REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-114/2026-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 25. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i Ivane Lubina, zamjenika OGDO, dana 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, da tužitelju HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 682,17 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od 16.11.2018. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, uz isplatu parničnog troška u iznosu od 3.351,28 eura s kamatama od 10.4.2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. U razdoblju od 15.9.2013. do 17.9.2018. tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen, u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od osam sati u smjenama i turnusima, u radu na drugi način, a tijekom mjeseca radio je u drugoj smjeni noću, subotom i nedjeljom i na blagdane i neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka. Temeljem čl.44. st.1. toč.2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak 1, 150/13, 153/13-Dodatak II i Dodatak III-NN 71/16) i članka 38. stavak 1. toč. 2. KU (NN 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člancima KU-a utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran člancima 44. st.6. i 8. (NN 104/13) i 38. st.6. i 8. (NN- 112/17). Tuženik nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženik u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno.

2. Konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao na ročištu 25.3.2026. tužitelj predlaže naložiti tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 682,17 eura bruto na ime razlike plaće s osnova prekovremenog rada, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 16.11.2018. do isplate i troškovima postupka s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev, ističe da je u postupku zahtjeva za mirno rješenje spora priznao potraživanje u iznosu od 32,11 kuna bruto, ističe da je u članku 44. KU 104/13, odnosno članku 38. KU 112/17 propisano da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to:

za rad noću 40%

za prekovremeni radi 50%

za rad subotom 25%

za rad nedjeljom 35%

za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150% za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%

za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%

za rad u turnusu 5% Tako utvrđeni dodaci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Obzirom da je imenovani u predmetnom razdoblju radio na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plače, sukladno gore navedenim člancima Kolektivnog ugovora, obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete radi i za zvanje. Iz evidencija prisutnosti vidljivo da je imenovani u predmetnom razdoblju radio u turnusima i smjenama. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve -2 druge 2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoží s 8 sati. Iz navedenog slijedi da službenici koji su radili na blagdan imaju pravo na uvećanje plaće za taj dan za 150%. Također, ukoliko su radili u smjeni ili turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za 10%, odnosno 5%, ukoliko se međusobno takvi dodaci ne isključuju. Ako im odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, odnosno 50%. Ministarstvo pravosuđa je imenovanom isplatilo sve dodatke za prekovremeni rad blagdanom koji pada od ponedjeljka do petka, slijedom čega je zahtjev tužitelja neosnovan, pa predlaže isti odbiti uz naknadu parničnog troška.

4. Odlukom Županjskog suda u Zagrebu broj Gž R-602/2025 ukinuta je presuda ovoga suda od 7.5.2025 i predmet je vraćen na ponovno suđenje, uz napomenu drugostupanjskog suda da zbroj utuženih pojedinačnih iznosa ne odgovara ukupnom iznosu koji tužitelj potražuje konačno usklađenim tužbenim zahtjevom, sukladno drugom dopunskom nalazu i mišljenju vještaka.

5. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, presliku povratnice i očitovanje tuženika, obračunske liste, evidencije plaćenih sati, evidencije plaće i primanja, rješenja Ministarstva pravosuđa, sudsku praksu, saslušan je tužitelj, proveden je dokaz financijskim vještačenjem od 12.6.2024. po vještaku Ručević vještačenja d.o.o., dopunsko vještačenje od 18.10.2024., dopunsko vještačenje od 20.3.2025., uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka BB i ĐB iz predmeta Pr-1242/2019, odnosno provedeni su svi dokazni prijedlozi stranaka.

6. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, kao u izreci presude.

7. Iz priloženih Rješenja o rasporedu proizlazi da je tužitelj bio raspoređen na radno mjesto kod tuženika, kao ovlaštena službena osoba.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u utuženom razdoblju obavljao poslove osiguranja, radno vrijeme bilo mu je organizirano tako da je radio u smjenama i turnusima, prekovremeno, subotom, nedjeljama i blagdanima te noću. Svi sati rada nisu mu plaćeni koje je radio prekovremeno, a u to vrijeme radio se mjesečni raspored radnih sati, to je radio neposredno nadređeni voditelj pododsjeka i to se radilo unaprijed za sljedeći mjesec. To je bilo podložno promjenama odnosno moglo se mijenjati u slučaju potrebe, a ne sjeća se tko mu je točno bio neposredno nadređeni u to vrijeme, zna da mu je nadređeni bio ŽB, on je bio voditelj, a te rasporede radio je neposredno nadređeni kome je ŽB također bio nadređen. Vjerojatno su njemu dolazile te evidencije tj. rasporedi, mada ne zna. Misli da mu je neposredno nadređeni bio MB ili ĆB, ali nije siguran, nije mu poznato ime ĐB. Evidencije u dolasku i odlasku s posla vodile su se o odsjeku dežurana. On nije uzimao slobodne dane, a neki jesu. Na poseban upit kada se tužitelju predočava tabela za 2015. koja je dostavljena uz podnesak od 27.12.2013. u spis kako je tamo evidentirano da je koristio slobodan dan "SD", a naveo je da nije koristio slobodne dane, tužitelj navodi da on misli da to nije točno. On nije nikada podnosio zamolbe uza korištenje slobodnih dana, to je siguran, pa niti za dan 29.5.2015. nije podnosio zamolbu za slobodni dan. Dalje navodi da je prema rasporedu koji je spomenuo da se unaprijed radio odradio sve sate, nije bilo nikakvih neopravdanih izostanaka. Radio je i na blagdane koji su padali između ponedjeljka i petka. Vjerojatno je bilo mjeseci kada se ciklus turnusa prekidao duže od dva dana po potrebi službe. Nije njegovo bilo da komentira rasporede već je po njima radio.

