REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1192/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Bešliću u pravnoj stvari tužiteljice CN, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Ćuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 2.020,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama, a koje:

- na iznos od 1.790,00 eura teku od dana 12. ožujka 2024. do isplate,

- na iznos od 230,00 eura teku od 14. veljače 2024. do isplate,

po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica zahtijeva naknadu neimovinske štete u iznosu od 610,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama od 12. ožujka 2024. do isplate.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica podneskom od 9. svibnja 2025. djelomično povukla tužbu u odnosu na zahtjev za naknadom neimovinske štete u iznosu od 400,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama od 12. ožujka 2024. do isplate.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 1.633,35 eura sa zateznim kamatama koje teku od 17. srpnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 22. listopada 2023. stradala u prometnoj nesreći kao putnica u vozilu reg. ozn. [registarska oznaka]. Za nesreću je odgovoran ĐN koji je vozilom osiguranim kod tuženika poduzeo radnju skretanja ulijevo, bez da se je uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je na taj način prouzrokovao prometnu nesreću. U štetnom događaju tužiteljica je zadobila trzajnu ozljedu vrata i vratne kralježnice te ozljedu lakta. Radi navedenih ozljeda trpjela je bolove te je bila primorana na štetne radiološke pretrage te na mirovanje, a radi navedenih se pretraga izložila radioaktivnom zračenju, kojem se ne bi izlagala da nije bilo predmetnog štetnog događaja. Također, koristila je lijekove analgetike i anksiolitike, a radi čega je došlo do unošenja štetnih kemijskih supstanci u organizam. Zbog svega navedenog, određeno joj je provođenje fizikalnih terapija, no i dalje trpi posljedice ozljeđivanja s obzirom na to kako i dalje osjeća bolove te su joj ograničeni pokreti vratnom kralježnicom. Osim toga, tužiteljica je snosila i troškove liječenja, a do čega ne bi došlo da nije bilo predmetnog štetnog događaja . Tužiteljica se u mirnom postupku (11. ožujka 2024.) odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a tuženik je odštetni zahtjev ocijenio neosnovanim. Slijedom navedenog, predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti tužiteljici po osnovama povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje i tuđu pomoć i njegu iznos od 2.800,00 eura te za trošak liječenja iznos od 230,00 eura, sve s pripadajućim zateznim kamatama i uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju niti odgovornost za nastanak štetnog događaja, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. U daljnjem tijeku postupka tuženik je osporio trošak liječenja jer se radi o trošku koji je podmiren privatnim zdravstvenim ustanovama, a tužiteljica je kao osiguranik HZZO mogla navedene pretrage obaviti u sklopu HZZO sustava.

3. Tužiteljica je podneskom od 9. svibnja 2025. smanjila tužbeni zahtjev, što se smatra djelomičnim povlačenjem tužbe (tako i VSRH na sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021., broj Su-IV-16/2021-8). Prema odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) tužba se može povući i kasnije, sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje. Tuženiku je navedeni podnesak dostavljen 26. svibnja 2025. te se u navedenom roku nije protivio djelomičnom povlačenju, slijedom čega se smatra da je protekom roka od 15 dana od obavijesti tuženik pristao na povlačenje u smislu odredbe čl. 193. st. 2 ZPP -a. Slijedom navedenog sud je pod točkom I. izreke rješenja utvrdio da je tužba povučena u dijelu kojim je tužiteljica potraživala iznos od 400,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama od 12. ožujka 2024.

4.1. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (listovi 7-15 i 35-36 spisa), odštetni zahtjev od 28. veljače 2024. (list 16 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 17 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje (listovi 43-44 spisa), kao i dokaz saslušanjem tužiteljice (list 57 spisa).

4.2. Kako je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suca sud je na ročištu za glavnu raspravu održanom 10. ožujka 2026., uz suglasnost stranaka, dokazni postupak obnovio čitanjem spisa i priležeće dokumentacije, a u smislu odredbe čl. 315. st. 3. ZPP.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužiteljice na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, troškova liječenja te neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.630,00 eura, koja šteta je nastala u prometnoj nesreći 22. listopada 2023.

7. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija stranaka, uzročna veza i odgovornost. Nije sporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, da je tužiteljica podnijela tuženiku odštetni zahtjev 11. ožujka 2024.

8. Među strankama je sporna visina imovinske i neimovinske štete koju tužitelj ica potražuje.

9. Radi utvrđivanja visine imovinske i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem te izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu.

10.1. Vještak dr. Jakša Filipović (dalje: vještak) u svom nalazu i mišljenju navodi da se ozljeda koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila trzajnu povredu grudne kralježnice. Po provedenom liječenu nisu zaostale trajne posljedice, tužiteljica je trpila bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta od 5 dana i manjeg intenziteta 35 dana kumulativno. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i to strah jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 35 dana kumulativno. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna tužiteljici 2 sata dnevno kroz 30 dana kumulativno, a naruženje nije nastalo.

10.2. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka . Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Jakše Filipovića budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

11. Tužiteljica u svom iskazu navodi da joj je nakon predmetne nesreće doktorica opće prakse izdala uputnicu da se naruči kod fizijatra. S obzirom na to da je navedenu uputnicu dobila početkom veljače 2024., a da je prvi slobodan termin bio u listopadu 2024., navedene terapije obavila je u privatnoj poliklinici DOKO u Dubravi te je navedene terapije u toj poliklinici obavila već krajem veljače ili početkom ožujka 2024., a tih 10 terapija platila je 230,00 eura. Prvi slobodan termin preko sustava HZZO dobila je u Domu zdravlja na Trešnjevci u listopadu, ili možda krajem rujna te 2024. S obzirom na to da su bolovi bili u gornjem dijelu kralježnice, kao i u desnom laktu bili jaki, morala je i prije tog termina u listopadu 2024. obaviti predmetne terapije . Tužiteljica je naglasila da radi kao njegovatelj u vrtiću pa joj je bilo jako teško raditi s tim opterećenjem, a prije ove nesreće nije imala zdravstvenih problema s gornjim dijelom kralježnice, kao niti s laktom.

