REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik

Poslovni broj P-851/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Marijani Capurso Kulišić, u pravnoj stvari tužitelja ZN pok. VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], Z 45, kojeg zastupa punomoćnica Branka Skansi Ratković, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika 1. IN, pok. ZNZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kojeg zastupa punomoćnik Željko Knežević, odvjetnik u [adresa] i 2. GN OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik MN u [adresa], radi utvrđenja i uknjižbe, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 11. ožujka 2026. u prisutnosti stranaka i punomoćnika stranaka , 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik cjeline kčbr. [katastarska čestica] – vinograd, površine 2048 m2, k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na ovoj nekretnini uz prethodno brisanje svih svojih uknjiženih prava na istoj, te trpjeti brisanje tužitelja kao suvlasnika na kčbr. [katastarska čestica] –livada površine 2444 m2 i kčbr. [katastarska čestica] - pašnjak k. o. [katastarska općina], a sve na temelju ove presude.

II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu 853,10 EUR (osam stotina pedeset tri eura i deset centi) sa zateznim kamatama tekućim od 10. travnja 2026. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središn je banke, sve u roku od 15 dana, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je kčbr. [katastarska čestica] – vinograd - površine 2048 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo vlasništvo na ime tužitelja za 144/1440 dijela, te na LN pok. ZNZ za 605/1440 i za 115/1440 dijela, ĐN rođ. GN za 216/1440 dijela, V CN za 108/1440 dijela, ČN za 108/1440 dijela, GN za 72/1440 dijela i Traup Paule za 72/1440 dijela. U istom suvlasničkom omjeru tužitelj je uknjižen kao suvlasnik na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da je 1955. izvršeno je cijepanje kčbr. [katastarska čestica] u kčbr. [katastarska čestica] – površine 2048 m2 i kčbr. [katastarska čestica] – površine 2444 m2, a temeljem diobe između pravnog prednika tužitelja (oca) UN. PN i prednika ostalih uknjiženih suvlasnika FN i to prijavnim listom br. 1180/55 i provedeno u zemljišne knjige pod br. Z- 609/55. Provedbom prijavnog lista u katastru i zemljišnim knjigama kao posjednik u Područnom uredu katastar u Dubrovniku upisan je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik SN pok. PN, a temeljem rješenja Općinskog suda u Dubrovniku br. Z - 196/90 upisan je kao posjednik ZN pok. VN, a 1998., na zahtjev tužitelja izvršena je promjena posjednika, te su upisani kćerka tužitelja KN, kći PN. Ista se ovjerenom izjavom suglasila da se kao posjednik i vlasnik na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upiše tužitelj. Dakle, smatra da je predlagatelj putem svoga pravnog prednika pok. UN pok. PN u isključivom i neometanom posjedu ove nekretnine od 1955., kada je i izvršena fizička dioba između pravnih prednika predlagatelja i uknjiženih suvlasnika. Nadalje, tvrdi da je temeljem izvršene diobe iz 1955., a nakon cijepanja kčbr. [katastarska čestica] u 2396/1 i 2396/2 k. o. [katastarska općina] tadašnji Kotarski sud donio rješenje od 21.9.1955., da novoformirana kčbr. [katastarska čestica] pripada predniku tužitelja VN pok. PN na kčbr. [katastarska čestica] predniku tuženika FN i družini, kao i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da nikada nitko nije predlagatelja ometao u njegovom posjedu ove nekretnine, niti osporavao njegovo pravo vlasništva na ovoj nekretnini, pa smatra da je vlasništvo stekao dosjelošću. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud utvrdi da je tužitelj vlasnik cjeline kčbr. [katastarska čestica] – vinograd, površine 2048 m2, k. o. [katastarska općina], a koje vlasništvo je stečeno dosjelošću, pa su tuženici dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na ovoj nekretnini uz prethodno brisanje svih svojih uknjiženih prava na istoj , te trpjeti brisanje tužitelja kao suvlasnika na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve na temelju ove presude, uz naknadu parničnog troška u slučaju protivljenja tužbi.

2. Sud je rješenjem od 22. listopada 2024. pozvao tuženike u roku 30 dana podnijeti odgovor na tužbu, te tuženici i to ĐN, I KN, EN, GN, ŠN nisu podnijeli odgovor na tužbu to je u odnosu na njih sud dana 11. veljače 2026. donio presudu zbog ogluhe.

