REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-982/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 82, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Žarku Smolčiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Smolčić i Partneri d.o.o., Zagreb, Jurišićeva 23, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, uz zamjenika punomoćnika Mirka Kovača, odvjetnika, te zamjenika punomoćnika tuženika FT, odvjetničkog vježbenika, dana 13. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/

Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 2.132,49 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), tekućim od 15. veljače 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.487,50 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 13. travnja 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka navodio da je kao radnik tuženika, dana 15. srpnja 2022. zadobio ozljedu na radu, te u ovom postupku potražuje naknadu nastale štete, sve uz pripadajuće zakonske zatezne kamate i naknadu troškova, kako je to zatraženo konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 10. srpnja 2025..

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da nije sporno da je tužitelj bio njegov radnik, no osporavala se visina i osnov postavljenog tužbenog zahtjeva, kojim slijedom se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva uz nadoknadu parničnih troškova, čemu se pridružio i umješač na strani tuženika (osiguravatelj), koje miješanje je dopušteno raspravnim rješenjem od 12. svibnja 2025..

3. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu (str. 6-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 12-68 spisa), Zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti od 15. veljače 2023., uz presliku potvrde o primitku (str. 69-70 spisa), Zapisnik MUP-a o očevidu od 7. listopada 2022. (str. 81-85 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužitelja (str. 107- 204 spisa) i presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. travnja 2023. poslovnog broj Pp-3834/2023 (str. 216-220 spisa), kao što je saslušan i sam tužitelj na ročištu održanom 12. veljače 2026. (str. 223-227 spisa) te svjedoci MT i ZT, oboje na ročištu održanom 2. listopada 2025. (str. 209-212 spisa), a također je provedeno i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću (nalaz i mišljenje od 29. lipnja 2025., str. 102-104 spisa, usmeno očitovanje na ročištu održanom 12. veljače 2026., str. 223-227 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Kako je već ukazano, među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika, kao što nije sporan niti nastanak štetnog događaja (povreda na radu tužitelja priznata odlukom HZZO-a – str. 10 spisa, pri čemu nije naveden eventualni doprinos tužitelja nastanku štete), i kojom odlukom je sud vezan tijekom ovog postupka (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovnog broja Revr-947/2017 od 11. rujna 2018., u odnosu na vezanost parničnog suda odlukom HZZO-a). Osim toga, u smislu odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN, 71/14 i dr.), kojom je propisana objektivna odgovornost poslodavca za naknadu štete nastale na radu i u vezi rada, proizlazilo bi da tijekom ovog postupka nije utvrđeno da bi tužitelj namjerno ili krajnjom nepažnjom uzrokovao odnosno doprinosio nastanku događaja odnosno nastaloj šteti, budući da je do ozljeđivanja došlo kada je tužitelj kao suvozač sudjelovao u prometnoj nesreći, prilikom obavljanja tj. upućivanja (prijevoza) službenim vozilom na mjesto rada.

6. Doprinos nastaloj šteti ne predstavlja niti nevezivanje tužitelja sigurnosnim pojasom, za kojeg tužitelj tvrdi da nije niti postojao, budući da se takav propust ne može smatrati namjerom ili krajnjom nepažnjom u smislu odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, a niti iz drugih provedenih dokaza ne proizlazi da je demantirana tvrdnja tužitelja da funkcionalni sigurnosni pojas nije postojao, što potvrđuje i iskaz svjedoka MT koji se predmetne zgode također nalazio u službenom vozilu tj. kamionu koji je sudjelovao u nezgodi, pri čemu i svjedok ZT (nadređeni tužitelju) u iskazu iznosi da nema saznanja o tehničkom stanju službenog vozila tj. da li je isto imalo funkcionalne pojase za vezivanje, o čemu nema podataka niti u priloženoj dokumentaciji (npr. Prijavi o ozljedi na radu ili sl.).

7. Ne radi se niti o egzoneracijskom razlogu radnje trećega, na što je također ukazivao tuženik, u vezi čega je uz podnesak od 21. listopada 2025. dostavljena i osuđujuća presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. travnja 2023., u odnosu na uzrokovatelja nesreće. Naime, kako je već rečeno, do ozljeđivanja tužitelja je došlo prilikom upućivanja na radni zadatak od strane tuženika tj. poslodavca, kod čega je nastanak prometne nesreće uzrokovan i od treće strane, predvidljiv rizik te se ne može smatrati radnjom trećeg koja bi oslobodila od odgovornosti naknade štete ovdje tuženika kao poslodavca, neovisno od naprijed citiranoj osuđujućoj prekršajnoj presudi.

8. Tim slijedom je onda i bez izvođenja daljnjih dokaza valjalo utvrditi da je tuženik sukladno postojanju prethodno citirane objektivne odgovornosti (s obzirom da se radi o poslodavcu tužitelja) odgovoran za naknadu štete nastale u predmetnom događaju, te uzimajući u obzir nepostojanje zakonom propisanih egzoneracijskih razloga, kojim slijedom su suprotne tvrdnje tuženika ocjenjene kao u cijelosti kao neosnovane.

9. U tom smislu se u daljnjem tijeku postupka utvrđivala visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku dr. Božidaru Šebečiću, koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju (str. 102-104 spisa) utvrdio da je tužitelj dana 15. srpnja 2022. stradao na radnom mjestu, u prometnoj nesreći kao suvozač u kamionu u sudaru u kojem su sudjelovali i osobni automobil i autobus. Zadobio je istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje slabinske kralježnice i natučenje desnog ramena. Liječen je kraćom imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom, mirovanjem, analgeticima te je proveo fizikalnu terapiju. Prema preslici zdravstvenog kartona tužitelj je 2013. operirao prijelom Th12 kralješka a do štetnog događaja se u više navrata liječio zbog bolova u vratu i križima. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

10. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. Sadašnje tegobe s vratnom kralježnicom posljedica su degenerativnih promjena koje je tužitelj imao prije štetnog događaja a tegobe s križima posljedica su prijeloma Th12 kralješka iz 2013..

11. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 7 tjedna kumulativno.

12. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 4 tjedna kumulativno.

13. Kod tužitelja nema naruženja uslijed čega bi tužitelj trpio duševne boli, dok mu je tuđa pomoć bila potrebna u opsegu 2 sata dnevno 2 tjedna (preporučeno mirovanje) za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.. Liječenje tužitelja je završeno 29. studenog 2022..

14. Vještak se i usmeno očitovao s obzirom na iznesene prigovore, te je istaknuo da proizlazi da tuženik podneskom navodi da nije jasno utvrđena uzročno posljedična veza između štetnog događaja s nastalim ozljedama jer je tužitelj ranije imao ozljede zdravstvenih tegoba u području desnog ramena kao i da tužitelj ima problema s kralježnicom duži niz godina. Vještak navodi da je točno da se tužitelj prije štetnog događaja u jednom navratu liječio zbog bolova u desnom ramenu i da je liječen zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice ali to ne znači da tužitelj u štetnog događaju nije mogao zadobiti ozljede koje su navedene u priloženoj medicinskoj dokumentaciji i koju je vještak citirao u vještačenju.

15. Naime, iz nalaza kod pregleda u Klinici za traumatologiju Draškovićeva neposredno nakon štetnog događaja navodi se da se tužitelj žali na bolove u vratnoj i torakolumbalnom prijelazu kralježnice. U opisu statusa je navedeno da je vrat bolan paravertebralno a da je torakalna i lumbalna kralježnica bolna na palpaciju. Postavljena dijagnoza istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i bolnog sindroma slabinske kralježnice a što je sukladno nalazu pri pregledu tužitelja. Ordiniran mu je Schanzov ovratnik i preporučeni analgetici. Na pregledu fizijatra 10 dana iza štetnog događaja registrirano je da ima bolove u vratnoj kralježnici, trnce duž desne ruke i oštru bol u desnom ramenu. Postavljena je dijagnoza natučenja desnog ramena. Iz navedenog je jasno da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje je slabinske kralježnice i natučene desnog ramena. Činjenica da je tužitelj ranije imao tegobe s vratnom kralježnicom i desnim ramenom utjecala je na ocjenu smanjenja životne aktivnosti odnosno ocjenu da ozljede iz štetnog događaja nisu dovele do smanjenja životne aktivnosti. Ranije bolesti nisu utjecale na pretrpljene fizičke bolove i strah odnosno ozljeda već ozljeda degenerativnog promjene kralježnice izaziva veće bolove nego da se radi o zdravoj kralježnici.

16. Tuženik prigovora ocjeni fizičkih bolova i straha. Vještak navodi da su fizičke bolovi i strah subjektivna kategorija i da se ne mogu objektivno izmjeriti. Ocjenu je dao uzevši u obzir težinu zadobivenih ozljeda i medicinsku dokumentaciju o liječenju. Fizičke bolove je ocijenio u ukupnom trajanju 8 tjedana a navodi da je u nalazu fizijatra 3 mjeseca iza štetnog događaja navedeno da je nastupilo subjektivno poboljšanje, bolovi su manji, ali i dalje prisutni. Kretnje u vratnoj kralježnici su bile bolne a parvertebralna muskulatura napeta i bolno osjetljiva. Nakon toga je dalje nastavio sa fizikalnom terapijom koja je ordinirana zbog tegoba s vratom. Stoga proizlazi da je tužitelj trpio fizičke bolove u trajanju najmanje 8 tjedana kumulativno. Tijekom liječenja tužitelj je trpio sekundarni strah odnosno zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja povremeno a kumulativno u trajanju 5 tjedana. Ocjena straha je adekvatna i ostaje kod iste.

17. Na postavljeno pitanje da li postoji egzaktna metoda kojom se može utvrditi trzajna ozljeda vratne kralježnice odgovara da se prvi i drugi stupanj težine trzajne ozljede vratne kralježnice postavlja na temelju anamnestičkih podataka i nalaza pri kliničkom pregledu a u ovom slučaju postoje znaci trzajne ozljede vratne kralježnice drugog stupnja. Kod trećeg i četvrtog stupnja se dijagnoza postavlja na temelju RTG snimka i EMNG nalaza.

18. Na postavljeno pitanje da li postoji donji prag brizne kod koje može nastati trzajna ozljeda vratne kralježnice odgovara da kod degenerativne promijenjene vratne kralježnice donji prag promjene brzine vozila je 10km/h. U spisu je priložen opis samog nastanka samog događaja bez opisa dinamike odnosno bez prometnog vještačenja. Okolnost da mu nije poznata promjena brzine kod predmetne prometne nesreće tj. da li je bila viša ili manja od 10km/h ne utječe na njegova prethodno iznesena utvrđenja kao medicinskog vještaka, te je do istih utvrđenja došao uvidom u medicinsku dokumentaciju te temeljem pregleda tužitelja. Navodi da se ne može očitovati da li postojeća ozljeda ramena ukazuje na vezivanje odnosno nevezivanje tužitelja a trzajna ozljeda vrata je mogla ostati u svakom slučaju. Na postavljeno pitanje da li bi tužitelj kod natučenja ramena imao vidljive masnice ili oticanje ramena odgovara da masnice mogu ali i ne moraju biti izražene kod natučenja.

19. Tužitelj od 2019. pa do štetnog događaja nije bio kod svog liječnika zbog bolova u vratnoj kralježnici. Kao što je ranije naveo ranije degenerativne promjene vratne kralježnice imaju utjecaj na intenzitet i trajanje fizičkih bolova da su bolovi jače izraženi nego da se radi o ozljedi zdrave kralježnice. Sukladno svemu iznesenom ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

20. Sud je u cijelosti prihvatio predmetni nalaz i mišljenje vještaka, kao i usmeno očitovanje, budući da je predmetno vještačenje provedeno od strane osobe koja raspolaže potrebnim znanjima za provođenje istog, dok je nalaz i mišljenje podudaran i s priloženom medicinskom dokumentacijom, kojim slijedom nije bilo moguće prihvatiti iznesene prigovore tuženika, budući da je vještak utvrdio postojanje uzročno- posljedične veze između štetnog događaja od 15. srpnja 2022. te nastalih zdravstvenih posljedica kod tužitelja (istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje slabinske kralježnice i natučenje desnog ramena), pri čemu je i isključio ranije postojeće tegobe tužitelja uzrokovane ranijim zdravstvenim problemima.

21. Tim slijedom, u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), u vezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.), tužitelju bi pripadala odgovarajuća naknada zbog utvrđene povrede prava osobnosti, i to uzimajući u obzir pretrpljene fizičke bolove te strah, o čemu je sud vodio računa, te bi tužitelju s tog osnova ukupno pripadalo 2.039,53 eur (u smislu postojećih Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine nematerijalne štete, i to za bol 1.063,81 eur te strah 975,72 eur).

22. Također tužitelju pripada i naknada za materijalnu nenovčanu štetu, uslijed primljene tuđe pomoći u naprijed naznačenom trajanju (ukupno 28 sati), za što mu pripada 92,96 eur, s tim da cijena jednog sata pružanja takve pomoći utvrđena uzimajući u obzir cijenu takve usluge (3,32 eur tj. 25,00 kn), sve i u smislu čl. 223. Zakona o parničnom postupku.

23. Uzimajući u obzir navedeno, proizlazilo bi da bi tužitelju ukupno pripadao iznos od 2.132,49 eur, s naslova naknade neimovinske štete te naknade za pruženu tuđu pomoć i njegu, kako je i bilo zatraženo konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 10. srpnja 2025..

24. U tom smislu odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

25. Visina zakonske zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, sve i u smislu odredbe čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (dan podnošenja odštetnog zahtjeva).

26. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a u vezi odredbe čl. 155. istog Zakona.

27. Punomoćniku tužitelja u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te temeljem priloženog troškovnika stoga pripada nagrada za sastav tužbe te podnesaka od 19. rujna 2024., 10. srpnja 2025. i 17. listopada 2025., za svaku radnju po 100 bodova, kao i za podnesak od 14. svibnja 2025. nagrada od 25 bodova, te nagrada za zastupanje na ročištima održanim 12. rujna 2024., 12. svibnja 2025., 2. listopada 2025. i 12. veljače 2026., za svako ročište po 100 bodova, kao i za pristup na ročište za objavu nagrada od 50 bodova, što je ukupno 875 bodova, odnosno 1.750,00 eur, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (437,50 eur) iznos od 2.187,50 eur, kao i uz nadoknadu iznosa uplaćenog za podmirenje troškova medicinskog vještačenja od 300,00 eur, ukupno 2.487,50 eur, koliko je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tuženik dužan isplatiti tužitelju, budući da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici, dok tim slijedom tuženik nema pravo na nadoknadu parničnih troškova.

28. Tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12 i dr.).

29. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

Zagreb, 13. travnja 2026.

Sudac:

Domagoj Franjo Frntić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- umješaču