Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: R1-195/2025-20

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja FĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Bojana Pavković, odvjetnica iz Rijeke, protiv protustranke IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Petar Banić, odvjetnik iz Rijeke, radi uređenja međe, na ročištu 13. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Međa između nekretnina predlagatelja označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] – kuća br. 13 i dvorište od 22 čhv i kč. br. [katastarska čestica] – oranica od 63 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i nekretnine protustranke označene kao kč. br. [katastarska čestica] – kuća br. 190 i dvorište od 70 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], obnavlja se prema posljednjem mirnom posjedu te sukladno tome postavljenim međašnim znakovima na način da međa ide linijom označenom toč. A-B-C-D-E, a kako je to prikazano u nalazu i mišljenju - skici lica mjesta geodetskog vještaka Nenada Vidmara iz Ravne Gore broj elaborata 1038/2026-4 od 12. svibnja 2026. a koji nalaz - skica su sastavni dio ovog rješenja.

II. Svaka stranka može dokazivati u parničnom postupku vlasništvo na spornoj površini nekretnine ali susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe to može zahtijevati najkasnije u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III. Nalaže se protustranci da predlagatelju nadoknadi troškove postupka u iznosu od 457,91 EUR, u roku od 15 dana, dok se u ostalom dijelu zahtjev predlagatelja za naknadu troškova odbija.

Obrazloženje

1.U prijedlogu podnesenom 23. lipnja 2025. predlagatelj traži uređenje međa između nekretnina navedenih u toč. I. izreke, pri čemu ističe da je on vlasnik i daljnjih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što navodi iz razloga što te nekretnine predstavljaju cjelinu sa nekretninama u odnosu na koje je podnesen prijedlog za uređenje međe.

Nadalje ističe da međa između nekretnina stranaka nikada nije bila sporna te su se iste ravnale po katastarskom planu i predlagatelj je uvijek imao mogućnost pristupiti na svoju nekretninu sa sjeverne strane a kuća i jest izgrađena na način da je malo udaljena od međe kako bi se istoj moglo pristupiti radi obavljanja potrebnih radova na fasadi. Ističe i da u dijelu gdje nekretnine graniče nema vidljivih oznaka međe a da protustranka ne želi na miran način riješiti označavanje međe.

Stoga predlaže među urediti prema katastarskom planu ali i pravičnoj ocjeni, cijeneći činjenicu da ukoliko se međa ne uredi po katastarskom planu on nema nikakvog pristupa svojoj kući sa strane gdje graniči sa nekretninom protustranke.

Uz prijedlog prilaže izvatke iz zemljišne knjige za sve nekretnine, kopiju katastarskog plana, uvjerenje Odjela za katastar nekretnina Delnice od 28.05.2025. o postojanju građevine na kč. br. [katastarska čestica] prije 15.02.1968. Ujedno predlaže provođenje očevida, saslušanje stranaka te više svjedoka.

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog (list 14) ističe da je prijedlog nepotreban, osporava navode o mogućnosti pristupa predlagatelja svojoj nekretnini jer stanje u naravi, koje postoji odavno, upućuje na drugačiji zaključak, da je nekretnina protustranke odavno ograđena pa su bespredmetni navodi o nesmetanom pristupu nekretnini predlagatelja. Ističe da je ona u mirnom posjedu nekretnine prema stanju u naravi a u istom su pravnom položaju bili i njeni prednici. Na okolnost toga da nije bilo sporno pitanje međe u spis ulaže ispravu sastavljenu 17.7.2025. (list 17), predlaže saslušanje svjedoka F i ŽĆ.

3. Međa je regulirana odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), pri čemu je st. 1. propisano da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da se može dogoditi da se neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku – postupku uređenja međa, obnovi ili ispravi među.

Prema čl. 103. st. 2. i 3., međa se prvenstveno obnavlja ili ispravlja prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju, podredno prema sporazumu susjeda, nakon toga prema posljednjem mirnom posjedu a ukoliko isti nije moguće utvrditi, prema pravičnoj ocjeni suda. Prema st. 4., sud je u obvezi istodobno s donošenjem odluke prema st. 2. i 3., na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

Prema st. 5., od trenutka kada je sud označio među međašnim znakovima, smatra se da postoji vlasništvo do te međe a tko tvrdi suprotno, treba to i dokazati. Prema st. 6., nakon što je međa obnovljena ili ispravljena u postupku uređenja međa, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

4. Sukladno navedenoj odredbi ZV-a, proveden je očevid na licu mjesta uz nazočnost geodetskog vještaka Nenada Vidmara (zapisnik na listu 33-37) na kojem je izvršena identifikacija predmetnih nekretnina, saslušani su predlagatelj te protustranka te je sukladno odredbi čl. 103. st. 4. ZV-a donesena odluka, dok je geodetskom vještaku određen rok za dostavu u spis pisanog nalaza i mišljenja sukladno donesenoj odluci o uređenju međe.

