REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-480/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.2017.), zastupan po zakonskom zastupniku EĆ iz [adresa], 102/1 J, E [adresa], B, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1975.), majci predlagatelja, koju zastupa po punomoćnik Matea Gadža, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke BĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1976.), radi priznanja strane sudske odluke, bez održavanja ročišta, 10. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog od 18. srpnja 2025. za priznanje stranih sudskih odluka Kraljevine Tajland:

– presude Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 6. kolovoza 2024.,

– izmijenjene presude Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 19. rujna 2024.

, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 18.07.2025. podnio ovom sudu prijedlog za priznanje stranih sudskih odluka Kraljevine Tajland:

– presude Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 06.08.2024. i

– izmijenjene presude Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 19.09.2024.

1.1. Odlukama čije se priznanje traži naloženo je protustranci, između ostaloga, "plaćati uzdržavanje za maloljetnog JĆC u iznosu 10 000 Bahta mjesečno od dana podnošenja tužbe (25. listopada 2019.) do dana kada maloljetnik navrši punih 7 godina, zatim u iznosu od 15 000 Bahta mjesečno od navršenih 7 godina do navršene 15. godine te u iznosu od 18 000 Bahta mjesečno nakon što maloljetnik navrši 15 godina do punoljetnosti."

1.2. Dijete predlagatelja i protustranke u sudskim odlukama navodi se kao JĆC

CĆ (datum rođenja: **.**.2017.)

1.3. Predlagatelj predlaže priznati navedenu stranu sudsku odluka radi "plaćanja uzdržavanja za dijete".

2. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke je neosnovan.

3. Zakon o međunarodnom privatnom pravu u čl.2. (Narodne novine broj: 101/2017 i 67/2023 – ZMPP) propisuje da se navedeni zakon primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, između ostalog priznanje i ovrha stranih sudskih odluka, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

3.1. Strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske (čl.66.st.1. ZMPP).

3.2. Stranom sudskom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom – sudska nagodba (čl.66.st.2. ZMPP).

3.3. Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu u čl.3.st.1. (Službeni list SFRJ broj: 6/1973 i Narodne novine broj: 53/1991 – ZLIMP) propisuje da se javne isprave izdane u inozemstvu mogu upotrijebiti u Republici Hrvatskoj samo ako ih ovjeri ministarstvo nadležno za vanjske poslove odnosno diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu.

3.4. Inozemne javne isprave ne podliježu ovjeri ako, s temelja uzajamnosti, ni hrvatske javne isprave ne podliježu ovjeri u državi o ispravi koje je riječ (čl.3.st.2. ZLIMP).

3.5. Pod javnom ispravom razumijevaju se isprave koje se u državi u kojoj su izdane smatraju javnom ispravom i koje su izdane u obliku i na način propisan zakonom dotične države (čl.3.st.3. ZLIMP).

4. Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. u čl.1.st.1. (Narodne Novine – Međunarodni ugovori broj: 11/2011 – Haška konvencija, 1961.) propisuje da se Konvencija primjenjuje na javne isprave sastavljene na državnom području jedne države ugovornice i koje trebaju biti predočene na državnom području neke druge države ugovornice.

4.1. Javnim ispravama, u smislu ove Konvencije, smatraju se, između ostaloga isprave koje je izdalo nadležno državno tijelo ili službenik nadležnog suda ili ministarstva, uključujući i one koje je izdalo državno odvjetništvo, upravitelj sudske pisarnice ili sudski ovršitelj (čl.1.st.2. Haške Konvencije, 1961.).

4.2. Svaka država ugovornica oslobađa od legalizacije isprave na koje se primjenjuje ova Konvencija i koje trebaju biti predočene na njenom državnom području. U smislu ove Konvencije, legalizacija se smatra formalnošću kojom diplomatski ili konzularni predstavnici one zemlje na čijem državnom području isprava treba biti predočena ovjeravaju vjerodostojnost potpisa, svojstvo u kojem je potpisnik te isprave djelovao i, po potrebi, vjerodostojnost pečata ili žiga što ga ta isprava sadrži (čl.2. Haške Konvencije, 1961.).