3. Tuženik IN podnio je odgovor na tužbu u kojem osporava tužbu i tužbeni zahtjev, predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška. Tvrdi da su tuženik IN, a i drugi tuženici svoje suvlasništvo stekli nasljeđivanjem iza svojih prednika te su istovremeno s tužiteljem stvarni suposjednici predmetne nekretnine, pri čemu se oni međusobno, a jednako tako ni njihovi pravni prednici prije njih, nikada nisu dijelili niti o tome postigli bilo kakav sporazum o diobi, kako to u svojoj tužbi sada tvrdi tužitelj. Dakle, ovaj tuženik izrijekom osporava tvrdnje o navodno j diobi još tamo tijekom 1955. između pravnih prednika parničnih stranaka, te smatra da dokumentacija koja se nudi o tome dokazuje samo parcelaciju nekad jedinstvene zemljišne parcele 2396, k. o. [katastarska općina], na dvije parcele 2396/1, k. o. [katastarska općina], površine 2444 m2 i 2396 k. o. [katastarska općina], površine 2048 m2, što je notorno, ali nije postignut bilo kakav sporazum o diobi. Tvrdi da, ako tužitelj uopće i ima posjed predmetne nekretnine, je takav posjed nepošten od samog početka, jednako kao i posjed njegovih prednika, jer su znali da im ne pripada pravo na posjed cijele te nekretnine, radi čega smatra da nema ni dosjelosti, a samim time ni osnove za stjecanje vlasničkog prava kakvog tužitelj zahtijeva utvrditi u svoju korist. Smatra da to potvrđuje stanje katastarskog operata, prema kojemu je predmetna nekretnina upisana u Posjedovnom listu 991, k. o. [katastarska općina] na sve upisane suvlasnike i u jednakim suvlasničkim udjelima, kao u zemljišnoj knjizi.

4. Tuženik GN, također je podnio odgovor na tužbu u kojem osporava tužbu i tužbeni zahtjev, predlaže ga odbiti uz naknadu parničnog troška. Osporava navode da bi TN bio pravni prednik tuženika, kao i navod da bi NN stekao isključivo vlasništvo utužene nekretnine diobom na koju se poziva tužitelj. Smatra da ukoliko je takva dioba i urađena, ona ne proizvodi pravni učinak jer nije sklopljena između svih suvlasnika nekretnine. Prednica tuženika AN, kao ni drugi suvlasnici, nisu sudjelovali u diobi na koju se poziva tužitelj. NN i TN nisu mogli između sebe raspolagati pravima AN i ostalih suvlasnika. Tvrdi da se radi o nekretnini koja se od formiranja zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nadalje nasljeđuje unutar iste obitelji i gdje je kroz svo vrijeme svima poznato da se radi o suvlasništvu. Tužitelj ničim ne dokazuje, čak niti ne tvrdi, da bi prednica tuženika AN ili tuženik sudjelovali u bilo kakvoj diobi, pa stoga ne može biti ni govora o poštenju posjeda tužitelja, posebno uzimajući u obzir da se radi o nekretnini koja se kroz cijelo vrijeme stječe nasljeđivanjem između rodbinski povezanih osoba.

5. U postupku je među parničnim strankama sporno je li između pravnih prednika tužitelja i tuženika izvršena dioba predmetnih nekretnina, je li tužitelj pošten posjednik pa da bi time stekao pravo vlasništva dosjelošću. Nije sporna identifikacija nekretnina te su se stranke na ročištu glavne rasprave suglasile da se za potrebe ovog postupka koriste utvrđenja s očevida u predmetu poslovni broj Z-11344/2022.

6. U postupku su izvedeni dokazi predloženi po parničnim strankama i to uvidom u isprave kao što su izvod iz katastarskog plana od 7. listopada 2024. (list 8 spisa), prijavni list iz 1955. (list 9-11 spis) rješenje Z-609/55 (list 12 spisa), Potvrda Državne geodetske uprave klasa: 936-02/08-05/89 od 18. veljače 2008. (list 13 spisa), suglasnost CN (list 14 spisa), rješenje ovog suda pol.br. Z-11344/2022 od 16. rujna 2024. (list 16-19 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 991 k. o. [katastarska općina] (list 36 spisa), zk. izvadak (povijesni prikaz) za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 39-41, 43-51 spisa), Dodsunica poslovni broj A.159/26 (list 52 spisa), Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 26. kolovoza 2005. (list 62-66 spisa), ovjereni preslik isprava pod Z- 609/1955 (list 86-87 spisa), spis ovog suda poslovni broj Z-11344/2022., saslušane su parnične stranke (list 80-82 spisa).

