Posl. broj: P-23/2025-30

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. BŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. IŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Ingrid Zustović Batelić, odvjetnici u ZOU Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama u Labinu, protiv tuženika ŠŠ iz [adresa], nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupane po privremenom zastupniku Marijanu Belušiću, odvjetniku u Labinu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave 4. ožujka 2026. u nazočnosti tužiteljica osobno uz zamjenicu punomoćnika VŠ, odvjetničku vježbenicu u ZOU Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, 13. travnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice suvlasnice svaka u ½ dijela k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Po pravomoćnosti ove presude zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, će po prijedlogu tužiteljica izvršit i prijenos prava vlasništva sa 86400/691200 dijela k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena i suvlasništva ŠŠ, [adresa] na ime i u suvlasništvo BŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , svake u ½ dijela.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su podnijele tužbu protiv tužene, radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi navode da su u zemljišnim knjigama zemljišno-knjižnog odjela u [adresa] tužiteljice i tužena upisane su kao suvlasnice k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kako je u katastru nekretnina izvršena promjena k. o. [katastarska općina] u k. o. [katastarska općina] izvršena je i promjena broja katastarskih čestica tako da je u posjedovnom listu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 3.249 m2 , da su k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao k. č. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] sa površinom 8.033 m2. Kao posjednici gore navedenih čestica upisani su tužiteljice te brat i sestre tužiteljica to RŠ, PŠ (ranije UŠ), GŠ te B te MŠ ( kćerke AŠ), sve zakonski nasljednici ZŠ. Između zakonskih nasljednika ZŠ zaključen je ugovor o diobi kojim su k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] pripale tužiteljicama Katastarske čestice k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u posjedu su tužiteljica a prije njih bila je u samostalnom posjedu njihovog oca ZŠ a ranije djeda ZŠ NŠ . Tužiteljice i zakonski nasljednici ZŠ pokrenuli su pred Općinskim sudom u Labinu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv tada upisanih vlasnika te je u tom postupku donesena presuda P.163/02.dana 24.10.2003. Pravomoćnom presudom utvrđeno je da su zakonski nasljednici ZŠ suvlasnici svaki u 1/5 dijela nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina] , pa tako i nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] a koje su predmet ovoga postupka. U tom postupku , međutim omaškom kao tužena nije bila naznačena ŠŠ U postupku su provedeni dokazi saslušanjem svjedoka, stranaka te očevid na licu mjesta te presudom utvrđeno da su tužiteljice te njihov brat EŠ te sestre UŠ ( sada PŠ) i AŠ suvlasnici nekretnina koje su predmet ovoga postupka. Naime i tuženi i svjedoci izjavili su da su k. č. [katastarska čestica] u poštenom posjedu tužiteljica više od 20 godina te su ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću. Kao što je presudom utvrđeno k.č. k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon smrti NŠ uživao je isključivo ĆŠ sa suprugom I, roditelji tužiteljica a sada tužiteljice . Na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ĆŠ je zasadio vinovu lozu a 1.tužiteljica je uz to zasadila i orahe , bademe te aroniju i to negdje 1980.godine. Na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) 1. tužiteljica je negdje 1980 god. sagradila stambeni objekt, pomoćnu zgradu te konobu te je iste i legalizirala , a na drugom dijelu parcele zasađen je voćnjak. Tužiteljice su se smatrale vlasnicama nekretnina jer su računale da je pitanje njihovog vlasništva riješeno pravomoćnom presudom P.163/02. temeljem koje su i ishodile upis vlasništva u zemljišne knjige. Tužiteljice nikada nisu čule za tuženu niti ih je itko ometao u vršenju njihovih vlasničkih prava. Tužena je samo formalnu upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina iako su iste stvarno suvlasništvo tužiteljica, pa predlaže da sud donese presudu kojom će prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica.

3. Tužena, koju je u postupku zastupao privremeni zastupnik Marijan Belušić, odvjetnik u [adresa] (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-23/2025-15 od 8. listopada 2025., str. 212-213) u odgovoru na tužbu od 11. listopada 2025. (str. 222), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu i to uvjerenja o identifikaciji na str. 4, presudu P.163/02- 116 na str. 5-11, prijepis posjedovnog lista na str. 14-17, vlasnički list na str. 18-19 spisa, povijesni zk izvadak sa zbirkom isprava na str. 27-141, povijest promjena sa podacima katastra na str. 146-187, povijesni posjedovni list na str. 189-191 te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje Barbare Verbanac Brezac vještaka mjernične struke, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka KŠ, ĐŠ, te tužiteljica (str- 240-243), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljica za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], putem dosjelosti.

6. U postupku je utvrđeno da je kao suvlasnica u 86400/691200 dijela na predmetnim nekretninama ( u preostalom dijelu nekretnine su upisane kao suvlasništvo tužiteljica) upisana ovdje tužena. Kao jedan od posjednika nekretnina je od 1936. upisan djed tužiteljica ŽŠ, a nakon njegove smrti kao posjednici navedenih nekretnina su od 1952. upisani RŠ ĆŠ, prednik tužiteljica, RŠ Š, RŠ V, mldb. Stemberga R ( stričevi tužiteljica), a od 1952. kao posjednik je upisana ŽŠ HŠ. 1974. je izvršeno poništavanje čestica u k. o. [katastarska općina], te su poništene k. č. [katastarska čestica] i prešle su u novoosnovanu k. o. [katastarska općina]. Poništena k. č. [katastarska čestica] odgovara k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], poništena k. č. [katastarska čestica] odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a poništena k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Danas su kao posjednici upisani tužiteljice, te brat i sestre tužiteljica RŠ, PŠ, DŠ, B i MŠ, zakonski nasljednici ZŠ. Između zakonskih nasljednika ZŠ zaključen je ugovor o diobi kojim su k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] pripale tužiteljicama.

7. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka Barbare Verbanac Brezac na način da je utvrđeno da k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu dok k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Katastarske čestice nalaze se u [adresa]. K. č. [katastarska čestica] polazi se sa asfaltirane ceste. U naravi su na k. č. [katastarska čestica] izgrađena 3 objekta, na dijelu k.č. zasađen voćnjak te se na dijelu nalazi vinova loza, te se ostatak čestice koristi kao dvorište. Sa zapadne strane nastavlja se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (927/1 k. o. [katastarska općina]) u naravi zasađen voćnjak te plastenici. Vještak je u spis priložio preklop kopije katastarskog plana na DOF snimak, digitalni orto foto, kopiju katastarskog plana, posjedovni list, kopija katastarskog plana zemljišnoknjižnog stanja, presliku indikacione skice te skicu izmjere iz prethodnih elaborata.

8. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas su tužiteljice, a predmetne nekretnine bile su vlasništvo ČŠ, djeda tužiteljica. ŽŠ bio je rođen 1888. i preminuo je 1937., a imao je 4 sina i 4 kćeri, a otac tužiteljcia ĆŠ bio je jedan od sinova. ŽŠ je sačinio oporuku i svojim je sinovima razdijelio zemlju, a oporuka nikada nije bila provedena u zemljišnim knjigama. ĆŠ bio je rođen 1914. i kao mladić je naslijedio zemlju, a u kuću neposredno do utuženih nekretnina uselili su 1947., pa je na utuženim nekretninama imao njivu, dovodio je krave na ispašu, imao je kokoši, obrađivao je zemlju. Imali su na njivi povrće i razne poljoprivredne kulture. Njegova je supruga I ovdje radila i živjela. Predmetne nekretnine čine jednu jedinstvenu i gospodarsku cjelinu, te je i danas na terenu vidljiva granica koja odvaja nekretnine u posjedu tužiteljica od ostalih, a što se sud uvjerio neposrednim opažanjem na uviđaju.

8. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužiteljica koja su iskazivale suglasno sa svjedocima. Svjedocima KŠ, rođenoj 1952. i ĐŠ rođenom 1962. koji cijeli život žive neposredno do utuženih nekretnina posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato. Svi su oni potvrdili navode tužiteljica o načinu korištenja te o tome tko je prijepor koristio. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. Posjedovno stanje kako su ga prikazale tužiteljice zasigurno potvrđuje i to da je je u posjedu utuženih nekretnina još 1936. bio upisan ŽŠ, a da su nakon njegove smrti kao posjednici 1950. upisani ĆŠ (otac tužiteljica), te njihovi stričevi, dok je od 1952. kao posjednica upisana HŠ, udovica NŠ a činjenica je da je katastar (prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju, a koje su prema navodima tužiteljica njihovi roditelji uredno plaćali) odražavao stvarno, faktično stanje, dok za danas upisanu suvlasnicu ŠŠ nitko od svjedoka nije čuo niti poznavao.

8. 2. Sud ocjenjuje istinitim navod tužiteljica da je između njihovog djeda ZŠ i stričeva P, U i G provedena dioba nekretnina, obzirom da navedeno proizlazi i iz pravomoćne presude ovog suda P-163/02-116 od 24. listopada 2003., kojom je utvrđeno da su nakon smrti ČŠ braća u naravi podijelili nekretnine i tako ih koristili, te da su po odlasku u [adresa] M, elio i Emilio nekretnine pustili pok. ZŠ koji je nekretnine koristio do svoje smrti, a iste nakon njegove smrti drže u posjedu ovdje tužiteljice.

9. U ovom postupku nije dokazano da bi tužiteljice i njihovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to zasigurno od 1936. znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljice i njihovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužiteljicama i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tužena, za koju ni ne znaju tko je. Svjedoci su jedino tužiteljice, te njihovog oca ZŠ viđali na prijeporu i da ga koriste. Tužiteljice i njihovi prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužiteljice to čine i danas.

10. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

10. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

10. 2 . Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

11. Tužiteljice su u u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina putem prednika, od najmanje 1950. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekle su tužiteljice u vlasništvo dosjelošću.

12. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da su tužiteljice stekle pravo vlasništva nekretnina oznaka k. č. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , pa je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen i odlučeno je kao u izreci.

U Labinu 13. travnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

Dna:

1. Tužiteljicama po pun.

2. Tuženoj po privremenom zastupniku