Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: P-614/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari tužitelja FP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vedranu Pajiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika LINKS d.o.o. iz Svete Nedelje, Ljubljanska ulica 2A, OIB: 32614011568, zastupan po punomoćniku Darku Grafu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Alija Hrastinski & Graf j.t.d., radi uklanjanja nedostataka, zamjene stvari i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ZP, odvjetničke vježbenice i zamjenika punomoćnika tuženika Diane Matoković, odvjetnice iz Našica, na ročištu za objavu presude održane dana 10. travnja 2026. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LINKS d.o.o., OIB: 32614011568, da tužitelju FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], izvrši popravak neispravnog drona DJI Mavic Mini 2, bez ikakve naplate u roku 15 dana po pravomoćnosti presude.

II. Nalaže se tuženiku LINKS d.o.o., OIB: 32614011568, da tužitelju FP, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.337,50 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a koje kamate teku od 10. travnja 2026., uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa do isplate, sve u roku 15 dana

III. Nalaže se Republici Hrvatskoj, OIB: OIB: 52634238587, da iz sredstava državnog proračuna u roku od 15 dana isplati troškove delegacije (putni trošak) punomoćniku tužitelja u iznosu od 49,60 EUR četrdeset i devet eura i šezdeset centi).

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 12.02.2021. g. u poslovnici tužitelja LINKS, Reisnerova 74, 31000 OSIJEK, kupio Dron DJI Mavic Mini 2 po cijeni od 3.579,00 kn. Navedeni se uređaj usred rada ugasio i srušio s 40-ak metara visine na beton. Nije bio u blizini nikakve prepreke koja bi prouzročila pad, već je navedeni dron pao „sam od sebe“. Tužitelj je uredno podnio reklamacijski zahtjev web-kod naloga 290399-151330 dana 13.07.2021. godine, a na koji se tuženik očitovao e-mailom u kojemu tvrdi da se ovlašteni servis izjasnio da popravak u jamstvu nije moguć, te da uređaj može ili vratiti tužitelju (nepopravljen) ili ga popraviti uz naplatu popravka. Ovlašteni servis je proveo analizu koja je pokazala da videozapis s drona ne pokazuje nikakvu prepreku, ali podaci o letu pokazuju sudar, te je slučaj zaključen kao nepriznat i izvan jamstva. Tužitelj je sam obavio analizu putem ovlaštene web-stranice proizvođača drona, DJI, gdje je putem službenog web-softwarea za podatke o letu svojih dronova, pribavio podatke o letu navedenog drona. Tužitelj se obratio tuženiku dopisom dana 20.10.2021. god., kojim je tražio uvažavanje reklamacije. Tuženik se na isti dopis očitovao dana 03.11.2021. g. na način da ne može udovoljiti zahtjevu tužitelja iz razloga što je do pada drona došlo zbog pogrešnog rukovanja istom, te da uzrok nisu tvornički čimbenici. S obzirom da log na koji se poziva tuženik nije dostavljen tužitelju, tužitelj je zatražio novim dopisom od dana 08.11.2021. g. od tuženika dostavu tog loga, međutim tuženik se dopisom od dana 11.11.2021. g. očitovao da nije potrebna dostava loga, s obzirom da ga tužitelj već ima te ih čak i dostavio tuženiku u svom dopisu od dana 20.10.2021. godine. Sporno je što taj log ne potkrjepljuje navode tuženika, već jasno navodi da je da je motor zastao u radu i da se nije mogao okretati. Ni u jednom dijelu taj log ne ukazuje na bilo kakav sudar, a na koji se tuženika pozvao pri odbijanju reklamacijskog zahtjeva. Tužitelj smatra da je tuženik bio dužan uvažiti reklamaciju te: ili izvršiti popravak ovog neispravnog drona, bez ikakve naplate,