5. Provedenim očevidom utvrđeno je da se predmetne nekretnine nalaze u mjestu [adresa], s desne strane ceste gledajući iz smjera dolaska (Fužine), pri čemu je prvo zatečena obiteljska kuća kbr. 190 koja je nešto udaljena od ceste, lijevo od iste je travnjak širine cca 3m a nakon istog sljedeća obiteljska kuća kbr. 196 koja je odmah uz cestu. Iza kuće kbr. 190 je dijelom betonirana površina a u ostalom dijelu se radi o travnjaku, iza kuće kbr. 196 je travnjak. Na kuću kbr. 196 nastavlja se betonski zid starije izgradnje visine cca 1m na kojem se nalazi mahovina, zid je dužine cca 3m a na isti se nastavlja drveno-žičana ograda podjednake visine i dužine cca 2m. Odmah uz cestu nalazi se betonski stup za električne instalacije koji je od kuće kbr. 196 udaljen cca 1m a između istih se nalazi betonski zid sa metalnom ogradom a preostali dio zida nalazi se na drugoj strani prednjeg dijela kuće kbr. 190 te je između dijelova zida moguć prolazak u dvorište kuće kbr. 190.

5.1. Prijepor opisan u toč. 6. vidljiv je na fotografijama koje su sastavni dio nalaza geodetskog vještaka.

5.2. Geodetski vještak je nekretnine opisane u toč. 6. identificirao na način da je naveo da se kuća kbr. 190 nalazi na kč. br. [katastarska čestica] te je u cijelosti ograđena vidljivom žičano-betonskom ogradom, dok se kuća kbr. 196 nalazi na kč.br.

5140 i 5139, sve k. o. [katastarska općina].

Nadalje, izvršen je obilazak međe kč. br. [katastarska čestica] s jedne strane te kč. br. [katastarska čestica] s druge strane, pri čemu je vještak među pokazao i označio prema katastarskom planu. Na taj način toč. 1 postavljena je kod ruba asfalta odnosno kod stupa javne rasvjete i ista je od kuće kbr. 196 udaljena 1,2m, slijedeća toč. br. 2 obilježena je sprejem u travi na početku kuće kbr. 190 te je ta točka od kuće kbr. 196 udaljena 1,1m, zatim je toč. 3 obilježena rozim sprejem na sredini kuće kbr. 190 odnosno nasuprot žljeba za oborinske vode te je ta točka od kuće kbr. 196 udaljena 0,85m. Nadalje, toč. 4 označena je sprejem na završetku kuće kbr. 196 odnosno na početku betonskog zida koji je od same kuće odmaknut 20 cm pri čemu je udaljenost te točke od vanjskog ruba zida 0,91. Završno, toč. 5 označena je na završetku kč. br. [katastarska čestica] a u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] gdje se između nekretnina stranaka nalazi drveno-žičana ograda. Također, nakon kč. br. [katastarska čestica] u nastavku je kč. br. [katastarska čestica] te se između tih nekretnina nalazi betonski zid sa žičanom ogradom. Posljednja toč. 5 je obilježena u navedenom zidu te je od drveno-žičane ograde udaljena 0,88m.

5.3. Međa kako je utvrđena po katastarskom planu prikazana je u skicama odnosno pisanom nalazu vještaka i označena je plavom linijom, također je cijela linija 1-5 kao i pojedine točke vidljiva na fotografijama kao sastavnim dijelovima nalaza.

5.4. Iz međe postavljene prema katastarskom planu vidljivo je da ista cijelom dužinom prolazi kroz travnjak koji se nalazi između kuća stranaka te je od kuće predlagatelja koja ima kbr. 196 ta linija udaljena u rasponu od 0,85m do 1,2m.

