Poslovni broj: Us I-626/2025-9

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja PZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Krka&Kraka odvjetničko društvo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima u Ljubičić- Vrdoljak&Partneri, Odvjetničko društvo d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi utvrđivanja građevne čestice, nakon javne rasprave zaključene 13. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja FZ, odvjetničke vježbenica u Krka&Krka OD d.o.o., zamjenice opunomoćenika zainteresirane osobe ZZ, odvjetničke vježbenice u Ljubičić-Vrdoljak&Partneri OD d.o.o., te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 13. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/24-08/120, URBROJ: 531-03-4-25-2 od 14. veljače 2025.

II. Poništava se rješenje o utvrđivanju građevne čestice Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u Omišu, KLASA: UP/I-350-05/23-05/000032, URBROJ: 2181/1-11-00-04/17- 24-0024 od 17. listopada 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje tijelo je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog upravnog spora u ukupnom iznosu od 2.500,00 (slovima: dvije tisuće petsto) eura u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-350-05/24-08/120, URBROJ: 531- 03-4-25-2 od 14. veljače 2025. odbijena je žalba PZ, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja o utvrđivanju građevne čestice Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u [adresa], KLASA: UP/I- 350-05/23-05/000032, URBROJ: 2181/1-11-00-04/17-24-0024 od 17. listopada 2024., kojim je po zahtjevu LZ, ovdje zainteresirane osobe, utvrđeno kako građevnu česticu čini dio k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ([adresa]), površine 759 m2, kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana koja čini sastavni dio tog rješenja.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 27. ožujka 2025. tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito. Ističe ako nisu uzeti u obzir specifični navodi tužitelja kako se ne može utvrditi građevna čestica, jer za to postoje smetnje u vidu ugovora, te ujedno nije obrazloženo neprovođenje dokaza vještačenjem po ovlaštenim osobama iz trgovačkog društva Skalina d.o.o. [adresa], a sve radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, te na kojem dokazu je ustrajao u sporu. Zaključno, prigovara kako su upravna tijela pogrešno primijenila pravila o utvrđivanju vlasništva, te navodi kako se vlasništvo nekretnine stječe upisom u zemljišnu knjigu, dok podnošenje tužbe nije pravno relevantan dokaz u konkretnom slučaju. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje. Ujedno, potražuje trošak upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženu osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Pozvana u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, LZ se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbenim navodima tužitelja kao neosnovanima. Ističe kako je tužitelj imao mogućnost sudjelovati u upravnom postupku i iznijeti svoje primjedbe , a što kako je učinio i pismeno i usmeno, dok je prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja odgovorilo na bitne primjedbe, odnosno zašto određeni prijedlozi ili prigovori tužitelja nisu prihvaćeni, a što kako je u skladu sa zakonskom obvezom da obrazloženje rješenja sadrži razloge neprihvaćanja zahtjeva stranaka. U pogledu prigovora tužitelja kako su upravna tijela pogrešno primijenila „pravila o utvrđivanju prava vlasništva“ ističe kako taj prigovor proizlazi iz pogrešnog razumijevanja pravne naravi predmetnog upravnog postupka. Potonje iz razloga jer se postupak utvrđivanja građevne čestice ne bavi utvrđivanjem ili promjenom vlasničkih prava na zemljištu, naprotiv, odredbom članka 158. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 1543/13, 65/17, 114/18. 39/19, 98/19 i 67/23, dalje Zakon o prostornom uređenju) je izričito propisano kako rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na predmetnoj nekretnini. Pojašnjava kako donošenjem rješenja kojim se određuje obuhvat građevne čestice postojeći vlasnički odnosi ostaju neizmijenjeni. Također, ističe kako postojanje neriješenih imovinskih odnosa nije zapreka za utvrđivanje građevne čestice, te navodi kako je Visoki upravni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište kako imovinsko-pravni odnosi nisu od utjecaja na donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, jer se njime ne odlučuje o vlasništvu već samo o okućnici (građevnoj čestici) sukladno pravilima prostornoga uređenja. Nadalje, ističe kako je formiranje građevne čestice u konkretnom slučaju imalo uporište u odredbi članka 157. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju, dok su se upravna tijela prilikom određivanja oblika i veličine građevne čestice rukovodila odredbom članka 159. Zakona o prostornom uređenju, te je ista je određena u skladu s pravilima struke, odnosno na način koji je tehnički i funkcionalno najprikladniji svrsi. Visoki upravni sud Republike Hrvatske kako je pojasnio sadržaj tog pravila, navodeći da ukoliko građevnu parcelu nije moguće formirati točno prema prostornom planu, već prema pravilima struke, tada se uzima u obzir zemljište ispod zgrade, ali u tom slučaju treba obrazložiti zašto parcela nije mogla biti formirana u skladu s planom. U konkretnom slučaju prvostupanjsko rješenje kako sadrži upravo takvo obrazloženje, pa je objašnjeno kako predmetna zgrada ne ispunjava određene uvjete (npr. vezano uz položaj ili veličinu) te da je zbog redovite uporabe bilo nužno obuhvatiti i dio susjedne čestice kao okućnicu (ako je to bio slučaj). Time, kako je građevna čestica određena u minimalnom potrebnom obuhvatu, tako da zgrada ima osiguran pristup i funkcionalnu površinu oko sebe, a da se istodobno ne zadire više nego što je nužno u okolno zemljište. Napominje kako rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije nastala nikakva „nova“ katastarska čestica, već isto predstavlja plansku podlogu za eventualnu parcelaciju. Tek na temelju tog rješenja, kako stranke mogu kod ovlaštenog geodeta izraditi parcelacijski elaborat i podnijeti ga katastru na provedbu (spajanje ili razdvajanje katastarskih čestica sukladno rješenju). Dakle, “status” građevne čestice u ovom trenutku kako znači samo da je identificirano koje zemljište čini funkcionalnu cjelinu s građevinom, dok tužitelj nigdje konkretno ne navodi u čemu bi se ogledala “pravna neosnovanost” utvrđenja građevne čestice. Predlaže odbiti tužbu tužitelja, te potražuje trošak upravnog spora.

