Pn-12/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, Stalna služba u Kninu, po sutkinji ovog suda Ani Kević Brakus, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: DG, D, D 139, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Jakši Tomiću, odvjetniku u Kninu, protiv tuženika: TG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Čvrljku , odvjetniku u Šibeniku, radi naknade štete, nakon javno održane glavne rasprave dana 4. ožujka 2026. godine u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice, tuženika i zamjenika punomoćnika tuženika UG, odvjetničkog vježbenika u odvjetnika Marka Čvrljka u Šibeniku, na ročištu za objavu presude, dana 10. travnja 2026.g., bez prisutnosti stranaka,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik TG u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici DG, novčani iznos od 1.081,69 EUR-a, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dospijeća odnosno od dana 11. veljače 2020.g., pa do isplate, po stopi iz ostalih odnosa, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

II. Dužan je tuženik TG u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici DG, parnične troškove prouzročene ovim postupkom u iznosu od 529,63 EUR-a, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dospijeća odnosno od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi iz ostalih odnosa, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnine u katastarskom operatu koji se vodi za K. O. [katastarska općina], označene kao kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] površine 2834 m2, a navedena nekretnina da u naravi predstavlja vinograd. Negdje na proljeće 2017. godine krave u vlasništvu tuženika da su porušile suhozid kojim je gore označena nekretnina ograđena te da su ušle u vinograd i napravile štetu na način da su pobrstile mladice loze na panjevima. Iz tog razloga da je urod grožđa u toj godini u cijelosti podbacio, a šteta da se odrazila i u slijedećoj godini. Da su upravo krave tuženika počinile štetu tužiteljica je prvo pretpostavila budući da na tom mjestu nitko drugi ne drži krave te navodi da je o svemu razgovarala sa majkom tuženika koja da joj je potvrdila da su njihove krave počinile štetu. Tužiteljica da je angažirala vještaka poljoprivredne struke, stalnog sudskog vještaka za poljodjelstvo i procjenu zemljišta Milu Gojanovića, koji je svojim nalazom i mišljenjem od dana 22. lipnja 2017. godine, utvrdio kako je tužiteljici nastala šteta u iznosu od 8.150,00 kuna.

2. Tužba je dostavljena tuženiku na odgovor a isti se protivio njoj i postavljenom tužbenom zahtjevu navodeći da ne drži krave na mjestu gdje se nalazi nekretnina tužiteljice te da njegove krave nisu porušile suhozid tužiteljice kojim je ograđen njezin vinograd niti su napravile istoj štetu na način opisan u tužbi ali da u tom mjestu krave imaju i EG, ĆG i AG a da se cca 100m dalje od vinograda nalazi lokva (pojilište za krave) radi čega da na to područje dolaze i krave u vlasništvu ljudi iz susjednog sela Lalići.

3. Sud je u postupku izvršio uvid u: Prijepis posjedovnog lista broj 543 od dana 16. lipnja 2019.g. i vještvo sudskog vještaka agronomske struke Mile Gojanovića, dipl.ing.agr., od dana 22. lipnja 2017.g. Saslušane su parnične stranke i svjedoci.

4. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za naknadu materijalne (imovinske) štete nekontroliranim ulaskom tuženikovih krava na njezinu nekretninu kom prilikom je došlo do štetu na njezinom vinogradu.

7.1. Među strankama je sporno čija goveda (krave) su nanijele štetu tužiteljici sukladno utvrđenju privatno angažiranog vještaka agronomske struke, pa je sud na te okolnosti saslušao i svjedoke. Nije sporno da je nekretnina u posjedu tužiteljice.

8. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika dakle tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora. Dakle, dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje, a ta dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i prilaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna.

9. Pri vođenju ovog postupka sud je imao u vidu da predmet spora mora biti raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke uz poštivanje načela ekonomičnosti postupka sadržano u odredbi čl.10. st.1. ZPP-a prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku kao i poštivanje načela koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP -a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.

10. Sud je u postupku, temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a, utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako slijedi.

