Poslovni broj: P-4136/2025-7

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji ovog suda Maji Vukmir, pravnoj stvari tužitelja APS DELTA S.A., Societe anonime, OIB: 45421012929, iz Luxemborga, L-2350, 1 Rue Jean Piret, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Bistrović, odvjetnik u Zagrebu, Nikole Pavića 7, protiv tuženika pod 1. CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun, Damiru Gruiću odvj. u Splitu, pod 2. ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po pun. Vllahu Duplančiću, odvj. u Splitu i 3. DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Antunu Šestanoviću, odvj. u Splitu, radi namirenja tužiteljevog potraživanja iz založne stvari, na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 12. ožujka 2026. god. u prisutnosti zamj. pun. tužitelja Ivo Zenko odvj. u Splitu, pun. tuženika ad. 1. i 3. i zamj. pun. tuženika ad. 2. HS, vježbenika kod odvj. Vlahe Duplančića, na ročištu za objavu odluke dana 13. travnja 2026. god.

presudio je

I. U odnosu na tuženu ad. 3. DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao jednu od nasljednika ranije tuženog ČS, temeljem čl. 331 ZPP-a donosi se Presuda na temelju priznanja kojom se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev koji glasi:

" I. Tužena ad. 3. DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti namirenje tražbine tužitelja za kreditnu partiju 5700164806 APS Delta S.A., societe anonime koje posluje kako neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu Velikog Vojvodstva luxenburg, sa sjedištem na adresi 1. rue [adresa], L-2350-Luxenburg, upisano u registar trgovine i kompanija Luxenburg, pod brojem RCS B 204.416, OIB: 45421012929, u iznosu od 567.697.49 kn/ 75.346,51 Eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.07.2018. god do isplate u visini stope kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, sudskom prodajom nekretnine u njenom suvlasništvu za 1/8 dijela, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], koju u naradi čini DVOR površine 398 m2, NEPLODNO površine 336 m2 i KUĆA površine 102 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] koju u naravi čini ZGRADA površine 56 m2, KUĆA površine 207 m2, DVOR površine 237 m2 i NEPLODNO površine 543 m2.

II. Tužena ad. 3. DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti namirenje tražbine tužitelja za kreditnu partiju 5700163846 APS Delta S.A., societe anonime koje posluje kako neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu Velikog Vojvodstva luxenburg, sa sjedištem na adresi 1. rue [adresa], L-2350-Luxenburg, upisano u registar trgovine i kompanija Luxenburg, pod brojem RCS B 204.416, OIB: 45421012929, u iznosu od 107.895,23 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.07.2018. god do isplate u visini stope kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, sudskom prodajom nekretnine u njenom suvlasništvu za 1/8 dijela, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], koju u naradi čini DVOR površine 398 m2, NEPLODNO površine 336 m2 i KUĆA površine 102 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] koju u naravi čini ZGRADA površine 56 m2, KUĆA površine 207 m2, DVOR površine 237 m2 i NEPLODNO površine 543 m2."

II. U odnosu na tuženika ad. 2. ČS odbija se tužbeni zahtjev u točki I. koji glasi:

" I. Tuženik ČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja za kreditnu partiju 5700164806 APS Delta S.A., societe anonime koje posluje kako neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu Velikog Vojvodstva luxenburg, sa sjedištem na adresi 1. rue [adresa], L-2350-Luxenburg, upisano u registar trgovine i kompanija Luxenburg, pod brojem RCS B 204.416, OIB: 45421012929, u iznosu od 567.697.49 kn/ 75.346,51 Eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.07.2018. god do isplate u visini stope kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, sudskom prodajom nekretnine u njegovom suvlasništvu za 1/4 dijela, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], koju u naravi čini DVOR površine 398 m2, NEPLODNO površine 336 m2 i KUĆA površine 102 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] koju u naravi čini ZGRADA površine 56 m2, KUĆA površine 207 m2, DVOR površine 237 m2 i NEPLODNO površine 543 m2."

III. Usvaja se djelomično tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike 1. i 2. u točkama I. i II. osim u dijelu koji se odnosi na kamate, tako da glasi:

" I. Prvotuženi CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženik ČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni su trpjeti namirenje tražbine tužitelja za kreditnu partiju 5700164806 APS Delta S.A., societe anonime koje posluje kako neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu Velikog Vojvodstva luxenburg, sa sjedištem na adresi 1. [adresa], upisano u registar trgovine i kompanija Luxenburg, pod brojem RCS B 204.416, OIB: 45421012929, u iznosu od 567.697.49 kn/ 75.346,51 Eur, sudskom prodajom nekretnine u njihovom suvlasništvu i to prvotuženika za 1/8 dijela i drugotužeika za 1/4 dijela, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], koju u naravi čini DVOR površine 398 m2, NEPLODNO površine 336 m2 i KUĆA površine 102 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] koju u naravi čini ZGRADA površine 56 m2, KUĆA površine 207 m2, DVOR površine 237 m2 i NEPLODNO površine 543 m2.,

dok se za više traženo u pogledu zakonskih zateznih kamata na navedeni iznos i to baš "sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.07.2018. god do isplate u visini stope kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje" tužbeni zahtjev odbija.

