REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27,

21000, Split

Poslovni broj: Pn-350/2022-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika SG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ines Mošmondor, odvjetnici u Čakovcu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja osobno i zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu, 13. travnja 2026. p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I Odbija se tuženikov prigovor mjesne nenadležnosti.

II Odbija se tužbeni zahtjev:

"I. Nalaže se tuženiku SG na ime neimovinske i imovinske štete isplatiti iznos od 50.000,00 kuna, sa uvećanim zakonskim kamatama od dana podnošenja tužbe, a sve u roku od 15 dana nakon pravomoćnosti presude, na IBAN: [broj bankovnog računa], tekućeg računa otvorenog kod Hrvatske poštanske banke (HPB), zbog povrede prava privatnosti tužitelja ŽG, jer je objesnim parničenjem u predmetima Pn-108/2018, K-171/2018 i K-172/2018, prouzročio nelagodu, uznemirio tužitelja, izazvao materijalne troškove i povrijedio privatnost tužitelja, izlažući ga nepotrebnim postupcima, a dobro znajući da su dokazi nevjerodostojni, krivotvoreni, a zatim i znajući da će ti postupci kod tužitelja izazvati troškove i strah.

II. Nalaže se tuženiku podmiriti sve troškove parničnog postupka."

III Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 875,00 eura sa zakonskim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi, podnesenoj ovom sudu 24. rujna 2022. tužitelj navodi kako je tuženik protiv njega, pred Općinskim sudom u Splitu, podnio tri tužbe. Tako da se protiv njega vodio postupaka pod poslovnim brojem Pn-108/2018, radi naknade štete, zatim postupak pod poslovnim brojem K-171/2018, radi prijetnje, te pod poslovnim brojem K-172/2018, radi povrede časti i ugleda-klevete. U svim tim postupcima tuženik da je izgubio spor. Međutim, ti postupci da su kod tužitelja uzrokovali uznemirenost i troškove te povrijedile njegovo pravo na mir. Stoga, s osnove naknade neimovinske i imovinske štete, a sve sukladno odredbi čl. 1100. i čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima od tuženika potražuje naknadu nastale štete u iznosu od 50.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatma.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je najprije istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Splitu, smatrajući da bi bio nadležan sud prebivališta tuženika. Nadalje, navodi kako je tužba nerazumljiva i krajnje paušalna, te da se sastoji isključivo od činjeničnog supstrata bez obrazlaganja shvaćanja o postojanju pretpostavki odgovornosti za štetu. Tužitelj da ni u kojem dijelu tužbe ne obrazlaže da li se osjećaj uznemirenosti zbog povrede prava na mir manifestirao u brizi, anksioznosti, depresiji, ljutnji, nedostatku sna ili u kojem drugom obliku, te ne nudi dokaz u prilog istinitosti svojih navoda. Također, ne obrazlaže pretpostavke odgovornosti za štetu, odnosno tužiteljevu štetnu radnju, protupravnost te radnje, pretrpljenu štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i štete. Vezano za imovinsku štetu navodi kako tužitelj tužbom nije specificirao koji iznos potražuje po osnovi satisfakcije za neimovinsku štetu, a koji kao naturalnu restituciju za pretrpljenu imovinsku štetu. Ukazuje da bi u sva tri okončana postupka, ovdje tuženiku bilo naloženo naknaditi troškove postupka, uzimajući u obzir stvarne i nužne izdatke koji su tužitelju prouzročeni njihovim vođenjem. Slijedom navedenoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Odlučujući o prigovoru mjesne nenadležnosti tuženiku valja kazati kako je sukladno odredbi čl. 52. st. 1. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje: ZPP) za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem području je štetna radnja počinjena ili sud na čijem području je štetna posljedica nastupila.

3.1. U konkretnom slučaju tužitelj tužbenim zahtjevom traži isplatu na ime imovinske i neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti koju tužitelj i dalje trpi, iz čega slijedi da su štetne radnje počinjene na području nadležnosti Općinskog suda u Splitu kao i da su na istom području štetne posljedice nastupile, odnosno u tužiteljevom mjestu prebivališta.

