Poslovni broj: UsI-1531/2025-6
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Nataši Brajević, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja IŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Klaudia Šopić, odvjetnica u Zadru, Mihovila Klaića 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi prigovora na novu katastarsku izmjeru, 13. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-932-04/25-06/13, Urbroj: 541-11/5-25-3 od 21. svibnja 2025. i rješenja prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Pag Klasa: UP/I 932-04/25-03/11, Urbroj: 541-24-03/1-25-2 od 14. ožujka 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška ovoga spora.
Obrazloženje
1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijena je žalba tužitelja protiv navedenoga rješenja prvostupanjskog tijela (dalje: prvostupanjsko rješenje) kojim je odbijen prigovor tužitelja, zaveden u knjigu prigovora pod r. br. 69, koji se odnosi na izložene podatke za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri.
2. Tužitelji, u pravodobnoj tužbi, i na raspravi, u bitnome, prigovara kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude, ističući zahtjeve navedene u njenoj izreci.
3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. Dostavljanjem prethodno navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 13. ožujka 2026., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24; dalje: ZUS-a).
5. Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak.
6. U dokaznom postupku na raspravi, u ovome sporu kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog i prvostupanjskog rješenja, čitana je sva dokumentacija u spisu ovoga spora i u spisu koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Preostali po tužitelju predložen dokaz, saslušanjem svjedoka, ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje kod prethodno navedenih izvedenih dokaza.
7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Predmetna katastarska izmjera počela je odlukom koja je donesena i stupila na snagu prije stupanja na snagu (sada važećeg) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18 i 39/22) kojim je, u članku 187., propisano da će se poslovi osnivanja i održavanja katastarskih operata započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17; dalje: Zakon) koji potonji Zakon se stoga u konkretnom slučaju primjenjuje.
9. Članak 45. stavak 1. Zakona, propisuje da su nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija dužni u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovoga članka vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara). Stavkom 5. toga članka je propisano da se nositelji prava na zemljištu pismenim putem pozivaju na obilježavanje granica zemljišta.
10. Prema članku 46. Zakona; na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije (u daljnjemu tekstu: izlaganje na javni uvid) i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina (stavak 1.); osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predočeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka (stavak 3.); pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora (stavak 4.); na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji (stavak 5.); a neosnovani prigovori odbit će se rješenjem donesenim u upravnome postupku (stavak 7.).
11. Iz obrazloženja osporenog i prvostupanjskog rješenje te podataka spisa koji je dostavio tuženik, proizlazi:
- da predmetnim prigovorom, tužitelj, u bitnome, prigovara tomu što je, u predmetnoj novoj izmjeri, ogradni zid uzet kao međa k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, a ne koordinate kopije katastarskog plana za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere;
- da je susjedna stranka TŽ, zastupan po sestri mu AŽ, u predmetnome postupku nove izmjere sudjelovao u obilježavanju granica katastarskih čestica, te je potpisao zapisnik o obilježavanju dana 1. rujna 2017. kao i zapisnik da je suglasan sa predočenim podacima;
- da u konkretnome slučaju stranke (tužitelj i TŽ) nisu dogovorno pokazale granicu navedenih dviju k.č. već je ta granica snimljen onako kako ju je prilikom obilježavanja odn. snimanja 1. rujna 2017. na terenu pokazao odn. obilježio TŽ odn. njegova zastupnica/sestra mu AŽ;
- da je, po predmetnome prigovoru tužitelja, prvostupanjsko tijelo obavilo terenski uviđaj 21. veljače 2025. o kojemu je sastavljen zapisnik koji je u spisu tuženika; a na koji uviđaj se odazvao jedino podnositelj prigovora (tužitelj) dok se uredno pozvani TŽ nije odazvao;
- da je na tomu uviđaju podnositelj prigovora (tužitelj) na terenu pokazao međe koje mu je obilježio ovlašteni geodetski izvoditelj na temelju koordinata katastarskog plana te je izjavio da je propisno obilježio svoju kat. česticu i priložio skicu te da mu nije sporna meda već bespravno sagrađena ograda na njegovoj parceli te da stoga traži da se poštuje međe iz katastra i zemljišne knjige i da se ispravi pogreška koja je učinjena kada je, kao međa, određena odn. snimljena ta bespravno sagrađenu ograda i to bez prisutnosti podnositelja prigovora (tužitelja).
12. Imajući u vidu prethodno izložena činjenična utvrđenja iz postupka koji je prethodio ovome upravnom sporu, a koja utvrđenja ovaj sud prihvaća kao pravilna i potpuna, ocjena je ovoga suda da je, u konkretnome slučaju, predmetni tužiteljev prigovor zakonito odbijen kao neosnovan, i to iz razloga s tim u vezi danih osporenim rješenjem, a koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj sud.