5.5. Predlagatelj je među po katastarskom planu prihvatio, dok protustranka tako pokazanu među nije prihvatila. Također, nije postignut sporazum o uređenju međe, prednje s obzirom da je predlagatelj tražio da međa u prednjem dijelu odnosno između kuća bude ona kako je prikazana po katastarskom planu i to zbog prozora koji se nalaze na toj strani njegove kuće, dok protustranka na takav prijedlog nije pristala ukazujući da je prema ispravi od 17.7.2025. predlagatelj od protustranke tražio dozvolu za pristup travnatoj površini radi farbanja krova na svojoj kući.

6. S obzirom da stranke nisu prihvatile među prema katastarskom planu niti je postignut sporazum, proveden je dokaz saslušanjem stranaka na okolnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda.

6.1. Predlagatelj je u bitnom naveo da je od djetinjstva vlasnik kuće kbr. 196, da u istu dolazi povremeno, da je betonski zid između njegove kuće i stupa javne rasvjete napravio raniji vlasnik kuće kbr. 190 OĆ i cijeli taj zid napravljen je prije cca 30 godina, zid je napravljen kada je on bio odsutan te je on isto prijavio inspekciji koja je dala nalog za rušenje (na prednju okolnost predočeno je rješenje Građevinsko-urbanističke inspekcije od 1.12.1992. kojim je investitorima OĆ i UĆ naloženo uklanjanje ulične ograde izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Zid koji se nastavlja na njegovu kuću napravio je njegov otac također prije cca 30 godina a razlog je bio izlijevanje oborinskih voda prema njegovoj nekretnini sa kuće kbr. 190, dok je drvenu ogradu u nastavku zida napravio OĆ možda 1-2 godine poslije zida. Naveo je i da čempresi, vinova loza i cigle koji su vidljivi uz rub zida odnosno ograde a prema kući protustranke nisu njegovi, loza je tu sigurno 20-ak godina i istu je posadio prednik protustranke, dok su čempresi tu 10-ak godina. Travnjak od ruba svoje kuće do točaka koje je obilježio geodetski vještak nije kosio već 30-ak godina odnosno od kada je postavljen sporni prednji zid prema cesti, a ranije je na točkama koje je obilježio vještak postojala drvena ograda koju je prednik protustranke srušio kada je gradio sporni zid s prednje strane. Ni on ni otac zbog rušenja te drvene ograde koja je bila po točkama koje je obilježio vještak nisu protiv prednika protustranke pokretali nikakav sudski postupak iako su se obraćali tadašnjem vlasniku OĆ s kojim su bili u zavadi te je čak bilo i fizičkih obračuna i postupanja policije. Travnjak do ruba njegove kuće koji susjed za protustranku i to unatrag 30-ak godina. On na taj travnjak nije dugi niz godina ulazio jer nije niti mogao zbog postojanja metalnih vrata koja su bila zaključana, niti zbog tih vrata nije pokretao sudski postupak. Protustranka je vlasnica kuće unatrag 3-4 godine, prethodno tome je vlasnica bila kćer OĆ koja se prezivala ŽĆ.

6.2.Protustranka je navela da je kuću kupila prije tri godine od ŽĆ, te je tada stanje bilo isto kao prilikom provođenja očevida. Prodavateljica joj je rekla da međa ide uz rub kuće predlagatelja te dalje po zidu i drveno-žičanoj ogradi, također je u trenutku kupnje postojao zid prema kč. br. [katastarska čestica]. Zid između kuće predlagatelja i stupa javne rasvjete prema izjavi prodavateljice predstavlja ogradu od kuće, prilikom kupnje su postojala željezna vrata koja je ona uklonila kako bi mogla autom pristupiti u stražnji dio dvorišta. Ona košnju travnjaka vrši osobno i to do ruba kuće predlagatelja. Ona je postavila čemprese dok je vinova loza postojala od ranije, a predlagatelj nije nikada tražio da nešto od navedenog ukloni. Predlagatelj joj se usmeno obratio kada je bojao krov na svojoj kući te je tada tražio da postavi ljestve na travnjak koje je oslonio na svoju kuću i sa istih vršio bojanje krova a rezultat istog je sporazum od 17.7.2025. Predlagatelj unatrag tri godine od kada je vlasnica nije rekao da bi međa bila unutar travnate površine.

6.3. S obzirom da je iz iskaza stranaka u dovoljnoj mjeri utvrđen posljednji mirni posjed, sud je odbio provođenje dokaza saslušanjem svjedoka predloženih po strankama kao nepotreban.