5. U sporu je održana rasprava 13. ožujka 2026. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana bez prisutnosti tuženika.

6. Stranke su popisale trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 dalje Tarifa) i to zamjenica opunomoćenika tužitelja trošak sastava tužbe, te zastupanja na raspravi 13. ožujka 2026., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, a zamjenica opunomoćenika zainteresirane osobe trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na raspravi 13. ožujka 2026. svaka radnja po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u dokumentaciju priloženu sudskom spisu, te je izvršen uvid u dokumentaciju priloženu spisu tuženiku, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS -a nije izvodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku dostatno za donošenje odluke u ovom sporu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan, dijelom i iz razloga navedenih u obrazloženju ove presude.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama prvenstveno sporan pravni interes zainteresirane osobe za podnošenje predmetnog zahtjeva za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice. Podredno, tužitelj prigovara predloženom obliku i veličini građevne čestice.

10. Odredbom članka 157. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.

Prema stavku 2. te zakonske odredbe smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica [katastarska čestica]. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

11. Prema odredbi članka 158. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se preslika katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina građevne čestice te dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća. Stavkom 2. navedene zakonske odredbe propisano je kako se rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.

12. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

13. Odredbom članka 20. stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisano je kako se građevna čestica zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju utvrđuje sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju.

14. Iz spisa upravnog tijela proizlazi kako je zainteresirana osoba zahtjevom od 19. lipnja 2023. zatražila formiranje građevne čestice za postojeće građevne izgrađene na k. č. [katastarska čestica] (zk oznake čest. zem. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina]. Građevna čestica kako će se formirati na dijelu k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a sve u skladu s Geodetskom situacijom s opisom posjeda Kuzmanić, izrađene od ovlaštenog inženjera geodezije GZ.

15. Uz zahtjev zainteresirana osoba je priložila rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I 361-02/12-05/0627, URBROJ: 2181/1-11-04/15-16-0018 od 9. kolovoza 2016., izdano od Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Omiš.

16. Postupajući po zahtjevu zainteresirane osobe, prvostupanjskim rješenjem od 24. studenoga 2023. odbijen je zahtjev tužitelja, uz obrazloženje u bitnom kako nije dostavljen dostatan dokaz pravnog interesa za česticu od koje se traži formiranje, jer da podnositelj zahtjeva nema poveznicu s predmetnom česticom, a u vlasničkom listu na istoj kako je upisana Republika Hrvatska, odnosno upisano je javno dobro. To rješenje je po žalbi zainteresirane osobe poništeno rješenjem tuženika KLASA: UP/II - 350-05/24-08/3, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 26. srpnja 2024., uz obrazloženje u bitnom kako je zainteresirana osoba već dostavom navedenog rješenja o izvedenom stanju, koje je ishođeno na njezino ime, dokazala pravni interes za utvrđivanje građevne čestice za predmetnu zgradu, pa nedvojbeno proizlazi njezin pravni interes u predmetnom postupku kao investitora predmetnih zgrada, kako to ima u vidu odredba članka 158. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju.

