REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-473/2022-82

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u pravnoj stvari tužiteljice DĐ mldb. DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), [adresa], zastupana po majci i z.z. LĐ, zastupana po odvjetnicima iz OD Krešimir Škarica & Partneri iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupan po odvjetnicima iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 27. siječnja 2026. u prisutnosti z. punomoćnika tužiteljice AĐ, odvjetničkog vježbenika u OD Krešimir Škarica i Partneri i punomoćnika tuženika, 10. travnja 2026. donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB 22694857747, da tužiteljici mtdb. DĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], plati

-s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 4.640,00 €

-s osnove imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege iznos od 456,00 €, sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 19. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.296,74 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. travnja 2026. pa do isplate i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III O d b i j a s e tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovanim.

i

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je povučen dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.186,04 €.

Obrazloženje

1. Mlt. tužiteljica u tužbi tvrdi da je 30.11.2021., u 10:15 sati u mjestu [adresa], stradala kao pješak, kada je na nju naletjelo vozilo marke "Citroen Jumper" reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao KĐ, te je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede, a sve na način kako je to opisano u dokumentaciji priloženoj uz tužbu.

1.1. Vozilo marke "Citroen Jumper" reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao KĐ osigurano je kod osiguravajućeg društva ,"EUROHERC OSIGURANJE d.d.", stoga je isto pasivno legitimirano za naknadu štete.

1.2. U mirnome postupku tužiteljica se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom 18.5.2022., ali joj tuženik nije isplatio naknadu za pretrpljenu štetu.

1.3. Mlt. tužiteljica za pojedine kvalifikatorne okolnosti, a nakon provedenog medicinskog vještačenja konačno uređenim tužbenim zahtjevom od 11. studenog 2025. (list 162-164 spisa), potražuje: -s osnova neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje prema kriteriju pretrpljenih jakih i dugotrajnih fizičkih bolova iznos od 3.600,00 €, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19.5.2022. do isplate; -s osnova neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje prema kriteriju pretrpljenog jakog i dugotrajnog straha iznos od 1.200,00 €, sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19.5.2022. do isplate; -s osnova neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.000,00 €, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19.5.2022. do isplate te –s osnova imovinske štete radi naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 570,00 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19.5.2022. do isplate, kao i troškove postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome ističe da su štetni događaj i pasivna legitimacija tuženika nesporni. Isključena je odgovornost tuženika jer je do predmetnog štetnog događaja došlo zbog neopreznog stupanja tužiteljice na kolnik i to neposredno iza objekta koji se nalazi uz sam rub kolnika zbog kojeg osiguranik tuženika tužiteljicu nije mogao vidjeti do njezinog stupanja na kolnik, a tada mu je nalet na tužiteljicu bio neizbježan usprkos minimalnoj brzini kojom se kretao (10 km/h), te tuženik u cijelosti osporava utuženi tijek kamata, a konačno osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva i predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: Potvrda Policijske uprave splitsko dalmatinske, Policijska postaja Sinj od 14.4.2022. (list 7 spisa), medicinska dokumentacija za tužiteljicu (list 9-17), Odštetni zahtjev, podredno prijedlog za izvansudsku nagodbu s povratnicom (list 18-20), izvršen je uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Kir-DO-549/2022, provedeno je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje po vještacima dipl.ing. Igoru Jakopliću, stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila i prof.dr.sc. Davoru Mayeru, spec. sudske medicine (list 60-64 i 67-68), povodom prigovora stranaka na nalaz, neposredno su saslušani sudski vještaci dr. Davor Mayer i dipl.ing. Igor Jakoplić na ročištu od 2. prosinca 2024. (list 99-101), zamolbenim putem, putem Općinskog suda u Splitu 24. srpnja 2025. saslušan je svjedok KĐ (list 140-142), provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku doc.dr.sc. MĐ, dr. med., spec. kirurgu, spec. ortopedije i traumatologije, subspecijalist traumatolog (list 155-156), sudski vještak dipl.ing. Igor Jakoplić izradio je dopunu nalaza i mišljenja (list 169-170), te je ponovno saslušan vještak dipl.ing. Igor Jakoplić na ročištu od 27. siječnja 2026. (list 181-183).

