Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Puli – Pola

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj: Gž-1349/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

    Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1367/2022-28 od 3. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 13. travnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Djelomično se odbija kao neosnovana žalba tuženika te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1367/2022-28 od 3. srpnja 2025. potvrđuje pod točkom II. izreke.

    r i j e š i o  j e

    I Djelomično se uvažava kao osnovana žalba tuženika te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1367/2022-28 od 3. srpnja 2025. ukida pod točkom I. i IV. izreke presude te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    „I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.318,07 EUR sa zateznom kamatom od 22. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici ČĐ iz [adresa], P [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 1.153,32 EUR sa zateznom kamatom od 22. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

    III. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 355,55 eur sa pripadajućim kamatama.

    IV. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, naknaditi tužiteljici ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.359,14 eur, sa zateznom kamatom tekućom od 03. srpnja 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.“

    2. Tu presudu pod točkama I., II. i IV. izreke žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom, navodi da je prvostupanjska presuda obuhvaćena bitnom povredom postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. dalje: ZPP) budući da je izreka presude (toč. I. izreke) u suprotnosti s obrazloženjem iste toč. 15), te su dodatno razlozi presude u proturječju sami sa sobom u pogledu dosuđene visine naknade neimovinske štete (toč. 15. i toč. 18. obrazloženja presude) te da se pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude uopće ne može ispitati. Nadalje navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo iz čl. 1095. ZOO u vezi sa ovlaštenjima iz čl. 223. ZPP jer da je previsoko odredio cijenu sata tuđe pomoći u visini od 4,00 EUR te da je uz primjenu odredbi iz čl. 223. ZPP trebalo utvrditi cijenu jednog sata tuđe pomoći od 3,00 EUR, pa time ukupnu štetu s ovog naslova u visini od 118,00 EUR. Pobija kao nezakonitu i odluku o parničnom trošku. Predlaže uvažiti žalbu, te pobijanu presudu ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a podredno preinačiti u skladu s žalbenim navodima.

    3. Sa žalbom je postupljeno u skladu s odredbom čl. 359. st. 1. ZPP.

    4. Na žalbu nije odgovoreno.

    5. Žalba je djelomično neosnovana i djelomično osnovana.

    6. Predmet spora u ovoj fazi postupka je (još) zahtjev tužiteljice radi naknade neimovinske štete u iznosu od 3.318,07 EUR te zahtjev za naknadu imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.153,32 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. travnja 2021. do isplate.

    7. Između stranaka nije sporan štetni događaj od 27. ožujka 2021. u kojem je nastradao pravni prednik tužiteljice IĐ kao pješak kada je vozačica osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika zbog neprilagođene brzine udarila vozilom u parkirano vozilo koje se od siline udarca odbacilo u tijelo prednika tužiteljice, koji se u tom trenutku nalazio pokraj istog pri čemu je prednik tužiteljice zadobio subkapitalni lom lijeve fibule. Nije sporna aktivna legitimacija (tužiteljica je imenovana nasljednica prava potraživanih ovom tužbom iza IĐ koji je preminuo **.**.2022.), pasivna legitimacija kao ni odgovornost tuženika. Također nije sporno da je u mirnom postupku na ime naknade neimovinske štete tuženik ukupno isplatio 2.277,52 EUR i to iznos od 1.990,84 EUR na ime naknade neimovinske štete te iznos od 286,68 EUR na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege.

    8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi tuženika a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st.2. ZPP), utvrđeno je da je izreka presude u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu tužiteljice na naknadu neimovinske štete proturječna s obrazloženjem iste te su dodatno razlozi presude u proturječju sami sa sobom u pogledu dosuđene visine naknade neimovinske štete čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP na koju u žalbi osnovano ukazuje tuženik, radi koje se presuda u tom dijelu ne može ispitati.

    8.1. Naime, prvostupanjski sud je pobijanom presudom pod točkom I. izreke naložio tuženiku da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 3.318,07 EUR sa zateznom kamatom od 22. travnja 2021. U obrazloženju te odluke pod točkom 15. prvostupanjski sud je detaljno obrazložio da je pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade vodio računa o svim bitnim kvalifikatornim činjenicama (intenzitetu i trajanju pretrpljenih bolova, straha i stupnju smanjenja životne aktivnosti), neugodnostima koje su pratile liječenje kao i o cilju kojemu služi ta naknada te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te je posljedično utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu u iznosu od 2.654,46 EUR, pa je samim time nejasna i proturječna obrazloženju izreka presude pod točkom I. kojim je tuženiku naloženo isplatiti 3.318,07 EUR. Osim toga, razlozi u obrazloženju pobijane odluke o visini neimovinske štete pod točkom 15. u kojoj prvostupanjski sud zaključuje da tužitelju pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu u iznosu od 2.654,46 EUR, proturječni su dijelu obrazloženja pod točkom 18. u kojoj prvostupanjski sud navodi da bi predniku tužitelja na ime naknade neimovinske štete pripadao iznos od 5.308,91 EUR, pa kako je tuženik nesporno po toj osnovi isplatio iznos od 1.990,84 EUR, da je tužiteljici po osnovi naknade neimovinske štete valjalo dosuditi iznos od 3.318,07 EUR.

    8.2. Dakle, zbog navedenih proturječnosti se prvostupanjska presuda u odluci o zahtjevu tužiteljice za naknadu neimovinske štete ne može ispitati, radi čega je presudu u tom dijelu valjalo ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje (čl. 369.st.1.ZPP).

    9. U preostalom pobijanom dijelu presude kojim je odlučeno o zahtjevu tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege nisu počinjene bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je prvostupanjski sud odlučujući o visini tog zahtjeva tužiteljice, pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.; dalje: ZOO) u vezi s čl. 223. ZPP.

    10. Naime, prema odredbi čl. 1095. st.1. ZOO tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

    11. Prvostupanjski sud je na temelju utvrđenja da je predniku tužiteljice bila potrebna tuđa pomoć i njega u održavanju osobne higijene, kućnim poslovima i radi odlasku liječniku u ukupnom trajanju od 360 sati, te da su mu potrebnu pomoć i njegu pružali članovi obitelji, zaključio da tužitelju pripada pravo na naknadu tako prouzročene imovinske (nereparirane) štete te da se ta naknada određuje po neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu, a ako takva osoba ne postoji, da se visina naknade štete dosuđuje prema slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP pri čemu je kao primjerenu odredio cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u mjestu pružanja te usluge, a prema prilikama, običajima i troškovima života, u iznosu od 4,00 EUR, kako je to tužbom i zatraženo te je posljedično utvrdio da bi tužiteljici po tom osnovu pripadao iznos od 1.440,00 EUR pa kako je tuženik već isplatio iznos od 286,68 EUR, te je tužiteljici po navedenoj osnovi dosudio daljnji iznos od 1.153,32 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.

    12. Naime, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 4,00 EUR koji iznos je opravdan i prije svega realan obzirom na kretanje cijena i troškova života, te ga je prihvatila i sudska praksa.

    13. Što se tiče žalbenih navoda tuženika da smatra da bi tuđa pomoć i njega po satu trebala iznositi 3,00 EUR, valja istaći da osim navedenih paušalnih navoda tuženik niti tijekom postupka a niti u žalbi ne obrazlaže zašto smatra da je 3,00 EUR odgovarajući iznos sata tuđe pomoći i njege, niti je na tu okolnost predlagao bilo kakove dokaze.

    14. Stoga nije osnovan žalbeni navod tuženika da je iznos sata tuđe pomoći i njege previsoko odmjeren te da je time prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

    15. Slijedom navedenog valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st.1. ZPP djelomičnim odbijanjem žalbe tuženika potvrditi pobijanu presudu pod točkom II. izreke - u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu za naknadu imovinske štete i odlučiti kao u izreci ove presude te primjenom odredbe čl. 369. st.1. ZPP djelomičnim uvaženjem žalbe tuženika ukinuti pobijanu presudu pod točkom I. izreke -u dijelu kojim je odlučeno o naknadi neimovinske štete te u tom ukinutom dijelu predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

    16. Kako o konačnom uspjehu stranaka u sporu ovisi i odluka o troškovima parničnog postupka, valjalo je ukinuti i odluku o naknadi troškova postupka sadržanu pod točkom IV. izreke prvostupanjske presude.

    17. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otklonit bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je ukazano u ovoj odluci te će nakon ocjene provedenih dokaza (čl. 8. ZPP) donijeti novu i zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu tužiteljice radi naknade neimovinske štete za koju će dati argumentirane, jasne i neproturječne razloge. Ujedno će prvostupanjski sud u novoj odluci odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka uključujući trošak žalbenog postupka.

    Pula - Pola, 13. travnja 2026.

    Predsjednik vijeća:

    Bruno Franković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.