II. Prvotuženi CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženik ČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni su trpjeti namirenje tražbine tužitelja za kreditnu partiju 5700163846 APS Delta S.A., societe anonime koje posluje kako neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu Velikog Vojvodstva luxenburg, sa sjedištem na adresi 1. [adresa], upisano u registar trgovine i kompanija Luxenburg, pod brojem RCS B 204.416, OIB: 45421012929, u iznosu od 107.895,23 EUR sudskom prodajom nekretnine u njihovom suvlasništvu i to prvotuženika za 1/8 dijela i drugotužeika za 1/4 dijela, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], koju u naravi čini DVOR površine 398 m2, NEPLODNO površine 336 m2 i KUĆA površine 102 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] koju u naravi čini ZGRADA površine 56 m2, KUĆA površine 207 m2, DVOR površine 237 m2 i NEPLODNO površine 543 m2., dok se za više traženo u pogledu zakonskih zateznih kamata na navedeni iznos i to baš "sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.07.2018. god do isplate u visini stope kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje" tužbeni zahtjev odbija."

IV. Nalaže se prvotuženiku CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju APS Delta S.A., societe anonime koje posluje kako neregulirano društvo za sekuritizaciju osnovano sukladno pravu Velikog Vojvodstva luxenburg, sa sjedištem na adresi [adresa], L-2350-Luxenburg, upisano u registar trgovine i kompanija Luxenburg, pod brojem RCS B 204.416, OIB: 45421012929 u roku od 15 dana naknadi parnični trošak u iznosu od 5.075,26 eura, uvećan za zakonsku zateznu kamatu po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče od presuđenja pa do isplate.

V. Tuženik ad. 2. i tužitelj snose svaki svoj parnični trošak.

obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesena 31.07.2018. god. navodi se da su temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava između Zagrebačke banke d.d.-Pomorske banke d.d. Split s jedne strane i GP DAMS d.o.o., Kaštel Novi, Rudine i ŽS iz [adresa] s druge strane, solemniziranog kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića pod OU-475/97 na dan 12.08.1997. zasnovan založna prava Zagrebačke banke (dalje ZABA) na nekretninama ovršenika kojim je osigurano potraživanje banke u iznosu od 150.000 DEM, na temelju Ugovora o kreditu br: 395/97. Temeljem Ugovora o garanciji br: 190/96 između ZABE i GP DAMS d.o.o. od 16.04.1996. , kao i Zapisnika Općinskog suda u Splitu I-697/96 zasnovana su založna prava ZANE na nekretninama ovršenika kojim je osigurano potraživanje u iznosu od 2.100,000.00 ATS. Dana 30.05.2017. sklopljen je Trostrani ugovor o ustupu i prijenosu tražbina od strane ABE kao ustupitelja, APS Delta kao primatelja i ustupitelja, te tužitelja kao primatelja, kojim je prenesena tražbina i sporedna prava s osnove navedenih ugovora. Dospjela potraživanja da iznose za kreditnu partiju 5700164806 iznos od 2.971.960,81 kuna, na koji teku zakonske zatezne kamate od 19.07.2018., a za kreditnu partiju 5700163846 iznos od 549.998,15 EUR, na koji teku kamate od 19.07.2018. Tužitelj je temeljem Ugovora o zasnivanju založnog prava stekao pravo zaloga na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika TS za ¼ dijela i tuženika ČS za ¼ dijela, pa kako dugovanje nije podmireno traže namirenje sudskom prodajom ovih nekretnina.

2. Tuženik ad. 2. ČS protivi se tužbi navodeći da raniji vjerovnik ZABA nije nikada obavijestila dužnike o ustupu svoje tražbine. U odnosu na Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 12.08.1997. koji je donesen temeljem Ugovora o kreditu br. 395/97 da isti nisu valjani i ne proizvode pravne učinke što je u odnosu na ovog tuženika utvrđeno presudom Općinskog suda u Splitu P-11850/15 od 11.12.2018., no unatoč tome da do danas nisu brisali založno pravo upisano na nekretnini u suvlasništvu ČS, ako je pozivao vjerovnika ZABU da mu ispusti brisovno očitovanje.

U odnosu na ugovor o garanciji br. 190/96 zaključen između ZABA i GP DAMS d.o.o. 14.04.1996. daje ugovoreno davanje garancije za plaćanje po inokreditu u korist Adria bank A.G.-Beč, ali da ZABA nikada nije izvršila plaćanje prema Adria bank A.G. - Beč, pa da nema osnove pozivati se na naplatu od GP DAMS d.o.o. odnosno od jamca. Također daje u čl. 12. tog ugovora predviđeno da će ZABA svoje potraživanje najprije naplatiti putem primljenih akceptnih naloga koje je ispustilo poduzeće GP DAMS, a zatim putem dobivene bjanko mjenice od GP DAMS, ali da nikada nije pokušala naplatiti svoju tražbinu puten istih. Tek ukoliko to ne bi uspjela da ma pravo naplatiti se iz založene nekretnine.