ili zamijeniti predmetni dron za novi/funkcionalni dron,

ili izvršiti obeštećenje tužitelja putem isplate,

s obzirom da tuženik nije dokazao da se dron srušio zbog sudara ili nekakve druge okolnosti koja isključuje jamstvo. Slijedom izloženog, tužitelj potražuje od tuženika uklanjanje nedostataka / zamjene stvari / isplate iznosa od ukupno 3.579,00 kn na ime naknade štete sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Slijedom navedenoga, tužitelj je u tužbi postavio tri eventualno kumulirana tužbena zahtjeva i to prvotnim kojim se nalaže tuženiku da izvrši popravak neispravnog drona DJI Mavic Mini 2, bez ikakve naplate u roku 15 dana po pravomoćnosti presude te kojim se nalaže tuženiku da naknadi prouzročeni parnični trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, drugi eventualno kumulirani kojim se nalaže tuženiku da zamijeni neispravni dron DJI Mavic Mini 2 za novi/funkcionalni dron DJI Mavic Mini 2 bez ikakve naplate u roku 15 dana po pravomoćnosti presude te naknadi prouzročeni parnični trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te treće postavljenim eventualno kumuliranim zahtjevom kojim se nalaže tuženiku da isplati iznos od 3.579,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i u njoj postavljen primarni kao i sve alternativne tužbene zahtjeve kao neosnovane. Nije sporno da je tužitelj u svojstvu potrošača od tuženika kao trgovca kupio predmetni uređaj koji tužitelj opisuje u svojoj tužbi, za što mu je tuženik izdao spisu priložen račun br. 4355/5/1 od 12.2.2021. godine, niti je sporna komunikacija između parničnih stranaka koja se odvijala u razdoblju od tuženikove reklamacije učinjene 13.7.2021. (reklamacijska primka br. 05-982) do posljednjeg očitovanja tuženika (dopis) od 17.11.2021., kako je izlaže tužitelj i prilaže izlist razmijenjenih e-mail i drugih poruka. Međutim, sporna je tužiteljeva tvrdnja da se uređaj „usred rada ugasio i srušio s 40-ak metara visine na beton“ kao i da „Nije bio u blizini nikakve prepreke koja bi prouzročila pad, već je navedeni dron pao sam od sebe“. Kako se ništa ne događa samo od sebe, tako je i ovlašteni servis predmetnih uređaja, nakon što mu je tuženik proslijedio reklamacijski zahtjev postavljen od strane tužitelja, utvrdio pregledom dotičnog uređaja u skladu s pravilima struke i procedurama propisanim od strane samog proizvođača, da uzrok pada tužiteljevog drona nije bilo kakav materijalni nedostatak u smislu odredbi čl. 400. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje u tekstu: „ZOO“) ili događaj pokriven jamstvom, nego nedostaci u upravljanju njime i posljedični sudar s nepoznatom preprekom odnosno objektom kojeg su zabilježili senzori samog uređaja i zapisali podatke o tome u tzv. „log“ (doslovno: zapis o svim bitnim parametrima leta), iako sam sudar nije vidljiv na video snimci koju je tužitelj tijekom leta snimao istim uređajem, što nije posebno neobična okolnost s obzirom da kamera uređaja ne pokriva uokolo svih 360 stupnjeva. U vezi s dotičnom „log-om“ tj. zapisom, nije potpuno jasno što tužitelj želi argumentirati navodima iz toč. V/ njegove tužbe, s obzirom da tamo tvrdi kako mu tuženik ne želi dostaviti zapise o letu drona na koji se poziva prilikom odbijanja njegovog reklamacijskog zahtjeva (jer taj zapis navodno sadrži podatke na kojemu se takvo odbijanje ne može utemeljiti), dok iz njegovog e-maila tuženiku od 30.7.2021., kao i iz dopisa tužiteljevog punomoćnika od 20.10.2021. upućenog tuženiku proizlazi da je sam tužitelj pribavio taj zapis (log) i dao ga radi obrade reklamacijskog zahtjeva tuženiku („Moja stranka je sama obavila analizu putem ovlaštene web-stranice proizvođača drona, DJI, gdje je putem službenog websoftwarea za podatke o letu svojih dronova „izvukla“ podatke o letu navedenog drona“ – v. dopis tužiteljevog punomoćnika od 20.10.2021. upućen tuženiku odnosno tužiteljev e-mail tuženiku od 30.7.2021. gdje tužitelj sam navodi; „Poštovani, Datum nesreće: 11.07.2021, 2. sinkronizirani su svi letovi. Mail od računa za prijavu je [adresa elektroničke pošte], 3. Google drive sa podatcima o letu: https://drive.google.com/drive/folders/12grZkNFbGZ67qWXFi7LVAeHNrGljlet?usp=s haring“. Prema tome, tužitelj već raspolaže podacima o letu njegovog drona, a ne postoje drugi ili drugačiji podaci. Nije točan navod tužitelja da postojeći zapis (log) ne potkrjepljuje navode tuženika odnosno njegovo odbijanje tužiteljevog reklamacijskog zahtjeva, budući da je automatizirano zapisivanje parametara leta svedeno na bilježenje osnovnih i najvažnijih događaja potrebnih da bi se naknadno moglo uvrditi što se s dronom dogodilo, i ne obuhvaća opisivanje događaja kakvo bi izvodio čovjek da gleda isti događaj. U tom smislu, zapis o tome kako je „motor zastao u radu“ ne isključuje sudar drona s neutvrđenim objektom kao događaj koji je doveo do takvog zastoja u radu.

3. U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priležeću materijalnu dokumentaciju i to u nalaz i mišljenje vještaka Dražena Jeđuda univ.spec.traff. ( list 54-58 spisa), dopunu nalaza i mišljenja vještaka Dražena Jeđuda univ.spec.traff. (list 135-136 spisa), elektroničnu komunikaciju između stranaka ( list 5-13), očitovanje tuženika od 22. listopada 2021. ( list 16 spisa), reklamaciju (list 45- 46 spisa), račun broj 4355/5/1 ( list 52 spisa). Saslušani su svjedoci MP i UP, vještak Dražen Jeđud, univ.spec.traff. i tužitelj.