11. Iz vještva sudskog vještaka agronomske struke Mile Gojanovića, dipl.ing.agr., od dana 22. lipnja 2017.g. utvrđeno je da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do uništavanja mladica i uroda u vinogradu DG. Posjed da je omeđen suhozidom a većim dijelom uz suhozid da je izraslina tzv. "plot" koji da je od hrasta i/ili drugih grmolikih kultura. Dio posjeda da je pod vinogradom a dio da se koristi kao livada za košnju sijena i/ili ispašu. Nadalje se navodi da je razvidno da su goveda boravila u vinogradu, nalazi se goveđi izmet a trsovi su oštećeni odgrizanjem mladica koje su bile u fazi prvog porasta i formiranja grozda prije faze cvjetanja, na dva mjesta je bio porušen suhozid kuda su vjerojatno goveda ulazila u posjed, vinograd je star oko 26g., na slaboj armaturi od drvenih kolaca i jednoj željeznoj žici, nije obrađivan po svim pravilima struke i svim agrotehničkim normama za dobivanje punog ili očekivanog prinosa, zatravljen je, redovito je obrađivan, košen a po izjavi tužiteljice i gnoje a kada je bio cijepljen ½ je bila crna sorta Plavina a ½ bijela sorta Debit, vinograd je plijevljen te bi očekivani urod prosječno po trsu trebao donijeti oko 1,5 do 1,7kg grožđa. Kada je bio po0dignut imao je malo više od 2000 trsa a u vrijeme pregleda cca 1500trsa, uz rub vinograda ima nekoliko smokava od kojih su dvije manje ostale potpuno bez zelene mase a veća smokva je dijelom oštećena.

11.1. Vještak procjenjuje da je prosječno urod umanjen za 60-65% te da će u sljedećoj vegetacijskoj i plodonosnoj vinogradarskoj sezoni urod trp jeti štetu od 5 do 7% zbog oštećenih mladica po pojedinom trsu a posjednik da treba obavljati sve agrotehničke radnje u vinogradu te pojačano gnojiti dušičnim gnojivima kako bi izgrižene i nagrižene mladice što više narasle za narednu rezidbu (nažalost bez roda grožđa). Ukupna štete da iznosi 8.150,00kuna.

12.2. Na vještvo izrađeno od vještaka Gojanovića niti jedna parnična stranka nije imala primjedbi pa je sud isto smatrao objektivno sačinjenim i po pravilima struke te je na njemu temeljio dosuđeni iznos naknade imovinske štete.

13. Uvidom u uvid u Prijepis posjedovnog lista broj 543 izdan od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik od 16. lipnja 2019.g. razvidno je da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik upisan SG iz [adresa] dok je Prijepisa posjedovnog lista broj 530 razvidno da je kao posjednik upisan SG p. T iz [adresa] i ŠG p. SG iz [adresa].

14. Radi utvrđenja činjeničnog stanja u postupku je saslušana i svjedokinja ĆG, rođena 1960. s prebivalištem u [adresa], nesrodna s tužiteljicom, iskazala je da je tuženik TG nju predložio kao svjedokinju u ovoj pravnoj stvari protivno njezinoj volji ali da je ipak pristupila na današnje ročište i da želi navesti da joj apsolutno ništa poznato o predmetu spora, da je njezina kuća dosta udaljena od nekretnine za koju tužiteljica navodi da joj je od strane tuženikovih krava na njoj počinjena šteta na poljoprivrednim kulturama. Ona da nema nikakvih saznanja o bilo kakvoj počinjenoj šteti, štetniku niti čija je nekretnina za koju tužiteljica navodi da je na istoj nastala šteta. Molim da je se više ne poziva u svojstvu svjedoka u ovoj pravnoj stvari. Na pitanje punomoćnika tužiteljice da li je svjedokinji poznato da li na području na kojem je počinjena šteta na poljoprivrednim kulturama krave drži još bilo tko osim tuženika ista je navela da tu krave drži i tuženik ali i drugi ljudi te da ona ne želi odgovoriti na pitanje da li je čula da se po mjestu priča da je tužiteljici nastala šteta od držanja krava na predmetu spora.