Nadalje da čl. 13. Ugovora o garanciji je predviđeno da je založno pravo zasnovano na poslovnoj zgradi – skladište, radionica i betunara sa zemljištem i da nije navedeno o kojoj se zemljišnoknjižnoj čestici radi. U zapisniku suda broj I-697/96 od 27.05.1996. da je navedeno da se založno pravo zasniva na : a.) zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te b.) na objektu skladište i radionica koji su sastavni dio istog zemljišta. Iz zk izvatka da proizlazi da se čes.t zem. 1485/3 sastoji od zgrade, kuće, dvora i neplodnog, pa da se naplata iz založne nekretnine ne može provesti na istome.

Prigovara i visini potraživanja jer da su korisnici kredita po njegovom saznanju u cijelosti vratili uzete kredite.

3. Podneskom od 27.05.2019. tužitelj uređuje točku I. tužbenog zahtjeva ostavljajući kao tuženika-dužnika po istoj samo tuženika ad. 1. TS. navodi da zakonom o obveznim odnosima nije propisana obveza vjerovnika da obavještava svakidašnje vlasnike opterećenih nekretnina o prijenosu tražbine. Nadalje da je nebitno koji se objekti nalaze na nekretnini zbog primjene čl. 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predmetna potraživanja da nisu podmirena i da nakon ustupa potraživanja na tužitelja nije bilo nikakvih uplata. Osim toga daje društvo GP DAMS brisano iz sudskog registra 30.03.2017. pa da se stoga tužitelj ne može naplatiti od nalogodavca garancije, izdavatelja mjenica i akceptnih naloga, jer isti ne postoji.

4. Podneskom od 28.06.2019. tuženik ad. 2. ČS usprotivio se djelomičnom povlačenju tužbe kojeg je u odnosu na njega ( u točki I tužbenog zahtjeva) tužitelj napravio (mada ne izrijekom) podneskom od 27.05.2019. Ističe da predmet založnog prava ne može biti čitava čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer tako nije ugovoreno, već samo dio navedene nekretnine, sve kako proizlazi iz čl. 13. Ugovora o garanciji te Zapisnika Općinskog suda u Splitu od 27.05.1996. pod I-697/96.

5. Tuženik ad. 1. TS protivi se tužbi, u odnosu na ugovor o kreditu br. 395/97 od 12.08.1997. ističe da su ništetne odredbe ugovora o promjenljivoj kamatnoj stopi i promjenljivoj naknadi za korištenje kredita. Nadalje daje odredbom čl. 17. Ugovora predviđeno osiguranje osnivanjem založnog prava , te vinkuliranjem police osiguranja u korist banke,. pa je za očekivati da se banka naplatila od osiguravajućeg društva temeljem vinkulirane police osiguranja i da nema pravo tražiti naplatu od tuženika. Ističe da je neosnovan zahtjev kojim se traži naplata prodajom suvlasničkog dijela tuženih na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmet založnog prava nije tako navedena nekretnina, iz zapisnika javnog bilježnika Slobodana Zlokića od 12.08.1997. proizlazi da je izvršena pljenidba nekretnina dužnika i to poslovnog prostora i drugih pojedinih objekata koji se nalaze u Kaštel novom, predio Rudine i to kako je opisno u Zapisniku, pa da predmet tužbenog zahtjeva može biti samo ona nekretnina koja je bila predmet pljenidbenog popisa.

6. Ovaj postupak bio je prekinut Rješenjem od 17.01.2020. do pravomoćnog okončanja postupka P-5222/19 koji se vodio po tužbi ŽS protiv tužitelja iz ovog postupka i ZABA radi utvrđenja ništetnosti dijela Ugovora o kreditu od 12.08.1997. i Ugovora o garanciji od 21.05.1996. god., kao prethodnog pitanja, pa je rješenjem od 07.05.2025. a nakon pravomoćnosti odluke u predmetu P-5222/19 postupak nastavljen.

7. Tijekom postupka preminuo je tuženik TS, pa su kao tuženici ad.

1. i ad. 3. označeni njegovi nasljednici.

7.1. Tuženik ad. 1. ustrajao je u protivljenju tužbenom zahtjevu ističući na pripremnom ročištu od 12.03.2026. da solemnizirani sporazum radi osiguranja novčane tražbine od 22. srpnja 1997. kojim je osigurana tražbina iz solemniziranog ugovora o kreditu br. 395/97 te ugovor o garanciji br. 190/96 i zapisnik OS u Splitu br. I-697/96 kojima su zasnovana založna prava u korist Zagrebačke banke koja je ustupila svoja potraživanja tužitelju predstavljaju ovršne isprave temeljem kojih je tužitelj mogao provesti ovrhu na predmetnim nekretninama pa eventualnim prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužitelj ne bi ostvario nikakvu pravnu korist koju već nema. Upućuje na spis Ovr-1050/18 koji je vođen po rješenju o ovrsi br. Ovr-898/99 a u kojem je pravni prednik tužitelja Zagrebačka banka upravo temeljem ovih isprava vodila ovrhu na nekretninama tuženika radi namirenja predmetne tražbine pa je nejasno zbog čega tužitelj ustraje u ovoj tužbi ako već posjeduje ovršne isprave. Nadalje navodi se kako u hipotekarnog dužnika vjerovnik može hipotekarnom tužbom može tražiti da je dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti založene nekretnine glavnog potraživanja a namirenje spornog potraživanja (kamata) samo ako je to sporno potraživanje upisano u ZK. Budući da u ZK nije upisano založno pravo glede sporednog potraživanja (kamata ) tužitelj bi imao eventualno pravo namirenja samo iznosa glavnice . ističe i prigovor zastare, tužiteljeve tražbine kao i spornih potraživanja (redovne ugovorne i zatezne kamate.) Tuženik pod 1 osporava visini potraživanja tužitelja, navodi da iznos koji je utužen ne predstavlja neplaćenu glavnicu .

7.2. Tužena ad. 3. u odgovoru na tužbu tužene pod 3 koja želi izbjeći snašanje troškova ovog parničnog postupka ističe da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev, a što se tiče pitanja visine tužbenog zahtjeva u dijelu koji nije anuliran tj. isključen presudom ŽS u Zagrebu Gž- 2688/2022 od 23. srpnja 2024. kojom je prvostupanjska presuda ovog suda P-3243/21 djelomično potvrđena, a djelomično preinačena, te do čijeg je okončanja ovaj postupka i bio prekinut.

8. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu.

9. Tužbeni zahtjev u točci I. je neosnovan u odnosu na tuženika ad. 2., a u odnosu na tuženika ad. 1. je djelomično osnovan. Tužbeni zahtjev u točki II. je djelomično osnovan u odnosu na tuženike ad. 1. i 2. Tužena ad. 3. je u cijelosti priznala tužbeni zahtjev pa je u odnosu na nju donesena presuda na temelju priznanja.

10. Tužbeni zahtjev temelji se na dva odvojena pravna posla i to: 1.) na osnovi Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava zaključenog između ZABA d.d. – Pomorske banke d.d. Split s jedne strane i GP DAMS d.o.o. i ŽS s druge strane koji je solemniziran kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića pod OU-475/97 od 12.08.1997., koji je Sporazum zaključen temeljem Ugovora o kreditu br. 395/97 solemniziranog kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića pod OU- 475/97, te 2.) ugovora o garanciji br. 190/96 zaključeno između ZABA d.d. s jedne strane i GP DAMS s druge dana 14.04.1996., kao i Zapisnika Općinskog suda u Splitu I-697/96 od 27.05.1996.

11. Uvidom u presudu P-11850/2015 od 11. prosinca 2017. proizlazi da je utvrđeno da se Ugovor o kreditu broj 395/97 i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava koji je sklopljen 12. kolovoza 1997. g., solemniziran kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića iz Splita pod brojem OU-475/97 dana 12. kolovoza 1997. g., nije pravno valjan i ne proizvodi nikakve pravne učinke između tužitelja pod 4) ČS i tuženika Zagrebačke banke d.d. Zagreb.

11.1. Proizlazi iz obrazloženja ove presude sljedeće:

- U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 23. rujna 2005. g. protiv tuženika Zagrebačke banke- Pomorske banke d.d. Split, koja je evidentirana pod poslovnim brojem P-799/05 tužitelji: pod 1) ŽS, pod 2) SS, pod 3) TS i pod 4) ČS naveli su da se u predmetu Općinskog suda u Kaštel Lukšiću broj Ovr-130/99 vodi ovršni postupak između tuženika, kao ovrhovoditelja, i tužitelja od 1) do 4), kao ovršenika, u kojem je doneseno rješenje kojim se dopušta ovrha na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi naplate novčane tražbine tuženika u iznosu od 594.172,58 kn i 150.000 DEM, sve s pripadajućim kamatama.

- ovršna isprava na kojoj tuženik temelji svoj prijedlog za ovrhu-Ugovor o kreditu broj 395/97 i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 12. kolovoza 1997. g. ne sadrži potpis tužitelja pod 4). Stoga, da tužitelj pod 4) nije sudjelovao kod sklapanja ovog Ugovora što da je vidljivo i iz Zapisnika o posvjedočenju činjenica od 12. kolovoza 1997. g. gdje se nigdje ne spominje da je prisutan i tužitelj pod 4). Stoga da je pobijani Ugovor o kreditu sa Sporazumom radi osiguranja ništav te ne proizvodi pravne učinke u odnosu na tužitelja pod 4).