4. Tužitelj je postavio u tužbi tri tužbena zahtjeva po pravilima o eventualnoj kumulaciji sukladno čl. 188. st. 2. ZPP-a prema kojemu tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud sljedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan. Stoga je sud odlučivao samo o prvom od eventualno kumuliranih tužbenih zahtjeva kojim je time odlučio s obzirom na to da je prvi tužbeni zahtjev prihvaćen jer nije bilo pretpostavki za odlučivanje o tužbenom zahtjevu kojega je tužitelj postavio kao drugi i treći eventualno kumulirani tužbeni zahtjev.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je prvi od postavljenih kumuliranih tužbenih zahtjeva osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim putem tužbe i kumuliranog tužbenog zahtjeva traži od tuženika da izvrši popravak neispravnog proizvoda – drona DJI Mavic Mini 2 bez ikakve naplate, podredno da zamijeni neispravan dron DJI Mavic Mini 2 za novi/funkcionalan dron DJI Mavic Mini 2 bez ikakve naplate te podredno da isplati iznos od 3.579,00kn/475,01 EURsa pripadajućom zateznom kamatom.

7. Nije sporna činjenica postojanja pravnog odnosa između parničnih stranaka u kojemu je tuženik kao prodavatelj tužitelju kao kupcu isporučio tužitelju kao kupcu dron marke DJI Mavic Mini 2 12. veljače 2021. za iznos od 3.549,00KN niti činjenica da je tužitelj uredno podnio reklamacijski zahtjev tuženiku dana 13. srpnja 2021. godine radi kvara drona u radu.

8. Sporna je pravna osnova tužbenog zahtjeva odnosno samo postojanje materijalnih nedostataka na isporučenoj stvari te jesu li eventualni nedostaci koji utječu na ispravnost isporučenog drona posljedica nestručnog rukovanja dronom od strane tužitelja kao kupca ili materijalni nedostaci su posljedica nedostatka za koje odgovara tuženik.

9. Radi utvrđenja spornih činjenica u ovom postupku, saslušan je tužitelj koji je izjavio da mu ovo nije prvi dron kojim je upravljao jer je imao ranije iskustva sa upravljanjem dronom istog tipa, ali je imao slabiju bateriju i kameru. Ovaj dron je bio potpuno automatiziran, nije mu mogao narediti da se iznenada zaustavi u letu, nego se sam zaustavio jer je tako programiran. Također nije mogao dati naredbu da se motor drona sam zaustavi dok se nalazi u zraku. Dron je tako programiran da sam određuje koordinate, on mu to ne može odrediti. Također dron ima žiroskop. Nadalje, izjavljuje da je pročitao upute iz tih uputa nije bilo vidljivo da on može ugasiti dron, nego je dron bio programiran tako ukoliko bi došao u veći kut pri nagibu tada bi se motori sami ugasili, on nije mogao utjecati na to i nije mogao svojim upravljanjem utjecati na kut drona koji bi ga doveo do pada, nego se sve nalazilo u samom programu drona. Objašnjava kako on osobno upravlja dronom u potpunosti, vrši pokretanje drona, određuje visinu, smjer drona putem joysticka, a dron prati GPS sustav i bilježi koordinate u svom sustavu. Na poseban upit punomoćnika tuženika izjavljuje da je on prilikom upravljanja dronom stisnuo na roll stick i jon stick najvjerojatnije je stisnuo obje tipke na joysticku, a to je stisnuo iz razloga što je snimao kretanje drona polukružno te da se ne može decidirano očitovati da li je u uputama pročitao roll i jon sticka jer su to osnovne funkcije na joysticku. Radi opisa događaja navodi da u blizini nije bilo drugih dronova, a koliko se sjeća misli da je trebao snimiti koncert u blizini Eurodoma u Osijeku te prije snimanja je tražio dozvolu od organizatora za snimanje koju je i dobio, ali u usmenom obliku. Izjavljuje da je baterija bila napunjena od 98 – 100%, da je toga dana mu to bio prvi let koji je trajao oko 1,5 min nakon čega je došlo do pada, dron mu je cijelo vrijeme bio u vidiku i nije bilo nikakvih prepreka u blizini drona koje bi bile vidljive i uzrokovale pad drona. te navodi da dron može letjeti sa napunjenom baterijom tužitelj izjavljuje 30 min.

10. Saslušan na raspravi, svjedok UP izjavljuje da je zaposlena u pravnoj službi tvrtke LINKS d.o.o. na odjelu reklamacije i podrške potrošačima i poznato mi je da se tužitelj obratio pravnoj službi radi reklamacije na radu drona. Povodom reklamacije su tužitelja uputili da se obrati ovlaštenom servisu radi pregleda drona i poznato joj je da je izvršena analiza upravljanja na dronu kao i oštećenje i ovlašteni servis nije priznao reklamaciju iz razloga što je došlo do greške prilikom upravljanja na dronu i oštećenja drona. Svjedokinja izjavljuje da je dron kupljen u tvrtki LINKS d.o.o. ali su oni samo trgovac koji prodaju dronove, ali ne vrše servis nad istima niti su za to ovlašteni. Na poseban upit punomoćnika tužitelja navodi da ukoliko je bila utvrđena greška na samom proizvodu tada bi bilo priznato jamstvo i greška otklonjena ili bi kupac dobio novi proizvod.