9. Svjedok ĐB iskazala je da radi na radnom mjestu voditeljice odjela za računovodstvo kod tuženika. Što se tiče same organizacije rada ona nema nikakvih saznanja. Što se tiče obračuna i isplate plaće, to se radi u odjelu računovodstva. Procedura je takva da na kraju radnog mjeseca službe objedinjavaju svoje podatke odnosno evidencije i dostavljaju ih u službu za ljudske potencijale, te se podaci o ostvarenim radnim satima unose u REG-ZAP. Osobe koje unose podatke nisu iste osobe koje obračunavaju plaću. Nakon što se unesu u sustav, oni ih povuku takve kakvi jesu. Prekovremeni sati, nedjelje, turnusi, druge smjene, takvi kakvi jesu, ti podaci se povlače u računovodstvo i plaća se onda obračunava u COP -u. Što se tiče prekovremenih, isto se unose i na takav način obračunavaju. Znalo se događati u određenim mjesecima da se sukladno odluci ministra npr. 10 prekovremenih sati može platiti, a ostalo se prenosi u slijedeći mjesec ili druge mjesece kada se može platiti taj zaostatak. Svi dodaci su plaćeni za mjesec u kojem su ostvareni, osim prekovremenih koji su se prenosili u ostale mjesece. Za neradni dan i blagdan te subotu, to je regulirano. Osobe koje rade u turnusu one ne mogu imati blagdan plaćen kao prekovremeni sat nego se njima plaća dodatak za blagdan a svi sati koji su preko mjesečnog fonda sati se na kraju mjeseca plaćaju kao prekovremeni. Sati blagdana ne ulaze u redovni mjesečni fond sati, blagdan se plaća posebno. Na primjer, ako u pojedinom mjesecu netko radi 20 radnih dana po 8 sati, a to je ukupno 160 redovnih radnih sati. Ako još u tom mjesecu postoji rad na blagdan od 12 sati između ponedjeljka i petka onda se plaća tih 12 sati kao sati rada na blagdan u tjednu s dodacima za turnuse, a ne plaća se kao prekovremeni. Na kraju mjeseca se utvrđuju i obračunavaju prekovremeni sati, a ovih 12 sati ne mora nužno biti prekovremeni. Osnovna plaća se obračunava na temelju mjesečnog fonda sati.

10. Svjedok ŽB iskazao je da radi na radnom mjestu voditelja odsjeka službe osiguranja kod tuženika. Nadređen je tužitelju. Što se tiče obračuna sati, o tome nema saznanja. Evidencije se vode na način da voditelji pododsjeka oko 25. - tog u mjesecu rade raspored rada za idući mjesec. Svaki voditelj pododsjeka ima određeni broj policajaca koji će rasporediti. Oni šalju raspored, koji je za idući mjesec, u Odsjek dežurane. Kroz mjesec se događaju razne promjene u hodu. U tom slučaju voditelj zove dežuranu u vezi promjena i obavještava ih o tome te se to evidentira. Tabela koju oni daju nije ista koju ima računovodstvo, oni imaju različite formate. Evidenciju o dolasku i odlasku s posla vodi voditelj pododsjeka. Nema saznanja o tome je li tužitelj imao neopravdanih izostanaka. On kontrolira rad voditelja pododsjeka. Bilo je situacija da ukoliko imaju neke promjene da te promjene nisu bile evidentirane. Policajac se onda u tom slučaju žali te mu se to isplati idući mjesec.

11. Iskaz tužitelja sud je prihvatio u cijelosti kao životan i uvjerljiv, te u skladu s dokumentacijom spisa, kao i iskazi svjedoka.

12. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je tužitelj državni službenik zaposlen u ministarstvu pravosuđa u zvanju pravosudni policajac, na radnom mjestu službenika na poslovima osiguranja. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na neisplaćene prekovremene sate za razdoblje od 15. rujna 2013. do 15. rujna 2018. U utuženom razdoblju tužitelj je uglavnom radio u turnusu po 12 sati dnevno, te povremeno u redovnom radnom vremenu po 8 sati, na poslovima s posebnim uvjetima rada. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17.) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%.

13. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja).

14. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. čl. i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

- S obzirom na izričaj u članku 44. st.1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s.3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.)

- Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

- Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

- Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.)

- Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, vještak u nastavku u tabelarnom pregledu daje izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada (prema podacima iskazanima na evidencijama radnog vremena) na sljedeći način:

- redovni mjesečni fond radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1) iskazuje se kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom) odnosno kao razlika između mjesečnog fonda sati (dakle u taj fond ulaze blagdani i neradni dani; stupac ‘b’ Tabela 1 ) i broj dana blagdana i neradnih dana (stupac ‘c’ Tabela 1)

- ostvareni prekovremeni sati (stupac ‘n’ Tabela 1) obračunavaju se kao razlika između ukupno ostvarenih sati (=sati rada+sati godišnjeg odmora+sati plaćenog dopusta; stupac ‘m’ Tabela 1) i sati mjesečnog fonda radnih sati (stupac ‘d’ Tabela 1),

- neplaćeni prekovremeni sati iskazuju se kao razlika između ostvarenih prekovremenih sati, plaćenih prekovremenih sati, te prekovremenih sati za koje su korišteni slobodni dani odnosno sati,

- svi neplaćeni prekovremeni sati obračunavaju se s uvećanjem od 50%, a što je u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, pri čemu se uvećanje plaće obračunava na osnovnu plaću (osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dodatka za uvjete rada i vjernost, na bazi mjesečnog fonda sati (znači uključen i su blagdani i neradni dani).

15. Zaključno je vještak dao mišljenje, kako je u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju od rujna 2013. do zaključno rujna 2019. iznosi ukupno:

- 445,09 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja; pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘r1’ Tabele 1 iz nalaza.

Dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘s’ Tabele 1 iz nalaza. ili

- tužitelju je s osnova prekovremenog rada isplaćeno pet sati više odnosno 32,93 EUR bruto više s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja uzimajući u obzir korištenje slobodnih dana.

16. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je prigovorio podneskom od 19.6.2024., te se vještak u dopunskom financijskom vještačenju od 18.10.2024. očitovao na prigovore tužitelja, te je dao mišljenje da obzirom na navedeno neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje iznosi ukupno 791,62 EUR bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja i ne uzimajući u obzir korištenje slobodnih dana.

17. Na dopunski nalaz i mišljenje tužitelj nije stavljao primjedbi, dok je tuženik istaknuo primjedbe u podnesku od 19.11.2024., pa se vještak dopunski očitovao na iste u dopunskom vještačenju od 20.3.2025., pa je uzimajući u obzir prigovore tuženika vještak dao mišljenje da obzirom na navedeno neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje iznosi ukupno 682,17 EUR s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja i uzimajući u obzir korištenje slobodnih dana za ostvarene prekovremene sate.

18. Na drugi dopunski nalaz i mišljenje tužitelj nije stavljao primjedbi, već je u skladu s istim precizirao tužbeni zahtjev na ročištu 25.3.2026., dok je tuženik također na tom ročištu naveo kako na matematički izračun vještaka u ukupnom iznosu od 682,17 eura nema nikakvih primjedbi, te nije predlagao pozvati vještaka radi očitovanja.

19. Sud je nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegove dopune, prihvatio kao stručan i objektivan, izrađen temeljem spisu priležeće dokumentacije.

20. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17.) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

- u skladu s odredbama (čl. 14.) Kolektivnih ugovora, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Odredbom čl. 61. odnosno 81. Zakona o radu , koja propisuje da radnik za vrijeme godišnje odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, vještak u nastavku u tabelarnom pregledu daje izračun neplaćenih bruto iznosa s osnova ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada.

21. Stoga je kao osnovan prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 682,17 eura bruto u skladu s izračunom iz drugog dopunskog nalaza i mišljenja vještaka, uzimajući u obzir sve više odnosno manje isplaćene prekovremene sate iz nekog prethodnog razdoblja, kao i korištenje slobodnih dana za ostvarene prekovremene sate, a na koji izračun stranke nisu imale nikakvih primjedbi.

22. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec, međutim isti je neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.4.2015., Gž R-376/15 od 2.6.2015., Gž R-440/15 od 24.2.2015., Gž R-508/14 od 14.4.2015.).

23. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO -a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), pa su tužitelju priznati troškovi: sastava zahtjeva za mirno rješenje spora - 75 bodova, sastava tužbe - 75 bodova (Tbr.7.1. OT), sastava podnesaka od 24.1.2019., 28.3.2023., 18.6.2024., 23.10.2024., 25.3.2025. - svaki po 75 bodova (Tbr.8.1. OT), pristupa na ročišta 14.5.2019., 4.11.2020., 28.3.2023., 12.2.2024., 6.11.2024., 15.1.2025., 11.4.2025. i 25.3.2026. - svako po 75 bodova (Tbr.9.1. OT), sastava podneska od 8.3.2024. – 18,75 bodova (Tbr.8.4. OT), ročište za objavu – 37,5 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 1181,25 bodova, što uz vrijednost boda od 2 eura iznosi 2.362,50 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 2.953,12 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 398,16 eura, jer je bio nužan za postupka, pa ukupno troškovi tužitelja iznose 3.351,28 eura.

25. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.

26. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 10. travnja 2026.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku po OGDO