4.3. Jedina formalnost koja se može zahtijevati za ovjeru vjerodostojnosti potpisa, svojstva u kojem je potpisnik isprave djelovao i, po potrebi, vjerodostojnosti pečata ili žiga što ga isprava sadrži, jest stavljanje apostila iz čl.4. Konvencije koji izdaju nadležna tijela države u kojoj je isprava izdana. Međutim, formalnost navedena u prethodnom stavku ne može se zahtijevati ako je ona zakonima, propisima ili običajima koji su na snazi u državi u kojoj se isprava predočuje ili sporazumom između dvije ili više država ugovornica ukinuta, pojednostavljena ili ako je takva isprava oslobođena legalizacije (čl.3. Haške Konvencije, 1961.).

4.4. Apostil iz čl.3. Konvencije stavlja se na samu ispravu ili na njen dodatak; on treba biti usklađen s obrascem u prilogu ove Konvencije. Ipak, može biti sastavljen na službenom jeziku tijela koje ispravu izdaje. Navodi koje sadrži također mogu biti sastavljeni na nekom drugom jeziku. Naslov "Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961)" navodi se na francuskom jeziku (čl.4. Haške Konvencije, 1961.).

4.5. Apostil se izdaje na zahtjev potpisnika ili bilo kojeg drugog donositelja isprave.

Propisno ispunjen, on ovjerava vjerodostojnost potpisa, svojstvo u kojem je potpisnik isprave djelovao i, po potrebi, vjerodostojnost pečata ili žiga što ga ta isprava sadrži. Potpis, pečat ili žig na apostilu oslobođeni su od ovjere (čl.5. Haške Konvencije, 1961.).

5. Da bi sud uopće mogao provesti postupak priznanja strane sudske odluke u kojem će ispitati postojanje pozitivnih pretpostavki za priznanje, odnosno utvrditi nepostojanje negativnih pretpostavki za priznanje (propisanih odgovarajućim međunarodnim ugovorom ili Zakonom o međunarodnom priva tnom pravu), sud mora prethodno utvrditi može li se strana sudska odluka , kao javna isprava izdana u inozemstvu, uopće upotrijebiti na području Republike Hrvatske, tj. može li se upotrijebiti na način da se podnese uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke kao prilog.

6. Predlagatelj je uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke podnio sudu sljedeće isprave:

– presliku strane sudske odluke – presude (judgment) Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 06.08.2024. (ovjerenu od Pakorna Ounhirunskula odvjetnika navodno ovlaštenog za obavljanje javnobilježničkih usluga iz odvjetničkog ureda Law and Equity Co., Ltd. od 19.09.2024.) s prijevodom na engleski jezik,

– presliku potvrdu pravomoćnosti (certificate of case finalization) presude Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 06.08.2024. (ovjerenu od Pakorna Ounhirunskula odvjetnika navodno ovlaštenog za obavljanje javnobilježničkih usluga iz odvjetničkog ureda Law and Equity Co., Ltd. od 20.09.2024.) s prijevodom na engleski jezik,

– presliku izmijenjene presude (order) Središnjeg suda za maloljetnike i obitelj (Minburi okrug), predmet Crni br. YorChorPor 396/2562, predmet Crveni br. YorChorPor 411/2565 od 19.09.2024. (ovjerenu od Pakorna Ounhirunskula odvjetnika navodno ovlaštenog za obavljanje javnobilježničkih usluga iz odvjetničkog ureda Law and Equity Co., Ltd. od 20.09.2024.) s prijevodom na engleski jezik,

– ovjereni prijevod s sudskih odluka čije se priznanje traži s engleskog jezika od strane sudskog tumača za engleski jezik Martine Gajski od 15.07.2025.

7. Prema čl.3.st.1. ZLIMP – a javna isprava izdana u inozemstvu može se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj samo ako je ovjeri ministarstvo nadležno za vanjske poslove odnosno diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu (DKP RH u inozemstvu). Navedena ovjera podrazumijeva potvrđivanje vjerodostojnosti potpisa osobe koja je ispravu potpisala i vjerodostojnost pečata stavljenoga na javnu ispravu, ali ne i potvrđivanje vjerodostojnosti sadržaja isprave (čl.2. ZLIMP). Postupak takve nadovjere zove se postupak pune nadovjere (legalizacije) javne isprave.