17. U izvršenju predmetnog rješenja tuženika, po provedenom postupku, prvostupanjsko tijelo je donijelo rješenje o utvrđivanju građevne čestice, temeljeći pravni interes podnositelja zahtjeva (zainteresirane osobe) isključivo na rješenju o izvedenom stanju, koje rješenje je potvrđeno osporenim rješenjem tuženika, uz obrazloženje u bitnom kako u postupku donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice nije potrebno tražiti suglasnost (su)vlasnika zemljišta, već je vlasnicima zemljišta potrebno pružiti mogućnost uvida u spis kako bi se mogli očitovati i prijedlogu oblika i veličine građevne čestice.

18. Sud nije suglasan s iznijetim obrazloženjima upravnih tijela.

19. Naime, zainteresirana osoba je pored rješenja o izvedenom stanju, u spis upravnog tijela dostavila:

- geodetski situacijski nacrt 1:200, izrađen od geodetskog obrta [obrt], vlasnik HZ „studeni, 2023.“ i kopiju katastarskog plana M 1:1000 sa ucrtanim prijedlogom;

- presliku tužbe podnesene u lipnju 2023. Općinskom sudu u Splitu protiv tužene Republike Hrvatske, radi činjenja;

- prijepis posjedovnog lista broj 991, K. O. [katastarska općina], sa stanjem na dan 14. srpnja 2023.;

- rješenje o nasljeđivanju iza OZ pok. LZ, iz [adresa], koje je donio Javni bilježnik u [adresa] Radoslav Vuković pod brojem O-518/18 od 14. ožujka 2018.;

- odluku Mjesne zajednice Lokva Rogoznica bro 37A/89 od 23. svibnja 1989. kojom se AZ i PZZ daje suglasnost za postavljanje montažnog kioska (snack – biffe) cca 16-20 m2, na lokaciji auto kampa „Plani rat“, istočno od recepcije do puta prema Starom selu;

- odobrenje Općine Omiš, Općinskom komiteta za privredu, Odjela za urbanizam, građevinarstvo, komunalno-stambene i imovinsko-pravne poslove,, KLASA: UP/I-361-05/89-01/36, URBROJ: 2155-05-02/3-89-4 od 4. kolovoza 1898., za upotrebu montažnog objekta privremenog karaktera, položeno na dijelu k. č. [katastarska čestica] n.b, 2916/15 s.b., K.O. Rogoznica

20. Pregledom priloženog rješenja o izvedenom stanju, KLASA: UP/I 361-02/12- 05/0627, URBROJ: 2181/1-11-04/15-16-0018 od 9. kolovoza 2016., sud je utvrdio kako su istim ozakonjene:

- završena manje zahtjevna zgrada ugostiteljsko – turističke namjene, izgrađena u slobodnostojećem načinu gradnje, nepravilnog tlocrtnog oblika, dimenzija 27,96 x 13,50 m, građevinske bruto površine 217,58 m2, katnosti: prizemlje sa kosim dvostrešnim krovom, visine 4,59 m, mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca, odnosno 5,70 m do sljemena, sadrži restoran sa pratećim sadržajima za kamp;

- završena pomoćna zgrada – sprema, izgrađena u slobodnostojećem načinu gradnje, nepravilnog tlocrtnog oblika dimenzija 3,9 x 1,94 m, katnosti prizemlje sa ravnim krovom,

koje su izgrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

21. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sud je utvrdio kako istim u istom nije navedena k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], odnosno zk čestice (čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]).

22. Iz priloženog posjedovnog lista broj 991, K. O. [katastarska općina] proizlazi kako su u odnosu na k. č. [katastarska čestica], upisane slijedeće osobe: BZ, NZ, SZ, EZ, MZ i OZ iz [adresa], Četvrt P, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi za po 1/6 dijela, pri čemu upisani OZ nije ista osoba kao i OZ iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju, budući da imaju različiti OIB. Ujedno, iz zapisnika od 18. rujna 2024., koji je sastavljen u upravnom postupku o uvidu u spis radi izjašnjavanja, proizlazi kako je OZ, koji je upisan u posjedovni list 991, istaknuo kako je posjednik k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te da mu nije jasno kako netko može legalizirati objekt na tuđoj zemlji, međutim, kako će nastojati riješiti vlasništvo s Republikom Hrvatskom.