- Nadalje se navodi u tužbi da je u Sporazumu o osiguranju kao predmet osiguranja navedena čest. zem. [katastarska čestica], a tuženik da je priložio z.k. izvatke za čest. zem. [katastarska čestica] pa nije jasno kako je sud mogao donijeti rješenje o ovrsi u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], koja, osim toga, uopće nije u vlasništvu tužitelja. Stoga je predloženo donošenje presude kojom će se ovrha radi naplate novčane tražbine tuženika na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], određena u predmetu Općinskog suda u Kaštel Lukšiću broj Ovr-130/99, proglasiti nedopuštenom. Tužitelji su zatražili i utvrđenje ništavosti Ugovor o kreditu broj 395/97 i Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 12. kolovoza 1997. g. u dijelu koji se odnosi na tužitelja pod 4).

- Nakon provedenog postupka donesena je presuda pod poslovnim brojem P 333/09 od 10. lipnja 2009. g. kojom je tužba u dijelu kojim je zatraženo proglašenje ovrhe nedopuštenom odbačena te je Ugovor o kreditu i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine utvrđen ništavim. Odlučujući o žalbama stranaka drugostupanjski je sud rješenjem broj Gžo-272/10 od 23. listopada 2013. g. ukinuo pobijanu presudu i potvrdio rješenje o odbacivanju tužbe. Predmet je dobio novi poslovni broj Po 167/13.

- Tužbeni zahtjev konačno je uređen u podnesku od 10. prosinca 2013. g. te su tužitelji zatražili utvrđenje da Ugovor o kreditu i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine nije pravno valjan i ne proizvodi pravne učinke između tužitelja pod 4) i tuženika te da je Ugovor o kreditu i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine između tužitelja pod 1), 2), 3) i tuženika ništav.

- donesena je presuda pod poslovnim brojem Po 167/13 od 30. prosinca 2013. g. kojom su u cijelosti odbijeni svi postavljeni tužbeni zahtjevi. Odlučujući o žalbi tužitelja drugostupanjski sud je presudom broj Gžp-231/14 od 2. svibnja 2014. g. u cijelosti odbio žalbu tužitelja i potvrdio pobijanu presudu ovog suda. Protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gžp-231/14 od 2. svibnja 2014. g. tužitelji su izjavili reviziju od 30. lipnja 2014. g. te je Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-2996/14 od 10. veljače 2015. g. odbio kao neosnovanu reviziju tužitelja u dijelu kojim je presudom Županijskog suda u Splitu potvrđena presuda ovog suda broj Po 167/13 od 30. prosinca 2013. g. pod točkom I. 2. izreke te je djelomično prihvaćena revizija tužitelja te ukinuta presuda Županijskog suda u Splitu u dijelu kojim je presuda ovog suda potvrđena pod točkom I. 1. izreke i u odluci o troškovima postupka te je predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Predmet je dobio novi poslovni broj P 11850/15.

- Tužbeni zahtjev konačno je uređen podneskom od 7. ožujka 2016. g. te je sada jedini preostali tužitelj ČS zatražio utvrđenje da Ugovor o kreditu sa Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine nije pravno valjan i ne proizvodi nikakve pravne učinke.

12. Kako se tužbeni zahtjev iz točke I. odnosi upravo na potraživanje utemeljeno na Ugovoru o kreditu broj 395/97 i Sporazumu radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava koji je sklopljen 12. kolovoza 1997., koji su u odnosu na tuženika ad. 2 utvrđeni ništetnim ikako se isti protivio povlačenju tužbe za taj dio zahtjeva, to je valjalo u odnosu na tuženika ad. 2. tužbeni zahtjev u točki I. odbiti.

13. Iz presude P-11850/2015 već iz navoda same tužbe jasno je da se vodio ovršni postupak Ovr-130/99 između Zagrebačke banke- Pomorske banke d.d. Split kao ovrhovoditelja i tužitelja iz tog predmeta kao ovršenika, te da je doneseno rješenje kojim se dopušta ovrha na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi naplate novčane tražbine tuženika u iznosu od 594.172,58 kn i 150.000 DEM, sve s pripadajućim kamatama. U istom parničnom predmetu je tužba u dijelu kojim je zatraženo proglašenje ovrhe nedopuštenom odbačena što je potvrđeno od strane Županijskog suda.

14. Navedeni ovršni postupak prešao je pod Poslovi broj OVR-1050/18 na koje se poziva tuženik ad. 1., a u kojem je što je sud utvrdio naknadnim pregledom kroz Espis rješenjem od 11.07.2018. postupak obustavljen uz ukidanje svih poduzetih radnji jer je ovrhovoditelj ZABA .d.d. prodala potraživanje trećoj osobi, dakle više nema tražbinu radi koje se vodi taj ovršni postupak.