4. U ovom postupku nije sporan nastanak štetnog događaja kao i pasivna legitimacija.

5. Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva, odnosno odgovornost za nastanak štetnog događaja.

6. Iz nalaza i mišljenja dipl.ing. Igor Jakoplić (list 60-64 spisa) proizlazi da se nezgoda dogodila na horizontalnoj i pravocrtnoj dionici pristupnog kolnika koji povezuje dvorište stambene zgrade s cestama višeg razreda, u [adresa] kod kbra. 15 u [adresa], na mjestu gdje prilazni kolnik [adresa] formira trokrako pravilno „T“ raskrižje s poprečnim prilaznim kolnikom stambenim zgradama; preglednost je na mjestu nezgode bila izuzetno loša jer je između smjerova kojima su prema mjestu naleta nailazili sudionici nezgode uz samo raskrižje smještena zgrada trafostanice koja oštro ograničava preglednost; -brzinu kretanja tužiteljice nije moguće utvrditi tehničkim načinima. Teretno vozilo osiguranika tuženika se u trenutku naleta kretalo brzinom od 5-10 km/h, a ako je vozač na opasnost reagirao u najranijem mogućem trenutku, dakle bez kašnjenja, tada se neposredno prije nezgode kretao brzinom od oko 31 km/h; - mjesto nezgode se nalazi u „dvorištu“ stambene zgrade u kojem se nalaze označena i priručna parkirališna mjesta, a prostor se osim za pristup pješaka zgradi, vozilima i pomoćnim sadržajima koristi kako je to uobičajeno za boravak stanara na otvorenom, kao i za dječju igru. Mišljenja je da se nezgoda dogodila u zoni smirenog prometa i da je zbog toga primjerena brzina kretanja bila u području do 20 km/h; -vozač je nalet mogao izbjeći forsiranim kočenjem da se prije nezgode kretao bilo kojom brzinom koja ne premašuje 30 km/h; -mišljenja je da je uzrok nezgode neprimjerena brzina kretanja teretnog vozila osiguranika tuženika značajkama prometnice, a tužiteljica je nezgodu mogla spriječiti da je prije izlaska iza ugla trafostanice na prostor pristupnog kolnika provjerila da li se po kolniku kreće neko vozilo.

7. Iz nalaza i mišljenja dr. Davora Mayera (list 67-68 spisa) proizlazi da je tužiteljica mlt. ZĐ (10,5) stradala u prometnoj nesreći kao pješakinja, u naletu teretnog (kombi) vozila. Ozljeda koja je konstatirana medicinskom obradom tužiteljice (radi se o prijelomu u području desnog gležnja) stoji u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, a nastala je naglim nefiziološkim pokretom izvrtanja gležnja desne noge. S obzirom na izostanak materijalnih tragova i primarnih ozljeda, nije moguće sa sigurnošću utvrditi naletni položaj tužiteljice. Međutim, može se reći da su postojeća utvrđenja iz kaznenog postupka vođenog povodom ove nesreće u potpunosti prihvatljiva, što bi značilo da je tužiteljica neposredno uoči naleta bila nadolazećem vozilu okrenuta lijevom stranom tijela te da je kontakt uspostavljen s prednjom stranom vozila. Radilo se o kontaktu niskog intenziteta koji nije rezultirao nastankom primarnih ozljeda (ozljeda nastalih izravnih udarom vozila u tijelo), već je uslijed njega tužiteljica bila odgurnuta, izgubila ravnotežu i pala ispred vozila, a u ovoj kinematici je došlo do ranije spomenutog izvrtanja gležnja i posljedične ozljede. Naletna brzina je, sa sudskomedicinskog gledišta, mogla iznositi 5-10 km/h.