7. Analizom prethodno provedenih dokaza te s obzirom na utvrđenja s očevida kao i pravila o načinu obnove odnosno ispravka međe sadržanim u čl. 103. ZV- a, sud je među između nekretnina stranaka uredio prema posljednjem mirnom posjedu odnosno na rubu travnjaka i kuće predlagatelja kbr. 196 te je u tom smislu vještak na licu mjesta tako utvrđenu među i označio na način da je svaka pojedina točka 1-5 pomaknuta te u pisanom nalazu i mišljenju su iste označene kao toč. A (ranije 1), B (ranije 2), C (ranije 3), D (ranije 4) i E (ranije 5), a što je sve vidljivo u skici lica mjesta kao sastavnom dijelu nalaza i mišljenja te fotografijama prijepora.

Kako je predlagatelj u iskazu određeno naveo da nije u posjedu travnjaka već 30-godina te da protustranka košnju vrši do samog ruba njegove kuće, da je upravo njegov otac napravio zid u nastavku kuće a prednik protustranke nastavno na zid drveno-žičanu ogradu te da čempresi i vinova loza koji se nalaze odmah uz zid odnosno ogradu nisu njegovi već od protustranke odnosno njenih prednika, duž cijele linije međe radi se posljednjem mirnom posjedu protustranke odnosno njenih prednika, slijedom čega je međa uređena kako je prethodno izneseno. U prilog utvrđenja posjeda protustranke govori i isprava od 17.7.2025. u kojoj je predlagatelju dozvoljeno koristiti travnjak za bojanje krova svoje kuće a u kom dijelu, upravo zbog sadržaja te isprave je sud i prihvatio iskaz protustranke na okolnost toga da joj se predlagatelj usmeno obratio za dozvolu.

7.1. Pri utvrđenju prednjeg nisu od utjecaja navodi predlagatelja vezani uz rješenje o rušenju izdano od Građevinsko-urbanističke inspekcije iz 1992. kao i navod da je nekada na mjestu gdje je geodetski vještak među označio prema katastarskom planu, postojala drvena ograda koju da je prednik protustranke srušio, jer se radi o situaciji od prije 30-ak godina te od tada na tom dijelu ne postoji posjed predlagatelja.

7.2. Također nije od utjecaja navod da uređenjem međe prema odluci suda predlagatelj nema mogućnost pristupa prozorima svoje kuće jer su istome u pogledu izvršavanja vlasničkih ovlaštenja na svojoj nekretnini, na raspolaganju drugi instituti propisani odredbama ZV-a.

7.3. Završno se ukazuje i na odredbu čl. 103. st. 6. ZV-a odnosno mogućnost dokazivanja u parnici da vlasništvo ne postoji u omjeru u kojem je isto utvrđeno u postupku uređenja međa.

8. Predlagatelj je nakon provedenog očevida i stavljanja međnih oznaka postavio zahtjev za naknadu troškova postupka i to za zastupanje po punomoćniku odvjetniku – sastav prijedloga i zastupanje na jednom ročištu – svaka radnja po 100,00 EUR, trošak geodetskog vještačenja i izlaska suda na očevid te trošak sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 19,91 EUR. U pogledu troškova nastalih u postupku uređenja međa ZV ne sadrži odredbe o istima, već se s obzirom da se radi o izvanparničnom postupku primjenjuju odredbe Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP) koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023.

Pravilo o naknadi troškova sadržano je u čl. 32. ZIP-a.

Uzevši u obzir okolnosti slučaja odnosno činjenicu da međa na terenu nije bila vidljiva a da je zajednički interes stranaka bilo urediti među između nekretnina istih, predlagatelj ima pravo na naknadu polovice nužnih troškova odnosno troškova izlaska suda na očevid i geodetskog vještačenja te sudske pristojbe. Kako je Tbr. 7. Tarife sudskih pristojbi propisano da sudska pristojba za prijedlog za uređenje međe iznosi 39,82 EUR (odnosno 50% - 19,91 EUR), te kako troškovi izlaska suda na očevid iznose 64,63 EUR a troškovi geodetskog vještačenja 831,28 EUR (ukupno 915,82 EUR), a koji troškovi su priznati predlagatelju, protustranci je naloženo da polovicu opisanih troškova odnosno iznos od 457,91 EUR nadoknadi predlagatelju te je odlučeno kao u toč. III. izreke. U dijelu zahtjeva kojim se potražuju troškovi zastupanja prijedlog je odbijen iz razloga što je radi o izvanparničnom postupku u kojem takav trošak nije neophodan.

Delnice, 13. travnja 2026.

Sutkinja

Renata Rački

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dva primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.