23. Spisu tuženiku su priložene i neslužbene kopije POPISA I, Z. U. [broj ZK uloška] i Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], sa stanjem na dan 26. listopada 2023., iz kojih proizlazi kako je k. č. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi upisna kao javno dobro, dok su k. č. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske.

24. Zaključno, iz priložene tužbe Općinskom sudu u Splitu proizlazi kako je tužba podnesena radi činjenja, a tužbenim zahtjevom se traži nalaganje Republici Hrvatskoj da sa tužiteljem, kao kupcem, u roku od 15 dana sklopi Ugovor o kupoprodaji nekretnine, a predmet prodaje kako je k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], odnosno kat. čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 390 m2 (od čega ugostiteljsko-turistička zgrada 128 m2 i dvorište 262 m2), kat. čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 288 m2 (od čega ugostiteljsko-turistička zgrada 98 m2, pomoćna zgrada 5 m2 i dvorište 165 m2) i kat. čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 101 m3, sve K. O. [katastarska općina], a temeljem kojeg ugovora je tužitelj ovlašten izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine, te zatražiti i postići upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

25. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja, razvidno je kako zainteresirana osoba svoju stranačku legitimaciju za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice temelji isključivo na rješenju o izvedenom stanju, kojim su ozakonjene nezakonito izgrađene zgrade na predmetnim parcelama.

26. Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP) stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

27. Prema sudskoj praksi, taj pravni interes ne može biti bilo kakav, već mora biti pravni, a to znači da proizlazi iz zakona ili je zakonom zaštićen. Dakle, stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. Prava, obveze i pravni interesi proizlaze iz propisa kojima se uređuju pojedine upravne materije, dakle, materijalnih propisa, iz kojeg razloga se pitanje da li neka osoba ima svojstvo stranke mora prosuđivati ne samo prema citiranoj odredbi ZUP-a nego i prema materijalnom propisu iz kojega za osobu proizlazi određeno pravo, obveza ili pravni interes, a što iz naprijed citirane odredbe članka 20. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne proizlazi za podnositeljicu zahtjeva u predmetnoj upravnoj stvari.

28. Nadalje, imajući u vidu kako investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina, dok se u konkretnom slučaju radi o izgrađenim zgradama, sud ne može prihvatiti stajalište upravnih tijela kako bi zainteresirana osoba bila investitor. Također, činjenica da je zainteresirana osoba podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, ne čini istu investitorom, tim više što prema Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenih zgradama zahtjev za legalizaciju može podnijeti bilo tko.

29. Stoga je pogrešan zaključak upravnih tijela da u konkretnom slučaju zainteresiranoj osobi predmetno rješenje o izvedenom stanju daje status aktivno legitimirane stranke u ovom postupku prema odredbi članka 158. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju.

30. Uz navedeno, sud nalazi potrebnim istaknuti kako je izostalo obrazloženje zašto je građevna čestica u konkretnom slučaju formirana u veličini prikazanoj u izvodu iz katastarskog plana, odnosno nije jasno koji kriteriji struke su primijenjeni kod utvrđivanja građevne čestice u površini oko zgrade radi omogućavanja redovite uporabe građevine u smislu odredbe članka 159. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju, kraj činjenice da bi se prema podacima spisa predmeta radilo o ugostiteljsko- turističkoj zgradi površine 228 m2 i pomoćnoj zgradi od 5 m2.

31. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a poništio osporeno rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje, te predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje tijelo je u ponovljenom postupku sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a vezano pravnim shvaćanjem i primjedbama suda, pa je presuđeno kao pod točkama I. i II. izreke presude.

32. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

33. Kako je tuženik izgubio spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27. i 54. Tarife, tužitelju priznat kao opravdan zatraženi i popisani trošak na ime sastava tužbe, te trošak zastupanja na raspravi od 13. ožujka 2026. od po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 2.000,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% daje iznos od 2.500,00 eura, koliko je i zatraženo. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

34. Budući da zainteresirana osoba nije uspjela u ovom sporu, to je odbijen zahtjev zainteresirane osobe za naknadom spora, pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

U Splitu, 13. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv točaka I. i II. ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS- a). Protiv točaka III. I IV. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

1. PZ iz [adresa], putem odvjetnika u Krka&Krka odvjetničko društvo d.o.o. sa sjedištem u [adresa],

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz povrat spisa

3. LZ iz [adresa], putem odvjetnika u Ljubičić - Vrdoljak odvjetničko društvo d.o.o. sa sjedištem u [adresa]

4. u spis