7. Ocjenom provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka zaključak je suda da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Pregledom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s povijesnim slijedom utvrđeno je kako su kčbr. [katastarska čestica] vinograd 2048 m2, kčbr. [katastarska čestica] livada 2444 m2, 2397 pašnjak (bez upisane površine) bile su upisane:

- na ime JN. G i FN od osnivanja,

- 1908. izbrisan je JN. G i upisani: DN i ĆN, pok. BN

- 1929. izbrisan je TN pok. G i upisani: ĆN, pok. VNZ, HN pok. VNZ i AN žena Nikova rođ. HN

- 1931. izbrisan je DN. BN i upisani: INZ, VNZ, ZNZ,

- 1931. izbrisan je i ĆN pok. BN i upisani: RN ud. M, ŽN, JN, TN, ON, ZT pok. M, mldb.. VT

- 1936. izbrisana je RN i upisani RN, JN pok. M, TN, ON i VT

- 1946 izbrisan je ĆN pok. VNZ i upisani IT. M, AN HN žena L.

8.1. Prema tome ovaj sud utvrđuje da su 1955. u zemljišnim knjigama bili su kao vlasnici upisani: JN pok. G, HN pok. VNZ, AN žena Nikova rođ. HN, INZ, VNZ, ON, VNZ, ŽN (upisana i kao SN) pok. M, JN, TN. M, ZT. M, mldb. VT, JN, TN, IT M, GT žena L.

8.2. Dalje, pregledom istog izvatka utvrđeno je da je GN pravni slijednik AN, koja je bila upisana u zemljišnim knjigama 1955., dok je tuženik IN. ZNZ pravni je slijednik upisanih ŽN (SN), pok . M, VT, (nasljednice i BN pok. M), koji su uz MT ud. VNZ naslijedili upisanog TN (koji je bio upisan 1955. u zemljišnim knjigama), a potom tuženik IN pok. ZNZ naslijedio je i suvlasnički dio pok. LT (upisi pod stavkama 12-15. povijesne zemljišne knjige). ZN pok. VN naslijedio je, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O412/1962. od **.**.1962., HN (upis u povijesnom prikazu zemljišne knjige pod stavkom 9.).

9. Pregledom Prijavnog list iz 1955. (list 9-11 spis) utvrđeno je da se 1955., u prisutnost UN pok. PN i FN, dopustilo cijepanje na način da je kčbr. [katastarska čestica] cijepana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je pregledom rješenja posl.br. Z-609/55 utvrđeno kako je u zemljišnim knjigama temeljem tog prijavnog lista izvršeno cijepanje sadržano u prijavnom listu uz "nedirnuto" zemljišnoknjižno stanje te u posjedovni list izvršen upis posjeda kčbr. [katastarska čestica] na ime NN uz poziv istom da u roku mjesec dana uredi zemljišnoknjižno stanje u pogledu vlasničkog prava.

9.1. Pregledom Potvrda Državne geodetske uprave klasa: 936 -02/08-05/89 od 18. veljače 2008. (list 13 spisa) utvrđeno je kako je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1955. upisana kao posjed NN, a na zahtjev PN od 1998. kao posjed KN.

10. Pregledom spisa ovog suda posl.br. Z-11344/2022 utvrđeno je da je predlagatelj bio pokrenuo pojedinačni ispravni postupak u odnosu na predmetnu nekretninu u kojem je proveden očevid na licu mjesta dana 24. svibnja 2024. te izrađen nalaz geodeta te je utvrđeno da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na lokaciji "Grabovnica" u konavoskom polju posađena vinovom lozom, ograđena žičanog ogradom. Prema orto - foto snimci koja prileži nalazu i utvrđeno je da je riječ o području zasađenom vinovom lozom (kako na kčbr. [katastarska čestica], tako i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

11. Pregledom Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 26. kolovoza 2005. utvrđeno je da su tuženik IN pok. ZNZ i tužitelj ZN sklopili Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta uz tvrdnju da je IN pok. ZNZ kao zakupodavac posjednik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu broj 111 k. o. [katastarska općina], da ugovaraju zakup u korist zakupoprimca ZN u trajanju od 25 godina.