15. Svjedok ĐG, rođen 1977. s prebivalištem u [adresa], u daljnjem srodstvu s tuženikom, iskazao je da mu je tuženik pričao da je nastala šteta na nekretnini za koju mu je poznato da je koristi tužiteljica a da li je nekretnina uknjižena kao njezino vlasništvo nije mu bilo poznato. Na predmetu spora jednim dijelom da se nalazi djetelina, a na drugom dijelu da je vinograd. Koliko mu je poznato da je prošlo najmanje 6 ili 7 godina od kad je čuo za nastalu štetu. Nije mu bilo poznato tko je napravio štetu na poljoprivrednim kulturama na predmetu spora te je naveo da na tom području postoji više registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te da tu ljudi vode na ispašu svoju stoku, a navedena nekretnina da mu je poznata i iz razloga jer je lovac pa tamo često prolazi. Blizu predmeta spora da se nalazi lokva koja služi za napajanje blaga pa da je i to razlog zbog čega više krava dolazi blizu predmeta spora. Nekretnina koja je predmet spora u cijelosti da je ograđena suhozidom te ne postoji žičana ograda niti tzv. električni pastir. Tuženik da u svom vlasništvu ima 10-tak krava te da ih on čuva kad idu na ispašu, a navedeno da mu je poznato kada u tijeku lova prođe pored sporne nekretnine jer da bi uvijek tamo uz krave zatekao i tuženika.

16. Svjedok ŽG, rođen 1966. s prebivalištem u [adresa], nesrodan, iskazao je da živi u [adresa] ali da radi u Šibeniku te da je nakon završetka radnog vremena uvijek u [adresa] gdje se nalazi predmet spora. Nije točno znao u čijem su vlasništvu krave koje je vidio na predmetu spora koji je u vlasništvu tužiteljice, koliko mu je poznato da se na toj nekretnini nalazi zasađen vinograd a da li ima još kakvih drugih poljoprivrednih kultura na mjestu spora da ne može točno kazati, pored mjesta spora da se nalazi put kojim prolazi pa da je tako jedan put u automobilu vozio tuženika i rekao mu "eno tvojih krava pored nekretnine" jer da je nekretnina ograđena te da na njoj tom prilikom nije vidio te krave, na što da mu je tuženik odgovorio "to nisu moje krave". On da ne može znati čije su krave bile na predmetu spora te da se ne može točno sjetiti koje je to godine bilo. Tuženika do mjesta na kojem on vodi krave na ispašu da je vozio samo dva puta, a od mjesta gdje tuženik drži krave do predmeta spora da je udaljenost najmanje 2 km. Krave teoretski da mogu ali ne moraju proći pored predmeta spora te da one uobičajeno borave u štali koja je pored kuće tuženika ali da idu svaki dan na ispašu.

17. Tužiteljica je u svom stranačkom iskazu navela da obzirom da je u poodmakloj životnoj dobi i lošeg zdravstvenog stanja ne može sa sigurnošću reći kada je nastao štetni događaj ali koliko ju pamćenje služi misli da je to bilo 2013. godine i to u proljeće negdje oko 25. svibnja kada se "plijevi" vinograd da je zatekla na istom krave koje da su bile u vlasništvu tuženika te da mu je rekla " TG brate molim te čuvaj svoje krave dalje od moga vinograda jer će mi napraviti štetu" na što da joj je tuženik odgovorio da on neće čuvati njezin vinograd a potom da se obratila i njegovoj majci U da dođe i vidi štetu koja joj je nastala. TG da nakon toga nije došao vidjeti štetu nego da joj je rekao "ja neću čuvati tvoj vinograd niti me je briga za tim" a njegova majka E da joj je rekla da su u njezinom vinogradu bile njegove krave te da ju je pitala da li su joj napravile puno štete. Tuženik da je puštao krave te bi one tako došle na njezinu nekretninu pasti a u to doba da ih je imao 60. Ona da nije nikada vidjela na predmetu spora ničije krave osim tuženikovih. Markov pok. otac Ć da bi za života često znao kad bi čuvao krave doći nju pitati i na nekretninu vidjeti da li je eventualno negdje otvorena da bi prolaz mogao zagraditi i na taj način spriječiti ulazak krava na njezinu nekretninu, a nakon njegove smrti kad je krave počeo držati tuženik on da se nije ponašao na takav način.