11. Saslušan na raspravi, svjedok MP navodi da je zaposlen u neovisnom servisu ITS INTERTRADE čije se sjedište nalazi u Zagrebu na Črnomercu 3, a servis u Unskoj 2a. Navodi da kada je stigao dron u njihov servis na istome nisu ništa radili nego su ga poslali proizvođaču u Mađarsku gdje se nalazi centralni servis. Navodi da je dron dostavljen u servis zbog pada i oštećenja i tražilo se popravak drona u jamstvu. Ovlašteni servis za ovakav tip drona nije priznao oštećenje sa navodima da je došlo do greške na dronu prilikom rukovanja. Iz ovlaštenog servisa je proizašlo da je prilikom upravljanja došlo do greške jer je kamera bila okrenuta u suprotnom smjeru i bilo je navedeno da se dronom ne može upravljati među zgradama. Također je došao u položaj da nije mogao vidjeti smjer kretanja zbog nestručnog upravljanja. Prema analizi logova dron je udario u nešto i uslijed toga je došlo do pada, ali se to ne vidi na snimci iz razloga što je kamera bila usmjerena u jednu stranu, a dron se kretao u drugu stranu. Na poseban upit da li postoji mogućnost da pilot ugasi motor drona dok se nalazi u zraku svjedok izjavljuje da takva mogućnost postoji, ali se to nije dogodilo u konkretnom slučaju, ali to nije nigdje zabilježeno jer bi se takva naredba vidjela u logu, a ista nije bila vidljiva. Navodi da ovo nije prvi dron koji je došao u servis, da mjesečno dobivaju oko 50 dronova u servis, različitog tipa. Ovakav tip više nije u proizvodnji, radi se o starom tipu drona iz 2021.g i bilo je više takvih tipova u servisu na popravku zbog različitih situacija. Na daljnji upit pun. tužitelja svjedok izjavljuje da je predviđeno da dron može vršiti opisani način snimanja, to jest polukružno, a može i kontinuirano kružiti.

12. Sud je povjerovao iskazima saslušanih svjedoka i to svjedoku UP jer je iskazivala o procesu postupanja sa neispravnim proizvodima trgovačkog društva čiji je radnik, odnosno ostvarenju potrošačevih prava iz jamstva kao i svjedoku MP jer je iskazivao o događaju neovisno i nepristrano te jedino isticao činjenice koje su mu kao radniku osobno bile poznate te činjenice koje su im prezentirane od strane centralnog servisa drona u Mađarskoj.

13. Iz provedenog strojarskog vještačenja po vještaku Draženu Jeđudu, univ.spec.traff., proizlazi da je do pada drona došlo zbog prekida u radu motora te da na temelju dostupnih podataka se ne može utvrditi da bi dron udario u neki predmet ili objekt. U nalazu vještak navodi da je vidljivo da dron leti u prostoru između zgrada i snima događaj na zemlji te da u jednom trenutku dolazi do destabilizacije i pada drona. Pregledom drona utvrđeno je kako je polomljen krak sklopive elise i da je polomljeno kućište kamere kao i da je sama kamera oštećena. Dalje navodi u nalazu da na videozapisu nije vidljivo da bi dron udario u neki predmet ili objekt. Naime, dron posjeduje interni snimač podataka koji bilježi podatke o letu i statusu letjelice, te iz log viewer-a drona slijede podaci da se pojavila greška – motor se ne može okretati – Motor je zaglavio – Nema dovoljno snage.

14. Saslušan na raspravi, vještak prometno-strojarske struke Dražen Jeđud, univ.spec.traff., iskazao je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 15. siječnja 2025. (stranice 56-58 spisa). Dodatno saslušan na raspravi navodi da je izjavio da na video zapisu leta drona nije vidljivo da je isti udario u neki predmet ili objekt, a isto nije vidljivo niti iz zapisa, odnosno "loga" drona. Do prekida u radu motora može doći zbog tehničke neispravnosti drona. Kamera drona ne pokriva cijeli prostor oko drona pod kutom od 360 stupnjeva. Da je dron udario u neki objekt tehnički bi bilo opravdano očekivati da bi taj događaj bio zabilježen u zapisu, odnosno "logu" drona te da mu nije poznato je li predmetni model drona opremljen zaštitnim sustavom za sprječavanje udara u objekt. Objašnjavajući što je "Log" isti je izjavio da predstavlja zapis koji sadrži osnovne podatke o letu drona. "Log" sadrži i podatke o izvanrednim događajima drona, odnosno nastupu određenih neispravnosti. Prema dostupnim podacima zapis ne sadrži podatke o načinu upravljanja dronom. Navodi da do prekida rada u motoru može doći uslijed npr. udara u neki objekt, što u konkretnom slučaju nije zabilježeno u zapisu o letu drona. Do prestanka rada motora može doći i zbog nedovoljne napunjenosti baterije. Mišljenja je da bi se takav događaj trebao nalaziti u zapisu o letu drona. Dalje izjavljuje da nije utvrdio da bi u trenutku događaja bile aktivirane istovremeno komande "ROLL STICKS LFKWARD" "YAW STICKS RIGHTWARD". Takvo upravljanje drona bi značilo je pilot istovremeno gurnuo roll stick palicu lijevo, a yaw stick palicu desno te uslijed takvog upravljanja bi najvjerojatnije došlo do destabilizacije drona, ali takvo upravljanje nije zabilježeno u zapisu. Na poseban upit da li pilot drona može u letu iznenada zaustaviti rad motora vještak izjavljuje da se na tu okolnost ne može očitovati već isključivo nakon uvida u tehnički dokumentaciju predmetnog drona. Očitujući se decitirano zbog čega je došlo do prestanka rada motora na dronu vještak navodi da iz zapisa o letu drona nije vidljivo da bi do prestanka rada motora došlo iz nekog drugog razloga kao npr. udar u zapreku, nepravilno rukovanje i slično.