12. Tužitelj ZN iskazao je da još od 1900. na terenu je svatko koristio svoj dio, ali se 1955. uz pomoć geodeta izvršila parcelacija te je od tada u katastru čestica 2396/1 upisana kao posjed njegovog oca i on je od tada isključivo obrađuje, sadio je vinograd kojeg je on (tužitelj) 2005. obnovio. Napravili su ugovor sa svim suvlasnicima (pri čemu misli na druge čestice i druge ljude) i s tuženikom IN te je tom prilikom IN tvrdio da je on isključivi vlasnik i posjednik čestice 2396 /2 k. o. [katastarska općina]. On mu za korištenje čestice 2396/2 plaća zakup i to za korištenje cijele površine. Ovom prilikom ugovaranja zakupa IN nije zahtijevao plaćanje zakupa za česticu 2396/1 k. o. [katastarska općina] jer je znao da je ona njegovo vlasništvo. On je bio jako dobro upoznat sa sadnjom vinograda i cijelo vrijeme je tvrdio da on zna da čestica 2396/1 nije njegovo vlasništvo. U 70 godina, a otac mu je preminuo 1988. , on i prethodno njegov otac su posjednici ove nekretnine koja je u naravi vinograd. Nikada mu nije osporavao pravo na taj posjed. Mislio je da je vlasništvo u vezi ove nekretnine riješeno još 1955., međutim poslije je razumio da je to riješeno samo u posjedu. On plaća ĐT kako je navedeno u ugovoru i to za cijelu česticu 2396/2. On tada bio u vjeri da je cijela čestica 2396/2 Đ i bilo mu je jasno da je dijelom upisan na toj parceli, ali on nije istraživao zemljišno knjižno stanje. Da mu pripada vlasništvo predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zaključio je temeljem činjenice da je izvršena parcelacija još 1955. i izmijenjeno posjedovno stanje. Dodaje da je općepoznato da se na predjelu Konavala jako puno podjela nije provelo u zemljišniku, ali se provelo u katastru. On ne zna što su drugi suvlasnici dobili tom diobom. Diobu su 1955. radili njegov otac i TN, pravni prednik ĐT. Njegov otac zvao se SN, a baka ĐN. Njegova baka je imala braću i sestre i to M, HN, C i ZNZ.

13. Tuženik IN iskazivao je da zna još kao dijete da su imali zemlju u Komajima, Grabovnica i da su tamo kosili. Njegov otac je rođen 1906., a preminuo je 1986. kad je on imao 23 godine te on na ove nekretnine nije niti išao. 2005. tužitelj ga je pitao da mu da u zakup ovu česticu 2396/2 te su tako sklopili ugovor. Prije par godina tužitelj je želio da srede vlasništvo i on je tek tada uzeo vlastovnicu i vidio koliki su suvlasnički udjeli te je vidio da ima 50%, a da površina ove čestice koju tužitelj traži u vlasništvo iznosi dvije tisuće metara kvadratnih što je puno više od suvlasničkog dijela koji mu prema zemljišnoknjižnom stanju pripada u odnosu na površinu tako da je smatrao da je pravedno da se razlika u površini kvadrata nadomjesti novčanim iznosom. Ne osporava da je tužitelj u posjedu čestice 2396/1 te da se na njoj nalazi vinograd. Postao je svjestan da na predjelu Grabovnica postoje tri nekretnine onda kada je dogovarao zakup s tužiteljem, odnosno 2005. Ne sjeća se je li njegov otac kosio samo jednu od tih nekretnina ili sve tri. Na daljnji upit odgovara da u vrijeme dogovaranja zakupa s tužiteljem nije točno znao na kojim sve parcelama se nalazi vinograd. Posjednik čestica 2396/2 i 2397 k. o. [katastarska općina] je njegova obitelj IN te je ovo u cjelini dao u najam tužitelju. Tek iza sklapanja ugovora o zakupu provjeravao stanje u posjedu te je tada vidio da je u vlasništvu upisan i EN i V, a koji su nekako preko oca znali da njegova obitelj to radi. Njegov otac pok. DN, a TN je očev brat, a on ga je naslijedio jer isti nije imao djece.

14. Tuženik GN, iskazao je da je on suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini naslijedio iza svoje bake AN rođ. TN koja je umrla 1968., a ona je suvlasnički dio od svog oca naslijedila 1927. Njegova baka je živjela u [adresa], dok je njegov otac živio u [adresa], BiH, do smrti 1978. kad je on imao 19 godina. Ne zna je li njegov otac ikada bio na predmetnoj nekretnini, a on je prvi put došao 2023. Iskazao je da među pravnim prednicima nije bilo nikakvog sporazuma o diobi te da tužitelj to jako dobro zna. Ne osporava da tužitelj koristi nekretnine, odnosno da je u posjedu, ali iskazuje da je to radio potajice. Njegova baka je još govorila za života da NN koristi nekretnine koje su i njihove. Njegova baka AN i tužiteljeva baka CT dvije sestre.