3.2. Citiranom odredbom čl. 52. st. 1. ZPP o elektivnoj mogućnosti omogućuje tužitelju izbor između općemjesno nadležnog suda i nekog drugog suda koji je u vezi s predmetom spora bilo po tome gdje je štetna radnja počinjena ili po tome na čijem je području štetna posljedica nastupila.

3.3. Kako je tužitelj svoje pravo izbora iskoristio i odredio da će se postupak voditi pred sudom na čijem području je nastupila štetna posljedica, iako je istovremeno postojala i mjesna nadležnost drugog suda, to je Općinski sud u Splitu mjesno nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari.

3.4. Pritom je za napomenuti kako u fazi odlučivanja o svojoj nadležnosti sud ne ulazi u meritum spora, već utvrđuje ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 52. ZPP-a, ovo stoga što u sporovima u kojima postoji izberiva mjesna nadležnost, a takvi su i sporovi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, tužitelj određuje pred kojim će se od nadležnih sudova postupak voditi.

3.5. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke.

4. Tijekom postupka, sud je izveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i izvršio je uvid u spise Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-108/2018, K- 171/2018 i K-172/2018.

4.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tuženika jer je smatrao kako isti nije potreban za donošenje odluke u ovom postupku. Naime, upitan na ročištu od 20. siječnja 2026. tužitelj je kazao kako saslušanje tuženika predlaže na okolnosti izjava koje je tuženik davao u medijima, a to s obzirom na činjenični supstrat tužbe, kojom tužitelj naknadu štete s osnove povrede prava osobnosti potražuje zbog izloženosti sudskim postupcima, u ovom predmetu nije odlučno.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet ovoga spora predstavlja zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete koju tvrdi da je pretrpio u vidu troškova koje koji su mu prouzročeni podnošenjem tužbi u postupcima koji su se pred Općinskim sudom u Splitu vodili pod poslovnim brojevima Pn-108/2018, K- 171/2018 i K- 172/201, kao i zahtjev za naknadom neimovinske štete koju da je pretrpio zbog izloženosti psihičkom pritisku sudskih postupka, a koji su završili nepovoljno za tuženika.

7. Tužitelj svoj zahtjev temelji na odredbama članka 1045., članka 1046. i članka. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZOO) te od tuženika zahtijeva isplatu iznosa od ukupno 50.000,00 kuna/6.636,14 eura.

8. Čitanjem presude poslovni broj K-171/2018-30 od 14. travnja 2022. sud je utvrdio kako je istom okrivljenik, ovdje tužitelj oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djela prijetnje. Također je utvrđeno da se navedeni postupak vodio po prijedlogu privatnog tužitelja SG, ovdje tuženika.

8.1. Čitanjem rješenja K-172/2018-16 od15. veljače 2022. sud je utvrdio kako je istim odbačena privatna tužba podnesena po privatnom tužitelju, ovdje tuženiku protiv okrivljenika, ovdje tužitelja radi kaznenog djela protiv časti i ugleda- klevete.

8.2. Čitanjem rješenja Pn-108/2018-21 od 4. lipnja 2021. sud je utvrdio kako je istim odlučeno da se tužba smatra povučenom. Tužba radi naknade štete u navedenoj pravnoj stvari bila je podnesena od strane ovdje tuženika kao tužitelja protiv ovdje tužitelja kao tuženika.

8.3. Upitan na ročištu od 20. siječnja 2026. što bi bila osnova za dosuđivanje naknade za povredu prava osobnosti, tužitelj je kazao kako bi osnova bila izlaganje sudu, dolazak u sudsku zgradu koja nema uporabnu ni građevinsku dozvolu, koja nema pristup za osobe s invaliditetom obzirom da on ima ortopedsko vozilo i da mu je dodijeljena tuđa pomoć i njega. Smatra kako se tuženik na njemu iživljavao pokretanjem tri postupka, jer da je postojala bilo kakva osnova klevete da je mogao pokrenuti jedan postupak i u njemu postaviti imovinsko pravni zahtjev. Međutim, tuženik da je istog dana u veljači 2018. pokrenuo tri sudska postupka računajući da će naići na protustranu koja nema novca za odvjetnike i koji je pravno neuk, a sve kako bi prikrio svoje javno nastupanje u saborskoj klupi gdje je prozvao gđu. Ž da je on (tuženik): "...dragovoljac Domovinskog rata koji je na Velebitu stajao 1991. godine u vodi do koljena te da mu je iznad glave prešlo 10.000 granata, da je vidio mrtve četnike, da sedam dana nije jeo kruha...". Na tuženikove obmane na youtube stranici IG tužitelj da je ostavio komentar sadržaja: " SG, gdje si ti to i u kojem HOS-u bio?", a nakon toga da su krenule ove tužbe.

