REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2731/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Juri Mlinariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu ARELIĆ & MLINARIĆ d.o.o., Zagreb, Trnjanska cesta 69, protiv tuženika HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, zastupano po punomoćnici Petri Glavinić, odvjetnici u odvjetničkom društvu Mađarić & Lui, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 10. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva sa iznosa od 2.036,00 Eura na iznos od 2.064,86 Eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, da tužitelju RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.196,18 Eura, sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 1. listopada 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila poslije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, da tužitelju RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 868,65 Eura sa zakonskim zateznim kamatama od 11. lipnja 2023 pa do isplate i zakonske zatezne kamate na iznos od 1.250,00 Eura od 1. lipnja 2023. do 30. rujna 2023.“.

III. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, da tužitelju RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.256,76 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 10. travnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana .

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja RT, [adresa] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 857,30 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 10. travnja 2026. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 02. lipnja 2023. tužitelj stradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila u blizini izlaza Zagvozd (autocesta A1), kao vozač motornog vozila reg. [registarska oznaka]. Do prouzročenja prometne nezgode je došlo zbog nekontroliranog i naglog kretanja drugog vozila i to vozila reg. oznaka [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije]. Tom prilikom, je vozač motornog vozila reg. oznaka [registarska oznaka], naglom i nekontroliranim vožnjom oduzimajući prednost prolaska, udara u motorno vozilo u kojemu se kao vozač nalazio oštećeni RT. Kako je motornim vozilom koje je prouzročilo prometnu nesreću stranih registarskih oznaka te je istim upravljao strani državljanin, tužitelj se radi naknade nastale štete obratio tuženiku. Tužitelj je tom prilikom zadobio tjelesne ozljede. U naprijed opisanoj prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio kontuziju prsnog koša, iščašenje i nategnuće cervikalne kralješnice, te akutnu reakciju na stres što je sve pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji. Tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu imovinsku i neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, činjenice da je radi predmetnog štetnog događaja pretrpio fizičke boli, prošao dugotrajno liječenje i terapije, trpio duševne boli zbog zadobivenih ozljeda, te je pretrpio strah. Također, bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj potražuje pravičnu novčanu naknadu, neimovinsku štetu, imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege te za troškove liječenja u iznosu od 2.576,00 Eura. Budući da je tuženik u mirnom postupku isplatilo tužitelju nesporan dio štete, u iznosu od 540 00 EUR, za navedeni iznos tužitelj umanjuje tužbeni zahtjev, te potražuje iznos od 2.036,00 EUR.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, štetni događaj i odgovornost za štetu i štetni događaj. Tuženik spori visinu tužbenog zahtjeva, a u odnosu na zahtjev za naknadu troškova liječenja spori i osnov i visinu, navodi da je 3. studenog 2023. platio tužitelju nesporni dio štete u iznosu od 540,00 EUR i to: 500,00 EUR s naslova neimovinske štete i 40,00 EUR s naslova naknade za tuđu pomoć i njegu te smatra da je ovom isplatom tužitelj u cijelosti namiren za štetu pretrpljenu u predmetnom štetnom događaju. U odnosu na zahtjev za naknadu troškova liječenja, tuženik se istom protivi u cijelosti jer je tužitelj kao osiguranik HZZO-a imao mogućnost liječenje, kao i pretrage, provesti u sustavu HZZO-a, kada ne bi snosio troškove. Osim toga, tužitelj je uz tužbu dostavio samo jedan račun na iznos od 55,00 EUR, a tužbom potražuje 176,00 EUR. Iz ovog razloga, tužbeni zahtjev se ne može ispitati. Tuženik spori tijek zakonskih zateznih kamata zatražen tužbenim zahtjevom. To iz razloga što je tužitelj uz odštetni zahtjev dostavio samo nalaz s hitnog prijema od 2. lipnja 2023. temeljem kojega nije moguće utvrditi posljedice zadobivenih ozljeda, dok je ostala dokumentacija dostavljena tuženiku dana 22.9.2023. Nastavno, na dan podnošenja odštetnog zahtjeva liječenje nije bilo dovršeno, a tuženik nije raspolagao s kompletnom medicinskom dokumentacijom temeljem koje se mogu utvrditi posljedice ozljeda. Kako na dan podnošenja odštetnog zahtjeva šteta nije dospjela, to tuženik nije u obvezi platiti zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. ne može pasti u zakašnjenje i prije nego je saznao za opseg štete. Tuženik osporava tijek zatezne kamate na tuđu pomoć i njegu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, budući iz tužbe proizlazi da tužitelj istu nije plaćao, to obzirom se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti tužitelj može istu potraživati s danom kada ista bude utvrđena, tj. od presuđenja. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev te potražuje naknadu parničnog troška i predlaže naložiti plaćanje istoga tužitelju sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrda Postaje prometne policije Split (list 7-9 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 10-19, 21-23, 37-38 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke Miljenku Franiću (list 101-102,125-126 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Među strankama nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj, te da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali članovi obitelji.

6. Sporna je visina štete i tijek zateznih kamata.

7. Tužitelj je na ročištu 4. lipnja 2024. smanjio tužbeni zahtjev za 1060,00 Eura budući da mu je tuženik 15. ožujka 2024. platio navedeni iznos. Tuženik se na ročištu usprotivio povlačenju tužbe, slijedom čega nije došlo do povlačenja tužbe.

8. Podneskom od 28. siječnja 2025. tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka te je izvršio preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva pa nakon navedenog podneska tužitelj potražuje iznos od 2.064,83 Eura na ime neimovinske štete, imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege i troškova liječenja. Tuženik se protivio preinaci tužbe, a sud ju je dopustio budući da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka, a tužitelj je preinaku mogao izvršiti tek nakon što je vještak izradio nalaz i mišljenje.

9. Na okolnost nastanka i visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege te opravdanosti troškova liječenja provedeno je medicinsko vještačenje po doktoru Miljenku Franiću, stalnom sudskom vještaku te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

10. U svom nalazu i mišljenju vještak Miljenko Franić je naveo da je tužitelj je u štetnom događaju zadobio ozljedu udarac u prsni koš. Liječen je i obrađivan po neurokirurgu, fizijatru, neurologu te je provedena fizikalna terapija, ozljeda koju je tužitelj zadobio u štetnom događaju je uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Mišljenja je da se zdravstveno stanje tužitelja u svezi štetnog događaja s ortopedsko traumatološkog stajališta stabiliziralo 1. listopada 2023., a uzevši u obzir karakter zadobivene ozljede i priloženu medicinsku dokumentaciju , smatra da je priložen račun na stranici 20 opravdan ali se pretraga mogla obaviti u sustavu HZZO-a. Trajne posljedice nakon navedenih i opisanih ozljeda zaostale su u visini od 3%. Tužitelj je pretrpio primarni strah koji se javio u samoj situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 2 dan, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 15 dana. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednje jakog intenziteta 10 dana, a manjeg intenziteta još naredna 15 dana. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna tužitelju kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana liječenja. U periodu od 20 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno.

11. Povodom prigovora tuženika vještak Miljenko Franić pristupio je na ročište za glavnu raspravu dana 4. ožujka 2026. pri čemu je naveo da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja te se na prigovor tuženika očitovao na način da je tužitelj je u štetnom događaju zadobio inicijalno evidentirano u nalazu od 2. lipnja 2023. udarac u prsni koš kada je vozio kamion, 7. lipnja 2023. tužitelj se javlja sa tegobama u smislu bolova u vratu, te trnjenja obje šake i prstiju obje šake. Nadalje, kroz medicinsku dokumentaciju u kontinuitetu tužitelj se dominantno žali na tegobe od strane vratne kralježnice uz širenje bolova primarno u lijevu šaku te je čak i opisana smanjena gruba motorna snaga lijeve šake. 25. kolovoza 2023. učinjena je EMNG GE koja objektivno prikazuje i opisuje akutnu radikularnu leziju korijena C6 i C7 obostrano izraženije lijevo. Nalaz navedene pretrage korelira sa kliničkom slikom i tegobama koje su navedene u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Mišljenja je da se zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo s 1. listopada 2023. što znači da je liječenje trajalo cca 4 mjeseca. Uz svezi prigovora o ocjenjenim trajnim posljedicama naveo je da je visinu od 3% donio sukladno objektivnoj učinjenoj dijagnostičkoj pretrazi (EMNG GE) te je sukladno nalazima iz kojih je vidljivo da je zaostalo ograničenje pokreta vratne kralježnice. U svezi prigovora o trajanju i intenzitetu bolova i straha mišljenja je da su isti korektno cjenjeni te ostaje pri svom nalazu i mišljenju u potpunosti.

12. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Vještak je na ročištu jasno i logično odgovorio na sva pitanja i prigovore koje mu je postavio tuženik. Nakon očitovanja vještaka na prigovore tuženika iz podneska od 15. veljače 2025. tuženik nije imao pitanja za vještaka već je isti samo paušalno ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje.