15. Radi potrebe dopune nalaza i mišljenja vještaka u dijelu koji se odnosi na mogućnost gašenja motora drona za vrijeme njegovoga leta, tuženik je dostavio relevantnu tehničku dokumentaciju na temelju koje je vještak sačinio dopunu nalaza i mišljenja te utvrdio da u standardnim postavkama kod normalnog leta drona pilot ne može isključiti motore dok je dron u letu. Isključivanje motora je moguće samo u slučaju opasnosti pomoću komande CSC. Ukoliko je prethodno izvršena promjena u postavkama drona pilot može isključiti motore drona i dok je isti u normalnom letu poduzimanjem komande CSC (oba joysticka gurnuti prema dolje i u stranu). Čitajući dopunu vještačenja vještak je naveo kako u standardnim postavkama kod normalnog leta drona pilot ne može isključiti motore dok je dron u letu. Kod standardnih postavki motori drona se mogu isključiti samo u slučaju opasnosti pomoću komande CSC služi za pokretanje i isključivanje motora drona. Naime, u postavkama drona je moguće promijeniti opciju isključivanja motora pomoću komande CSC = COMBINATION STICK COMMAND. CSC se vrši na način da se oba joysticka se gurnu prema dolje i u stranu. Promjena postavki se vrši na sljedeći način: da U izborniku SAFETY se odabere ADVANCED SAFETY SETTINGS i u izborniku EMERGENCY PROPELLER STOP se opcija EMERGENCY ONLY promijeni u ANYTIME (Use with caution). Nakon izvršenih promjena u postavkama drona motore je moguće isključiti u svakom trenutku dok je isti u letu poduzimanjem komande CSC.

16. Nalaz i mišljenje vještaka prometno-strojarske struke kao i dopunu nalaza i mišljenja vještaka sud je prihvatio u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

17. Uvidom u račun broj 4355/5/1 od 12. veljače 2021. (list 52 spisa) utvrđeno je kako je tuženik prodao tužitelju dron DJI Mavic Mini 2 za iznos od 3.549,00 KN, šifra proizvoda 420.100.020.

18. Uvidom u reklamacijski zahtjev od 13. srpnja 2021. (list 45-46 spisa), utvrđeno je kako je tužitelj podnio isti na proizvod 420.100.020 – Dron DJI Mavic Mini 2 sa izjavom da se dron usred rada ugasio i srušio s 35-40 metara na beton. Error poruka na aplikaciji „Motor unable to rotate“. Bio je u zraku, nije bio blizu zgrade niti udario u objekat, niti ga ptica udarila u zraku.

19. Čitanjem elektroničke komunikacije stranaka (list 5-13 spisa) utvrđeno je kako uslijed podnesenog reklamacijskog zahtjeva na proizvod jamstvo nije prihvaćeno te je moguć popravak jedino uz nadoplatu iznosa od 1.587,48 kn sa PDV-om. Daljnjim čitanjem komunikacije stranaka uslijed okolnosti u kojima je tužitelj zahtijevao da još jednom pregledaju snimku snimanja drona iz koje bi bilo razvidno da dron nije udario u nijedan objekt, tuženik odgovara da iz servisa i dalje ne prihvaćaju popravak u jamstvu, jer iako video zapis ne pokazuje prepreku, ali podaci o zapisu leta predstavljaju sudar. Kako popravak u jamstvu nije moguć, tuženik je na zahtjev tužitelja vratio mu navedeni uređaj.