8. Sudski vještak dipl.ing. Igor Jakoplić saslušan neposredno na ročištu od 2. prosinca 2024., iskazao je, a na prigovore stranaka da je zaključio da tužiteljica nije izvršila provjeru zato jer da ju je izvršila ne bi nastavila kretanje preko kolnika, odnosno preko površine na koju upravo namjerava pristići teretno vozilo. Između smjerova kojima su prema mjestu naleta nailazili sudionici postoji manja zidana zgrada trafostanice koja je onemogućavala direktnu preglednost sudionicima i međusobno uočavanje. Točnu brzinu kretanja teretnog vozila neposredno prije naleta nije moguće utvrditi jer ne postoje tragovi na kolniku za to, a utvrdio je raspon u kojem je tehnički moguće da se kretala brzina vozila prije nezgode, odnosno ako pretpostavimo da je vozač reagirao u najranijem mogućem trenutku na opasnost, tada se kretao 31 km/h.

8.1. Sudski vještak dr. Davor Mayer saslušan neposredno na ročištu od 2. prosinca 2024. iskazao je, a kako je već naveo u svom nalazu, materijalnih tragova u smislu primjerice oštećenja ili brisotina na vozilu nema, a jednako tako nema ni ozljeda koje bi se mogle pripisati primarnom kontaktu. Slijedom toga, doista ne može sa sigurnošću tvrditi da je kritične zgode došlo do kontakta tijela tužiteljice i vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika. Može samo dometnuti da sa sudsko medicinskog gledišta kontakt slabog intenziteta kakav je opisao u nalazu i mišljenju predstavlja najizglednije objašnjenje pada tužiteljice upravo u trenutku nailaska vozila. Oštećenja na vozilu i pojavu ozljede na tijelu pješakinje, mogli bi očekivati prilikom naletne brzine reda veličine 15 i više km/h, a ova procjena se odnosi na konkretnu prometnu situaciju. Sa sudsko medicinskog gledišta nema elemenata za utvrđivanje načina i brzine kretanja tužiteljice uoči događaja.

8.2. Nadalje, sudski vještak dipl.ing. Igor Jakoplić iskazao je da tuženik točno tvrdi da brzina kretanja tužiteljice utječe na duljinu trajanja reakcije vozača i u konačnici na izračun brzine kretanja vozila prije nezgode. Ako bi uvažili, primjera radi, da se tužiteljica kretala brzim hodom, odnosno brzinom od 5,4 km/h, tada je njeno kretanje u vidnom polju vozača trajalo 1,33 sekunde, a ako uvažimo da je vozač odmah reagirao na opasnost, slijedi da se prije nezgode kretao 24,6 km/h. Nalet bi izbjegao pri brzini od 24 km/h. Slijedi da ne bi došlo do značajne promjene njegovih utvrđenja čak i da se tužiteljica kretala brzim hodom. Zaključak da je primjerena brzina 20 km/h, uvažio je da bi to bila gornja granica, a točnu brzinu bi mogli utvrditi prometni stručnjaci angažirani od vlasnika prometnice koji bi analizom stanja prometa došli do točnog podatka. Postoji mogućnost da se radilo o području smirenog prometa kakvi se inače obilježavaju prometnim znakom C28 "područje smirenog prometa" gdje se ne smije voziti brže od brzine hoda pješaka. Usporedbe radi, napominje da postoje prometnice sa dvije prometne trake s obostrano izvedenim nogostupima na kojima se brzina ograničava na 30 km/h. Sukladno opisanoj prometnoj praksi i prometnom znaku došao je do zaključka da je maksimalno prihvatljiva brzina od 20 km/h. U spis predmeta i za stranke priložio je fotografije s opisanim prometnim znacima i situacijama.

