Republika Hrvatska
Poslovni broj Gž-47/2025-2
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u izvanparničnom postupku predlagateljice ĆH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku iz Umaga, protiv protustranke Republike Hrvatske OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi uređenja međe, rješavajući žalbu predlagateljice, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buie, poslovni broj R1-340/2022 od 19. rujna 2024., dana 13. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buie, poslovni broj R1-340/2022 od 19. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prijedlog za uređenje međa u ovoj pravnoj stvari.
2. Protiv rješenja žalbu podnosi predlagateljica pozivajući se na žalbene razloge pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. , 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje ZPP). U žalbi u bitnome ističe da pored nespornog utvrđenja o tome da je predlagateljica vlasnica kuće izgrađene na kčbr. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] i da je u posljednjem mirnom posjedu ograđene okućnice sa vrtovima i popratnim objektima postojećim na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, tada da je među između ovih dviju nekretnina stranaka trebalo urediti prema posljednjem mirnom posjedu koji se proteže do suhozida i žičane ograde kojima je okućnica ograđena. Ukazuje da je uređenje međe po posljednjem mirnom posjedu jedan od načina uređenja međe prema članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koja odredba da ne predviđa ograničenja u pogledu veličine sporne međašne površine.
2.1. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet postupka je prijedlog za uređenje međe između nekretnina stranaka označenih kao kčbr. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke.
6. Nakon provedenog postupka u kojem je prvostupanjski sud izvršio uvid u priležeće isprave, izašao je na očevid uz vještaka mjernika koji je proveo geodetsko vještačenje radi identifikacije nekretnina u okviru kojeg je sačinjen nalaz i mišljenje sa priležećom skicom lica mjesta i pratećim fotografijama, utvrđeno je:
- da je predlagateljica vlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina], površine 128 m2 u naravi kuća starijeg tipa gradnje na adresi [adresa] (na skici označeno plavom bojom),
- da je predmetna nekretnina u potpunosti okružena nekretninom u vlasništvu protustranke kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, velike površine 242 118 m2,
- da predlagateljica drži po posjedu dio nekretnine 2956/1 k. o. [katastarska općina] u površini 696 m2, što u naravi predstavlja okućnicu kuće predlagateljice, ograđenu dijelom suhozidom dijelom žičanom ogradom, na kojoj se površini nalaze prateći gospodarski objekti kuće i vrtovi (na skici označeno crvenom bojom),
- da je iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. lipnja 2014. zaključenog između predlagateljice kao kupca i ABC iz Slovenije kao prodavatelja, utvrđeno da je predmetom kupoprodaje bila samo kuća od 128 m2 na adresi [adresa], odnosno nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/zgr, površine 128 m2, a koji podaci su upisani u zemljišnoj knjizi, da je kupoprodajna cijena iznosila 30.000,00 eur, da će primopredaja predmetne nekretnine biti obavljena nakon isplate cijene kada će kupci dobiti ključeve i posjed predmetne nekretnine, da se nigdje u ugovoru ne spominje kao predmet prodaje dvorište niti okućnica kuće,
- da predlagateljica predlaže među urediti po posljednjem mirnom posjedu, odnosno upravo prema granici na teretnu vidljive okućnice,
- da se protustranka tome protivi, smatrajući da se radi o uzurpaciji državnog zemljišta radi čega da ovo pitanje treba rješavati u drugom odgovarajućem postupku.
7. Na temelju tako utvrđenog činjenično stanja, sud prvog stupnja je odbacio prijedlog za uređenje međe u ovom izvanparničnom postupku nalazeći da predlagateljica u ovom trenutku nema pravni temelj vlasništva dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je vlasništvo protustranke, da je predlagateljica kupila kuću površine 128 m2 a koristi nekoliko puta veću površinu na nekretnini koja nije u njezinu vlasništvu niti je bila predmetom kupoprodaje, da u ovom slučaju nije sporna međa jer nju predstavljaju zidovi kuće predlagateljice, već da je sporna površina od 696 m2 u nespornom posjedu tužiteljice, da se u postupku uređenja međa uređuje međa - zamišljena crta koja odvaja dvije susjedne nekretnine ukoliko je ta međa sporna, međutim u ovom slučaju da je u pitanju nešto drugo radi čega predlagateljica ostvarenje svojih prava eventualno može zahtijevati u drugom postupku.
8. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a.
9. Odredbom članka 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. U odnosu na način uređenja međe, a time i slijed postupanja suda prilikom uređenja međe, odredbom članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju a ako ne bi bio u stanju tako postupiti, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
10. Imajući u vidu pretpostavke za pokretanje postupka uređenja međe i načine na koji se ona uređuje sukladno citiranom članku 103. ZV-a, uvažavajući zatečenu situaciju na licu mjesta i utvrđeno činjenično stanje, imajući dalje u vidu sadržaj prijedloga koji u ovome postupku postavlja predlagateljica a protustranka se tome izričito protivi, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da ovaj izvanparnični postupak nije predviđen za rješavanje postavljenog zahtjeva predlagateljice, jer se ne radi o međama između nekretnina stranaka koje bi bile sporne ili neraspoznatljive a koje bi se tada mogle urediti u ovom izvanparničnom postupku. Radi se o pitanju i ostvarenju vlasničkih prava koje predlagateljica treba riješiti u drugom odgovarajućem postupku ukoliko izostane sporazum sa protustrankom. Pritom nije odlučna veličina sporne međašne površine, kako to tvrdi predlagatlejica u žalbi jer odredba članka 103. ZV-a zaista u tom pravcu nema ograničenja, već je pogrešan pravni put kojim predlagateljica nastoji ostvariti svoja prava.
11. Iz tih je razloga, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
U Rijeci 13. travnja 2026.
Sutkinja
Branka Ježek Mjedenjak
