REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stalna služba u Drnišu
Poslovni broj: Pp-3616/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Anamariji Krnić Šupe, uz sudjelovanje zapisničarke Josipe Trogrlić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog VČ, zbog prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.), u povodu prigovora okrivljenika izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, Klasa: 211-07/24-2/48355, Urbroj: 511-13-0924-1 od 1. studenog 2024., nakon provedenog žurnog postupka, dana 10. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 244. stavka 1. u svezi s člankom 196. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
Okrivljeni VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. V i majke S, djev. L, rođen **.**.1969. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prometni tehničar po zanimanju, sada umirovljenik, sa mirovinom u iznosu od 300,00 eura mjesečno i dodatkom po osnovi braniteljskih prava u iznosu od 300,00 eura mjesečno, neoženjen, bez djece, ranije prekršajno osuđivan prema vlastitom kazivvanju
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi dana 1. studenog 2024. godine u 17:30 sati u mjestu Drniš, Ulica Marka Nakića kućni broj 32, kao vlasnik psa pasmine mješanac, imena A, istog u dvorištu obiteljske kuće obitelji SČ držao bez nadzora, prilikom čega da je isti zadavio četiri mačića u vlasništvu SČ,
čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda,
Obrazloženje
1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Drniš je 11. studenog 2024. izdala protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po izjavljenom prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu članka 244. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor zbog poricanja prekršaja izjavljen u zakonskom roku te je na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo žurni postupak.
3. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim.
3. U svom iskazu na ročištu 25. ožujka 2026. (list spisa 10) okrivljenik je iskazao da je točno da je utužene prigode bio u dvorištu obiteljske kuće obitelji SČ, gdje je došao zajedno sa svojim prijateljem LČ i bio je u posjeti AČ, bratu SČ. Te prigode njegov pas mješanac imena A nije bio s njim, on je bio kod njegove majke u dvorištu na čuvanju. Pretpostavlja da je njegov pas u nekom trenutku pobjegao njegovoj mami, te je došao u predmetno dvorište. Izričito osporava mogućnost da bi njegov pas zadavio četiri mačića u vlasništvu SČ. Naime, dok se nalazio u pomoćnom objektu u sklopu predmetnog dvorišta, odjednom je došao SČ i počeo ga napadati i udarati štapom, jer je on zaključio da je njegov pas A zadavio njegova četiri mačića. Na poseban upit suda je li itko vidio tko je zadavio mačiće, odgovara da to nitko nije vidio i dodatno naglašava da je SČ samo zaključio da je njegov pas zadavio četiri mačića, ali ni on nije vidio da je njegov pas navodno zadavio njegova četiri mačića. Na daljnji upit tko je pozvao policiju kritične prigode, odgovara da je on pozvao, zato što je bio napadnut od strane SČ. Zaključno ističe da je SČ kritične prigode vidno bio pod utjecanjem nekakvih opijata.
4. Sud je u dokaznom postupku pročitao obavezni prekršajni nalog PP Drniš od 1. studenog 2024. godine (list spisa 2-4), pisani prigovor okrivljenika od 1. studenog 2024. godine (list spisa 5), te potvrdu o ranijoj prekršajnoj osuđivanosti okrivljenika od 27. ožujka 2026. godine Odjela za prekršajne evidencije (list spisa 12-13).
5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6. Člankom 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 eura.
7. Prvenstveno treba reći da je člankom 28. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/1990., 135/1997., 08/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 05/2014.) i člankom 6.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017.) propisana presumpcija nedužnosti prema kojoj se svatko smatra nedužnim dok mu se u skladu sa zakonom ne utvrdi krivnja. Iz navedene presumpcije proizlazi da je teret dokaza krivnje okrivljenika na tužitelju.
8. Tužitelj je ovom sudu u spis predmeta dostavio samo optužni akt (obavezni prekršajni nalog) koji kao takav nije dokaz krivnje okrivljenika. Dakle, jedno je optužni akt kojim se određenu osobu tereti za učin određenog prekršajnog djela, a drugo su dokazi na kojima se taj optužni akt temelji i koji bi u postupku služili za utvrđenje krivnje okrivljenika.