17.1. Markova majka E da joj je rekla da joj je tuženik rekao da su njegove krave napravile samo malo štete na njezinom vinogradu te da ju je pitala je li šteta zaista mala ili je veća. Predmet spora da je ograđen u cijelosti suhozidom a jedino kada lovci prolaze preko suhozida da se zna urušiti pokoji dio suhozida, na nekretninu da su postavljena metalna vrata kroz koja se moglo slobodno proći ali da je ona nakon štetnog događaja ista zaključala stavivši metalni lokot. Iz straha da je po danu a nekad i po noći čuvala nekretninu, spavala ponekad u poljskoj kućici na predmetu spora jer da je strahovala da će tuženikove krave ponovno doći i počiniti štetu na vinogradu i ostatku zemljišta. Poznati su joj i svjedoci koje je sud danas saslušao te je navela da su isti lažno svjedočili te da je ĐG brat od tuženikove tetke, a drugi svjedok da mu je od nevjeste brat. Tuženik da se doslovce rugao sa njom i podsmijavao joj se kad ga je molila da dođe i vidi nastalu štetu te da se nije htio pojaviti i vidjeti nastalu štetu radi čega da je pozvala vještaka da procijeni nastalu štetu. Navela je da razaznaje koje su krave A jer da su njegove krave uvijek iste dolazile na njezinu nekretninu a ona da ga je uvijek iznova molila da ih ne pušta na njezinu nekretninu te da zaštiti "njezinu sirotinju", međutim , on da se uvijek na njezine pozive oglušivao te da i dalje puštao krave na predmet spora.

18. Tuženik je naveo da da mu je poznato da je tužiteljica provela u bolnici otprilike 20-tak dana te da se nakon povratka iz bolnice njemu obratila telefonskim pozivom rekavši mu da je na predmetu spora počinjena šteta a istu da su počinile krave koje su u njegovom vlasništvu. Da li je ta nekretnina bila ičim ograđena to da nitko niti ne zna. On da svoje krave ne čuva na predmetu spora nego otprilike 2 km dalje od predmeta spora, a pored predmeta spora da se nalazi lokva na koju dolaze krave iz Kistanja, a udaljenost od Kistanja do lokve da je otprilike 2 do 3 km. On da svaku večer dovodi svoje krave u štalu koja se nalazi pored njegove kuće gdje one noće, a inače da krave kad nisu u štali uvijek drži pod nadzorom kao i ovce koje ima i to na način da čuva zajedno i ovce i krave da ih ne bi podavili vukovi. Ne zna kad se zbio štetni događaj a kad ga je nazvala tužiteljica na telefon da mu je rekla da štete na njezinoj nekretnini nema.

18.1. Na poseban upit suca zašto ga je tužiteljica zvala nakon izlaska iz bolnice da mu kaže da nema štete na njezinoj nekretnini ako njegove krave na toj nekretnini nikada nisu bile na ispaši isti navodi da joj je kazao da lovci ponekad stavljaju kukuruz kod predmeta spora a on da ponekad zagrađuje njezinu nekretninu na koju da ponekad dođu njegove ovce ali ne i krave i to sa dračom ili podigne kamen da popravi suhozid. Na poseban upit suca kako i s čim zagrađuje tzv. prolaze na suhozidima kojima je omeđena nekretnina ako je maločas izjavio da nekretnina ničim nije ni omeđena odnosno ograđena isti je naveo da je nekretnina ipak ograđena ali da veprovi sruše poneke dijelove suhozida pa da ih on onda popravlja i to zato što mu je to rekla tužiteljica. On da ima lokvu otprilike 2 km dalje od predmeta spora i da ne čuva svoje krave uopće blizu predmeta spora.

