Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Poslovni broj: P-4936/2023-42

    Obala bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    P R E S U D A Z B O G O G L U H E

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević u pravnoj stvari tužitelja AZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika pod 1) IZ, [adresa], tuženika pod 2) JZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženika pod 3) GZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženika pod 4) TZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženika pod 5) EZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženika pod 6) Vjere IZ ud. Ante, Ante Starčevića 13 B, 23000 Zadar, tuženika pod 7) LZ. Ante, Ante Starčevića 13 B, 23000 Zadar, tuženika pod 8) VZ pok. JZ, odsutna i nepoznata prebivališta/boravišta, zastupan po privremenom zastupniku Mariji Šitum, odvjetnici u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 17. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti privremenog zastupnika tuženika pod 8., dana 10. travnja 2026., na ročištu za objavu odluke,

    p r e s u d i o  j e:

    Utvrđuje se spram tuženika ad.1. VZ CZ, ad.6. VZ A. JZ, ad.7. VZ I i ad.8. VZ J kao upisanih suvlasnika, te spram tuženika ad.2. EZ JZ, ad.3 GZ, ad.4. GZ TZ kao isključivih nasljednika iza pok. VZ G, te spram tuženika ad.5. GZ EZ kao isključivog nasljednika iza pok. VZ T. NZ i VZ ČZ da je tužitelj stvarni vlasnik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti zatraži i ishode uknjižbu prava vlasništva nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] br.zk.uloška. 772 k. o. [katastarska općina] na svoje ime i vlasništvo za cijelo uz istovremeni izbris tog prava s imena tuženih.

    Obrazloženje

    1.U tužbi podnesenoj 30. studenog 2023. godine navodi se da su na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] broj zk.uloška. 772 k. o. [katastarska općina] kao vlasnici upisani tuženi u određenom idealnom dijelu.

    1.1. Dalje se navodi da su u katastarskom operatu u Posjedovnom listu 1018 k. o. [katastarska općina], upisani ŽZ za ½ dijela i VZ FZ za ½ dijela.

    1.2. Nadalje, umro je VZ E i istoga da su prema rješenju o nasljeđivanju br. O-172/99 od 20.10.1999.g. naslijedili tuženi pod 2, 3 i 4.

    1.3. Umro je KZ i istoga da su prema rješenju o nasljeđivanju broj O- 3972/15 naslijedili tuženi pod 5. te ČZ koji je također umro, a iza istog je nasljednik upravo tuženik pod 5., budući isti nije imao svojih potomaka.

    1.4.Tužitelj da je stvarni vlasnik predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a vlasništvo navedene nekretnine da je stekao kupoprodajom od stvarnog vlasnika ĆZ koji je navedenu nekretninu stekao nasljeđivanjem od svoga oca BZ, koji je pak predmetnu nekretninu stekao diobom sa ostalim upisanim suvlasnicima.

    2. S obzirom da je tuženik pod 8. VZ, odsutan i nepoznata boravišta to mu je sud postavio privremenog zastupnika u osobi Marije Šitum, odvjetnice u Trogiru, jer bi redostavn postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika dugo trajao, a u postupku je također utvrđeno kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], to je sud nakon ovih utvrđenja, temeljem odredbe čl. 84. st.1. i st. 2. toč.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) istom postavio privremenu zastupnicu u osobi Marije Šitum, odvjetnice u Trogiru. Sud je ujedno objavio oglas o postavljanju privremenog zastupnika u Narodnim novinama.

    3. Tuženiku pod 8) zastupanom po privremenoj zastupnici Mariji Šitum , dostavljena je tužba na davanje pisanog odgovora. Privremena zastupnica tuženika dana 28. svibnja 2025.g. podnijela je odgovor na tužbu u kojem se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu budući nema saznanja o predmetnoj nekretnini. Predložila je da sud provede dokazni postupak čitanjem priloženih isprava uz tužbu, sasluša svjedoke na okolnost stjecanja prava vlasništva i posjeda predmetne nekretnine te sasluša tužitelja. Ujedno je predložila da se izvede dokaz očevidom na licu mjesta radi točne identifikacije predmetne nekretnine.

    4. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: ZK izvadak za ZU 772 k. o. [katastarska općina], posjedovni list 1018, kupoprodajni ugovor od 08. rujna 2023., smrtni list za ČZ, iskaznica L za tužitelja, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Rapića, izvršenje uvid u spis Z- 15135/15, putem ZIS-a, kojem prileže rješenja o nasljeđivanju broj O-172/99 i O-3972/15, saslušanjem svjedoka JZ, EZ te saslušanjem tužitelja kao stranke.

    5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

    6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka istaknuo nasljeđivanje i diobu, kupoprodaju, odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.

    8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 12. prosinca 2025.godine, uz pomoć stručnog znanja vještaka Ivana Rapića mag. ing. geod. et geoinf. koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 12. prosinca 2025. godine.