15. Pregledom isprava koje su dostavljene u spis i to prijavnog list iz 1955., rješenja Z-609/55, Potvrde Državne geodetske uprave klasa: 936-02/08-05/89 od 18. veljače 2008., zk. izvadak (povijesni prikaz) za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 39-41, 43-51 spisa), Dodusnice poslovni broj A.159/26 (list 52 spisa) utvrđeno je da su se 1955. prijavnim listom podijelili NN i TN, dok u toj diobi nisu sudjelovali ostali upisani vlasnici, pa tako ni AN, pravna prednica GN pa takva dioba ne može proizvoditi pravni učinak prema tuženiku GN kao pravnom slijedniku AN.

16. Pregledom povijesnog prikaza zemljišne knjige utvrđeno je kako je tuženik IN pok. ZNZ naslijedio upisanog TN (odnosno sve njegove nasljednike), kako je upravo TN 1955. s NN, ocem tužitelja (koji je kasnije i naslijedio upisanu suvlasnicu HN pok. VNZ) sastavio prijavni list kojim je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parcelirana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom prilikom je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenesena u posjed upravo oca tužitelja UN te 1955. godine, a uzimajući u obzir i činjenicu da su upravo tužitelj i IN pok. ZNZ Ugovorom o zakupu konstatirali da je kčbr. [katastarska čestica] u posjedu tuženika ĐT, pok. ZNZ te mu je tužitelj za cjelinu plaćao i plaća zakup, dok IN pok. ZNZ nije zahtijevao plaćanje zakupa i za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik IN u svom iskazu naveo da je njegova obitelj u posjedu kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], može se zaključiti da su tužitelj i tuženik poštovali diobu njihovih pravnih prednika na način da je NN pripala kčbr. [katastarska čestica] (pa je tako i upisan u posjed u katastrru), a kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] TN, pravnom predniku tuženika ĐT, pa ova dioba između tužitelja i tuženika proizvodi pravni učinak tim više što su oboje nastavili posjed nekretnina koje su tom diobom pripale njihovim pravnim prednicima.

17. Među strankama nije sporno da je predmetna nekretnina u naravi vinograd i u posjedu tužitelja pa i njegovog prednika UN. Naime, i sam tuženik GN u svom iskazu navodi da mu je još baka govorila da je tužiteljev otac NN koristi predmetnu nekretninu. Sporno je je li posjed tužitelja, odnosno njegovog pravnog prednika pošten.

18. Kad se uzme navedeno u obzir u svezi sa sadržaje Potvrde Državne geodetske uprave od 18. veljače 2008. proizlazi da je predmetna nekretnina najmanje u posjedu UN od 1955., odnosno tužitelja od 1991. pa čak i od 1988., trenutkom smrti UN. Kćer ČT je izjavom od 21. rujna 2022.) potvrdila da je predmetna nekretnina bila u posjedu njenog oca, ovdje tužitelja.

19. Prema članku 159. stavcima 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

19.1. Prema članku 160. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Stavkom 3. propisano je da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

19.2. Prema članku 18. stavcima 1. i 2. ZV-a posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema stavku 5. posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Isto je bilo propisano čl. 72. st. 3. Zakona o osnovnim vlasničkopravni odnosima koji je bio na snazi u vrijeme stupanja tužitelja u posjed.