9. Na okolnost nastanka štetnog događaja od 30. studenog 2021., odnosno na okolnosti iz tužbe i kao da odgovori na pitanja iz podneska tuženika od 10. siječnja 2025., zamolbenim putem, putem Općinskog suda u Splitu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka KĐ koji je iskazao da se ne sjeća datuma same prometne nezgode, te se ne može sjetiti ni godišnjeg doba, ali ni godine kada se ista dogodila, ali se sjeća dinamike nastanka štetnog događaja. Prometna nezgoda zna da se dogodila u [adresa], i to u ulici Luka kod kućnog broja 15. Kritične prigode upravljao je teretnim vozilom marke Citroen i kretao se iz pravca sjevera u pravcu juga. Naime, kritične prigode kretao se nekih 13 ili 14 km/h jer se radilo o vrlo uskoj uličici. Po njemu nije bilo naleta vozila na tužiteljicu. Kritične prigode je tužiteljicu samo okrznuo. Prvi put kad je ugledao tužiteljicu, kretao se brzinom od 10 km/h jer kad ju je ugledao, on je zakočio. Točnije, kazao bi da ju jednostavno nije mogao ni vidjeti. Točno je da je došlo do kontakta vozila i tijela tužiteljice, ali kako je naveo, on ju je samo okrznuo. Okrznuo je tužiteljicu i to misli da se radilo o lijevoj nozi i to u donjem dijelu noge. Nakon udarca ona je pala, ali se odmah i podigla. Tada se žalila da je malo boli. Kad je tužiteljica pala, ona nije bila odbačena nego je pala točno ispred vozila. Lijevim prednjim dijelom misli da je okrznuo tužiteljicu. Ponavlja da on jednostavno tužiteljicu prije udara nije uopće vidio niti ju je mogao vidjeti jer se tu nalazi zgrada. Nije vidio da bi tužiteljica trčala, ali su mu to kazali svjedoci. Svjedoci su mu kazali samo to da je ista trčala, a i sama tužiteljica mu je rekla da je trčala. Čim je ugledao tužiteljicu kada je izletjela iza trafostanice i kada mu se našla pred automobilom, poduzeo je radnju kočenja te nije poduzimao radnju skretanja lijevo ili desno. Na pitanje kako kontaktira s kupcem kojemu treba dostaviti pakete, odgovorio je da ih kontaktira putem skenera koji se nalazi u automobilu kod radija gdje se nalazi ekran od radija. Samo prstom pritisne na skener i skener praktički sam zove kupca. Navodi da nije gledao u trenutku nastanka nezgode u navedeni skener. Na pitanje kako nije vidio dijete i zašto nije vidio kada je došlo do udara ispred zgrade u kojoj dijete stanuje sa adresom Luka 17, odgovorio je da se prometna nezgoda nije dogodila ispred stambene zgrade u kojoj tužiteljica živi već kod kućnog broja 15. Precizira da je u stvari tužiteljica trčala izlazeći iz svoje zgrade put trafostanice te se nezgoda nije dogodila ispred ulaza u stambenu zgradu nego ispred trafostanice. Tužiteljica se prilikom nezgode ustvari kretala njemu s desne strane.

10. Iz pisane dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka dipl.ing. Igora Jakoplića, a na prijedlog tuženika proizlazi da je svjedok KĐ iskazao da je tužiteljica trčala, da mu je naišla s desne strane i da ju je udario prednjim lijevim dijelom vozila. Ako uvažimo da je pješakinja trčala, tada je brzina trčanja tužiteljice obzirom na dob i spol iznosila oko 10,8 km/h ili 3 m/s. Tužiteljica se na putu od ulaska u vidno polje vozača do mjesta sudara, vremenski gledano, kretala u trajanju od 0,83 sekundi. Iz sudsko medicinskog dijela vještačenja slijedi naletna brzina vozila od oko 5-10 km/h. Ako uvažimo da je vozač na opasnost reagirao u najranijem mogućem trenutku, tada slijedi da se neposredno prije nezgode kretao brzinom od oko 3,1 m/s tj. 11 km/h. U takvom slučaju je uočio opasnost, kad je vozilom bio udaljen od mjesta naleta za oko 2,6 metara. Na udaljenosti od 2,6 metara bi vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima, uspio zaustaviti vozilo forsiranim kočenjem pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 2,9 m/s tj. 10,5 km/h. Ako bi dakle uvažili da je tužiteljica neposredno prije naleta trčala, tada bi slijedilo da je prema prometno tehničkim kriterijima uzrok nezgode trčanje tužiteljice preko pristupnog kolnika bez prethodnog propuštanja vozila koje je nailazilo, dok vozač teretnog vozila nalet nije mogao spriječiti jer se već kretao prihvatljivom brzinom, a nije imao dovoljno vremena za zaustavljanje vozila do mjesta naleta.