9. Sporno je između stranaka je li pokretanjem i vođenjem postupaka pred Općinskim sudom u Splitu, tužitelju nastala imovinska i neimovinska šteta.

10. Odredbom članka 1045. stavka 1. ZOO-a propisano je tko drugom uzrokuje štetu dužan ju je nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu (štetnik i oštećenik), štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje štetnika. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik) i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice.

10.1. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Imovinska šteta je onaj gubitak koji se odražava na imovini oštećenika, bilo kao njezino umanjenje ili sprječavanje njezinog povećanja. Obična šteta predstavlja imovinsku vrijednost za koju je oštećenik postao siromašniji u odnosu na vrijednost njegove imovine prije nastupanja štetnih posljedica, a izmakla korist je dobitak koji je oštećenik mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem (članak 1089. stavak 3. ZOO-a).

10.2 Pritom je za napomenuti kako sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, a teret dokazivanja tih pretpostavki je na tužitelju. To znači da ako nedostaje samo jedna od navedenih pretpostavki, nema niti obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu prema kojem je štetnik dužan popraviti prouzročenu štetu oštećeniku, a oštećenik je ovlašten zahtijevati naknadu štete.

11. Prema shvaćanju ovog suda, u konkretnom slučaju, nisu ispunjene sve gore navedene pretpostavke odgovornosti za štetu, jer za postojanje odgovornosti tuženika nedostaje štetna radnja štetnika, odnosno, nedostaje postupak kojim je tuženik tužitelju nanio štetu. Navedeno iz razloga što je pokretanje i vođenje sudskog postupka, odnosno parničnog postupka i podnošenje kaznene prijave i privatne tužbe u kaznenom postupku, zakonit način ostvarivanja svojih prava, a činjenica da je tuženik u svim postupcima izgubio pa makar i zbog nepojavljivanja na sudu, ne može se smatrati štetnom radnjom, niti uzročno-posljedičnom vezom kojom je tuženiku nanesena šteta, kako to neosnovano smatra tužitelj. Pritom je za napomenuti kako je čitanjem predmetnih spisa sud utvrdio da bi isti bili vođeni, odnosno bili pokrenuti kao reakcija na tekstove koji su bile objavljeni na "facebook" profilu tužitelja te prema shvaćanju ovog suda podnošenje tužbe radi naknade štete, progon tužitelja po privatnoj tužbi radi kaznenog djela povrede časti i ugleda te klevete, kao ni podnošenje kaznene prijave za počinjenje kaznenog djela prijetnje ne ukazuje na nerazumno niti šikanozno ponašanje ovdje tuženika prema ovdje tužitelju.

11.1. Radi navedenoga, a kako nedostaje jedna od elemenat potrebnih za postojanje obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, sud se nije upuštao u ispitivanje postojanja ostalih pretpostavki.

12. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki II izreke.

13. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. ZPP-a, a prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora, Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura.

14. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tuženiku su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav odgovora tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife)

- zastupanje na ročištu od 20. siječnja 2026. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife)

- zastupanje na ročištu od 26. veljače 2026. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife)

- pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife)

14.1. Ovako dosuđeni ukupan iznos od 700,00 eura valjalo je uvećati za 25% poreza na dodanu vrijednost (175,00 eura) što ukupno daje iznos od 875,00 eura.

15. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki III izreke ove presude.

U Splitu, 13. travnja 2026.

Sudac

Tihana Lovrić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku po punomoćniku