13. Odredbom iz čl. 29. st.2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., dalje: ZOOP) propisano je da oštećena osoba kojoj je šteta nanesena upotrebom neregistriranog i neosiguranog vozila preuzetog u drugoj državi članici kojem je odredište Republika Hrvatska u roku najviše 30 dana nakon isporuke vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrva tskom uredu za osiguranje.

14. Odredbom iz čl. 15 ZOO propisano je da se odredbe članka 11., 12., 13. i 14. ZOOP-a koje se odnose na društvo za osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju i na Hrvatski ured za osiguranje.

15. Odredbom čl. 1045. st. 1. ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje. ZOO), propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, odredbom čl. 1067 st. 3. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, dok je odredbom čl. 1072 st. 2. ZOO-a propisano da u slučaju postojanja obostrane krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

16. Imajući na umu gore navedene odredbe te da se međusobna odgovornost procjenjuje na temelju krivnje i da je u postupku nesporno da je osiguranik tuženika u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaj te je utvrđeno da je tužitelj pretrpio navedenu ozljedu u tom štetnom događaju, to je na tuženiku bio teret dokaza (pretpostavljena krivnja) da je šteta nastala bez njegove krivnje, a što tuženik nije dokazao.

17. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je osiguranik tužitelja odgovoran naknaditi štetu nastalu tužitelju iz predmetnog štetnog događaja.

18. Temeljem čl. 19. ZOO-a, a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

19. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

20. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha i duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

21. Valja navesti da je sud prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete uzeo u obzir i činjenicu da je nakon posljednje promjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda došlo do povećane stope inflacije i promjene potrošačkih cijena te da je od lipnja 2020 do dana donošenja presude stopa inflacije u Republici Hrvatskoj iznosila preko 30%.

22. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.650,00 Eura.

23. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 40 sati. Između stranaka nije bilo sporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 160,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4,00 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a. Međutim, tuženik je s osnove tuđe pomoći i njege isplatio iznos od 40.00 Eura, a tužitelj je s navedene osnove potraživao iznos od 106,18 Eura, pa mu je navedeni iznos sud i dosudio. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

24. Budući da je tuženik 3. studenog 2023, dakle prije podnošenja tužbe isplatio tužitelju iznos od 540,00 Eura, od čega se iznos od 500,00 Eura odnosi na naknadu neimovinske štete, a 40,00 Eura na naknadu za tuđu pomoć i njegu, a za vrijeme trajanja parničnog postupka dana 15. ožujka 2024. je isplatio tužitelju daljnji iznos od 1.060,00 Eura, tužitelj ima pravo na naknadu daljnjeg iznosa od 1.196,18 Eura na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, a preostali dio tužbenog zahtjeva po osnovi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u daljnjem iznosu od 692,65 Eura sud je odbio kao neosnovan.

25. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova liječenja u iznosu od 176,00 Eura, budući da nije dokazao da je u navedenom iznosu platio troškove liječenja. U odnosu na iznos od 55,00 Eura koji se odnose na troškove pretrage EMNG, valja navesti da je sukladno nalazu i mišljenju vještaka Miljenka Franića navedenu pretragu tužitelj mogao obaviti u okviru javnog zdravstva, slijedom čega sud smatra da tužitelj nema pravo na naknadu navedenih troškova liječenja. Slijedom navedenog, sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadom štete po osnovi troškova liječenja u iznosu od 176,00 Eura.

26. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

27. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sukladno traženju tužitelja za iznos od 1.196,18 Eura počevši od 1. listopada 2023, budući da je navedenog dana završeno liječenje tužitelja jer je imajući u vidu činjenicu da je tužitelj prethodno podnio tuženiku odštetni zahtjev od dana kada je završeno liječenje tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu.

28. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

29. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio u 100 %, a u odnosu na visinu 58%, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio s 0%, a u odnosu na visinu 42%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 58% korist tužitelja.

30. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT-199,08 Eura), sastav podneska od 27. veljače 2024.,28. siječnja 2025. (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura) svako, zastupanje na ročištima 4. lipnja 2024. i 4. ožujka 2026- (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura) svako, sastav podneska od 28. veljače 2024., (Tbr 8. toč. 4. OT – 50,00 Eura), odnosno ukupno 1.249,08 Eura, što uz trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% ukupno iznosi 1.561,35 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,41 Eura Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 924,96 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 331,80 Eura u cijelosti, pa ukupan trošak iznosi 1.256,76 Eura.

31. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 24. srpnja 2025., 3. rujna 2025., i 11. prosinca 2025. budući da navedeni troškovi nisu nužni za vođenje parničnog postupka. Nadalje, tužitelj nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 857,30 Eura.

32. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a

U Zagrebu, 10. travnja 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu)

2. pun. tuženika