11. Saslušan neposredno na ročištu od 27. siječnja 2026., sudski vještak dipl.ing. Igor Jakoplić iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 21. kolovoza 2024., kod iskaza na ročištu 2. prosinca 2024. i kod dopune nalaza i mišljenja od 20. studenog 2025. Na prigovore iz podneska tužiteljice od 9. prosinca 2025. odgovorio je da tehničkim načinima nije utvrdio da je svjedok tj. vozač teretnog vozila reagirao u najkraćem mogućem trenutku, već je napomenuo "ako uvažimo da je tužiteljica trčala", tada proizlazi da je vozač praktički imao tek 3 stotinke sekunde za kočenje uz prethodnih 0,8 sekundi za dovođenje vozila u kočeno stanje što bi značilo da nije ni stigao prikočiti vozilo, odnosno vrlo malo, s 11 na 10 km/h. U njegovoj dopuni obrađena je varijanta u kojoj se pretpostavlja da je tužiteljica trčala na putu uočavanja opasnosti, dakle na putu od kad je izašla izvan gabarita istočnog zida trafostanice do trenutka naleta, a da na tom putu nije došlo do njenog zaustavljanja ili okretanja prema vozilu odnosno od vozila. Na pitanje "s obzirom na nepreglednost samog raskrižja i činjenicu da je to naselje te s obzirom da je naveo da se radilo o "zoni smirenog prometa", je li postojala konkretna dužnost, obaveza vozača voziti brzinom manjom od 20 km/h ili da se na nepreglednom mjestu zaustavi, uzimajući u obzir tehničke karakteristike samog mjesta?", odgovorio je da ukoliko uvažimo utvrđenje prometne policije da se radilo o trokrakrom raskrižju, tada je vozač teretnog vozila na ulazu u raskrižje vozilo trebao zaustaviti radi propuštanja drugih vozila koja bi mu eventualno naišla s desne strane. Ukoliko se smatra da se radilo o zoni smirenog prometa na isto je prihvatljiva brzina pješačkog hoda, a obzirom na prometno tehničke značajke mjesta nezgode mišljenja je da je maksimalna primjerena brzina 20 km/h ukoliko to dopuštaju okolnosti. Ako je bilo logično pretpostaviti i uočljivo da se u naravi radi o dvorištu zgrade, onda je primjerena brzina trebala biti u granicama ljudskog hoda i tom brzinom je vozilo trebalo ući u raskrižje. Brzina ljudskog hoda je oko 5 km/h. Važeće ograničenje brzine prema zapisniku o očevidu prometne policije, je 50 km/h. Prema zapisniku policije raskrižje je pregledno iako to stvarno nije tako. Vozači nisu dužni propustiti pješake koji se kreću preko kolnika ako na kolniku nije obilježen pješački prijelaz, a u konkretnom slučaju nije bilo pješačkog prijelaza. Iz zapisnika o očevidu ne proizlazi da bi se radilo o zoni smirenog prometa, dok iz stanja spisa proizlazi da bi obzirom na adresu i mjesto nezgode kraj više stambene zgrade, a radilo se i o prometnom prostoru koji ima samo jedan izlaz prema cestama višeg razreda, rekao bi da se moglo raditi o zoni smirenog prometa. U konkretnoj situaciji nisu bili ostvareni sigurni uvjeti za prelazak tužiteljice preko kolnika.

12. Sud je nalaz i mišljenje dipl.ing. Jakoplića i dr. Mayera kao i dopunu nalaza i mišljenja prometnog vještaka te neposredno saslušanje dipl.ing. Jakoplića i dr. Mayera prihvatio u cijelosti smatrajući ih savjesnim, stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke, koji su se očitovali na sve okolnosti koje je sud od njih tražio kao i prigovore i pitanja stranaka, radi čega je sud stranke odbio s prijedlogom da se provede novo prometno vještačenje.

13. U priloženom spisu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Kir-DO-549/2022 nalazi se zapisnik o očevidu od 14.4.2022. (list 3-4 spisa) sa skicom mjesta događaja (list 5) i foto dokumentacijom (list 6-9) iz kojeg zapisnika proizlazi da se prometna nesreća dogodila na cesti s kolnikom u oba smjera, križanju- T-križanje pregledno bez prijelaza za pješake i ograničenjem brzine 50 km/h, što je sve i označeno na skici mjesta događaja kao i "betonski objekt Trafostanica", smjer kretanja vozila osiguranika tuženika te smjer kretanja pješaka – mlt. tužiteljice, dok na istom nije naznačen znak sa označenim ograničenjem brzine, a niti je isto vidljivo na fotodokumentaciji. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu proizlazi da je kod KĐ utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

13.1. Rješenjem ODO u Splitu broj Kir-DO-549/2022 od 11. studenog 2022. odbačena je kaznena prijava protiv KĐ zbog kaznenog dijela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227.st.2. u svezi st.1. Kaznenog zakona.

14. Temeljem provedenog postupka i izvedenih dokaza utvrđeno je da je, a što je među strankama nesporno, mlt. tužiteljica ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se dogodila 30.11.2021. kao i da je osiguranik tuženika, KĐ, upravljao teretnim vozilom (kombijem). S druge strane, sporna je odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja budući je protiv istog odbačena kaznena prijava kako je to naznačeno pod točkom 13.1. obrazloženja.

15. Odlučujući o odgovornosti osiguranika tuženika ovaj sud zaključuje da je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne odgovornosti te da za postojanje građanskopravne odgovornosti nije nužno postojanje kaznene odluke, jer je parnični sud vezan pravomoćnom presudom kaznenog suda samo u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti te da je unatoč tome ovlašen samostalno odlučivati postoji li uzročno posljedična veza između djela i štete kao i to je li mlt. tužiteljica kao oštećena doprinijela nastanku štete.

16. Provedenim kombiniranim prometno sudsko medicinskim vještačenjem u ovom postupku, te uvidom u skicu mjesta događaja i foto dokumentaciju u spisu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Kir-DO-549/2022 kao i iz iskaza zamolbeno saslušanog svjedoka KĐ, osiguranika tuženika, utvrđeno je da je vozač kritične zgode radio kao dostavljač i da kontaktira s kupcem kojem treba dostaviti pakete i to putem skenera koji se nalazi u automobilu kod radija gdje se nalazi ekran od radija te da samo prstom pritisne na skener i skener praktički sam zove kupca i da u trenutku nastanka nezgode nije gledao u navedeni skener. Iz navedenog proizlazi, a kako je vozač KĐ nailazio dostavnim vozilom do zgrada u [adresa], da iako tvrdi da samo prstom pritisne na skener i skener praktički sam zove kupca, da to nije logično i životno već je logično i životno da pogleda kojeg će kupca zvati jer niti ne tvrdi u svom iskazu da je trebao izvršiti samo jednu jedinu dostavu i pri tome zvati samo jednog kupca, što ga je omelo da bi postupao sukladno odredbi čl. 51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno čl. 58.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tim više što je vozilom naišao "u dvorište stambenih zgrada" na kojem prostoru je velika vjerojatnost da će se kretati stanari kako odrasli, tako i djeca. Kako je utvrđeno iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Jakoplića i dr. Mayera, kao i njihovim kako usmenim tako i pisanim očitovanjem da je uzrok nesreće neprimjerena brzina kretanja teretnog vozila kao i činjenica da na križanju postoji objekt trafostanice koji je onemogućavao direktnu preglednost kako za vozača tako i za tužiteljicu, da je vozač teretnog vozila na ulazu u T-raskrižje trebao zaustaviti vozilo radi propuštanja drugih vozila koja bi mu eventualno naišla s desne strane te, a s obzirom na utvrđene prometno tehničke značajke mjesta nezgode, odnosno da bi se radilo o zoni smirenog prometa, jer je uočljivo, a osobito iz foto dokumentacije priležeće u kaznenom predmetu da se u naravi radi o dvorištu zgrade, primjerena brzina teretnog vozila trebala je biti u granicama ljudskog hoda i tom je brzinom vozilo trebalo ući u raskrižje, a brzina ljudskog hoda je oko 5 km/h. Činjenica da je prema zapisniku o očevidu prometne policije navedeno važeće ograničenje brzine 50 km/h ničim nije dokumentirano odnosno nije takav znak nije označen niti na skici očevida niti je u zapisniku o očevidu navedeno gdje se takav prometni znak i nalazi. Pri tome, iako osiguranik tuženika tvrdi da mlt. pješakinju nije uočio jer se tu nalazila zgrada, upravo činjenica da se kreće "u dvorištu stambenih zgrada" i da je za očekivati da će se tamo kretati i djeca i odrasli, osiguranik tuženika nije postupao u skladu s čl. 38.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, gdje se trebao kretati s naročitom pažnjom i posebnim oprezom upravljati svojim vozilom jer nepromišljenost i iznenadna radnja djeteta koje zasigurno može očekivati u zoni stambene zgrade nije mogla biti za vozača neočekivana i iznenađujuća. U svom iskazu osiguranik tuženika navodi da se kretao nekih 13 ili 14 km/h jer da se radilo o vrlo uskoj uličici, a što nije točno, a s obzirom na fotodokumentaciju i skici mjesta događaja te Zapisnika o očevidu što sve prileži kaznenom spisu, gdje je utvrđeno da je širina kolnika 5,50 metara.

17. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. MĐ (list 155-156 spisa) proizlazi da je tužiteljica ZĐ mldb. DĐ **.**.2021. stradala kao pješak u prometnoj nesreći i pri tom zadobila ozljedu prijelom desne goljeničke kosti u nožnom zglobu OĐ od koje za tužiteljicu nisu zaostale trajne tjelesne posljedice. Pošto je tužiteljica adolescent, to su za tužiteljicu najprije zaostale privremene trajne posljedice u trajanju od 9 mjeseci. Nakon tog razdoblja za tužiteljicu nisu zaostale trajne posljedice u daljnjem životu. Trajno smanjenje opće životne i radne sposobnosti tužiteljice kroz razdoblje od 9 mjeseci iznosilo je 5%, u kom omjeru je tužiteljica u tom zadanom razdoblju nakon nesreće morala ulagati pojačane napore u svakodnevnom radu i životu. Nakon nesreće, tužiteljica je pretrpjela akutni strah, jakog intenziteta i trajanja 2-3 sata; nakon toga trpjela je sekundarni strah jakog intenziteta i trajanja 3-4 dana, srednjeg intenziteta i trajanja 6-7 dana te manjeg intenziteta i trajanja cca 3 tjedna. Nakon toga zaostao je kasni strah (a ne sekundarni strah kako je to očitom pogreškom u pisanju naznačeno u nalazu i mišljenju) u vidu straha od mogućih novih incidenata sličnog uzroka. Nakon nesreće tužiteljica je, za vrijeme liječenja trpjela bolove jakog intenziteta i trajanja cca 14 dana, srednjeg intenziteta i trajanja cca mjesec dana te manje povremene bolove cca 2 mjeseca. Nakon toga su bolovi u potpunosti prestali. Nakon nesreće tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega u svakodnevnom životu i to kroz prvih mjesec dana 2 sata dnevno. Nakon tog razdoblja ista pomoć joj je bila potrebna kroz idućih 2 mjeseca 3x2 sata tjedno. Ova pomoć joj je bila potrebna kod obavljanja osobne higijene te pohađanja škole, kao i za sve poslove za koje je potrebna upotreba snage i energije u svakodnevnom radu i životu u domaćinstvu.

18. Na nalaz i mišljenje liječnika vještaka stranke nisu imale primjedbi te sud nalaz i mišljenje liječnika dr. MĐ prihvaća u cijelosti, smatrajući ga savjesnim, stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke.