20. Prvi od postavljenih kumuliranih tužbenih zahtjeva tužitelja u cijelosti je osnovan.

21. Sud je u ovom postupku utvrdio sljedeće:

- da je tužitelj kupio Dron DJI Mavic Mini 2 za iznos od 3.549,00KN 12. veljače 2021.,

- da se dron uslijed rada ugasio i srušio,

- da je tužitelj podnio reklamacijski zahtjev 13. srpnja 2021. uslijed neispravnosti proizvoda,

- da je tuženik odbio popravak u jamstvu,

- da je tuženik omogućio popravak jedino uz nadoplatu iznosa od 1.587,48kn s uključenim PDV-om,

- da je utvrđeno da dron posjeduje interni snimač podataka koji bilježi podatke o letu i statusu letjelice,

- da je vještačenjem utvrđeno da je do pada drona došlo zbog prekida u radu motora - greška – motor se ne može okretati – Motor je zaglavio – Nema dovoljno snage.

- da je vještačenjem utvrđeno da na temelju dostupnih podataka se ne može utvrditi da bi dron udario u neki predmet ili objekt

- da je vještačenjem utvrđeno kako je na dronu polomljen krak sklopive elise i da je polomljeno kućište kamere kao i da je sama kamera oštećena

- da je vještačenjem utvrđeno da u standardnim postavkama kod normalnog leta drona pilot ne može isključiti motore dok je dron u letu. Isključivanje motora je moguće samo u slučaju opasnosti pomoću komande CSC.

- Ukoliko je prethodno izvršena promjena u postavkama drona pilot može isključiti motore drona i dok je isti u normalnom letu poduzimanjem komande CSC.

22. Na temelju čl. 376. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje u tekstu: ZOO) propisano je da ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu.

23. Na temelju čl. 400. st. 1. ZOO-a je propisano prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato, dok st. 2. istog čl. je propisano da prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. Nadalje, st. 9. istog čl. propisano je da se predmnijeva da je svaki nedostatak stvari, kao i stvari s digitalnim elementima koji se pokazao u roku od jedne godine od trenutka prijelaza rizika postojao i u trenutku prijelaza rizika, osim ako prodavatelj dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka.

24. Na temelju čl. 401. st 1. t. 1. ZOO- a je propisano nedostatak postoji ako stvar ne odgovara opisu, vrsti, količini i kvaliteti, odnosno nema funkcionalnost, kompatibilnost, interoperabilnost i druge značajke kako je utvrđeno ugovorom o kupoprodaji. Člankom 404. stavkom 1. ZOO-a je propisano kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokaže da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je dužan pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca računajući od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovačkog ugovora - bez odgađanja, dok je st 2. propisano prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovačkog ugovora šest mjeseci.

25. Na temelju odredbe iz čl. 410. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku ovlašten je zahtijevati od prodavatelja uklanjanje nedostatka, zahtijevati od prodavatelja predaju druge stvari bez nedostatka ,zahtijevati razmjerno sniženje cijene, izjaviti da raskida ugovor, dok je st. 3. istog čl. propisano da prilikom ostvarivanja prava na uklanjanje nedostatka kupac ima pravo izbora između popravka i zamjene stvari, osim ako bi odabrani način uklanjanja nedostatka bio nemoguć ili ako bi njime u odnosu na drugi način uklanjanja nedostatka prodavatelju nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti, a osobito vrijednost stvari bez nedostatka, značaj nedostatka i pitanje može li se popravak odnosno zamjena obaviti bez znatnih neugodnosti za kupca.

26. Nadalje, na temelju odredbe iz čl. 410. st. 5. ZOO-a kojom je propisano da kupac ima pravo na sniženje cijene ili na raskid ugovora tek ako prodavatelj nije uklonio nedostatak, ili je to odbio učiniti ili nije uklonio nedostatak u skladu s člankom 410.a stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, ako nedostatak postoji unatoč pokušaju prodavatelja da ga ukloni odnosno ako je prodavatelj izjavio da neće ukloniti nedostatak ili iz okolnosti očito proizlazi da neće ukloniti nedostatak u razumnom roku ili bez znatnih neugodnosti za kupca te ako je nedostatak tako ozbiljan da opravdava trenutačno sniženje cijene ili raskid ugovora.

27. Iz provedenog dokaznog postupka odnosno iz isprava u spisu proizlazi da je tuženik zaprimio neispravan proizvod sa zahtjevom tužitelja tada kao kupca da iz prava koja proizlaze iz jamstva izvrši popravak drona. Utvrđeno je da je tuženik popravak u jamstvu odbio izvršiti, no ponudio je popravak uz nadoplatu u iznosu od 1.587,48 kn s uključenim PDV-om. Razlog odbijanja popravka u jamstvu tuženik je u prvotnoj korespondenciji putem elektroničke pošte pravdao da podaci o zapisu leta predstavljaju sudar, dok je u reklamacijskom zahtjevu tužitelj naveo da putem aplikacije je utvrdio grešku „Motor unable to rotate“. Sam tuženik u odgovoru na tužbu navodi da događaj uslijed kojega je pao dron nije pokriven jamstvom jer nedostaci potječu od nedostataka u upravljanju njime i posljedični sudar s nepoznatom preprekom odnosno objektom kojeg su zabilježili senzori samog uređaja i zapisali podatke u „log“. Provedenim strojarskim vještačenjem utvrđeno je da je do pada drona došlo zbog prekida u radu motora te da na temelju dostupnih podataka se ne može utvrditi da bi dron udario u neki predmet ili objekt. Nadalje, vještak je na raspravi naveo da dron posjeduje interni snimač podataka koji bilježi podatke o letu i statusu letjelice, te iz log viewer-a drona slijede podaci da se pojavila greška – motor se ne može okretati – Motor je zaglavio – Nema dovoljno snage. Očitujući se decitirano zbog čega je došlo do prestanka rada motora na dronu vještak navodi da iz zapisa o letu drona nije vidljivo da bi do prestanka rada motora došlo iz nekog drugog razloga kao npr. udar u zapreku ili nepravilno rukovanje.