    9. Sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od dana 12. prosinca 2025. godine utvrdio je da pokazani predmet spora, ukupne površine 660 m2, označen je crvenom točkastom ispunom te omeđen slovima A-B-C-D-E-F-A, a identificiran je kao cijela kat. čest. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

    9.1. Neposrednim opažanjem suda i vještaka predmetna čestica sa sjeverne, južne i istočne strane omeđena je trajnim i vidljivim međnim oznakama – međnim kamenjem. U istočnom dijelu južne međe granica da je dodatno definirana postojećom žičanom ogradom, dok je zapadna međa određena denivelacijom terena prema asfaltnoj [adresa].

    9.2. Za navedenu katastarsku česticu izrađen je i potvrđen geodetski elaborat tvrtke Geodezija Dalmacija d.o.o., ovjeren pod klasom: 932-06/2024-02/746, iz srpnja 2024. godine, kojim su granice predmetne čestice koordinatno definirane. U naravi, predmet spora predstavlja livadu na kojoj se, uz zapadnu među, nalazi jedno stablo smokve.

    10. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

    11. Pregledom zk izvatka za predmetnu nekretninu upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na njoj upisani tuženici, odnosno njihovi pravni prednici.

    12. Pregledom rješenja o nasljeđivanju posl. broj O- 172/99, iza pok. RZ istog su naslijedili tuženici pod 2,3 i 4.

    13. Pregledom rješenja o nasljeđivanju posl. broj O- 3972/15 iza pok. RZ T pok. NZ, istog su naslijedili tuženik pod 5 EZ, te RZ ČZ, koji je također umro, a temeljem priloženog smrtnog lista na nasljedstvo je pozvan brat EZ, tuženik pod 5, jer isti nije mao svojih potomaka.

    14. Pregledom Kupoprodajnog ugovora od dana 8.09.2023. godine, sklopljenog između prodavatelja ĆZ i kupca AZ, proizlazi da je prema točki II. predmet kupoprodaje nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, te je konstatirano da je izvršena dioba između upisanih suvlasnika i da je ista po diobi pripala ocu prodavatelja BZ.

    15. Prgledom posjedovnog lista broj 1018 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, proizlazi da su na označenoj nekretnini upisani kao posjednici ŽZ i BZ FZ.

    16. U svom iskazu svjedok JZ navodi da zna o kojoj nekretnini se radi, da su je zvali V, da je pripadala pok. NZ, koji da je imao četiri sina i jednu kćer. Sinovi da su se zvali C, JZ, E i KZ, a kćer N. Oni da su se podijelili ima sigurno više od 40 godina, svak da je dobio svoju zemlju i obrađivao je tu svoju zemlju, tako da između njih nikad nije bilo ikakvih prijepora, a što da se tiče predmetne nekretnine na njoj da je viđao T, tako da pretpostavlja da je KZ u toj diobi dobio upravo ovu predmetnu nekretninu. KZ da bi sadio krumpire, kupus i biže, ima i jedno stablo smokve. Sa sjeverne strane parcela graniči sa parcelom Musinov Č, a sa južne strane da je UZ, sa zapadne strane da je izlazak na javnu cestu, a sa istočne strane da su ljudi prezimena Slatina. Nisu bile nikad prijeporne granice ove nekretnine, niti da mu je poznato da je bilo kakvih sporova, KZ da je imao dva sina, EZ i još jednog koji da je pokojni, nije se ženio i nije imao djece i zna da je EZ to prodao tužitelju JZ, koji da je odmah stupio u posjed, uređuje tu zemlju, dolazi, da ga je viđao, da čisti, kosi travu i slično tome. Također da nikad nije bilo kakvih prijepora među sudionicima diobe, svatko da je dobio svoje i nitko se nije nikome miješao i nije bilo kakvih sporova niti da bi tko branio tužitelju, a ni njegovim prednicima posjed ove nekretnine. Inače što se tiče upisanih posjednika UZ FZ da poznaje jer da je to njihov stric, odnosno brat od NZ, da je bio neoženjen, a ŽZ, njih ima puno i ne zna tko je ona, u blizini da ima svoju nekretninu tako da ovim dijelom prođe po više puta i tu sada viđa JZ.

    17. U svom iskazu svjedok EZ navodi da on otprilike 50-tak metara na udaljenosti od ove parcele ima svoju parcelu, tako da zna o kojoj se nekretnini radi. Inače da su bila četiri brata i jedna sestra kod EZ, braća su se zvala C, E, KZ, još jedan brat, i da je bila jedna sestra, a da je ova parcela bila od T, odnosno pripala je T, jer da je isključivo T viđao na ovoj parceli da je radi i da je obrađuje, a njihov zajednički prednik odnosno otac da se zvao NZ. KZ dok je mogao raditi, uzgajao je razne kulture na ovoj nekretnini, ovisno o godišnjem dobu, u proljetno ljetnom vremenu krumpir, kapulu, rajčice, krastavci, a po zimi bob i biži. Parcela da je položena odmah uz javnu cestu tako da se na nju lako i pristupalo. Međa da je vidljiva sa kamenim mejašima, sa sjeverne strane da su Musinovi, sa južne strane da su Ž, sa istočne strane da se nalazi kao jedna kuća koju da je napravio jedan nasljednik iz Australije i ostala je još jedna strana koja da je položena prema javnoj cesti. Što se tiče ovih sudionika ove diobe u kojoj da je T ovo pripalo, da nije bilo nikad nikakvih prijepora između njih, svatko od njih da je dobio svoj dio zemlje, to zna jer da poznaje njihove nasljednike i zna da oni obrađuju nekretnine na drugim mjestima, a na ovoj predmetnoj da je isključivo viđao T. Što se tiče ovih upisanih u posjedovnom listu EZ FZ da je poznavao dok je bio mali i zna da je to brat od NZ, ali da nije se ženio i nije imao nasljednika, a ŽZ da mu nije poznata.

    18. U svom iskazu tužitelj navodi da je kupio nekretninu od EZ prije dvije ipo godine, 2023. godine, a EZ da je sin od EZ T, a KZ da je stekao diobom sa svojom braćom i sestrama, svi da su umrli osim sestre, jedan brat je bio F, JZ i C i sestra N, koja da je još uvijek živa. Oni da su se podijelili sigurno prije 40 godina, ne samo ovu nekretninu, već i ostale zemlje, među njima kao nasljednicima i dionicima diobe da nije bilo nikad nikakvog prijepora. KZ kad je dobio ovu predmetnu nekretninu da je stupio u posjed iste, obrađivao ju je. Prije da je on tu sadio krumpir, kapulicu i slično, dok se nije razbolio, na ovoj parceli da ima jedno veliko stablo smokve. EZ da je ovo naslijedio od oca T, osim EZ da je bio i još jedan brat, pok. ČZ, on da nije bio oženjen i nije imao djece, nije imao suprugu, nije se ženio, tako da je njega naslijedio brat EZ. Navodi da nije bilo prijepora između sudionika diobe, K, JZ, Ć, T i sestre N, da je svatko dobio svoje i svatko da je svoje nastavio obrađivati. Inače njihov daljnji prednik odnosno otac od K, Ć, JZ, T i sestre N da se zvao NZ. Nadalje, da mu je poznat FZ koji je stric od K, JZ, Ć, T i N, dok mu ŽZ nije poznata.

    19. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

    20. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

    21. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

    22. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

    23. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

    24. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

    25. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane prednika tužitelja kao i tužitelja. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda.

    26. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima. U postupku su dokazani činjenični navodi iz tužbe po kojima je tužitelj kupio predmetnu nekretninu od strane EZ, koji je po smrti oca T EZ i brata DZ nasljedio nekretninu, a koju nekretninu je njihov otac ZZ stekao nasljedstvom od svog oca NZ i diobom između braće i sestara pok. NZ (F, JZ, C, ZZ i N). Njihovim iskazima potvrđen je kontinuitet posjeda predmeta spora, tako da kod činjenice da je prednik tužitelja HZ držao u vlasničkom posjedu predmetnu nekretninu, pa po provedenoj diobi ZZ, pa zatim njegov nasljednik EZ, koji je to prodao tužitelju 2023. godine, a koji je stupio u posjed, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka koji su potvrdili kupoprodaju, nasljedstvo i diobu kao osnovu po kojima je tužitelj stupio u posjed označenih nekretnina, sud smatra kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao da su se već kod prednika tužitelja EZ ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini i da je isti mogli dalje raspolagati nekretninom.

    27. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednici tužitelja (HZ, KZ i EZ) kao posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatraju da je stvar koju posjeduju njihova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

    28. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužitelj i njegovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine svakako dulje od 80 godina, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužitelja posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

    29. Tuženici pod 1 do 7, su uredno zaprimili tužbu, a u roku ostavljenom za davanje odgovora na tužbu nisu podnijeli odgovor na tužbu i svojom procesnom pasivnošću su priznali gore navedene činjenice na kojima tužitelj temelji tužbu. Te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Također ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je tuženike spriječio opravdani razlog da podnesu odgovor na tužbu, pa je valjalo temeljem čl. 331.b. ZPP- a prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude u odnosu na navedene tuženike, odnosno donijeti presudu zbog ogluhe.

    30. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

    31. Odluka o troškovima postupka je izostala jer tužitelj nije popisao trošak postupka.

    U Trogiru, 10. travnja 2026.

    Sutkinja

    Danira Vujević

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

    - tuženicima pod 1) do 7) na adrese iz uvoda presude

    - tuženiku pod 8) po privremenoj zastupnici Mariji Šitum, odvjetnici u Trogiru

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.