15. Pregledom zemljišno knjižnog izvatka za čet. zem. 1485/2 i 1485/3 Z. U. [broj ZK uloška] utvrđeno je da je 24. svibnja 1996 pod Z-4954/96 (Z-833/99) Na temelju ugovora o garanciji br:190/96 od 21.05.1996. g. i zapisnika Općinskog suda u Splitu I-697/96 uknjiženo pravo zaloga u iznosu od dvamilijunastotisuća ATS a na teret vlasništva JS i ČS svaki po1/4, s tim da je pod brojem Z-30679/2017 izvršena uknjižba, ustupanje založnog prava, trostrani ugovor 04.07.2017 na 3.1 APS DELTA S.A., OIB: 45421012929, RUE EUGÈNE RUPPERT 6, 2453 LUKSEMBOURG, LUKSEMBURG, LUKSEMBURG . Također je pod Z-7073/97 (Z-1318/99) na temelju ugovora o kreditu br: 395/97 solemniziranog po javnom bilježniku Slobodan Zlokić Split br: OU-475/97 na teret vlasništva JS i ČS svaki po 1/4 dijela uknjiženo pravo zaloga u iznosu od stopedesettisuća DEM u, a isto je pod brojem Z-30679/2017 izvršena uknjižba, ustupanje založnog prava, trostrani ugovor 04.07.2017. na ime APS DELTA S.A., OIB: 45421012929, RUE EUGÈNE RUPPERT 6, 2453 LUKSEMBOURG, LUKSEMBURG, LUKSEMBURG.

16. Tužitelj je dakle time postao založni vjerovnik.

17. U konkretnom slučaju radi se o prinudnom ostvarenju tražbine tuženika osigurane založnim pravom na nekretninama ovdje tužiteljice. Prema odredbi čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15, 94/17 i 52/25 - dalje: ZV) založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje svog nositelja ovlašćuje da određenu tražbinu ne bude li mu po dospijeću ispunjena namiri iz vrijednosti te stvari ma čija ona bila a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti. Prema daljnjoj odredbi čl. 336. ZV-a propisano je da ukoliko se zalogom osigurana tražbina ne ispuni po dospijeću založni je vjerovnik ovlašten ostvariti svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga i to putem suda na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina (st. 2.), pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine, založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari pa i od svakog trećeg zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari.

17.1. Odredba čl. 339. st. 1. ZV-a propisuje da založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo kao teret na založenoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, a osobito namirenje dospjele tražbine založnoga vjerovnika iz vrijednosti zaloga, te da propušta činiti na zalogu ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo založno pravo ili ga bespravno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava, a to pravo prema st. 3. istog zakonskog članka ne zastarijeva.

17.2. Isto tako prema čl. 222. ZOO-a propisano je da kada protekne vrijeme zastare vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti iz opterećene stvari ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi (st.1.), međutim zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namirit niti iz opterećene stvari (tako i VS RH u odlukama Rev-433/17 od 16. svibnja 2017., Revt- 211/12 od 18. veljače 2014., Revx-485/16 od 28. svibnja 2019.).

18. Iz naprijed navedenog proizlazi da prigovor zastare kojeg je istaknuo tuženik ad. 1. u odnosu na glavno potraživanje, a za koje je upisano založno pravo na nekretnini nije osnovano. Založno pravo uistinu je upisano samo na glavno potraživanje, ne i na kamate kao sporedno potraživanje, a slijedom citirane odredbe zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namirit niti iz opterećene stvari.

19. Tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate počev od 19.07.2018. očito obzirom na to da svoja potraživanja temelji na izvatku iz poslovnih knjiga od dana 18.07.2018.

20. U konkretnom slučaju, budući da je potraživanje banke ustupljeno tužitelju 04.07.2018., a založno pravo i ugovori o osiguranju potraživanja potječu iz 1996. i 1997., zastara glavnog potraživanja nije nastupila jer je ovrha pokrenuta 1999., a rok zastare za tražbine utvrđene javnobilježničkim aktom je 10 godina (Gž 467/2023-6), a obzirom na čl. 222 ZOO-a čak i da je nastupila moguće je ostvariti potraživanje osigurano zalogom. Međutim, za kamate koje su nastale prije ustupanja potraživanja i prije 2018. godine, zastara je nastupila i one se ne mogu namiriti iz založene nekretnine (Gž 1583/2023-4). Zakonske zatezne kamate na potraživanje od 19.07.2018. mogu se tražiti jer se radi o potraživanju nastalom nakon ustupanja, odnosno nakon tog datuma, pa za njih zastara nije nastupila. Međutim, založno pravo osigurava i pripadnosti tražbine, uključujući kamate, ali u zemljišnim knjigama založno pravo mora biti upisano i u odnosu na kamate da bi se one mogle namiriti iz založene nekretnine (Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni poslovnik); Gž 692/2020-2). U konkretnom slučaju založno pravo je uknjiženo samo na glavni iznos potraživanja, a ne i na kamate, a niti se kamate spominju u Trostranom ugovoru temeljem kojeg je upisano založno pravo na tužitelja. Dakle, tužitelj ima pravo na namirenje glavnog potraživanja iz založene nekretnine, ali nema pravo na namirenje zakonskih zateznih kamata prodajom te nekretnine jer založno pravo nije upisano i na kamate , pa je u tom dijelu osnovan prigovor tuženika ad. 1. Stoga je valjalo tužbeni zahtjev u točki I. i II. odbiti u dijelu kojim se traži namirenje konkretnih iznosa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.07.2018. …

21. Potraživanje iz točke II tužbenog zahtjeva temelji se na Ugovoru o garanciji br. 190/96 i Zapisniku Općinskog suda u Splitu I-697/96.

21.1. Ugovorom o garanciji kojeg je zaključila Zagrebačka banka –Pomorska banka d.d. sa poduzećem GP-DAMS d.o.o. kao nalagodavcem, obvezuje se u čl. 1. banka za račun nalagodavca izdati garanciju za uredno plaćanje obveza po inokreditu u korist ADRIA BANK AG-Beč u iznosu od ATS 2.100.000,00. Stoji dalje u čl. 3 da su Nalagodavac i Korisnik 10.05.1996. zaključili Ugovor o kreditu u iznosu od 2.100,000,00 ATS uz kamatnu stopu od 9,50% godišnje, s rokom korištenja kredita najkasnije 15.06.1996., te vraćanja u 6 jednakih polugodišnjih rata. Prva rata dospijeva po isteku grace perioda od 6 mjeseci nakon korištenja kredita, a najkasnije 15.12.1996. Nalagodavac je obvezan dostaviti Korisniku garanciju svoje poslovne banke na iznos od ATS 2.100.000,00 uvećan za pripadajuću kamatu. U čl. 11. stoji da je Nalagodavac obvezan prije izdavanja garancije iz čl. 1. ovog ugovora položiti banci sljedeća osiguranja za naplatu eventualnog potraživanja (osnovni dug i naknada drugih troškova nastalih na temelju ugovora) : - dva akceptna naloga, - dvije bianco potpisane mjenice, - upis hipoteke na poslovnu zgradu- skladište, radionicu i betonaru sa zemljištem u Rudinama, - vinkulaciju police osiguranja za založenu nekretninu u korist banke.

21.2. Sudskim Zapisnikom od 27.05.1996. broj I-697/96 vjerovnik ZABA i dužnik GP-DAMS, te založni dužnici ŽS, SS, TS i Pijnuh ČS zaključuju sporazum kojim utvrđuju postojanje potraživanja vjerovnika na temelju Ugovorom o garanciji br. 190/96 od 21.05.1996. pod uvjetom ako dođe do plaćanja po garanciji izdatoj u korist ADRIA BANK AG- Beč u iznosu od ATS 2.100.000,00 , te da su stranke suglasne da se radi osiguranja potraživanja vjerovnika zasnuje založno pravo na nekretnini dužnika TS i ČS i to: na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine, oba založna dužnika su vlasnici za po ¼ dijela, te na objektu skladište i radionica koji je izgrađen na dijelu istog zemljišta bez dozvole nadležnog organa ali je pokrenut postupak zadržavanja objekta u prostoru (legalizacija), te je u konačnici određeno osiguranje potraživanja popisom založnog prava u korist vjerovnika na nekretnini u suvlasništvu založnih dužnika ad. 1. 3. i 4, koja nije upisana u zemljišnim knjigama i to na objektu skladišta i radionice koji je izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine i uknjižbom založnog prava u korist vjerovnika na nekretnini u suvlasništvu JS i ŠS za po ¼ dijela i to na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine.

22. Dakle, ADRIA BANK AG-Beč je kao davatelj kredita zaključila Ugovor o kreditu sa poduzećem GP-DAMS d.o.o. kao korisnikom, a ZABA je dala garanciju za isplatu kredita, s tim da u slučaju da po garanciji isplati kredit korisnika svoje potraživanje prema njemu osigurana založnim pravom na nekretninama založnih dužnika. Kredit je trebao biti isplaćivan u 6 jednakih polugodišnjih rata. Dopisom Adria bank AG-Beč od 17.06.1996. (list 155 spisa) obavještava se ZABA o datumima dospijeća tih 6 rata i iznosa pojedinih rata, tako da rate dospijevaju 13.12.1996., 13.06.1997., 15.12.1997., 15.06.1998., 15.12.1998., te 14.06.1999. god. 22.1 Tužitelj je dostavio opsežnu dokumentaciju iz koje proizlazi da je ZABA otplatila ovih 6 polugodišnjih rata uplatama na račun Adria bank AG-Beč (sve list 108- 432 spisa).

23. Kako proizlazi i z Povijesnog izvatka iz sudskog registra za tvrtku "GP- DAMS" d.o.o., Trgovački sud u Splitu je Rješenjem br. St-133/2001 od 20.12.2016. obustavio i zaključio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom GP DAMS, inače otvoren rješenjem od 16.11.2001. god. Rješenjem istog suda St-Tt-17/854-2 od 17.02.2017. upisuje se brisanje GP –DAMS u registar Trgovačkog suda u Splitu.

24. Kako je dakle nad GP-DAMS još 2001. otvoren stečajni postupak, te je 2017. konačno i brisan iz registra trgovačkog suda, te kako mu je, a što proizlazi iz pisane dokumentacije dostavljen u spisu, račun bio u blokadi, to se tužitelj ni njegov prednik

– ZABA d.d. nisu mogli namiriti putem sredstava osiguranja : dva akceptna naloga, dvije bianco potpisane mjenice, već im je preostalo slijedom upisane hipoteke (založnog prava na nekretnini) tražiti namirenje prodajom iste.