28. Dalje u postupku, tuženik je sporio činjenicu svoje odgovornosti tvrdnjom da je tužitelj prilikom rukovanja dronom sam u radu ugasio motor drona na način da je istovremeno gurnuo roll stick palicu lijevo, a yaw stick palicu desno te da je uslijed toga došlo do destabilizacije i pada drona. Takvo isključenje odgovornosti temelji na dopuni nalaza i mišljenja vješaka koji je u dopuni naveo da u standardnim postavkama kod normalnog leta drona pilot ne može isključiti motore dok je dron u letu. Isključivanje motora je moguće samo u slučaju opasnosti pomoću komande CSC ali tek ukoliko je prethodno izvršena promjena u postavkama drona. Kod standardnih postavki motori drona se mogu isključiti samo u slučaju opasnosti pomoću komande CSC koja služi za pokretanje i isključivanje motora drona. Naime, sud tvrdnju tuženika ne prihvaća jer vještak saslušan na raspravi upravo na tu okolnost se očitovao na način da navedeno isključenje bi bilo zabilježeno na zapisu („log-u“) koji sadrži osnovne podatke o letu drona, ali takvo upravljanje nije zabilježeno u zapisu. Napominje se da sukladno iskazu vještaka „log“ sadrži osnovne podatke o letu drona kao i podatke o izvanrednim događajima drona, odnosno nastupu određenih neispravnosti. Isto tako, sam svjedok MP je izjavio da poseban upit da li postoji mogućnost da pilot ugasi motor drona dok se nalazi u zraku svjedok izjavljuje da takva mogućnost postoji, ali se to nije dogodilo u konkretnom slučaju i da to nije nigdje zabilježeno jer bi se takva naredba vidjela u logu, a ista nije bila vidljiva.

29. Zbog svega navedenog, tuženik nije u konkretnom slučaju dokazao da je pad i oštećenje drona nastao uslijed nestručnog rukovanja, već upravo uslijed materijalnog nedostatka za kojega on odgovara. Ovdje je tužitelj kao kupac uredno obavijestio prodavatelja o materijalnim nedostacima drona, ali je prodavateljevo postupanje neosnovano izostalo. Dapače, omogućio je eventualni popravak navedenog drona ali uz nepriznavanje prava iz jamstva i naplate iznosa od 1.587,48 kn za popravak.

30. Sukladno već citiranoj odredbi iz čl. 400. st. 9. ZOO-a predmnijeva se da je svaki nedostatak stvari, kao i stvari s digitalnim elementima koji se pokazao u roku od jedne godine od trenutka prijelaza rizika postojao i u trenutku prijelaza rizika, osim ako prodavatelj dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka. Nesporno je utvrđeno da je dron kupljen 12. veljače 2021., te da je tužitelj podnio reklamacijski zahtjev 13. srpnja 2021. uslijed neispravnosti proizvoda, znači u roku manjem od jedne godine. Tuženik kao prodavatelj nije dokazao suprotno niti suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka, već dapače nedostatak stvari se vještačenjem utvrdio kao takav materijalni nedostatak za kojega odgovora tuženik kao prodavatelj.

31. Sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima (čl. 5. ZOO-a). Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje (čl. 9. ZOO-a). S obzirom da je propisana dužnost suradnje između sudionika obveznih odnosa, ovdje se može zaključiti da je ta suradnja od strane tuženika kao prodavatelja izostala u dijelu reakcije na reklamirane nedostatke.

32. Stoga, sud smatra dovoljno utvrđenim da se ima zaključiti kako postoji materijalni nedostatak stvari jer stvar ne odgovora kvaliteti odnosno nema funkcionalnost, kompatibilnost, interoperabilnost i druge značajke kako se razumno ima za očekivati od takvog proizvoda. Na temelju čl. 410. st. 1. ZOO-a kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku ovlašten je zahtijevati od prodavatelja uklanjanje nedostatka, zahtijevati od prodavatelja predaju druge stvari bez nedostatka ,zahtijevati razmjerno sniženje cijene, izjaviti da raskida ugovor. Kako je tužitelj prvo postavljenim tužbenim zahtjevom zahtijevao popravak neispravnog drona DJI Mavic Mini 2 bez ikakve naplate, s obzirom na činjenicu da je tuženik prvotno nudio popravak navedenog proizvoda ali uz nadoplatu u iznosu od 1.587,48 kn s uključenim PDV-om, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev, stoga je sud odlučio kao u točci I. izreke.