13. Naime, pravilno se osporenim rješenjem obrazlaže da je odredbom članka 27. Zakona, katastarska izmjera određena kao prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojima je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina, pri čemu se granice katastarskih čestica snimaju onakve kako su ih na terenu obilježile zainteresirane stranke, a obveza je stranaka da dogovorno obilježe granice između svojih posjeda; dok u konkretnome slučaju zainteresirane strane nisu dogovorno pokazale granice katastarskih čestica već je TŽ, zastupan po sestri mu AŽ, **.**.2017. pokazao međnu liniju između predmetnih čestica.
14. Cilj je nove katastarske izmjere prikazati stvarno stanje na terenu. To se stanje ne određuje prema postojećoj dokumentaciji katastra i zemljišne knjige (na koju dokumentaciju u predmetnome prigovoru upire tužitelj) već se katastarske čestice geodetski snimaju onakve kakve su zaista na terenu prilikom katastarske izmjere i kako su ih dogovorno obilježile zainteresirane stranke; a kako je sve to pravilno obrazloženo osporenim rješenjem.
15. Pravilno je tuženik u osporenom rješenju zaključio da, u okolnostima kada sam tužitelj, ustrajući na staroj odn. dosadašnjoj katastarskoj međi, navodi da mu je sporan bespravno izgrađeni zid koji odgovara jedinoj obilježenoj i snimljenoj međašnoj liniji, proizlazi da je u konkretnome slučaju sporno vlasništvo tj. pregradni zid na spornom djelu, a utvrđivanje prava vlasništva na novoformiranim katastarskim česticama čiji su podaci prikupljeni katastarskom izmjerom u isključivoj je nadležnosti nadležnog Općinskog suda koji provodi istovremeni i povezani postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige
16. S tim u vezi se pravilno u obrazloženju osporenog rješenja ukazuje da tužitelj, s obzirom na sporno vlasništvo, po eventualno ishođenoj izvanparničnoj sudskoj odluci o uređenju međe čestice u tužiteljevu vlasništvu ili parničnoj sudskoj presudi o utvrđenju vlasništva na spornom dijelu, može, po izradi i potvrdi za to odgovarajućeg geodetskog elaborata i po zahtjevu žalitelja, takvo tim sudskim odlukama utvrđeno stanje naknadno i u posebnom postupku evidentirati u katastru.
17. Pritom, iz u nastavku navedenih razloga, nisu osnovani odn. ne mogu dovesti do drukčijeg rješavanja u nastavku navedeni prigovori koje je tužitelj iznio tijekom ovoga spora.
18. Vezano za tužiteljev prigovor da mu dostava poziva na obilježavanje odn. snimanje granica katastarskih čestica nije uredno dostavljena, navesti je da isti ne može dovesti do drukčijeg rješavanja s obzirom da je tužitelju na terenskom uviđaju omogućeno da obilježi odn. pokaže tijek međe, a to je tužitelj tada i učinio, tako što je pokazao tijek međe prema dosadašnjem katastarskom stanju iste.
19. Suprotno tvrdnjama tužitelja, za rješavanje ove upravne stvari nije odlučno kada je izgrađen predmetni zid nego je odlučno jedino to da predmetnu među stranke nisu dogovorno pokazale nego je po TŽ (zastupanom po sestri mu AŽ) predmetna međa 2017. prilikom obilježavanja odn. snimanja bila obilježena odn. na snimanju pokazana tako da ona ide linijom toga sadašnjeg zida.
20. Prigovore vezano za zastupanje TŽ po sestri mu AŽ, ne može isticati tužitelj jer je zastupanje dvostrani (ugovorni, relativni) pravni odnos koji se, kao takav, tiče jedino dviju stranaka u tomu odnosu (zastupanoga i njegova zastupnika, u konkretnome slučaju TŽ i AŽ) a ne i trećih osoba (u konkretnome slučaju tužitelja). Stoga bi prigovore s tim u vezi eventualno mogle iznositi jedino navedene dvije stranke a ne i treći odn. tužitelj.
21. Zbog navedenog, po ocjeni ovoga suda, prigovori tužitelja ne mogu dovesti do drukčijeg rješavanja od onoga iz osporenog, kao i prvostupanjskog, rješenja; koje je zakonito, a nije ostvaren koji od razloga ništavosti (članak 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 47. stavak 3. ZUS-a).
22. Zato je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao pod točkom I. izreke.
23. Zbog neuspjeha tužitelja u ovome sporu, na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a je odlučeno kao pod točkom II. izreke.
U Splitu 13. travnja 2026.
SUDAC
Milan Franić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 4 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
1. opun. tužitelja, uz zapisnik o objavi
2. tuženiku, uz zapisnike o raspravi i objavi
3. u spis
