Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-483/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ATH Moto sport d.o.o. , sa sjedištem u Zagrebu, Masarykova ulica 23, OIB: 82145778947, zastupanog po punomoćniku Alanu Pozdercu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika 998 Garage d.o.o., sa sjedištem u Briješću, Vrtna ulica 40, OIB: 84871268256, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovrv-18632/2025-3 od 24. veljače 2026., dana 10. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja i ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovrv-18632/2025-3 od 24. veljače 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovrv-18632/2025-3 od 24. veljače 2026.obustavljen je ovršni postupak.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija ovrhovoditelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjena materijalnog prava, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku te sadržajno zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 6. istog zakona. Predlaže žalbu uvažiti i ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga, ovaj sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje u tekstu: OZ), jer je ovrhovoditelj propuštanjem dostave onemogućen u raspravljanju pred sudom, a na koju bitnu povredu sadržajno žalbom ukazuje ovrhovoditelj.

5. Sud prvog stupnja u pobijanom rješenju utvrđuje da je javni bilježnik dana 27. siječnja 2026. dostavio predmetni spis na daljnje postupanje prvostupanjskom sudu, uz napomenu da ovrhovoditelj nema e-komunikaciju, da je iz spisa javnog bilježnika utvrđeno da je javni bilježnik 7. listopada 2025. pozvao ovrhovoditelja da dostavi dokaz o uplati predujma naknade javnog bilježnika putem sustava e-komunikacije, a da poziv ovrhovoditelju nije dostavljen budući isti nema e-komunikaciju prema navodu javnog bilježnika pa je slijedom navedenog pozivom na odredbu čl. 72. st. 2. u svezi s čl. 287. Ovršnog zakona obustavio ovrhu.

6. Iz spisa predmeta je utvrđeno slijedeće:

- da je ovrhovoditelj 30. rujna 2025. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i predložio da se ovrha odredi na novčanoj tražbini po računu banke, koji je prijedlog automatskom dodjelom povjeren u rad javnom bilježniku Hrvatinu Šustiću iz Osijeka,

- da je prijedlog za ovrhu podnesen sukladno odredbi čl. 39.a. st. 2. i 4. OZ-a putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem,

- da u prijedlogu nisu navedeni zakonski zastupnici stranaka (pravnih osoba) niti ime i prezime punomoćnika, a da prileži punomoć za zastupanje ovrhovoditelja po punomoćniku odvjetniku Alanu Pozdercu (list 8 spisa),

- da je rješenjem od 7. listopada 2025. javni bilježnik pozvao ovrhovoditelja da u roku od 8 dana ispravi i/ili dopuni prijedlog tako da dostavi podatke zakonskog zastupnika ovrhovoditelja i zakonskog zastupnika ovršenika,

- da iz tog rješenja od 7. listopada 2025. nije razvidno na koji način je pokušana dostava tog rješenja ovrhovoditelju,

- da je je prvostupanjski sud po zaprimanju predmetnog spisa od javnog bilježnika, 24. veljače 2026. obustavio ovrhu iz razloga kako je gore navedeno,

- da pregledom spisa nije nađen poziv javnog bilježnika ovrhovoditelju na dostavu dokaza o uplati predujma naknade javnog bilježnika, na koji se poziva sud u pobijanom rješenju.

7. Prema odredbi čl. 39. st. 1. OZ-a prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka, ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj, naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu, ovršni zahtjev i potpis podnositelja.

8. Sukladno odredbi čl. 109. st. 1. i 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune te će odrediti rok od osam dana za ponovno podnošenje podneska.

9. Prema odredbi čl. 39. a. OZ-prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu (st. 1.), a prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku (st. 2.). Nadalje prema st. 4. istog članka prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

10. Kako iz sadržaja ovršnog prijedloga proizlazi da u njemu nije navedeno ime i prezime zakonskih zastupnika stranaka (ovrhovoditelja i ovršenika), prijedlog nije bio uredan, slijedom čega javni bilježnik prema odredbi čl. 281. st. 5. OZ-a predmet treba proslijediti nadležnom sudu (čl. 287. OZ-a) radi donošenja odluke.

11. Ovdje treba reći da prema čl. 278. st. 2. OZ-a javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda, no ta odredba, međutim, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ne daje ovlast javnom bilježniku da postupa u smislu članka 109. ZPP-a, to stoga što je upravo čl. 281. OZ-a propisana procedura i način na koji javni bilježnici postupaju u povodu zaprimljenih prijedloga za ovrhu.

12. Stoga, u konkretnom slučaju kada je javni bilježnik utvrdio da prijedlog za ovrhu nije uredan, bio je dužan postupiti sukladno članku 281. st. 5. OZ-a i predmet proslijediti na daljnje postupanje sudu, a ne pozivati ovrhovoditelja na postupanje u smislu članka 109. ZPP-a, kako je to činio javni bilježnik.

13. Temeljem stanja spisa i sadržaja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud, nakon što je zaprimio predmet od javnog bilježnika, nije poduzeo niti jednu postupovnu radnju.

14. Naime prema odredbi čl. 106.a. st. 4. ZPP-a ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu na sudu, sud će o tome elektroničkim putem obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak ispravi u skladu s uputom. St. 5. istog članka propisano je da su, između ostalih, odvjetnici i pravne osobe uvijek dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.

15. Ovrhovoditelj je pravna osoba sa sjedištem u [adresa]. U skladu s Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji („Narodne novine“ broj: 139/21, 27/23, 39/24 i 36/42; dalje: Pravilnik) ovrhovoditelj je obveznik elektroničke komunikacije i dostava pismena mu se obavlja elektroničkim putem u skladu s odredbama članka 143.c ZPP- a. No kada je stranka obveznik elektroničke komunikacije, a utvrđeno je da ista nema pristup sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima, tada mu sud prvo pismeno dostavlja poštom uz upozorenje da će sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova (čl. 133. st. 1., 5., 6. i 7. ZPP-a).

16. Sve navedeno je u konkretnom slučaju izostalo, jer temeljem stanja spisa proizlazi da prvostupanjski sud, kad je od javnog bilježnika zaprimio predmetni spis radi donošenja odluke, nije postupio u skladu sa odredbom čl. 106.a. st. 4. ZPP-a u svezi sa čl. 39. st. 1. OZ-a i obavijestio ovrhovoditelja da podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu na sudu i naložio mu da podnesak ispravi u skladu s uputom, kao što nije provjeravao ima li ovrhovoditelj pristup sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima pa ukoliko ima, rješenje kojim ga se poziva na dopunu i ispravak prijedloga je bilo potrebno dostaviti na način propisanom čl. 143. c. ZPP-a, a ukoliko nema pristup, za dostavu tog rješenja primijeniti pravila o dostavi pismena propisana odredbama čl. 133. st. 1., 5., 6. i 7. ZPP-a pa je stoga, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, valjalo uvažiti žalbu ovrhovoditelja i ukinuti pobijano rješenje, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će odlučiti je li prijedlog za ovrhu uredan, odnosno jesu li u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke da se prijedlog vrati na ispravak/dopunu u smislu članka 109. ZPP-a u svezi sa čl. 39. st. 1. OZ-a, te će pravilnom dostavom pozvati ovrhovoditelja na dopunu i ispravak ovršnog prijedloga u smislu čl. 39. OZ-a u svezi sa čl. 106. st. 4. i čl. 109. ZPP-a te će potom, shodno postupanju ovrhovoditelja donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

U Zagrebu 10. travnja 2026.

Sutkinja:

Vlatka Paškvalin Bošković