33. Odredbom čl. 188. st. 1. ZPP-a propisano je da u jednoj tužbi tužitelj može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženika samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka. St. 2. istog čl. je propisano da tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan, dok je st. 3. propisano da se zahtjevi mogu, prema st. 2. ovog čl., istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka. Kumulacija tužbenih zahtjeva je postupak u kojem tužitelj ističe dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi u jednoj tužbi. Sud prihvaća samo onaj zahtjev koji smatra osnovanim. Kod eventualne kumulacije, postoji prvi ("glavni") zahtjev i drugi, podredni, (eventualno kumulirani) za kojeg tužitelj traži da ga sud prihvati tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega istaknut nije osnovan, a tužitelj određuje redoslijed prema kojem će sud odlučivati o tim zahtjevima. Stoga, kako je sud prihvatio prvi od istaknutih tužbenih zahtjeva, sud nije ovlašten odlučivati ostalim zahtjevima.

34. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. ZPP-a. Visina tužiteljevih parničnih troškova određena je s obzirom na utvrđenu vrijednost predmeta spora u iznosu od 475,01 EUR i tužiteljev troškovnik primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: OT).

34.1. Tužitelju je priznat trošak koji se sastoji od: sastava tužbe – 50 bodova po Tbr. 7.1. OT, troška sastava podnesaka od 7. kolovoza 2024., 30. siječnja 2025. i od 2. srpnja 2025. – 50 bodova za svaki podnesak po Tbr. 8.1 OT, kao i troška zastupanja na ročištima 7. studenog 2024., 12. ožujka 2025. i 24. veljače 2026. – 50 bodova za svako po Tbr 9.1. OT te kao i troška pristupa ročištu za objavu presude – 25 bodova po Tbr. 9.3 OT, što ukupno iznosi 375 bodova. Kada se utvrđeni broj bodova pomnoži sa vrijednosti boda od 2,00 EUR, dobiva se iznos od 750,00 EUR. Na taj iznos obračunat je po Tbr. 46 PDV (25%) u iznosu od 187,50 EUR. Nadalje, tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za vještačenje u predmetu u iznosu od 400,00 EUR tako da ukupni priznati trošak tužitelju iznosi 1.337,50 EUR. Tužitelj je zatražio i zateznu kamatu na parnični trošak te mu je sud, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos parničnog troška od 1.337,50 EUR, tekuću od 10. travnja 2026. kao dana donošenja ove presude kojom je tuženiku naloženo plaćanje troškova postupka tužitelju. Stoga je odlučeno kao u točci II. izreke presude.

34.2. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska upućen sudu dana 7. studenog 2024. jer je podneskom samo dostavio priloge iz tužbe u odgovarajućem formatu kao i za trošak za sastav podneska od 4. veljače 2025. i 22. svibnja 2025. jer isti nisu bili važni radi donošenja odluke u ovome predmetu.

34.3. Punomoćnik tužitelja je postavio i zahtjev za troškove prijevoza u svezi mjesne delegacije nadležnosti spisa sa Općinskog suda u Osijeku na Općinski sud u Đakovu, Stalnu službu u Našicama u iznosu od 61,71 EUR sa svako ročište odnosno u ukupnom iznosu od 246,84 EUR. Prema odredbi čl. 11. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24, 136/25 – dalje u tekstu ZS), u delegiranim predmetima odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određeni Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata. Dok je odredbom čl. 11. st. 5. ZS-a određeno da se predmetni troškovi isplaćuju na teret državnog proračuna, i to u dijelu u kojem su veći od onih koji bi nastali da se postupak vodio pred mjesno nadležnim sudom, iz odredbe stavka 6. istog članka i zakona slijedi da će se odluka o tim troškovima donijet zajedno s odlukom o troškovima postupka. Nadalje, valja reći da punomoćnik tužitelja ima pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, a ne troška prijevoza osobnim automobilom. Stoga je sud utvrdio prema informativnom izračunu cijene povratne prijevozne autobusne karte sa službene stranice Arriva Hrvatska da na relaciji Osijek - Našice - Osijek povratna karta iznosi 12,40 EUR. Stoga, kako je punomoćnik tužitelja pristupio na ročišta dana 7. studenog 2024., 12. ožujka 2025., 24. veljače 2026. te ročištu 10. travnja 2026. radi objave presude, valjalo je priznati ukupni trošak javnog prijevoza u iznosu od 49,60 EUR, stoga je odlučeno kao u toč. III. izreke ove presude.

34.4. Tužitelj je odbijen za zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 EUR i na presudu u iznosu od 26,54 EUR budući da iste nisu niti plaćene.

34.5. Tuženiku ne pripada pravo na parnični trošak jer je u cijelosti izgubio spor, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a pa je odlučeno je kao u toč. IV. izreke ove presude.

Našice, 10. travnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika