P-1294/2022-30
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Karlušić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave, zaključene 3. ožujka 2026. u prisutnosti generalnog punomoćnika tužitelja CT po generalnoj punomoći Su-50/2012 i odsutnosti uredno pozvane tuženice, 13. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, iznos od 8.216,98 eura/ 61.190,98 kuna (slovima: osam tisuća dvjesto šesnaest eura i devedeset osam centi/šezdeset jedna tisuća sto devedeset kuna i devedeset osam lipa) sa zakonskim zateznim kamatama od 25. studenog 2021. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koje kamatne stope utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi zaprimljenoj 7. ožujka 2022. navodi da je osiguranik tužitelja JT stradao u prometnoj nesreći 17. kolovoza 1986. koju je skrivio osiguranik tuženika AT upravljajući osobnim vozilom registracijske oznake: O-19-991 (A), a koji je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovnog broja: Ks-509/85 proglašen krivim.
2. Na osnovu navedene nesreće osiguraniku HZMO je rješenjem broj: 7432 od 12. lipnja 2001. priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
3. Tužitelj je za ranija razdoblja protiv tuženika u mirnim postupcima tužitelju plaćao naknadu štete do zaključno 31. listopada 2019.
4. Kako se mirovina i dalje isplaćuje to je za razdoblje od 1. studenog 2019. do 31. listopada 2021. s osnova invalidske mirovine ukupno uplaćeno 61.190,98 kuna, a koji iznos predstavlja štetu za HZMO u navedenom razdoblju.
5. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu u cijelosti. Ne osporava se štetni događaj, pasivna legitimacija. Osporava se pravna osnova tužbe, visina tužbenog zahtjeva i potraživana zatezna kamata. Tužitelj zasniva tužbu na okolnosti da je svome osiguraniku JT priznao pravo na invalidsku mirovinu i da joj istu isplaćuje. JT je rođen **.**.1951. te je 2016. stekao pravo na starosnu mirovinu. Kako bi tužitelj od toga dana trebao imati rezervirana sredstva za isplatu mirovine svome osiguraniku, to više ne trpi štetu na koju se poziva u postupku. Eventualnu štetu koju bi tužitelj mogao trpjeti može postojati, ukoliko bi isplaćivana obiteljska mirovina bila viša od presumirane starosne mirovine osiguranika tužitelja te bi eventualno razlika mogla biti šteta koju bi tužitelj trpio. Tužitelj ima pravo na naknadu stvarne štete po osnovi isplaćene invalidske mirovine samo ako je iznos invalidske mirovine veći od iznosa starosne mirovine koju bi isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja i to za iznos razlike između invalidske i starosne mirovine. Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske, a i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske zauzeo je stav kako se u odnosu na obveze osiguranja prema HZMO-u primjenjuju odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu, koji u odredbama članka 27. propisuje kako tužitelj ima pravo na razmjerni iznos mirovine oštećene osobe koji se određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (list 32-33 spisa).
6. Između stranaka nije sporno: pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost osiguranika tuženika za štetu.
7. Sporna je primjena materijalnog prava, odnosno primjenjuje li se u konkretnom slučaju zakon koji je bio na snazi u trenutku štetnog događaja ili zakon koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine, te je li tuženik u obvezi nadoknaditi tužitelju isplaćeni iznos za utuženo razdoblje.
8. U tijeku postupka pročitana je dokumentacija u spisu: Rješenje tužitelja broj: 7432 od 20. ožujka 2001. (list 3-6 spisa), nalaz i mišljenje tužitelja (list 7-10 spisa), obračun mirovine- vjerodostojna isprava (list 11 spisa), podaci iz baze podataka tužitelja (list 12-26 spisa), zahtjev za mirno rješenje upućen tuženiku od 4. studenog 2021. (list 27 spisa), odgovor tuženika - obavijest o neosnovanom zahtjevu (list 29 spisa), preslika spisa broj: 7432 HZMO- a (list 242-257 spisa) i nalaz i mišljenje financijskog vještaka Lidije Tkalec Gradinščak iz trgovačkog društva Vještak Tkalec d.o.o. (list 267-271 spisa).
9. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka Lidije Tkalec Gradinščak iz trgovačkog društva Vještak Tkalec d.o.o. je razvidno da je osiguraniku tužitelja JT rješenjem HZMO od 12. lipnja 2021. određena invalidska mirovina od 25. srpnja 1999. zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja nije posljedica ozljede na radu. Da je osiguraniku sa danom 25. srpnja 1999. bila priznata invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kao posljedica ozljede na radu, ista bi bila utvrđena u iznosu od 1.654,03 kuna, koja je veća od ostvarene mirovine ( 1.085,81 kuna). Zbog dodataka na mirovinu od 4% od 1. listopada 2007. i povećanja mirovinskog faktora ta mirovina bi bila utvrđena u iznosu od 2.982,84 kuna ( zajedno sa dodatkom), a ostvarena mirovina ( sa dodatkom) je iznosila 1.958,11 kuna. U cijelom spornom razdoblju ostvarena invalidska mirovina bila bi manja od invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad kao posljedica ozljede na radu.
10. Prihvaćen je nalaz i mišljenje financijskog vještaka kao jasan i argumentiran i točan u matematičkom smislu.
11. Za tužitelja je šteta nastala sukcesivno, svakom pojedinom isplate mirovine stoga se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18,62/18, 115/18, 102/19 i 84/21; dalje: ZOMO).
12. Prema čl. 161-167. ZOMO tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi štetu nastalu isplatom invalidske mirovine.
13. Čitanjem isprava u spisu ( obračun mirovine - list 11 spisa), utvrđeno je da je tužitelj isplatio osiguraniku tuženika u razdoblju od 1. studenog 2019. do 31. listopada 2021. iznos od 61.910,98 kuna/8.216,98 eura (list 28 spisa).
14. Budući da tužitelju šteta nastaje sukcesivno, svakom pojedinom isplate mirovine osiguraniku tuženika, stoga je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi štetu nastalom isplatom invalidske mirovine osiguraniku tuženika na temelju čl. 161-167. ZOMO, dok je visina razvidna iz obračuna mirovine (list 11 spisa) u iznosu od /8.216,98 eura/ 61.910,98 kuna pa je prihvaćen tužbeni zahtjev kao osnovan i odlučeno je kao u izreci presude.
15. Zakonske zatezne kamate su određene od dospijeća do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koje kamatne stope utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. su određene po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na temelju čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 114/22), a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke po čl. 29. st. 2. ZOO-a (Narodne novine, broj: 155/23).
Zagreb, 13. travnja 2026.
Sutkinja:
Snježana Karlušić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, s tim da strankama koje su uredno obaviještene o ročištu na kojoj se presuda objavljuje rok za žalbu teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje rok za žalbu teče od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
Tužitelju
Tuženici