9. S tim u vezi, prema članku 88. stavku 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju provedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja (tzv. inkvizicijska maksima) sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti te je u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice.
10. S tim u vezi ističe se sljedeće: odredbom članka 158. stavka 1. do 3. Prekršajnog zakona propisane su dužnosti poduzimanja potrebnih mjera ovlaštenih osoba tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj. Odredbom članka 158. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je da će se činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. do 3. ovoga članka, a od interesa su za prekršajni postupak, sastaviti službena bilješka, ako Prekršajnim zakonom ili posebnim propisom nije određeno da se sastavlja zapisnik. Odredbom članka 158. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja ili to neposredno utvrdila odgovarajućim tehničkim uređajima i o tome sačinila službenu bilješku ili tehničku snimku, službena bilješka i tehnička snimka dokazi su u prekršajnom postupku. Kao dokaz u prekršajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sačinila obavljajući nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sačinjeni prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se uređuje nadzor. Odredbom članka 64. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj: 76/2009., 92/2014. i 70/2019.) propisano je kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policija prikuplja podatke o tom kaznenom djelu i prekršaju, počinitelju, sudionicima, tragovima, dokazima i drugim okolnostima korisnim za otkrivanje i razjašnjenje tog kaznenog djela ili prekršaja. Odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisano je da policija sastavlja izvješće kad je to propisano zakonom i čim sazna za nove okolnosti važne za postupanje. Odredbom članka 4. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“ broj: 20/2022., 37/2023. i 114/2023. - dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je: (1) Policijski službenik će o obavljenim policijskim poslovima te primijenjenim policijskim ovlastima podnijeti pisano izvješće nadređenom policijskom službeniku. (2) Podnošenje usmenog priopćenja ne oslobađa policijskog službenika obveze podnošenja izvješća iz stavka 1. ovog članka. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na podatke koji se unose u zbirku operativnih izvješća, službene zabilješke i druga izvješća koja se odnose na rad ili na podatke prikupljene od informatora ili davatelja obavijesti. Odredbom članka 49. Pravilnika propisano je da policijski službenik može prikupljati podatke, među ostalim, neposrednim opažanjem. Odredbom članka 51. Pravilnika propisano je da je policijski službenik dužan o prikupljenim podacima bez odgode usmeno i u pisanom obliku izvijestiti nadležnog rukovoditelja ili te podatke unijeti u odgovarajuću zbirku Ministarstva.
11. Dakle, u postupku nije dokazano da bi upravo okrivljenik navedene prigode kao vlasnik psa pasmine mješanac, imena A, istog u dvorištu obiteljske kuće obitelji SČ držao bez nadzora, prilikom čega da je isti zadavio četiri mačića u vlasništvu SČ, jer bez obzira na činjenicu da je obavezni prekršajni nalog naslovljen na okrivljenika, ponovno se ističe da prekršajni nalog predstavlja optužni akt, a ne dokaz o krivnji okrivljenika, te sudu uz obavezni prekršajni nalog nisu dostavljeni nikakvi materijalni dokazi iz kojih bi proizlazilo takvo utvrđenje, a koje je tada postupajući policijski službenik bio dužan sastaviti sukladno ranije citiranim zakonskim odredbama. 17. Također se ističe da primjena inkvizitornog načela ne smije dovesti do toga da sud preuzme ulogu tužitelja, jer bi se u protivnom narušila objektivnost i pravičnost postupka.
12. Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.) postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje se već i onda kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret okrivljeniku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.
13. Stoga kako po provedenom dokaznom postupku sud nije sa izvjesnom sigurnošću odnosno izvan svake razumne sumnje utvrdio da je okrivljenik dana 1. studenog 2024. godine u 17:30 sati u mjestu [adresa], kao vlasnik psa pasmine mješanac, imena A, istog u dvorištu obiteljske kuće obitelji SČ držao bez nadzora, prilikom čega da je isti zadavio četiri mačića u vlasništvu SČ, to ga je sud na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
14. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
15 . Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Drniš, 10. travnja 2026.
Sutkinja:
Anamarija Krnić Šupe
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244. stavak 1. Prekršajnog zakona).
Presudu dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