25. Činjenica da je založno pravo osnovano na čest. zem. [katastarska čestica], a da je ista nakon toga cijepana na čest. zem. [katastarska čestica] nije od utjecaja, jer u Zapisniku od 27.05.1996. broj I-697/96 stoji da su stranke suglasne da se radi osiguranja potraživanja vjerovnika zasnuje založno pravo na nekretnini dužnika TS i ČS i to: na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine, oba založna dužnika su vlasnici za po ¼ dijela, te na objektu skladište i radionica koji je izgrađen na dijelu istog zemljišta bez dozvole nadležnog organa ali je pokrenut postupak zadržavanja objekta u prostoru (legalizacija), te je u konačnici određeno osiguranje potraživanja popisom založnog prava u korist vjerovnika na nekretnini u suvlasništvu založnih dužnika ad. 1. 3. i 4, koja nije upisana u zemljišnim knjigama i to na objektu skladišta i radionice koji je izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine i uknjižbom založnog prava u korist vjerovnika na nekretnini u suvlasništvu JS i ŠS za po ¼ dijela i to na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine.

25.1. Nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upravo su upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se kao "novi uložak" spominje u zapisniku I- I-697/96. Također jasno je iz Zapisnika da objekt skladišta i radionice koji je izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nije upisan u zemljišnoj knjizi, pa to što je čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao dvor-398 m2, neplodno – 336 m2 i kuća – 102 m2, a čest. zem. [katastarska čestica] kao dvorište, prirodno neplodno zemljište, zgrada i kuća ukupno 979 m2 ne predstavlja razliku. Naime, iz sadržaja Zapisnika proizlazi da se založno pravo upisuje na vjerovnika na nekretnini u suvlasništvu JS i ŠS za po ¼ dijela i to na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] odnosno novi Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predio Rudine. Dakle na čitavoj čest. zem. [katastarska čestica] koja je cijepana na čest. zem. [katastarska čestica] na kojima je naknadno izvršen upis kuće, odnosno zgrade i kuće.

25.2. Založno pravo na nekretnini upisuje se na zemljišnoknjižnu česticu kao cjelinu, uključujući i sve što je s njom trajno povezano na površini ili ispod nje (čl. 3. i 4. Zakon o zemljišnim knjigama, čl. 9. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Prema načelu jedinstvenosti nekretnine (čl. 9. i 366. ZV-a), pojedinačna nekretnina čini zemljišnoknjižna čestica zajedno sa svim trajno povezanima dijelovima, što znači da se ne može pravno odvojiti zgrada ili objekt koji nema zasebnu zemljišnoknjižnu oznaku.

25.3. Također, načelo jedinstvenosti nekretnine sprječava raspolaganje samo dijelom zemljišnoknjižnog tijela, jer su sve čestice u istom ulošku pravno sjedinjene u jedno

tijelo

(Gž

Ovr

210/2020-2).

Stoga, ako je založno pravo upisano na zemljišnoknjižnu česticu na kojoj se nalazi objekt bez zasebnog zemljišnoknjižnog broja, založno pravo obuhvaća i taj objekt kao dio nekretnine. U slučaju namirenja založnog prava, može se tražiti prodaja cijele nekretnine, uključujući i objekt bez posebnog zk broja, jer je on pravno sastavni dio te nekretnine.

26. Obzirom na sve navedeno tužbeni zahtjev je u tom dijelu osnovan, pa je odlučeno kao u izreci presude.

27. Kako je tužena ad. 3. sukladno odredbi čl. 157. ZPP-a prije upuštanja u raspravljanje priznala tužbu, to nije u obvezi naknaditi tužitelju parnični trošak, a sama nije popisala trošak.

28. U odnosu na tuženika ad. 2. tužitelj je uspio sa 50% tužbenog zahtjeva, pa je odlučeno temeljem čl.154. st. 4. ZPP-a da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

29. U odnosu na tuženika ad. 1. tužitelj je uspio sa 2/3 tužbenog zahtjeva odnosno sa 67%, pa sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik ad. 1. treba nadoknaditi tužitelju 34% parničnog troška (66-33).

29.1. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za sastav tužbe, sastav podnesaka od 16.04.2019. (primljen 27.05.2019.=, 03.09.2019. (primljen 10.09.2019) i 29.10.2019. (primljen 07.11.2019), te za zastupanje na ročištu od 12.03.2026. po 1360 bodova, ukupno 6.800 bodova, pomnoženo sa 2,00 eura daje 13.600,00 Eura, pristojba tužbe u iznosu od 663,62 eura i presude u iznosu od 663,62 eura daje ukupno 14.927,24 eura. Od toga 34% iznosi 5.075,26 eura, pa je odlučeno kao u točki IV. izreke.

U Splitu, 13. travnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. (čl.353.st.3 ZPP-a.)

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika ad. 1.

3. pun. tuženika ad. 2.

4. pun. tuženika ad. 3.