12.1. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12.2. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da je tužiteljica njegovatelj u vrtiću te da joj je bilo jako teško raditi s opterećenjem u vidu bolova u gornjem dijelu kralježnice, ovaj sud smatra da tužiteljici za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.550,00 eura.

12.3. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

13. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj ici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 sata dnevno kroz 30 dana. Ujedno su stranke na ročištu učinile nespornim da su tužitelj ici pomoć i njegu pružali ukućani. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 240,00 eura, čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 4,00 eura za cijelo utuženo razdoblje.

14. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu troškova liječenja u privatnoj zdravstvenoj ustanovi valja reći da osnovanost navedenog zahtjeva ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Tako u ovom postupku iz računa s lista 14 spisa proizlazi da je tužiteljica u privatnoj ustanovi obavila ultrazvuk i terapije. Tuženik je osporio navedene troškove s obrazloženjem da su se svi navedeni troškovi liječenja mogli napraviti u sustavu HZZO-a, jedino je pitanje vremenskog čekanja naplaćenih postupaka. Iz iskaza tužiteljice, kojeg je ovaj sud ocijenio iskrenim, vjerodostojnim i u skladu s pisanom dokumentacijom u spisu, proizlazi da je nakon nezgode trpila jake bolove u gornjem dijelu kralježnice i laktu te joj je zbog tih bolova, kao i činjenice da radi kao njegovatelj u vrtiću, bilo nužno fizikalnu terapiju obaviti preko privatnika jer bi preko sustava HZZO došla na red tek za 7 ili 8 mjeseci. S obzirom na zdravstveno stanje tužiteljice nakon liječenja te okolnosti da je trpila jake bolove prema stavu ovog suda opravdano je tužiteljica odmah krenula sa fizikalnom terapijom bez čekanja da bude primljena u neku od ustanova na teret HZZO-a, jer je notorna činjenica da se takva terapija kao i dijagnostika uvijek mora čekati određeno vrijeme, pa čak i kada je prioritetno ordinirana (tako i VSRH u odluci broj Rev-x 151/15-2 od 1. veljače 2017). Stoga je tužiteljici na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja dosuđen iznos od 230,00 eura prema plaćenom računu. Slijedom navedenog nije osnovan ni prigovor nedostatka pasivne legitimacije tuženika u odnosu na predmetnu imovinsku štetu.

15. Slijedom navedenog, tužitelju s osnova neimovinske i imovinske štete pripada iznos od 2.020,00 eura, pa je odlučeno kao u toč. I. izreke presude. Tužbeni zahtjev je odbijen u preostalom zatraženom iznosu od 610,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama te je odlučeno kao u toč. II. izreke presude.

16. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske i neimovinske štete tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (12. ožujka 2024.) do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23). Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO -a. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se i u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 12. st. 4. ZOOP -a, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isp latu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tužiteljici kod primjene odredbi čl. 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju, a pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva tuženiku, jer tužiteljici pripada na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je to i zatraženo. (Tako i VSRH u odluci broj Rev - 660/21 od 14. rujna 2021.). U odnosu na troškove liječenja tužiteljici su zatezne kamate dosuđene od trenutka nastanka štete odnosno datuma plaćanja računa sukladno odredbi čl. 1086. st. 1. ZOO-a.

17. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan na temelju odredbe čl. 1072. st. 1. ZOO-a i 1100. ZOO-a.

18.1. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

18.2. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska od 9. svibnja 2025. uspjela u pogledu visine s 76,80%, dok je u pogledu osnove uspjela s 100%, pa je tužiteljica ukupno uspjela s 88.40%, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu i visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 11,60%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 76,80% u korist tužiteljice.

18.3. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i 155. ZPP u skladu s vrijednosti predmeta spora (2.630,00 EUR) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje Tarifa). Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 29.7.2024. i 9.5.2025. u iznosu od po 100 bodova (x2) (Tbr. 8/1), trošak zastupanja na ročištima održanim 24.3.2025. i 10.3.2026. u iznosu od po 100 bodova(x2) (Tbr. 9/1) te trošak pristupa na ročište održano 13.4.2026. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9/5). Navedeno sveukupno iznosi 650 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 eura te uvećano za 25% na ime PDV iznosi 1.625,00 eura. Priznat joj je i trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 38,38 eura i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 72,75 eura. Dakle, tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.736,13 eura te kada se navedeni iznos podijeli s omjerom uspjeha tužiteljice u parnici od 76,80%, proizlazi da tužiteljica ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 1.333,35 eura.

18.4. Kada se gore navedenom iznosu od 1.333,35 EUR doda kao nužan trošak medicinskog vještačenja od 300,00 eura, dobije se iznos od 1.633,35 eura .

18.5. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podnesaka od 25.9.2024.., 19.11.2024, 26.3.2025., 23.5.2025., 2.9.,2025. i 24.10.2025. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a prema kojoj sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

19. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici ukupan trošak postupka u iznosu od 1.633,35 eura zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki II. izreke rješenja.

U Zagrebu 10. travnja 2026.

Sudac:

Ivan Bešlić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljica po pun.

- tuženik po pun.