog TD, postoji direktor, sektor odnosno voditelj sektora te je sve to vrlo jednostavno provjeriti. Zaključno je naveo da nije bio upoznat s time tko je bio zadužen za nabavku i održavanje strojeva koji su se koristili u proizvodnji.
18. Sud nije detaljnije analizirao niti iskaz svjedoka FG, niti ga potom vrednovao jer ovaj svjedok nema saznanja o poslovanju TD Anamil u vremenu od 1. siječnja 2018. pa do 5. lipnja 2018. jer je sa radom temeljem ranije ugovora o pružanju savjetodavnih usluga zaključenih sa TD Anamil d.o.o. prestao u prosincu 2017.
19. Svjedokinja LG u svom je iskazu navela da je u to vrijeme bila dežurni inspektor zaštite na radu i dan prije inkriminiranog događaja bila je dežurna. Negdje u noći zaprimila je obavijest od policije, te joj je javljeno da je došlo do ozljede na radu, ali isto tako joj je rečeno da u tom pogonu trenutno nema nikoga, odnosno da je obustavljen rad u tom pogonu. Stoga je iduće jutro po dogovoru s voditeljem službe obavila očevid u TD Anamil, po službenoj dužnosti. Dolaskom na lice mjesta n jihov zadatak je da obiđu samo mjesto rada, jednako tako da utvrde uobičajeni način rada, odnosno sve što je potrebno, sve činjenice i okolnosti, kako je uopće došlo do ozljede, a i kako bi se ubuduće spriječili nastanci ozljeda. Ono što je konkretno utvrdila jest da je radnica u TD Anamil radila na stroju koji nije bio ispravan, isto tako da ona nije bila osposobljena za rad na siguran način, rad je obavljala nepropisno, a i da nije bila izrađena procjena rizika. Sve te okolnosti zapravo su i dovele do ozljeđivanja konkretne radnice. Na upit na koji način se utvrđuju osobe koje bi eventualno bile odgovorne za nastanak te ozljede, odgovorila je kako odgovor na to pitanje leži u zakonskim propisima. Naime, direktor trgovačkog društva u kojem je došlo do ozljede odgovoran je za zakonito poslovanje trgovačkog društva, međutim nerijetko se događa da on ta svoja ovlaštenja prebaci na zaposlenike, oni budu osposobljeni za rad na tim poslovima i imenuje ih svojim ovlaštenicima. Koliko se sjeća, gospođa SG u to vrijeme nije bila ovlaštenik poslodavca, međutim nju je zajedno s direktorom TD Anamil navela u zapisniku i prijavi jer je, unatoč tome što nije bila ovlaštenik, radnicu rasporedila na rad na tom konkretnom stroju. Odgovornu osobu, tj. osobu direktora u konkretnom slučaju, kao i inače, utvrđivali su uvidom u sudski registar. Kada joj je predočen zapisnik od 13. srpnja 2018. (list 14-21 spisa), konkretno u točki 9.2.1., navela je da se osposobljavanje zapravo vrši dvojako, ovisno o vrsti posla koji se obavlja. Ukoliko se radi o niskorizičnim poslovima, tada je dovoljno samo teorijsko osposobljavanje, dok ukoliko se radi o radu koji uključuje određene rizike, tada se radi i teorijsko i praktično osposobljavanje. U konkretnom slučaju utvrdila je da ZG nije bila osposobljena za rad na tom stroju. Naime, na njezino traženje poslodavac je predočio zapisnik od 11. kolovoza 2011., međutim taj zapisnik nije bio potpisan od strane neposrednog ovlaštenika koji je trebao biti prisutan obavljanju praktičnog osposobljavanja za rad na tom konkretnom stroju, a i to osposobljavanje nije bilo za rad na stroju na kojem je kritične zgode radila radnica. Propisi su se kroz godine mijenjali i u to vrijeme bio je na snazi pravilnik koji je propisivao da osposobljavanje mora biti evidentirano u zapisniku u privitku kojeg se nalazi potvrda, tako da sama potvrda o osposobljenosti bi eventualno bila signal da je osposobljavanje obavljeno, no ne i valjan dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način za odnosne poslove. U konkretnom trgovačkom društvu procjena rizika rađena je 2016. godine, odnosno svakako prije nego što je u tu firmu došao konkretni stroj na kojem je radila ZG. Naglasila je da je procjena rizika temeljni dokument na kojem počiva cijela zaštita na radu. Ona mora biti ažurna i ukoliko dođe do bilo kakvih promjena, mora se ažurirati. U procjeni rizika za proizvodni pogon [adresa], koja je izrađena prije nego što je taj stroj ušao u taj pogon, konkretni stroj nije bio naveden, tako da se radnica niti nije mogla osposobiti na propisan način za rad na siguran način na tom stroju. Koliko se sjeća, taj stroj je u pogon došao negdje iz Splita. Ne sjeća se tko je bio u potpisu zahtjeva, odnosno naručitelja primjerice procjene rizika, to mora biti navedeno negdje u njezinom zapisniku. Inače je poslodavac odgovoran za provođenje mjera zaštite na radu. Moguće je da on angažira firmu koja će obavljati poslove zaštite na radu da mu bude lakše, moguće je da je ta firma izradila procjenu rizika prije nego što je taj stroj ušao u firmu, no ne zna i ne ulazi u razloge zbog čega nije napravljena nova procjena rizika, odnosno zbog čega procjena rizika nije ažurirana nakon što je taj stroj došao u pogon. Kontaktirala je gospođu SG, te joj je rekla da na mjesto očevida dođe odgovorna osoba koja će joj dati konkretne podatke o stroju na kojem je došlo do nesreće, kao i o samoj nesreći. Na mjesto događaja, odnosno na očevid, je došao gospodin DG i gospođa SG. Nije zahtijevala da na očevid dođe osoba koja je u tom trenutku upisana kao član uprave ili kao direktor uprave, već isključivo osoba koja je odgovorna i koja će joj dati tražene podatke. Kao što je rekla, pristupio je član uprave DG, time da se nerijetko zna dogoditi da u sudskom registru budu upisane osobe koje vode određeni dio poslovanja, odnosno podijele si poslove, tako da se poziva ona osoba koja je odgovorna za taj dio poslovanja. Ono što konkretno može napomenuti jest i da je utvrdila kako gospođa SG nije sama rasporedila radnicu na rad na tom stroju, već u dogovoru s DG koji je došao na očevid i u to vrijeme je bio član uprave, što je sve onda dovelo do toga da je on zajedno s gospođom SG naveden u njezinoj prijavi. Neovisno o tome što je DG s danom 5. lipnja 2018., a kada se dogodila ozljeda, prestao biti član uprave društva, radnica nije toga dana i u tom trenutku raspoređena na rad na tom stroju, već očito prije, što je utvrdila očevidom i uzimanjem izjave radnice.
19.1. U bitnome podudarno proizlazi iz zapisnika sačinjenim po svjedokinji od 6. lipnja 2018. (list 5 do 10 spisa) te od 13. srpnja 2018. (list 14-21 spisa).
20. Iz otpusnog pisma KBC Sestre Milosrdnice, Klinike za traumatologiju od 12. lipnja 2018. za ZG (list 22 spisa), očitovanja predstojnika Klinike za traumatologiju KBC Sestre Milosrdnice od 1. srpnja 2019. o ozljedama žrtve ZG (list 27 spisa), medicinske dokumentacije za žrtvu ZG (list 28-44 i 61- 78 spisa), te nalaza i mišljenja dr. Antonia Alujevića (list 257-258 spisa) proizlazi da je 5. lipnja 2018.oko 21,30 sati u proizvodnoj hali [adresa] u [adresa] došlo do radne nesreće odnosno ozljede na radu oštećenice ZG kojoj je zupčanik stroja za laminaciju, rezanje i pakiranja zahvatio mali prst pa je ista zadobila ozljede malog prsta desne šake s otrgnućem zadnjeg članka i prijelom srednjeg članka navedenog prsta što čini jednu cjelinu i predstavlja tešku tjelesnu ozljedu nastalu mehanizmom prignječenja dijelom radnog stroja.
21. Iz nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu i zaštite od požara dipl. ing Perice Frkovića (list 461-464 spisa) koje je provedeno tijekom postupka proizlazi da je dana 5. lipnja 2018. godine radnica ZG rukovala je strojem za laminiranje Carraro Carint, god.1982, Matricola No 316 u poslijepodnevnoj smjeni u proizvodnoj hali PI, poslodavca ANAMIL d.o.o. u [adresa]. Radnica je obavljala navedene poslove od 14:00 sati do 21:30 sati kada je htjela provjeriti stanje Ijepila na foliji, odnosno isto je učinila uz pomoć drvene klupice jer nije mogla sa radnog poda dosegnuti do folije kako bi rukom ušla u opasno područje stroja provjeriti nanos Ijepila na foliju. Kada se popela na drvenu klupicu i rukom dosegnula do folije klupica se prevrnula te je radnica počela padati. U pokušaju da ne padne htjela se prihvatiti za stroj te je u tom pokušaju desnom rukom ušla u nezaštićeni dio stroja sa rotirajućim zupčanicima kojom prilikom joj je zupčanik stroja uhvatio mali prst desne šake i teško ozlijedio. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Anamil d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara 2 (str.293 spisa) vidljivo je slijedeće: HG, [adresa], predsjednik uprave, zastupa društvo pojedinačno i samostalno od 24.11.2014. Prestao biti predsjednik i član uprave **.**.2018. godine, DG, [adresa], član uprave, zastupa društvo pojedinačno i samostalno od 24.11.2014 god. Prestao biti član uprave dana 05.06.2018 godine. Uvidom u spis (str.112 spisa) nalazi se Potvrda o osposobljenosti HG iz područja zaštite na radu na radnom mjestu MENADŽER br.384/1-11-Z-OS od 11.07.2011., odnosno iz razdoblja prije imenovanja na radno mjesto predsjednika uprave Anamil d.o.o. Zagreb. Prema izjavi SG na raspravi dana 29.04.2024. godine (str.357.spisa) uvođenjem novih tehnologija u TD Anamil d.o.o. na je bila na mjestu voditeljice proizvodnje, a nadređeni joj je bio DG. Na str. 358 spisa svjedokinja SG izjavljuje da je na dan nastanka ozljede odluku da na predmetnom stroju radi radnica ZG donio DG te da je čak i da je tu odluku donijela ona takvu odluku mora potvrditi DG. Svjedokinja SG odgovorila je da je HG bio direktor TD Anamil d.o.o. dok je ona sve poslove vezano za proizvodnju odrađivala sa DG, a on bi po potrebi to prezentirao upravi, odnosno HG i njihovim roditeljima. Što se tiče planova proizvodnje komunicirala je sa DG i u pravilu nikada nije obilazila DG u toj komunikaciji. Oštećena ZG je na raspravi od 01.02.2024. godine (str. 350 spisa) izjavila je da je na predmetnom stroju prije nastanka štetnog događaja 05.06.2018. godine radila treći dan. Oštećenica je navela i da je direktor TD Anamil d.o.o. bio HG, dok je DG je bio mehanička potpora, on je bio zadužen za sitne popravke i održavanje. Nadalje je navela j da je na sporni posao raspoređena od strane voditeljice proizvodnje SG te je SG bila zadužena za raspoređivanje radnika na pojedine poslove, ali ne zna da li je odluke donosila samostalno. Okrivljeni DG je u svom iskazu na raspravi od 29.04.2025 godine (str. 406 spisa) naveo da je bio odgovorna osoba u TD Anamil d.o.o. , međutim samo pro forme. HG je bio predsjednik uprave i donosio je sve odluke, bio je nadređeni kolegici SG, a tek ako njega nije bilo onda je to bio on. Nastavno je naveo i da ga konkretnog dana kada se radnica ZG raspoređivala na rad na predmetnom stroju nije kontaktirala SG niti mu rekla da će ZG raditi na tom stroju. Uvidom u spis na (str. 407 spisa) DG negira iskaz SG u dijelu da je ona sačinjavala plan rada za djelatnike, a koji bi on odobravao te dodaje da kritičnog dana uopće nije imao pravo potpisa, odnosno inspektorica rada nije tražila podatke o odgovornoj osobi iz izvatka sudskog registra. Uvidom u Zapisnike o inspekcijskom nadzoru od 06.06.2018 god. (str. 5-10 spisa) i Zapisnik od 13.07. 2018 god. (str.14-21 spisa) osobe nazočne sastavljanju zapisnika DG u svojstvu člana uprave i odgovorne osobe poslodavca i SG voditeljica proizvodnje. Tada su oboje poučeni u točki 5. Zapisnika o pravima i obvezama kao osoba koja sudjeluju u predmetnom postupku, a u smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku. Na str. 7. i 17. spisa razvidno je da su DG i SG uz pristanak ZG dogovorili njen raspored na rad sa predmetnom radnom opremom. Nazočni potpisivanju predmetnih Zapisnika DG i SG iste su kao i sve stranice Zapisnika potpisali bez primjedbi na sadržaj Zapisnika. U dokumentaciji u spisu nema dokaza da bi SG kao voditeljica proizvodnje bila osposobljena za ovlaštenika zaštite na radu u smislu odredbi čl. 29. Zakona o zaštiti na radu (dalje ZZNR) te imenovana ovlaštenikom poslodavca za provedbu mjera zaštite na radu u smislu odredbi čl. 23. ZZNR. Prema gore navedenom radnica ZG raspoređena je na posao rukovanja predmetnom radnom opremom najmanje tri dana prije nastanka štetnog događaja 5.6.2018. godine i to dogovorom DG kao člana uprave i odgovorne osobe TD Anamil d.o.o. i SG voditeljice proizvodnje. S obzirom da voditeljica proizvodnje nije bila imenovani ovlaštenik za primjenu mjera zaštite na radu za raspoređivanje radnice na predmetne poslove i rukovanje predmetnom radnom opremom odgovoran je ĐG. Prilikom obavljanja radnih postupaka bilo je propusta, odnosno povreda Zakona o zaštiti na radu i odgovarajućih pravilnika iz oblasti zaštite na radu. U konkretnom slučaju radi se o slijedećim propustima, odnosno povredama Zakona o zaštiti na radu i provedbenim pravilnicima iz oblasti zaštite na radu. Uvidom u Procjenu rizika za proizvodni pogon [adresa] TD Anmil d.o.o. izrađenu od strane ovlaštenog društva za poslove zaštite na radu Energoatest d.o.o. iz Zagreba u veljači 2016 . god pod brojem Ur. br. 91/P-16 Z, na (str. 170.spisa) — Prilog-2, popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova, ne navodi se predmetna radna oprema stroj za laminiranje Carraro Carint, godina 1982, Matricola No 316. Na dan nastanka štetnog događaja predmetna Procjena rizika nije ažurirana i dopunjena podatcima o poslovima koji se obavljaju na mjestu rada (opis poslova radnog mjesta radnika na poslovima rukovanja strojem za laminiranje), podatcima o predmetnoj radoj opremi, mehaničkim opasnostima od rukovanja radnom opremom, opasnosti od kemijskih sredstava koja se koriste pri radu te statodinamičkim naporima pri radu. Predmetna Procjena rizika nije izrađena u skladu s odredbama članka 18. stavak 1. ZZNR, gdje je propisano da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, statodinamičke napore i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika. Predmetna Procjena rizika nije izrađena u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene rizika Narodne Novine br. 112/14, gdje je člankom 4. stavak 2. propisano da procjena rizika mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostima, odnosno naporima. Člankom 5. navedenog Pravilnika propisano je da se postupak procjenjivanja rizika sastoji od prikupljanja podataka na mjestu rada koji uključuju podatke o poslovima koji se obavljaju na mjestu rada, gdje se poslovi obavljaju te radne opreme koja se koristi. Nadalje, predmetna radna oprema kojom je u kritičnom trenutku rukovala radnica ZG bila je neispravna, a što je na mjestu štetnog događaja očevidom utvrdila inspektorica rada. Uvidom u spis na str. 19 inspektorica rada je na mjestu štetnog događaja utvrdila da se na stroju nalaze zupčanici sustava za nanošenje Ijepila. Svi valjci su dužine 107,5 cm, a promjera kako slijedi: prvi valjak koji se uranja u kadu s Ijepilom 13 cm, rakel valjak za skidanje viška Ijepila 10 cm, kliše valjak 7 cm, valjak za natezanje 10 cm. Kada se stroj koristi svi valjci istovremeno se rotiraju kao i zupčanici na kraju valjaka uz upravljačku ploču stroja. Predmetni valjci, zupčanici i remenice stroja dostupni su radniku tijekom rada, odnosno tijekom rukovanja strojem, postoji opasnost od rotirajućih dijelova stroja, jer na istom nisu postavljene nikakve zaštitne naprave koje onemogućuju pristup radnicima opasnom dijelu stroja zbog čega je stroj neispravan. Odredbama Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme NN. br. 18/17 člankom 4. stavak 1. propisano je da je poslodavac obvezan osigurati da je radna oprema koja je na raspolaganju radnicima ispravna, za rad prikladna i prilagođena i da za vrijeme rada ne ugrožava njihovu sigurnost i zdravlje. Prilogom l. gore navedenog Pravilnika, minimalni zahtjevi za radnu opremu, točka 2.8. propisano je da ako postoji rizik od kontakta s pokretnim dijelovima radne opreme koji bi mogao uzrokovati ozljede, ti dijelovi moraju imati zaštite ili uređaje za sprečavanje pristupa opasnim područjima ili za zaustavljanje kretanja opasnih dijelova prije nego što se uđe u opasna područja. Člankom 41. stavak 3. ZZNR propisano je da je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagodeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike. Člankom 41. stavak 4. ZZNR propisano je da je poslodavac obvezan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika. Prema dokumentaciji u spisu poslodavac je radnicu ZG rasporedio na poslove rukovanja predmetnim strojem za laminiranje ne poštujući odredbe članka 27. stavak 1. ZZNR, gdje je propisano da je poslodavac obvezan na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način. Poslodavac nije procijenio rizike koji nastaju pri rukovanju predmetnom radnom opremom. Odredbom članka 28. stavak 1. ZZNR propisano je da poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. Prema svim navedenim činjenicama i utvrđenim propustima poslodavca iz područja zaštite na radu, poslodavac nije planirao, pripremio i proveo radne postupke, razradio tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi sa radom u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima, a kako je propisano člankom 44. stavak 1. ZZNR. Propusti u primjeni mjera zaštite na radu navedeni u nalazu i mišljenju su u uzročno-posljedičnoj vezi sa teškim ozljeđivanjem radnice ZG. Odredbom članka 68. ZZNR propisana je obveza radnika da je dužan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika te da prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostatcima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika. Kako je već navedeno poslodavac nije osposobio radnicu ZG za rad na siguran način za rukovanje i rad na predmetnoj radnoj opremi te stoga ozlijeđena radnica ne može biti odgovorna za propuste propisane članku 68. ZZNR. Zaključno vještak navodi da je 5. lipnja 2018. poslodavac je rasporedio radnicu ZG na poslove rukovanja strojem za laminiranje, da predmetna radna oprema nije bila ispravna i u skladu s propisima iz područja zaštite na radu, odnosno na stroju nije bilo zaštitne naprave za sprječavanje pristupa rotirajućim dijelovima uslijed čega je došlo do zahvata malog prsta desne ruke radnice i nastanka teške tjelesne ozljede, da predmetna radna oprema nije bila predmet ažuriranja procjene rizika te slijedom navedenog radnica nije bila osposobljena za rad na siguran način za poslove na koje je u kritično vrijeme bila raspoređena te da su nepoštivanje odredbi Zakona o zaštiti na radu i provedbenih propisa iz područja zaštite na radu od strane poslodavca u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja ozljede radnice ZG. Ispitan usmeno na raspravi vještak dipl. ing. Perica Frković je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dostavio sudu 14. listopada 2025., a prileži spisu na listovima 461-468. Glede njegovog zaključka da je u konkretnom slučaju odgovorna osoba poslodavca bio okrivljeni DG, naveo je da samo određivanje osobe ne mora nužno biti u obliku neke odluke pravne osobe. U konkretnom slučaju rukovodio se odredbama članaka 17., 18. i 19. Zakona o zaštiti na radu, a posebno članka 19. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, te je, a kako je i naveo u svom pisanom nalazu i mišljenju, utvrdio kako je u konkretnom slučaju predsjednik uprave TD Anamil d.o.o. bio brat okrivljenika, HG, a okrivljenik je u vrijeme nesreće bio član uprave TD Anamil d.o.o., te time ujedno i osoba odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu. Navedeno je utvrdila i inspektorica zaštite na radu koja je i izašla na mjesto događaja nakon ozljeđivanja radnice, a isto je potvrdio svojim potpisom na zapisniku o obavljenom nadzoru inspektorice zaštite na radu i sam okrivljeni DG. Na sam dan nesreće se dogodila jedna promjena na način da DG više nije bio član uprave društva TD Anamil, već su članovi uprave tada postali prokuristi, roditelji okrivljenika, međutim u vrijeme kada je ZG, radnica, raspoređena za obavljanje poslova na konkretnom radnom stroju, a što je prema njezinoj izjavi bilo tri dana prije same nesreće, tada je okrivljenik bio član uprave društva. Prema izjavi ZG, nju je na rad rasporedila voditeljica proizvodnje SG, ali da ne zna je li navedeno SG dogovorila s okrivljenim kao članom uprave. SG pak navodi da je upravo dogovorila s okrivljenikom kao članom uprave da se ZG rasporedi na taj posao. Da je tome tako proizlazi i iz činjenice da su oba zapisnika o provedenom nadzoru po inspektorici zaštite na radu koja je bila na mjestu događaja potpisali i SG i DG, bez ikakvih primjedbi, a sve je to napisao i u svom pisanom nalazu i mišljenju na stranici 5. Pri izradi nalaza nije uzimao u obzir iskaze svjedoka CG i PG, roditelja okrivljenika, niti njihovi postupci imaju ikakve uzročno posljedične veze s inkriminiranim događajem. Nastavno je vještak naveo i da niti na zahtjev inspektora zaštite na radu koji je provodio nadzor, firma Anamil nije dostavila ikakav dokument niti je inspektorica, niti ovlaštenik, utvrdila bilo koju osobu koja bi nekim unutarnjim aktom, odnosno odlukom, bila imenovana ovlaštenikom zaštite na radu, uvažavajući odredbu članka 23. i 24. Zakona o zaštiti na radu. Prilikom izrade nalaza i mišljenja nije konkretni pregledavao stroj niti je bio u prostoru gdje se dogodila nesreća, zbog proteka vremena. Na lice mjesta pristupila je inspektorica rada koja je na licu mjesta utvrdila sve relevantne činjenice. Dodao je da je okrivljenik kao član uprave i ujedno osoba odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu trebao i mogao je spriječiti nastanak predmetnog događaja, organizacijom rada, imenovanjem ovlaštenika, nedopuštanjem da se radi na neispravnom stroju, i drugim mjerama. Vještak je odgovorio i kako je zaključio da je amputacija prsta teška tjelesna ozljeda, obzirom da svaka amputacija ili fraktura predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, a taj zaključak je izveo iz medicinske dokumentacije u spisu. Zaključno je vještak u svom pisanom nalazu i mišljenju naznačio sve povrede Zakona i Pravilnika o zaštiti na radu koje su u konkretnom slučaju napravljene i jedna se nadovezuje na drugu.
22. Analizom svih provedenih dokaza zajedno i u njihovoj ukupnosti te svakog dokaza posebno tijekom ovog postupka nije bilo sporno da je okrivljeni DG u vremenu od 1. veljače 2018. do 5. lipnja 2018. bio odgovorna osoba TD Anamil d.o.o. koja je imala proizvodnu halu na adresi u [adresa].
22.1. Nije bilo sporno i da je 5. lipnja 2018. oko 21,30 sati radnica ZG obavljala poslove na strojem za laminiranje papira Carraro Carint, godina 1982., matricola No 316, te je rukom ušla u radni dio stroja i došlo je do zahvata malog prsta njene desne ruke u zupčanik predmetnog stroja na kojem nije bilo zaštitne naprave koja sprječava pristup, pri čemu je ZG zadobila zgnječenje malog prsa desne šake s otrgnućem zadnjeg članka i prijelomom srednjeg članka navedenog prsta, što je ozljeda teške naravi.
22.2. Isto tako nije bilo sporno da je TD Anamil d.o.o. u cijelosti naknadila štetu pričinjenu radnici ZG.
23. Navedeno osim što okrivljenik nije osporavao utvrđeno je iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru-očevidu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu Ur. broj: 524-10-02- 02/15-18-3 od 6. lipnja 2018., zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu Klasa: UP/I-116-02/18-41/86, Ur.broj: 524-10-02-02/15-18-9 od 13. srpnja 2018., otpusnog pisma KBC Sestre Milosrdnice, Klinike za traumatologiju od 12. lipnja 2018. za ZG, očitovanja predstojnika Klinike za traumatologiju KBC Sestre Milosrdnice od 1. srpnja 2019. o ozljedama ZG, medicinske dokumentacije za ZG, zapisnika TD ENERGOATEST ZAŠTITA d.o.o. od 30. listopada 2017. o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme – stroja za laminiranje "Carraro Carint" korisnika Anamil d.o.o., ugovor o zakupu skladišnog prostora u slobodnoj zoni Zagreb broj: 769-14/SZ od 29. prosinca 2014., podataka iz sudskog registra za TD ANAMIL d.o.o. Zagreb, potvrde o osposobljenosti za rad na siguran način za ZG sa zapisnikom o ocjeni praktične osposobljenosti za rad na siguran način , ugovora o radu na neodređeno vrijeme za ZG, prijave početka osiguranja u mirovinskom i obveznom zdravstvenom osiguranju za ZG, preslike osobne iskaznice, potvrde Ministarstva zdravlja Klasa: 541-01/16- 04/20, ur. broj: 534-07-1-1-1/4-16-2 od 29. travnja 2016. za društvo Anamil d.o.o., certifikata izdanih za TD ANAMIL d.o.o. Zagreb s dodacima, uvjerenja Gradskog društva Crvenog križa Krapina broj: 396/2011 od 19. kolovoza 2011. o osposobljenosti djelatnika HG, potvrde TD ENERGOATEST ZAŠTITA d.o.o. broj: 384/1- 11 Z-OS o osposobljenosti za HG, imenovanja obavljanja poslova zaštite na radu od 1. studenog 2017. godine, ugovora o obavljanju poslova zaštite na radu od 1. studenog 2017., procjene rizika proizvodni pogon [adresa] TD ANAMIL d.o.o. Zagreb iz veljače 2016., rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava Klasa:
UP/I-115-01/15-04/03, Ur. broj: 524-03-02-01/2-15-2 od 23. siječnja 2015., dopisa TD ENERGOATEST ZAŠTITA d.o.o. društvu Anamil o uočenim nedostacima prilikom ispitivanja radne opreme na lokaciji [adresa] od 30. listopada 2017. s fotografijama prije i nakon pregleda, prekršajni nalog, mišljenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava Klasa: 115-01/18-01/64, Urbroj: 524-03-01-02/1-19-2 od 10. siječnja 2019. o ispitivanju radne opreme i izdavanju zapisnika o obavljenom pregledu i ispitivanju sukladno odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: 66. Pp G-436/2019 od 17. listopada 2019., nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Antonio Alujević d.o.o. od 28. veljače 2022., ugovora o konzultantskim uslugama, povijesnog izvatka iz sudskog registra za TD Anamil d.o.o., zapisnika, obavijesti o raskidu ugovora o zakupu poslovnog prostora, e-mail korespondencija, dopisa, potvrde o registraciji TD Anamil i izvješće audita, prijave ozljede na radu, dopisa TD ENERGOATEST, ugovora o radu za RG, potvrde o plaćanju novčane kazne, iskaza svjedokinje SG, iskaza svjedokinje CG, iskaza svjedoka PG, iskaza svjedokinje LG, iskaza oštećene ZG, a dijelom i iz iskaza svjedoka FG, iskaza svjedokinje IG, iskaza svjedoka ČG, i iskaza svjedoka GG.
24. Ono što je tijekom postupka bilo sporno jest je li okrivljenik kao odgovorna osoba TD Anamil d.o.o. u proizvodnoj hali TD Anamil d.o.o. Zagreb, postupio protivno odredbama članka 10. stavak 1. točka 2., članka 18. stavak 1., članka 41. stavak 3. i 4., članka 27. stavak 1., članka 28. stavak 1. te članka 44. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), članka 11. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, članka 4. stavak 2. i članka 5. Pravilnika o izradi procjene rizika, članka 4. točke 1. Pravilnika o zaštiti na radu, svjestan da time može doći do ugrožavanja sigurnosti radnika, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, pa je zbog navedenih propusta došlo od teške tjelesne ozljede radnice ZG.
25. Naime, okrivljenik u svojoj obrani u bitnome navodi da je on bio odgovorna osoba u TD Anamil, međutim samo "pro forme" , da je njegov brat HG bio predsjednik uprave društva te je kao takav ugovarao sve poslove, a i donosio odluke glede cjelokupnog poslovanja tog trgovačkog društva. Iako je bio član uprave, on nije imao ikakve ingerencije niti ovlasti donositi odluke. U trenutku samog ozljeđivanja ZG on nije bio prisutan u proizvodnoj hali TD Anamil na [adresa], a kada je dobio obavijest da je ZG ozlijeđena odmah je došao u proizvodnu halu. Tamo je već bila hitna pomoć i zajedno s ZG otišao je u bolnicu. SG bila je voditeljica proizvodnje, te je kao takva bila zadužena za sigurnost proizvoda u vidu kakvoće proizvoda, a njega je brat postavio da odrađuje dio posla koji se odnosi na kompjutere i tehniku te servere. Neposredno nadređeni kolegici SG bio je njegov brat HG, a tek ako njega nije bilo, onda on. SG, koja je bila zadužena za proizvodnu halu na [adresa], sačinjavala je plan rada za djelatnike, odluke za godišnji i slično. Konkretnog dana kada se ZG raspoređivala na rad na predmetnom stroju SG nije ga kontaktirala niti mu je rekla da ZG ide raditi na konkretni stroj. Osim toga, nije bio obaviješten da se u proizvodnoj hali nalazi taj stolac s kojeg se ZG spotaknula i pala, a ZG mu je dok su zajedno bili u bolnici rekla da je stala na taj stolac, spotakla se i pala, što je kasnije čuo i od SG. Zaključno je naveo i da nisu točni navodi svjedokinje SG da bi on donio odluku da će ZG toga dana raditi na tom stroju tim više što on kritičnog dana uopće nije imao pravo potpisa.
26. Iz ovakvo iznesene obrane okrivljenika jasnim proizlazi kako okrivljenik osporava svoje svojstvo u TD Anamil d.o.o., a samim time i da bi na bilo koji način bio odgovoran za ozljeđivanje radnice ZG. Ono što se nastavno razabire iz njegove obrane jest kako je SG rasporedila ZG na rad na sporni stroj, kao i da on SG nije bio neposredno nadređeni već je to bio njegov brat HG.
27. Oštećenica ZG dijelom potvrđuje obranu okrivljenika u tom dijelu navodeći da ju je tadašnja voditeljica SG rasporedila na obavljanje poslova na spornom stroju za laminiranje, da je i inače SG bila zadužena za raspoređivanje radnika na pojedine poslove, a je li ona odluke donosila samostalno, to ne zna.
28. Oprečno okrivljeniku iskazivala je svjedokinja SG koja je u bitnome navela da ZG inače nije radila na tom stroju, ali da je bila osposobljavana i da ju je konkretno za rad na ovom stroju obučio djelatnik ŽG, no dogodio se cijeli splet nesretnih okolnosti. Opisujući svoju ulogu u TD Anamil d.o.o. navela je da je uvođenjem novih tehnologija TD Anamil bila na mjestu voditeljice proizvodnje, a njoj nadređeni za proizvodnju bio je DG. Ona je sačinjavala plan rada za djelatnike, međutim "njezina" nikada nije bila zadnja, uglavnom je DG kontaktirala i pitala tko bi konkretno radio na kojem radnom mjestu, pa je došlo do toga da ZG radi na tom stroju. ZG je to prihvatila, iako nije bila osposobljena za rad na tom konkretnom stroju jer je na njemu radila kratko. Za taj dan odluku da će ZG raditi na tom stroju donio je DG. Čak i da je tu odluku ona donijela, DG ju mora potvrditi, jer je njegova zadnja. Osim toga, dogodilo se i da se u blizini stroja na kojem je radila ZG našao stolac koji nije trebao biti tamo, ZG se popela na taj stolac kako bi provjerila stanje ljepila na jednom valjku, spotaknula se i ruka joj je otišla između zupčanika. Inače bi bilo pravilno da se za provjeru stanja ljepila na valjku zaustavi rad stroja, prereže do tada zalijepljeni papir i provjeri kako je to zalijep ljeno. Međutim, radnici, ne samo ZG, kako bi si olakšali i na neki način ubrzali proces rada, bi samo usporili rad stroja i lagano prstom provjerili stanje ljepila na valjku, što apsolutno prema pravilima zaštite na radu nisu smjeli. I DG i ona su radnike upozoravali da s razlogom postoji zaštita na tom stroju, međutim ta zaštita sa zupčanika je na stroju bila skinuta. Kada je ona točno bila sk inuta ne zna, jer se znalo dogoditi da su radnici za potrebe održavanja tog stroja skidali zaštitu sa zupčanika.
29. S obzirom na iznesene iskaze kako okrivljenika tako i svjedokinje SG glede njihovih zaduženja u TD Anamil d.o.o., a onda i glede odgovornosti za ozljeđivanje radnice u TD Anamil d.o.o. odlučnim se ukazuju iskaz svjedokinje AG, inspektorice zaštite na radu, koja je neporedno nakon ozljeđivanja izašla na lice mjesta, kao i utvrđenja vještaka zaštite na radu Perice Frkovića.
30. Tako je svjedokinja LG navela kako je izlaskom na lice mjesta utvrdila da je radnica u TD Anamil d.o.o. radila na stroju koji nije bio ispravan, da nije bila osposobljena za rad na siguran način, da je rad obavljala nepropisno, a i da nije bila izrađena procjena rizika. Sve te okolnosti zapravo su i dovele do ozljeđivanja konkretne radnice. Ova svjedokinja je na upit na koji način se utvrđuju osobe koje bi eventualno bile odgovorne za nastanak te ozljede odgovorila kako odgovor na to pitanje leži u zakonskim propisima. Naime, direktor trgovačkog društva u kojem je došlo do ozljede odgovoran je za zakonito poslovanje trgovačkog društva, međutim nerijetko se događa da on ta svoja ovlaštenja prebaci na zaposlenike, oni budu osposobljeni za rad na tim poslovima i imenuje ih svojim ovlaštenicima. Koliko se sjeća, gospođa SG u to vrijeme nije bila ovlaštenik poslodavca, međutim nju je zajedno s direktorom TD Anamil d.o.o. navela u zapisniku i prijavi jer je, unatoč tome što nije bila ovlaštenik, radnicu rasporedila na rad na tom konkretnom stroju. Odgovornu osobu tj. osobu direktora u konkretnom slučaju, kao i inače, utvrđivali su uvidom u sudski registar. Nadalje, svjedokinja je navela i da je u konkretnom trgovačkom društvu procjena rizika rađena 2016. godine, odnosno svakako prije nego što je u tu firmu došao konkretni stroj na kojem je radila ZG, a procjena rizika temeljni je dokument na kojem počiva cijela zaštita na radu i ona zato mora biti ažurna te ukoliko dođe do bilo kakvih promjena, mora se ažurirati. U procjeni rizika za proizvodni pogon [adresa], koja je izrađena prije nego što je taj stroj ušao u taj pogon, konkretni stroj nije bio naveden, tako da se radnica niti nije mogla osposobiti na propisan način za rad na siguran način na tom stroju. Nadalje je navela kako je utvrdila da gospođa SG nije sama rasporedila radnicu na rad na tom stroju, već u dogovoru s DG koji je došao na očevid i u to vrijeme je bio član uprave, što je sve onda dovelo do toga da je on zajedno s gospođom SG naveden u njezinoj prijavi. Neovisno o tome što je DG s danom 5. lipnja 2018., a kada se dogodila ozljeda, prestao biti član uprave društva, radnica nije toga dana i u tom trenutku raspoređena na rad na tom stroju, već prije, što je utvrdila očevidom i uzimanjem izjave radnice.
31. Izneseni navodi svjedokinje LG potvrđeni su utvrđenjima vještaka zaštite na radu koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo da je uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Anamil d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara 2 vidljivo da je HG predsjednik uprave koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno od 24.11.2014. prestao je biti predsjednik i član uprave 05.06.2018. Okrivljeni DG upisan je kao član uprave koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno od 24.11.2014., a prestao je biti član uprave dana 5.6.2018. godine. Vještak nastavno navodi da je uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 06.06.2018. (list 5-10 spisa) i Zapisnik od 13.07.2018. (list 14-21 spisa) vidljivo kako su osobe nazočne sastavljanju zapisnika DG u svojstvu člana uprave i odgovorne osobe poslodavca i SG voditeljica proizvodnje. Tada su oboje poučeni u točki 5. Zapisnika o pravima i obvezama kao osoba koja sudjeluju u predmetnom postupku, a u smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku. Na str. 7. i 17. spisa razvidno je da su DG i SG uz pristanak ZG dogovorili njen raspored na rad sa predmetnom radnom opremom. Nazočni potpisivanju predmetnih Zapisnika DG i SG iste su kao i sve stranice Zapisnika potpisali bez primjedbi na sadržaj Zapisnika. U dokumentaciji u spisu nema dokaza da bi SG kao voditeljica proizvodnje bila osposobljena za ovlaštenika zaštite na radu u smislu odredbi čl. 29. Zakona o zaštiti na radu te imenovana ovlaštenikom poslodavca za provedbu mjera zaštite na radu u sm islu odredbi čl. 23. Zakona o zaštiti na radu. Niti na zahtjev inspektora zaštite na radu koji je provodio nadzor, firma Anamil nije dostavila ikakav dokument niti je inspektorica, niti ovlaštenik, utvrdila bilo koju osobu koja bi nekim unutarnjim aktom, odnosno odlukom, bila imenovana ovlaštenikom zaštite na radu, uvažavajući odredbu članka 23. i 24. Zakona o zaštiti na radu. Radnica ZG raspoređena je na posao rukovanja predmetnom radnom opremom najmanje tri dana prije nastanka štetnog događaja 5.6.2018. godine i to dogovorom DG kao člana uprave i odgovorne osobe TD Anamil d.o.o. i SG voditel jice proizvodnje, a s obzirom da voditeljica proizvodnje nije bila imenovani ovlaštenik za primjenu mjera zaštite na radu za raspoređivanje radnice na predmetne poslove i rukovanje predmetnom radnom opremom odgovoran je DG. Pojašnjavajući izneseni zaključak vještak je naveo kako se rukovodio se odredbama članaka 17., 18. i 19. Zakona o zaštiti na radu, a posebno članka 19. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu te je utvrdio kako je u konkretnom slučaju predsjednik uprave TD Anam il d.o.o. bio brat okrivljenika, HG, a okrivljenik je u vrijeme nesreće bio član uprave TD Anamil d.o.o., te time ujedno i osoba odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu. Navedeno je utvrdila i inspektorica zaštite na radu koja je i izašla na mjesto događaja nakon ozljeđivanja radnice, a isto je potvrdio svojim potpisom na zapisniku o obavljenom nadzoru inspektorice zaštite na radu i sam okrivljeni DG. Na sam dan nesreće se dogodila jedna promjena na način da DG više nije bio član uprave društva TD Anamil, već su članovi uprave tada postali prokuristi, roditelji okrivljenika, međutim u vrijeme kada je ZG, radnica, raspoređena za obavljanje poslova na konkretnom radnom stroju, a što je prema njezinoj izjavi bilo tri dana prije same nesreće, tada je okrivljenik bio član uprave društva. Upravo je iz iznesenog dijela pisanog nalaza mišljenja vještaka jasno vidljivo da je upravo okrivljenik u inkriminirano vrijeme bio odgovorna osoba TD Anamil d.o.o. [adresa], odnosno osoba odgovorna za raspoređivanje radnice na predmetne poslove i rukovanje predmetnom radnom opremom. Što se tiče samih propusta, odnosno povreda Zakona o zaštiti na radu i odgovarajućih pravilnika iz oblasti zaštite na radu vještak je naveo da je 5. lipnja 2018. odgovorna osoba TD Anamil d.o.o. (poslodavac) rasporedio radnicu ZG na poslove rukovanja strojem za laminiranje, pri čemu predmetna radna oprema nije bila ispravna i u skladu s propisima iz područja zaštite na radu, odnosno na stroj na kojem nije bilo zaštitne naprave za sprječavanje pristupa rotirajućim dijelovima uslijed čega je došlo do zahvata malog prsta desne ruke radnice i nastanka teške tjelesne ozljede. Nadalje je naveo i da predmetna radna oprema nije bila predmet ažuriranja procjene rizika te slijedom navedenog radnica nije bila osposobljena za rad na siguran način za poslove na koje je u kritično vrijeme bila raspoređena te da su nepoštivanje odredbi Zakona o zaštiti na radu i provedbenih propisa iz područja zaštite na radu od strane poslodavca u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja ozljede radnice ZG. Sve povrede Zakona i Pravilnika o zaštiti na radu koje su u konkretnom slučaju napravljene i jedna se nadovezuje na drugu te stoje u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom ozljede kod radnice ZG.
32. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ing. Perice Frkovića koji je jasno i precizno odgovorio kako na postavljeni zadatak tako i na sva postavljena mu pitanja, pa kako je uz to nalaz i mišljenje sačinio u skladu sa pravilima struke i dostignućima znanosti sud ga je ocijenio vjerodostojnim.
33. I gore navedene dokaze ispravom koji su izvedeni tijekom postupka sud je ocijenio vjerodostojnima jer nisu bili osporavani od strane stranaka niti dovedeni u sumnju.
34. Jednako tako sud je vjerodostojnim i istinitim ocijenio iskaz svjedokinje LG budući da je svjedokinja životno logično i okolnosno iskazivala o tome koje je radnje kao inspektorica zaštite na radu poduzela provodeći očevid na licu mjesta nakon ozljeđivanja radnice ZG kao i što je sve utvrdila pa kako je njezin iskaz sukladan ostalim izvedenim dokazima prije svega sa zapisnikom o inspekcijskom nadzoru-očevidu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu Ur. broj: 524-10-02-02/15- 18-3 od 6. lipnja 2018., zapisnikom o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu Klasa: UP/I-116-02/18-41/86, Ur.broj: 524-10-02-02/15-18-9 od 13. srpnja 2018. izvatku iz sudskom registra za TD Anamil d.o.o. te nalazom i mišljenjem vještaka dipl. ing. Perice Frkovića sud ga je prihvatio u cijelosti.
35. Vezano na prethodno navedeno sud je prihvatio iskaz svjedokinje SG te oštećenice ZG budući da su i oštećena i svjedokinja SG sukladno svojim osobnim saznanjima iskazivale o nastanku ozljede oštećene radnice ZG, ali i o poslovanju u TD Anamil d.o.o. pa kako su njihovi iskaz i, uz sve prethodno navedeno, u suglasju sa ostalim tijekom postupka provedenim dokazima primarno sa zapisnicima o inspekcijskom nadzoru Službe za nadzor zaštite na radu te nalazom i mišljenjem vještaka ocijenjeni su vjerodostojnima.
36. Nasuprot tome sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj suštinski osporava svoje svojstvo u TD Anamil d.o.o., a samim time i da bi na bilo koji način bio odgovoran za ozljeđivanje radnice ZG budući da je njegova obrana opovrgnuta iskazom svjedokinje LG i SG, a napose utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Perice Frkovića koji je izrijekom naveo da je, a s obzirom da voditeljica proizvodnje SG nije bila imenovani ovlaštenik za primjenu mjera zaštite na radu, za raspoređivanje radnice na predmetne poslove i rukovanje predmetnom radnom opremom odgovoran upravo okrivljenik. Stoga ovaj sud njegovu obranu ocjenjuje samo kao njegov bezuspješni pokušaj da od sebe otkloni kaznenu odgovornost i prebaci ju na drugu osobu (konkretno SG odnosno svog brata HG).
37. Slijedom svega navedenog ovaj sud smatra kako je tijekom postupka nedvojbeno dokazano da je upravo okrivljeni DG u periodu od 1. veljače 2018. do 5. lipnja 2018. u [adresa], u proizvodnoj hali TD Anamil d.o.o. Zagreb, kao odgovorna osoba tog trgovačkog društva, postupio protivno odredbama članka 10. stavak 1. točka 2., članka 18. stavak 1., članka 41. stavak 3. i 4., članka 27. stavak 1., članka 28. stavak 1. te članka 44. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), članka 11. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, članka 4. stavak 2. i članka 5. Pravilnika o izradi procjene rizika, članka 4. točke 1. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, točke 2.8 priloga 1 istog pravilnika, time što nije osigurao da stroj za laminiranje papira Carraro Carint, godina 1982., matricola No 316, u uporabi u svakom trenutku bude ispravan i siguran za rad i da se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i tehničkim propisima, tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike, njihovu sigurnost i zdravlje, nije osigurao da na stroju prije uporabe budu postavljene zaštite za sprječavanje pristupa rotirajućim zupčastim dijelovima, i da svakodnevno prije korištenja stroja bude obavljen vizualni pregled primjene sigurnosno-zdravstvenih zahtjeva, niti je takav neispravan stroj isključio iz uporabe, te nije proveo procjenu rizika u odnosu na to sredstvo rada, svjestan da time može doći do ugrožavanja sigurnosti radnika, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, pa je zbog navedenih propusta 5. lipnja 2018. oko 21,30 sati radnica ZG obavljajući poslove rukovanja strojem za laminiranje, za koje poslove nije bila osposobljena za rad na siguran način, rukom ušla u radni dio stroja te je došlo do zahvata malog prsta njene desne ruke u zupčanik predmetnog stroja na kojem nije bilo zaštitne naprave koja sprječava pristup, pri čemu je ZG zadobila zgnječenje malog prsa desne šake s otrgnućem zadnjeg članka i prijelomom srednjeg članka navedenog prsta, što je ozljeda teške naravi.
38. Sa subjektivne strane okrivljenik je postupao sa oblikom krivnje koji se naziva svjesni nehaj jer je bio svjestan da gore opisanim postupanjem može počiniti kazneno djelo, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi odnosno da će to moći spriječiti. Naime, okrivljenik nije osigurao da stroj za laminiranje papira Carraro Carint, godina 1982., matricola No 316, u uporabi u svakom trenutku bude ispravan i siguran za rad i da se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i tehničkim propisima, tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike, njihovu sigurnost i zdravlje, nije osigurao da na stroju prije uporabe budu postavljene zaštite za sprječavanje pristupa rotirajućim zupčastim dijelovima i da svakodnevno prije korištenja stroja bude obavljen vizualn i pregled primjene sigurnosno-zdravstvenih zahtjeva, niti je takav neispravan stroj isključio iz uporabe, te nije proveo procjenu rizika u odnosu na to sredstvo rada, svjestan da time može doći do ugrožavanja sigurnosti radnika, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi, odnosno da će to moći izbjeći iako mu je sama posljedica bila objektivno predvidiva. Stoga sud smatra da je okrivljenik u konkretnom slučaju postupao u sferi svjesnog nehaja, u vrijeme počinjenja bio je ubrojiv, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog. Navedeni elementi krivnje tijekom postupka nisu dovedeni u pitanje.
39. Gore opisanim ponašanjem okrivljenik dakle iz nehaja, nije postupio po propisima i tehničkim mjerilima te je time izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljede neke osobe konkretno radnice ZG, pa kako je, po stavu ovog suda, opisanim radnjama u cijelosti ostvario sve elemente kaznenog djela protiv opće sigurnosti – teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – iz članka 222. stavak 3. KZ/11 u svezi članka 215. stavak 2. i 3. KZ/11 sud ga je za to djelo proglasio krivim i izrekao mu primjerenu kaznenopravnu sankciju.
40. Budući da je nakon počinjenja djela, a prije presuđenja Kazneni zakon mijenjan Zakonom o izmjenama i dopunama kaznenog zakona (Narodne Novine 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25 – dalje u tekstu KZ/25) sud je sukladno članku 3. KZ i KZ/25 ispitao je li novi zakon blaži za okrivljenika, no kako sud nije našao da bi novi zakon bio povoljniji za okrivljenika primijenio je, a sukladno članku 3. stavak 1. oba zakona onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela odnosno KZ/11.
41. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, sukladno članku 47. KZ/11, primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela te trud da naknadi štetu.
42. Tako je sud okrivljeniku prilikom odmjere kazne olakotnim cijenio da do ovog događaja nikada nije osuđivan i to kako kazneno tako i prekršajno što je utvrđeno iz pročitanih izvadaka iz kaznene i prekršajne evidencije, iz čega proizlazi da je njegov život do ovog djela bio u potpunosti usklađen sa općeprihvaćenim.
43. Nadalje, sud je prilikom odabira vrste i visine kazne imao u vidu osobne i imovinske prilike okrivljenika te je tako imao u vidu da je okrivljenik osoba u dobi od 45 godina, zaposlen je i uredno ostvaruje prihode, i otac je jednog malodobnog djeteta iz čega je razvidno da je urednog socijalnog funkcioniranja.
44. Uz to sud je imao na umu i da je oštećenici ZG TD Anamil d.o.o. u cijelosti nadoknadilo štetu.
45. Nasuprot tome, sud otegotnih okolnosti na strani okrivljenika nije našao.
46. Slijedom svih utvrđenih okolnosti sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, ali je, s obzirom da smatra da okrivljenik i bez izvršenja kazne zatvora neće ubuduće činiti kaznena djela, okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu sa rokom provjeravanja od 2 godine jer smatra da će upravo ovakvom kaznom biti postignuta svrha kažnjavanja, odnosno da će upravo ovakva kazna korektivno utjecati na okrivljenika da se kloni protupravnog postupanja te da uskladi svoje ponašanje s normama prihvaćenim u društvu.
47. Naime, kada se u korelaciju stave olakotne okolnosti na strani okrivljenika s jedne strane, a jačina povrede odnosno ugroze zaštićenog dobra, način počinjenja djela te stupanj krivnje, s druge, ocjena je ovog suda da je upravo odmjerena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci sa rokom kušnje u trajanju 2 godine primjerena svim utvrđenim okolnostima kao i samoj osobi okrivljenika te da se upravo tom kaznom postići i generalna i specijalna prevencija.
48. Osim toga, ovakva je kazna, po mišljenju ovog suda, primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te da omogući okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.
49. Okrivljeniku će sud, kada ga proglasi krivim, sukladno članku 148. stavak 1. ZKP/08, naložiti podmiriti troškove kaznenog postupka, pa je stoga sud naložio okrivljeniku da naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08 ukupnom iznosu od 2.200,00 eura, od čega se iznos od 1.801,50 eura odnosi na troškove provedenog vještačenja po vještaku zaštite na radu, iznos od 265,44 na troškove sudskomedicinskog vještačenja, a iznos od 133,06 eura na paušalnu svotu . Prilikom odmjere visine paušalne svote sud je imao u vidu trajanje i složenost postupka, a uzeo je u obzir i materijalne prilike okrivljenika. Naime, okrivljenik je zaposlen i ostvaruje prihode, pa unatoč tome što nema imovine u svom vlasništvu, a ima obvezu uzdržavanje jednog malodobnog djeteta sud smatra da plaćanjem troškova u gornjem iznosu neće biti dovedeno u pitanje njegovo nužno uzdržavanje kao niti uzdržavanje njegovog malodobnog djeteta.
50. Kako sud smatra da bi plaćanjem i preostalih troškova postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 u visini od 1.284,22 eura, a koji se odnose na troškove provedenog vještačenja po vještaku za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara dipl. ing. EG, bilo dovedeno u pitanje nužno uzdržavanje okrivljenika sud ga je tog dijela troškova postupka oslobodio sukladno odredbi članka 148. stavak 6. ZKP/08.
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
13. travnja 2026.
Sudac:
Zvjezdana Murat Milas
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi nadležni Županijski sud kao sud drugog stupnja.
DNA:
1. ODO u Novom Zagrebu, na broj KO-DO-411/2022
2. okrivljeni DG
3. branitelj odvjetnik Valentin Jakovac