20. Prema iskazu tužitelja, a što stranke u ovom postupku nisu osporile, tužiteljev otac NN preminuo je 1988., pa kad se navedeno dovede u vezu s činjenicom da je u katastru izvršena promjena posjednika 1991. temeljem rješenja Z -196/90 tako da je ispisan SN, a upisan tužitelj UT, može se zaključiti da je tužitelj kao nasljednik svog oca UN pok. PN stupio u posjed najkasnije 1991. Otac tužitelja NN, mogao je znati kada je izvršavao diobu predmetne nekretnine samo s jednim suvlasnikom i to TN da takva dioba ne može imati učinak na ostale suvlasnike, naime upravo mu je u rješenju o uknjižbi broj Z-609/55 pisalo da se provedbom prijavnog lista ne dira u vlasničko stanje i pozvan je da istog uredi tako da mu je bilo poznato da mu ne pripada pravo na posjed suvlasničkih udjela suvlasnika koji nisu sudjelovali u diobi, pa tako ni suvlasnički udio pravne prednice GN, AN, tako da NN nije bio pošten posjednik naspram tuženika GN. Međutim, tužitelj, kao nasljednik UN, po njegovoj smrti sukladno odredbi članka 160. stavka 3. ZV-a, postaje pošten posjednik otvaranjem nasljedstva. Tužitelj, s obzirom na činjenicu da je njegov otac već bio isključivi posjednik zasigurno od 1955. (tužitelj rođen 1944.), pa do svoje smrti 1988. i koristio predmetnu nekretninu, da je njegov otac bio upisan u katastru i kao posjednik, nije imao razloga posumnjati u trenutku otvaranja nasljedstva (1988.) i upisa posjeda u katastru (1991.) da mu ne pripada pravo na posjed. Tužitelju nije nepošten samim tim što nije istraživao zemljišnoknjižno stanje. Naime, tuženici ni ne tvrde koje bi to okolnosti na strani tužitelja bile da je znao ili mogao znati da mu pravo na posjed ne pripada, štoviše tuženik GN u iskazu navodi da je on, kao i njegova baka, znao da je nekretnina u posjedu tužitelja, odnosno njegovog prednika, međutim ne proizlazi da su ikada osporili pravo na posjed, tražili predaju u suposjed ili na bilo koji način tužitelju dali do znanja da mu pravo na posjed ne pripada. Dakle, tuženici u ovom postupku nisu dokazali da tužitelj nije bio pošten posjednik danom otvaranja nasljedstva iza svog oca.

20.1. Prema tome, kako je tužitelj stupio u posjed, kao nasljednik svog oca Nika Zore 1991., sukladno odredbi članka 160. st.3. u svezi s člankom 159 stavkom 3. ZV -a stekao 2012. je dosjelošću, odnosno temeljem zakona pravo vlasništva na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ne može se prihvatiti tvrdnja tuženika GN da je tužitelj vršio posjed potajice. Naime, potajice podrazumijeva da posjed nije otvoren i javan, odnosno nije učinjen na način da je vlasnik ili treća osoba mogla biti svjesna tog pribavljanja što u konkretnom slučaju ne može doći u obzir jer je riječ o nekretnini površine 2048 m2 na kojem je tužitelj, a prije njegov otac, njegov otac sadio, održavao i brinuo se o vinogradu, a što je bilo lako vidljivo trećima pa i upisanim vlasnicima u zemljišnim knjigama, koji nisu nikada tražili od tužitelja predaju u suposjed, osporili mu pravo na posjed ili na bilo koji način ukazali mu da nema pravo na samostalan i isključiv posjed predmetne nekretnine.

21. Slijedom svega navedenog, prihvaćen je tužbeni zahtjev u c ijelosti pa i u dijelu kojim tužitelj zahtjeva brisanje svoj suvlasničkog udjela na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer smatra da mu na istima ne pripadaju vlasnička prava s obzirom na navode o izvršenoj diobi.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 54. stavka 1. i članka 155. Zakon o parničnom postupku (""Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP).

22.1. Tako su tužitelju priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku odvjetniku primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25.) i to za sastav tužbe (100 b, Tbr. 7/1), za sastav podneska od 17. siječnja 2026. (100 b, Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištima 27. siječnja 2026. i 11. ožujka 2026. (svako po 100 b, Tbr. 9/1) što imajući na umu vrijednost jednog boda čini iznos 800 Eura. Tome valja dodati trošak sudske pristojbe za tužbu 26,55 Eura i presudu u visini 26,55 Eura. Naime, ne može trošak sudske pristojbe u punom iznosu (jer tužitelj nije platio pristojbu uz podnošenje tužbe kao elektroničkog podneska) pasti na teret tuženika, s obzirom na njegovu isključivu krivnju za uvećani trošak pristojbe, kao što ne može teretiti tuženika plaćanje sudske pristojbe za presudu u punom iznosu s obzirom da tužitelj mora platiti polovicu ove pristojbe, ako pristojbu uplati u roku 3 dana.

U Dubrovniku 10. travnja 2026.

Sutkinja

Marijana Capurso Kulišić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

DNA:

- tužitelju po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi

- tuženicima po pun.