19. Sud smatra da mlt. tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima u vezi s čl. 19. ZOO-a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja, posebno o nelagodnostima pri liječenju, jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada te da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Uzimajući sve navedeno u obzir, sud smatra da mlt. tužiteljici pripada pravična novčana naknada s osnove prava osobnosti i to prava na tjelesno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova iznos od 3.600,00 €, za pretrpljeni strah iznos od 1.200,00 €, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kroz period od 9 mjeseci za 5% iznos od 1.000,00 € te za tuđu pomoć i njegu iznos od 648,00 € (ukupno 108 h tuđe pomoći, uzimajući pri tome iznos od 6,00 € za 1 h tuđe pomoći i njege) s time da mlt. tužiteljici s te osnove pripada iznos od 570,00 € koliko je i tražila dok bi dosuđivanjem iznosa od 648,00 € sud prekoračio tužbeni zahtjev, što ukupno daje iznos od 5.800,00 € na ime neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te iznos od 570,00 € s osnove imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege.

19.1. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05. Također je sud pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti vodio brigu i o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji, kao i pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege.

20. S obzirom da je mlt. tužiteljica prelazila kolnik, pri čemu ni na koji način nije utvrđeno da ga je pretrčavala, na dijelu koji nije označen pješačkim prijelazom, sud smatra da je radi toga doprinos mlt. tužiteljice 20% nastanku ozljeda u smislu odredbe čl. 1067. ZOO-a, pri čemu treba imati na umu da je prometnu nesreću prouzročio osiguranik tuženika opasnom stvari (teretnim vozilom) krećući se kolnikom kojim dolazi "u dvorište stambenih zgrada", a pri tome je i njegovu pažnju poremetilo i pozivanje na skeneru kupca pri dostavi, radi čega joj je valjalo umanjiti dosuđeni iznos od 5.800,00 € na ime neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i dosuditi iznos od 4.640,00 € i umanjiti dosuđeni iznos od 570,00 € na ime imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege i dosuditi joj iznos od 456,00 €.

21. Temeljem čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema čl. 12.st.4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP) koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete iz čl. 12.st. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome tužitelj ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete.

22. Dan podnošenja odštetnog zahtjeva između stranaka nije sporan.

23. Tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata u smislu čl. 1086. ZOO-a.

23.1. Prema čl. 1085. st.3. ZOO-a propisano je da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba dužna je isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a čl.12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu zahtjeva te u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete u roku oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pri čemu isti zakon ne predviđa razliku između neimovinske i imovinske štete.

24. Tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 29.st.1 i 2. ZOO- a.

25. S obzirom na sniženje tužbenog zahtjeva, utvrđeno je da je dio tužbenog zahtjeva tužiteljice u iznosu od 3.186,04 € povučen.

26. Temeljem čl. 154.st.1. ZPP-a tuženik je dužan nadoknaditi tužiteljici troškove postupka budući je u cijelosti uspjela u istom.

26.1. Troškovi tužiteljice sastoje se od troškova za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe, podneska od 19.12.2022., 28.10.2024. i 11.11.2025., te za zastupanje na ročištu 6.10.2023., 2.12.2024., 12.11.2025. i 27.1.2026., za svaku radnju po 100 bodova, odnosno po 200,00 € određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023), uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 450,00 € što ukupno iznosi 2.250,00 €.

26.2. Tužiteljici je priznat trošak predujma, pristupa vještaka sudu, medicinskog vještačenja i razlike predujma, u ukupnom iznosu od 807,32 €.

26.3. Tužiteljici nije priznat trošak zastupanja na ročištu 19.5.2025. budući tog dana ročište nije bilo održano, a niti je bilo određeno.

26.4. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 142,01 € i na presudu u iznosu od 97,41 €.

26.5. Na taj način tužiteljici je dosuđen ukupni parnični trošak u iznosu od 3.296,74 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

27. Kako tuženik nije uspio u parnici, odbijen je sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

U Krapini 10. travnja 2026.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Krešimir Škarica

2. OD D & Partneri