REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-548/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u ostavinskom postupku iza AB, od pok. F, rođenog **.**.1888., umrlog **.**.1966., zemljoradnika, s posljednjim prebivalištem u [adresa] , odlučujući o žalbi nasljednice AS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Popović, odvjetnik u Splitu, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-4386/2023 od 5. prosinca 2025., 13. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se kao osnovana žalba nasljednice AS te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-4386/2023 od 5. prosinca 2025., na način da se zakonski nasljednici ostavitelja, ČB i ŽB, upućuju u roku od 30 dana od pravomoćnosti predmetnog rješenja pokrenu ti parnicu protiv zakonske nasljednice ostavitelja EH, radi utvrđenja da li ostavinsku masu pok. AB pok. F, rođenog **.**.1888., umrlog dana **.**.1966., zemljoradnika s posljednjim prebivalištem u [adresa] predstavljaju nekretnine označene kao:
- 1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1), 12/60 dijela, k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- 3. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-3) za 6/60 dijela, k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- 1. Suvlasnički dio: 1/3 k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],
- 1. Suvlasnički dio: 2284/6852 k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se nasljednicima ČB i ŽB naknaditi nasljednici AS troška žalbe u iznosu od 158,18 eur, dok se zahtjev iste u preostalom dijelu odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je slijedeće:
„I. Prekida se ostavinski postupak.
II. Upućuju se zakonski nasljednici ostavitelja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinja i ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećak, da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrenu parnicu protiv zakonskih nasljednika ostavitelja, i to II, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinje, OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinje, KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinje ostavitelja, VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinje ostavitelja, AG, iz [adresa], nećakinja ostavitelja, JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinje, MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećaka i LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], nećakinje ostavitelja, radi utvrđenja je li ostavinsku masu ostavitelja pok. AB pok. GH, rođenog **.**.1888., umrlog dana **.**.1966., zemljoradnika s posljednjim prebivalištem u
[adresa] predstavljaju nekretnine označene kao:
- 1.Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1), 12/60 dijela, kat. čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- 3.Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-3) za 6/60 dijela, kat. čest. zgr. [katastarska čestica], upisana u ZU 55 k. o. [katastarska općina],
- 1.Suvlasnički dio: 1/3 kat. čest. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],
- 1. Suvlasnički dio: 2284/6852 kat. čest. [katastarska čestica], upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
III. Prekid postupka trajat će do pravomoćnog okončanja spora.
IV. Ukoliko nasljednici koji su upućeni u parnicu, ne pokrenu postupak u zadanom roku, ostavinski sud će nastaviti i dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg je upućen u parnicu.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija nasljednica AS iz svih zakonom dopuštenih razloga. U osnovnom ističe da je ona uz NL nasljednica SB, sina pok. ostavitelja AB koji se odrekao nasljedstva iza svoga oca, međutim da je ona nasljednica ostavitelja na njegovoj naknadno pronađenoj imovini, pa se kao takva i prihvatila nasljedstva u ovom postupku. Stoga smatra da je sud prvoga stupnja pogrešno postupio kada predmetnim rješenjem nije uputio ČB i ŽB da pokrenu parnicu i protiv nje ali i NL, jer su one potencijalni nužni i jedinstveni suparničari u parnici koju treba pokrenuti sve obzirom da su iste nasljednice i ostvaruju pravo na naknadno pronađenu imovinu iza pok. AB. Navodi također da je pobijano rješenje kontradiktorno, jer se sud poziva na odredbu članka 235. Zakona o nasljeđivanju, dok citira odredbu članka 234. Zakona o nasljeđivanju. Obzirom na navedeno predlaže da sud drugog stupnja njenu žalbu uvaži te predmetno rješenje u cijelosti ukine s jasnom uputom sudu da donese rješenje kojim nasljednike ČB i ŽB upućuje da pokrenu parnicu protiv svih nasljednika uključujući žaliteljicu i NL.
3. Žalba nasljednice AS je osnovana.
4. Iz stanja predmeta koji je ovome sudu dostavljen na nadležno postupanje proizlazi utvrđenim:
- da je kod prvostupanjskog suda 23. listopada 2023. zaprimljen prijedlog nasljednice ostavitelja pok. AB pok. F, rođenog **.**.1888., umrlog **.**.1966., zemljoradnika s posljednjim prebivalištem u [adresa], nećakinje II, radi donošenja rješenja o naknadno pronađenoj imovini u odnosu na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na 1. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E- 2), za 12/60 i 3. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-3) za 6/60, te k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 1/3 i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 2284/6852;
- da su se kao zakonski nasljednici iza ostavitelja pojavili supruga KB, sinovi FB, SB, MB, IB, RB i kćer PŠ;
- da se u ostavinskom postupku koji je vođen iza pok. AB, sin SB (čija je žaliteljica kćerka) odrekao od nasljedstva te je ostavinski sud donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-293/1966 kojim je ostavinu rasporedio na njegove zakonske nasljednika KB, FB, MB, IB, RB i kćer PŠ, svakoga za po 1/6 dijela;
- da su protiv toga rješenja žalbu izjavili FB, IB, RB i PŠ, u kojoj su naveli da su suglasni da se odreknu svojih nasljedničkih dijelova u korist majke KB, nakon čega je 21. ožujka 1967. održana ostavinska rasprava na kojoj su FB, IB i RB dali nasljedničku izjavu kojom primaju nasljedstvo temeljem zakona i njima pripadajuće dijelove ustupaju majci KB;
- da je na zapisnik kod Općinskog suda u Rijeci poslovni broj RII-282/1967, zaprimljena nasljednička izjava MB kojom isti izjavljuje da svoj zakonski nasljedni dio iza pok. oca ustupa svojoj majci KB;
- da je prvostupanjski sud 6. listopada 1968. donio rješenje poslovni broj O- 293/66 kojim je na temelju odricanja i ustupa na cijeloj ostavinskoj imovini ostavitelja proglasio nasljednicom njegovu suprugu KB;
- da je postupajući po prijedlogu za naknadno pronađenom imovinom sud prvoga utvrdio rodoslovlje iza pok ostavitelja AB i to: da su sina FB naslijedile II, OL i BB, da su sina MB naslijedili ČB i ŽB, da su sina IB naslijedili ČB i ŽB, da su sina RB naslijedili VS, AG i AT, da su sina SB naslijedili AS i NL, te da su kćer PŠ naslijedili MŠ i LG,
- da su tijekom postupka podneskom od 25. studenoga 2025. nasljednici ČB i ŽB osporili da bi sva predložena imovina (ona pobliže opisana pod točkom II. izreke) predstavljala naknadno pronađenu imovinu.
4.1. Polazeći od tako utvrđenih činjenica, sud prvoga stupnja zaključio je da je među sunasljednicima nastao spor oko sastava naknadno pronađene imovine pok. ostavitelja, pa je stoga pozivom na odredbu članka 225. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019. - dalje: ZN) utvrdio prekid postupka (točka I. izreke), te je nasljednike ŽB i ČB, uputio u parnicu protiv ostalih sunasljednika radi dokazivanja da u ostavinsku imovinu ostavitelja ne ulaze nekretnine pobliže opisane kao pod točkom II. izreke predmetnog rješenja. Pritom, sud nije uzeo u obzir nasljednike pok. SB i to AS i NL, odnosno nasljednike ŽB i ČB nije uputio u parnicu i protiv tih nasljednika, jer je smatrao – obzirom se njihov otac odrekao od nasljedstva, da protiv njih nije potrebno pokretati parnicu.
5. Takva odluka suda prvoga stupnja u odnosu na žaliteljicu nije pravilna niti zakonita, jer je rezultat pogrešne primjene materijalnoga prava na utvrđeno činjenično stanje.
5.1. Pritom sud prvoga stupnja nije počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP), jer je predmetno rješenje razumljivo i može se ispitati njegova pravilnost i zakonitost.
6. Naime, sukladno odredbi članka 253. stavka 1. ZN, obzirom na vrijeme smrti ostavitelja, u konkretnom se slučaju primjenjuje odredba članka 232. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju („Službeni list“ FNRJ broj 20/1955., „Službeni list“ SFRJ broj 12/1965., „Narodne novine“ broj 52/1971., 47/1978., 71/1991., 37/1994., 56/2000., 48/2003. – dalje: ZN/55) prema kojoj ako se po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Međutim, pretpostavka za donošenja ovakvog rješenja je da među nasljednicima nema spora o činjenici da naknadno pronađena imovina predstavlja ostavinu kao i spora o činjenici kome ista treba pripasti.
6.1. U konkretnom slučaju prema stanju predmeta, nema spora o tome kome treba pripasti naknadno pronađena imovina odnosno nema spora o činjenicama o kojima ovisi nasljedno pravo pojedinih nasljednika, pa konačno i nasljedno pravo ovdje žaliteljice. Međutim, postoji spor oko sastava naknadno pronađene imovine ostavitelja. U takvim okolnostima, kada među nasljednicima postoji spor u vezi činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, prijedlog za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini neće se prihvatiti, već će se odbiti, a nasljednici svoja prava mogu ostvariti u parnici.
6.2. Međutim, kako u predmetnom slučaju sud prvoga stupnja na taj način nije postupio, a ovaj sud odlučuje samo u okviru žalbenih navoda stranaka, osnovano žaliteljica navodi da je sud prvoga stupnja pogrešno je postupio kada nasljednike ČB i ŽB nije uputio u parnicu i protiv nasljednice AS, koja je tijekom postupka dala svoju nasljedničku izjavu i prihvatila se nasljedstva na naknadno pronađenoj imovini, jer se odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu (članak 136. stavak 2. ZN/55 sada članak 133. stavak 2. ZN).
7. Stoga je valjalo uvažiti žalbu nasljednice AS, preinačiti predmetno rješenje (članak 380. točka 3. ZPP u vezi s člankom 175. ZN), na način da se zakonski nasljednici ostavitelja ČB i ŽB upućuju u roku od 30 dana od pravomoćnosti predmetnog rješenja pokrenu ti parnicu protiv zakonske nasljednice ostavitelja AS, radi utvrđenja da li ostavinsku masu ostavitelja predstavljaju nekretnine označene kao: 1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1), 12/60 dijela, k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 3. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-3) za 6/60 dijela, k. č. br. [katastarska čestica] zgr., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1. Suvlasnički dio: 1/3 k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] , i 1. Suvlasnički dio: 2284/6852 k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
8. Ovdje se posebno ističe da je žalbu izjavila samo AS ali ne i NL, pa je ova odluka donijeta samo u odnosu na tu nasljednicu kao žaliteljicu.
9. Žaliteljica potražuje trošak žalbenog postupka, i to sastava žalbe u iznosu od 400,00 eur i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 33,18 eur.
9.1. Iz stanja predmeta ne proizlazi označena vrijednost predmet spora odnosno vrijednost naknadno pronađene imovine, pa je ovaj sud prilikom odlučivanja o troškovima žalbe pošao od sadržaja odredbe članka 40. stavka 5. ZPP u vezi s člankom 175. ZN te ocijenio da se u predmetnom slučaju radi o vrijednosti predmeta spora u iznosu od 50.000,00 kuna / 6.636,14 eur. Obzirom na navedeno, žaliteljici temeljem odredbe članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. pripada trošak žalbe koji trošak je odmjeren sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023. - dalje: Odvjetnička tarifa), i to za sastav žalbe iznos od 125,00 eur (tarifni broj 10. točka 4. Odvjetničke tarife) koji je trošak uvećan za trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 33,18 eur, što daje ukupan trošak žaliteljice u iznosu od 158,18 eur, dok se zahtjev iste u preostalom dijelu odbija kao neosnovan.
U Puli-Pola 13. travnja 2026.
Sutkinja:
Kristina Pavičić-Sirotić