18.2. Na poseban upit suca da li čuva skupa ovce i krave isti je iskazao da čuva a sve krave koje dolaze na predmet spora da dolaze s područja mjesta Kistanje. Na tu lokvu na kojoj on čuva svoje krave da vrlo malo dolaze krave drugih vlasnika. Krave iz Kistanja da dolaze do njegove kuće ali nikada da ne dolaze do njegove lokve, a udaljenost između njegove kuće i lokve da je otprilike 2 km.

19. Ovaj sud je u potpunosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice i njezinim navodima da je tuženiku kazala: " TG brate molim te čuvaj svoje krave dalje od moga vinograda jer će mi napraviti štetu" na što da joj je tuženik odgovorio da on neće čuvati njezin vinograd a potom da se obratila i njegovoj majci U da dođe i vidi štetu koja joj je nastala te da joj je potom tuženik rekao: "Ja neću čuvati tvoj vinograd niti me je briga za tim" a njegova majka E da joj je rekla da su u njezinom vinogradu bile njegove krave te da ju je pitala da li su joj napravile puno štete. Također je u potpunosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice u dijelu u kojem ista navodi da je tuženik puštao krave te da bi one tako došle na njezinu nekretninu pasti a u to doba da ih je imao 60 te da ona da nije nikada vidjela na predmetu spora ničije krave osim tuženikovih.

20. Napominje se da se od svjedoka ne očekuje da iznosi vrijednosne sudove o značenju svojih opažanja i znanja niti da iz njih izvode kakve daljnje zaključke u vidu davanja svog mišljenja o značenju onoga što se dogodilo i mogućim posljedicama toga. Utvrđenje činjenica putem svjedoka može bit opterećeno raznim objektivnim i subjektivnim nedostacima i pogreškama koji mogu ozbiljno dovesti u pitanje kvalitetu pribavljenih informacijama tako da zavada svjedoka s nekom od stranaka može bit od utjecaja na istinitost i potpunost iskaza.

21. Iskaze svjedoka ŽG i ĐG sud je smatrao usmjerenim isključivo na poboljšanje procesne pozicije tuženika te prilikom njihovog svjedočenja sud nije stekao dojam da bi isti bili objektivni, nepristrani i nezainteresirani za pozitivan ishod ovog postupka u korist tuženika. Isti su odgovarali na pitanja jako sporo i s duljim promišljanjem te su u rodbinskim odnosima sa tuženikom. Uloga svjedoka u postupku nije da iznosi svoje zaključke već isključivo da iznosi svoja zapažanja o konkretnom događaju i objasni od kuda crpi spomenuta saznanja. Posebno se napominje da je svjedok ĐG naveo da tuženik ima 10-tak krava a navedeno da mu je poznato kada u tijeku lova prođe pored sporne nekretnine jer da bi uvijek tamo uz krave zatekao i tuženika. Dakle, svjedok navodi da je zaticao tuženikove krave pored tužiteljičine nekretnine pa se ukazuje logičnim da bi one tamo dolazile pasti i piti na lokvu radi čega da su mogle počiniti štetu tužiteljici dok tuženik navodi da njegove krave tamo nisu dolazile. Dakle, iskaz svjedok ĐG u bitnom dijelu je kontradiktoran iskazu tuženika da njegove krave nisu dolazile na tužiteljičinu nekretninu.

22. O naknadi štete odlučuje se na temelju odredbi o šteti i njenoj naknadi iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO-a). Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome uzrokuje štetu dužan mu je nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

23. Postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj (subjekti, štetna radnja, objektivna protupravnost štetne radnje, šteta i uzročna veza) , dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

24. Napominje se da presuda proizvodi pravne učinke samo među strankama te da sud u parničnom postupku utvrđuje samo sporne činjenice (uz izuzetak iz čl.3. st.3. ZPP-a).

25. Kako je već gore navedeno, na tužitelju je dokazati - probatio incumbit actori, dakle, teret dokazivanja je na onome koji tvrdi da neka činjenica postoji, a ne na onome koji je poriče (tuženik) - probacio incumbit ei qui affirmat none ei qui negat 26. Temeljem odredbe članka 8. ZPP-a sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio da je za štetni događaj odgovoran tuženik jer su njegove krave bile bez nadzora i tako nekontrolirano ulazile na nekretninu tužiteljice na koji način su joj počinile štetu.

27. Za istaknuti je da, obzirom na brojne proturječnosti u iskazu tuženika, ovaj sud tuženikovom iskazu ne poklanja vjeru jer njegov iskaz nekonzistentan. Tuženik je najprije iskazao da nitko ne zna da li je tužiteljičina nekretnina bila ičim ograđena da bi potom iskazao da je bila ograđena suhozidom. Naveo je da svoje krave ne čuva na predmetu spora nego otprilike 2 km dalje od predmeta spora, a pored predmeta spora da se nalazi lokva na koju da dolaze krave iz Kistanja što je nelogično jer je opće poznato da svako selo ima barem jednu lokvu na kojoj se napajaju životinje , a udaljenost od Kistanja do lokve da je otprilike 2 do 3 km pa je životno nelogično da bi krave iz drugog mjesta (Kistanja) dolazile na lokvu u mjestu [adresa] a ne na lokvu u njihovom mjestu koja im je puno bliže. Sud mu nije poklonio vjeru ni u dijelu iskaza u kojem navodi da on svoje krave kad nisu u štali uvijek drži pod nadzorom kao i ovce koje ima i to na način da čuva zajedno i ovce i krave jer je potom naveo da na tužiteljičinu nekretninu ponekad dođu njegove ovce ali ne i krave pa se postavlja pitanje kako on čuva ovce i krave zajedno a da pri tom ovce dolaze na nekretninu tužiteljice, prema njegovom priznanju, a krave da ne dolaze. Svjedok ĐG je, kako je to već navedeno, rekao da je viđao tuženika i njegove krave pored tužiteljičine nekretnine a tuženik negira da bi one tamo dolazile te potom, kako je već naprijed navedeno, iskazuje da je pored tužiteljičine nekretnine čuvao i ovce i krave zajedno. Nelogičan je i dio iskaza u kojem tuženik navodi kad se zbio štetni događaj da ga je nazvala tužiteljica na telefon te da mu je rekla da štete na njezinoj nekretnini nema jer da štete nema i da ona nije nastala od njegovih krava, postavlja se pitanje zašto bi tužiteljica, sasvim bezrazložno, ničim ponukana, baš njega, pored svih ostalih ljudi u mjestu, zvala da mu kaže da štete na njezinoj nekretnini nema. Nadalje, naveo je da ponekad zagrađuje suhozid kojim je ograđena tužiteljičina nekretninu jer je poruše veprovi a prethodno je rekao da ona nije niti ograđena pa se postavlja pitanje kako veprovi poruše (suho)zidove na tužiteljičinoj nekretnini ako ona nije njima ograđena.

28. Zbog svega naprijed navedenog ovaj sud je stava da je za štetu nastalu tužiteljici nesumnjiva odgovornost tuženika radi čega je upravo tuženik obvezan naknaditi imovinsku štetu nastalu tužiteljici radi čega je odlučeno kao u izreci presude, a iznos štete je određen temeljem vještva vještaka Gojanovića.

29. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredba čl. 154. st.1. i članka 155. ZPP- a pa je tužiteljici zastupanoj po punomoćniku iz redova odvjetnika ovaj sud priznaje trošak sastava tužbu u vrijednosti od 75 bodova, zastupanja na održanim ročištima od 5.5.2025. i 4.3.2026., za svaku radnju po 75 bodova, uz vrijednost boda 2,00EUR-a (ukupno 450,00EUR-a) te sudsku pristojbu na tužbu 39,82EUR-a i na presudu 39,82EUR-a, dakle, sveukupno je tuženik u obvezi nadoknaditi tužiteljici iznosi 529,63EUR-a.

29.1. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, sve u skladu sa čl. 155. ZPP-a.

29.2. Trošak je odmjeren temeljem Tbr. 7.,8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23).

U Kninu, 10. travnja 2026.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a podnosi se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA: sukladno zapisniku o objavi