7.1. Iznimka od navedenog pravila o nužnosti ovjeri strane javne isprave (od strane ministarstva nadležnog za vanjske poslove odnosno DKP RH u inozemstvu) postoji u slučaju postojanja uzajamnosti (čl.3.s.t.2. ZLIMP). Uzajamnost (reciprocitet) kod priznanja stranih javnih isprava (uključujući i stranih sudskih odluka) može biti ugovorna i činjenična (faktična) uzajamnost. Ugovorna uzajamnost postoji u slučaju da je Republika Hrvatska potpisnica (ugovorna strana) međunarodnog ugovora (dvostranog ili višestranog) koji uređuje pitanje upotrebe javnih isprava izdanih od strane država potpisnica na njihovom području i to na način da druga država potpisnica takvog međunarodnog ugovora ne traži punu nadovjeru (legalizaciju) javne isprave koju je izdala Republika Hrvatska radi upotrebe na njenom području. Takvi međunarodni ugovori pojednostavnjuju ili u potpunosti ukidaju potrebu pune nadovjere (legalizacije) javnih isprava. Činjenična (faktična) uzajamnost postoji kada se u praksi države porijekla strane javne isprave (čije se priznanje traži u Republici Hrvatskoj) priznaju javne isprave koje su izdane u Republici Hrvatskoj (uključujući i odluke hrvatskih sudova). U postupku priznanja strane sudske odluke činjenična (faktična) uzajamnost ocjenjuje se od slučaja do slučaja, a bitno je utvrditi (kao što je ranije navedeno) da u praksi države porijekla sudske odluke doista postoji spremnost za priznanjem (i izvršenjem) odluke hrvatskog suda.

7.2. Javna isprava izdana u inozemstvu može se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj bez pune nadovjere (legalizacije) i u slučaju da je država čija se javna isprava želi upotrijebiti na području Republike Hrvatske kao i Republika Hrvatska potpisnica Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. Naime, države potpisnice navedene konvencije omogućavaju upotrebu javnih isprava koje su izdale druge države potpisnice konvencije na svom području na način da ne traže punu nadovjeru (legalizaciju) javnih isprava (čl.2. i 3. Haške konvencije, 1961.). Dakle, u tom slučaju država potpisnica omogućit će upotrebu javne isprave koju je izdala druga država potpisnica na svom području ako ta javna isprava na sebi ima otisnutu potvrdu "Apostille" (apostil). Postupak takve nadovjere zove se postupak pojednostavljene nadovjere (legalizacije) javne isprave apostilom.

8. Iz navedenog proizlazi da se strane sudske odluke čije se priznanje traži može upotrijebiti u Republici Hrvatskoj (na način da se podnese uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke kao prilog) samo ako ju ovjeri Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ili diplomatsko konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Kraljevini Tajland, tj. samo ako je u odnosu na istu proveden postupak pune nadovjere (legalizacije). Naime, između Republike Hrvatske i Kraljevine Tajland nije sklopljen dvostrani (bilateralni) ugovor koji bi uređivao pitanje upotrebe javnih isprava izdanih u navedenim državama na području tih država, tj. između navedenih država ne postoji uzajamnost iz čl.3.st.2. ZLIMP – a. Također, Kraljevina Tajland nije država potpisnica Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. – https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/status- table/?cid=41 , uslijed čega bi za upotrebu javne isprave izdane u navedenoj državi na području Republike Hrvatske bio dostatan postupak pojednostavljene nadovjere (legalizacije) javne isprave apostilom.

8.1. U odnosu na činjeničnu (faktičnu) uzajamnost kod priznanja stranih sudskih odluka predlagatelj niti tvrdi niti dokazuje da ista postoji između Republike Hrvatske i Kraljevine Tajland.

9. S obzirom da je predlagatelj predložio sudu priznati stranu sudsku odluku – javnu ispravu koja se uopće ne može upotrijebiti na području Republike Hrvatske jer u odnosu na nju nije proveden postupak pune nadovjere (legalizacije) iz čl.3.st.1. ZLIMP

– a, a država koja je izdala navedenu ispravu nije potpisnica međunarodnog ugovora (dvostranog ili višestranog) koji bi pojednostavio ili u potpunosti ukinuo potrebu pune nadovjere (legalizacije) javnih isprava koji bi obvezivao i Republiku Hrvatsku, sud je na temelju čl.3.st.1. ZLIMP – a odbio prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke, kao neosnovan.

10. Odbijanje prijedloga za priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari ne priječi predlagatelja u podnošenju novog prijedloga uz koji će dostaviti stranu sudsku odluku čije priznanje traži s odgovarajućom nadovjerom i sa ovjerenim prijevodom izravno s thai jezika na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača u Republici Hrvatskoj.

10.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 10. travnja 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.72.st.2. ZMPP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis