REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-984/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice CM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, OIB: 51401063283, radi isplate, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 10. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.350,00 EUR bruto za razdoblje od 01.07.2018.g. do 30.09.2024.g., sa zakonskom kamatom koja pojedini mjesečni iznos od po 18,00 EUR-a teče od 15. mjesecu za prethodni mjesec do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu s odredbom čl.29.st.2.ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe (NN 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.125,00 EUR na račun punomoćnika tužiteljice, odvjetnice Martine Radić Šunjić, koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN:

[broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom dana 7. kolovoza 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu zdravstveni djelatnik - medicinska sestra na Zavodu za kardiokirurgiju. Ističe da je tužiteljici radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Navodi da je tužiteljica obavljajući poslove svog radnog mjesta dužna nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavila primopredaju službe, a koji rad od strane tuženika da nije evidentiran i isplaćen. Istaknuto je da je odredbom članka 28. stavka 8. KU-a propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Ističe se da je zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023.g. zauzeto tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu primopredaju službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Istaknuto je da ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, da mu se ti sati obračunavaju kao prekovremeni rad. Istaknuto je da je odlukom tuženika od 28.12.2022. godine utvrđeno da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad. Ističe se da tužiteljica ima pravo da joj se sati odrađeni prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Ističe se da tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužiteljici nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad, a što da ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Ističe se da sukladno odredbi iz članka 81. ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl. 58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i čl.57.st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) da radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Zaključno tužiteljica ističe da ima prema tuženiku potraživanje iz osnova manje isplaćene plaće u bruto iznosu jer da tuženik nije plaćao primopredaju službe, te da je pogrešno obračunao i isplatio tužiteljici i naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je konačno uredila i postavila kondemnatorni tužbeni zahtjev podneskom od 6. rujna 2024. godine (list 30-32 spisa) ističući da je uredila tužbeni zahtjev sukladno nalogu ovog suda iz rješenja od 29. kolovoza 2024., ali da pridržava pravo precizirati tužbeni zahtjev nakon provođenja financijsko- knjigovodstvenog vještačenja. U tom smislu tužiteljica konačno postavljenim kondemnatornim tužbenim zahtjevom potražuje na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće ukupan iznos od 1.350,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 01. srpnja 2018. do 30. rujna 2024. godine koja teče na mjesečni iznos od po 18,00 EUR.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 25. ožujka 2024. (list 12-14 spisa), navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te isti osporava da je Martina Radić Šunjić opunomoćena od strane tužiteljice da pokrene predmetni spor te ističe da je uz tužbu priložena punomoć koja da je ishođena u ranije pokrenutom sudskom postupku broj Pr-581/2021 te da se ta punomoć ne može odnositi na ovaj postupak. Također, u svom podnesku od 20. studenog 2024. tuženik navodi da su netočni navodi iz tužbe kako tužiteljica na kraju svakog radnog dana ostaje dodatnih 30 minuta radi primopredaje službe jer da niti jedan radnik tuženika ne ostaje svakog dana nakon isteka radnog vremena 30 minuta duže radi primopredaje službe pa ni tužiteljica. Ističe se da poneki radnici, najčešće nakon dežurstva ili rada u turnusu budu zaduženi za primopredaje službe te da stoga ostanu malo duže nakon isteka radnog vremena te da je to nekad 5 minuta, a nekad 30 minuta, te svakako maksimalno 30 minuta. Istaknuto je da u zaključku broj 108. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a stoji da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe, te da se radniku zaduženom za primopredaju službe vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom, a pri čemu da vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti…..Navodi se da tako normiraju i stavci 8. i 9. čl. 28. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja odnosno članak 9. Dodatka II Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/19) u kojima da je navedeno da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena te da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Ističe se da samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta, te da nikako svaki radnik svaki radni dan navedeno ne vrši u trajanju od 30 minuta. Tuženik navodi da je na tužiteljici teret dokaza tvrdnji iz tužbe jer da se u predmetnom slučaju ne radi o slučaju za koji je članak 135. Zakona o radu normirano da je teret dokaza na poslodavcu-tuženiku pa da je na tužiteljici teret dokaza da je svaki od cca 1000 radnih dana u utuženih 5 godina bio zadužen za primopredaju i da je baš svaka primopredaja trajala 30 minuta. Također tuženik ističe i prigovor pravomoćno presuđene stvari, a vezano za navod tužiteljice da su joj posljedično pogrešno izračunate naknade plaće za vrijeme bolovanja i korištenja godišnjeg odmora jer da je o tome već pravomoćno odlučeno u predmetima ovog suda poslovni broj Pr-1337/2019. Tuženik u svom podnesku od 26. svibnja 2025. ističe da za slučaj da sud ne odbaci tužbu i nastavi raspravljati, kako više ne osporava visinu potraživanja iz tužbenog zahtjeva kako je uređen podneskom tužitelja, ali da i dalje osporava osnov svih potraživanja iz tužbe i uređenog tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom obračunske isprave za isplatu plaće za siječanj 2017. (list 4-5 spisa); zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17. veljače 2023. (list 7 spisa); odluke tuženika od 28.12.2022. (list 8 spisa); potvrde pravomoćnosti i ovršnosti odluke Pr-1337/2019-11 (list 49-50 spisa); preslika sudskih zapisnika dostavljenih po tuženiku iz predmeta ovog suda broj: Pr- 1898/23 Pr-522/23, Pr-1348/23, Pr-1407/23, Pr-1438/23, Pr-1793/23, a u kojima je saslušana u svojstvu svjedoka glavna medicinska sestra KBC Split UM (list 119-162 spisa); preslika sudskih zapisnika iz istovrsnih sporova dostavljenih od strane tuženika (list 179-264 spisa); izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje CMZ (list 113-114 spisa); svjedokinje TM (list 164-167 spisa); saslušanjem tužiteljice CM (list 167-168 spisa); dok je sud odustao od saslušanja svjedokinje SM budući je punomoćnik tužiteljice odustao od navedenog prijedloga te svjedokinje UM, budući je punomoćnik tužene povukao prijedlog za saslušanje iste. Pregledana je i sudska praksa dostavljena u spis.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tuženika kao zdravstveni djelatnik - medicinska sestra na Zavodu za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti dok je prije utuženog razdoblja ista bila zaposlena na Zavodu za kardiokirurgiju, a koja činjenica nesporno proizlazi iz iskaza saslušane tužiteljice te svjedoka CMZ i TM.

6. Među strankama je i nadalje sporan pravni osnov predmetnog potraživanja odnosno da li tužiteljicu pripada pravo na isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće po osnovi primopredaje dužnosti za utuženo razdoblje od 1. srpnja 2018. do 30. rujna 2024., te posljedično prema ovim pravnim osnovama naknade za godišnji odmor i bolovanje. Također tuženik osporava i pitanje punomoći koju je tužiteljica izdala odvjetnici Martini Radić Šunjić odvjetnici u Splitu osporavajući da su odvjetnici Martina Radić Šunjić i Mario Skejić opunomoćeni od strane tužiteljice da pokrenu ovaj spor. Međutim, iz priležeće punomoći u ovom postupku (list 6 spisa) je razvidno da je tužiteljica opunomoćila Martinu Radić Šunjić odvjetnicu u Splitu da je zastupa u predmetnoj pravnoj stvari, dok je Mario Skejić, odvjetnik u Splitu opunomoćen samo kao zamjena. Martina Radić Šunjić odvjetnica u Splitu je temeljem navedene punomoći opunomoćena da zastupa tužiteljicu u parničnom, vanparničnom, ovršnom, zemljišno knjižnom postupku, kaznenom postupku, postupcima pred Trgovačkim sudom te u postupcima pred tijelima državne uprave kao i u postupcima vezanim za isplate iz radnog odnosa pred ovim sudom. Navedenom punomoći je tužiteljica ovlastila punomoćnicu Martinu Radić Šunjić da između ostalog za nju prima novac i novčane vrijednosti i o tome izdaje potvrde. Tužiteljica je na ročištu od 23.svibnja 2025.godine izričito istakla u iskazu da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić da je zastupa u predmetnoj pravnoj stvari i da je istu opunomoćila da za nju prima sve novčane primitke pa i parnični trošak. U navedenom smislu ovaj sud je mišljenja da je punomoć koja prileže spisu valjana te da su u ovom postupku raspravljena sva sporna pitanja vezana za navedenu punomoć.

7. Iz pregledane obračunske liste plaće tužiteljice za siječanj 2017. (list 4-5 spisa), a koja se odnosi na isplatu plaće tužiteljici prije utuženog razdoblja u ovom postupku je razvidno da ista ne sadržava podatak o isplati s osnova primopredaje dužnosti.

8. Iz pregledanog zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.veljače 2023.godine (list 6 spisa) proizlazi iz Zaključka broj 108. sa te sjednice da je navedeno da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Navodi se da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe, a da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Istaknuto je u ovom zaključku da se radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom pri čemu da vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te je navedeno da ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati da mu se ti sati obračunavaju kao prekovremeni rad.

9. Iz pregledane odluke tuženika, Klasa: 113-01/22-01/151, Ur.broj: 2181-147-01/GB- 22-1 od 28.prosinca 2022. godine (list 7 spisa) proizlazi da je tuženik naveo da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. U odluci je istaknuto da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa, te je istaknuto da liječnike i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice. Navodi se da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe te da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad. Navedeno je da ta odluka stupa na snagu i da se primjenjuje počevši od 01. siječnja 2023. godine. Ova odluka je prema podacima iz iste dostavljena predstojnicima/ pročelnicima/voditeljima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, glavnim medicinskim sestrama/tehničarima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, dr.sc. IM, dr. sc. ZM, UM, mag.med.techn., GM dipl. iur, te HM, univ.spec.ecc.

10. Iz iskaza saslušane svjedokinje CMZ na ročištu od 24. veljače 2025. (list 113-114 spisa) proizlazi da ona i tužiteljica kao radne kolegice rade na Zavodu za hematologiju kod tuženika i to od 2017. do danas kao medicinske sestre, te da je radno vrijeme na hematologiji organizirano na način da je potrebno doći 5 min. prije početka radnog vremena, a koje počinje u 7.00 ujutro, radi primopredaje dužnosti. Navodi da navedeni odjel ima 10 soba i da je svaka trokrevetna te postoje 4 sterilne jedinice te da tri sestre rade u smjenama, jedna je zadužena za sterilnu jedinicu, jedna zadužena za sobe od 1-5 te druga za sobe od 5-10, te da se svaka od njih referira vezano za svakog pacijenta u tim sobama s tim da su sobe 6 i 7 apartmani i da je to sterilna jedinica. Navodi da se zna prijeći kapacitet od 28 pacijenata. U odnosu na činjenicu koliko traje primopredaja dužnosti na odjelu hematologije ista navodi da je to ujutro ako je sve u redu prije početka radnog vremena do 7:30, ali ako dođe do pogoršavanja stanja pacijenta da primopredaja može trajati i duže, a da se podjednako to događa i na završetku radnog vremena. Ista ističe da se primopredaja dužnosti na ovom odjelu odvija tijekom radnog vremena od 7:00-7:30 i na završetku radnog vremena od 19:00-19:30 uz spomenute iznimke od pravila ako je potrebno duže. U odnosu na činjenicu što sve medicinska sestra prenosi kod navedene primopredaje drugoj medicinskoj sestri na odjelu ista navodi da se primopredajom prenosi sve vezano za krvne pripravke, vezano za pripremu kemoterapije, vezano za febrilitet pacijenta, vezano za lijekove koje isti prima, vezano za antibiotsku terapiju te sve vezano za eventualno ugroženost pacijenata koji su na monitoru te ih treba pripremiti za intenzivnu terapiju i sl. U odnosu na činjenicu da li je tuženik vodio u službenim evidencijama radnog vremena za utuženo razdoblje od 1.07.2018. do 30.09.2024. podatke o primopredaji službe i da li je ovlastio određenu osobu da obavlja poslove primopredaje službe, svjedokinja ističe da nadležne osobe nisu posebno ovlašćivale nekog za vođenje primopredaje službe i da misli da niti nisu vođeni službeni podaci o primopredaji u evidencijama radnog vremena od strane tuženika, budući da koliko ona zna da joj nikad nije plaćano ništa na ime primopredaje službe. Međutim, ista navodi da ona kao i ostale sestre na odjelu vode svoje interne podatke o pacijentima i primopredaji službe i da navedeno upisuje i u kompjuter - BIS sustav.

11. Iz iskaza saslušane svjedokinje TM saslušane na ročištu od 23. svibnja 2025. (list 164-167 spisa) proizlazi da je ona glavna medicinska sestra na Klinici za unutarnje bolesti od listopada 2018., a da tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju od 1. srpnja 2018. do 30. rujna 2024. radi kao viša medicinska sestra na Zavodu za hematologiju. U odnosu na činjenicu kakvo je radno vrijeme na cjelokupnoj Klinici za unutarnje bolesti pa i na Zavodu za hematologiju gdje tužiteljica radi svjedokinja navodi da je rad u jutarnjoj smjeni, popodnevnoj smjeni i smjenski rad u turnusima, te da rad kroz jutro traje od 7,30 do 15,30, u popodnevnoj smjeni od 14,00 do 22,00 sata, a da je smjenski rad 12-24-12-48. U odnosu na činjenicu da li se na navedenom odjelu vrši primopredaja smjene i kada se vrši primopredaja smjene i da li je tužiteljica vršila primopredaju dužnosti svjedokinja navodi da se primopredaja dužnosti obavlja nakon svake dnevne i noćne smjene i da ju je na taj način vršila i tužiteljica svakodnevno. U odnosu na činjenicu gdje se sve bilježi ono što se radi tijekom primopredaje dužnosti i što se konkretno bilježi te što je sve tužiteljica u tom smislu bilježila svjedokinja navodi da se vezano za primopredaju dužnosti idućoj smjeni prenosi sve što se događalo s pacijentom na odjelu vezano za dnevnu i noćnu smjenu, te sve ono novo što se dogodi vezano uz tog pacijenta tijekom smjene, sve vezano za vitalne životne funkcije pacijenta, primanje terapije i slično, te da se svi ti podaci prvo prenose usmeno djelatniku koji dođe u smjenu, a da se pismeno unose u Bolnički informacijski sustav i ujedno u bilježnicu primopredaje službe. U odnosu na činjenicu koliko primopredaja vremenski traje na navedenom odjelu svjedokinja navodi da traje 20 minuta, a da ujedno postoji mogućnost da primopredaja traje i kraće od tog vremena i duže od tog vremena. A da to prvenstveno ovisi o zdravstvenom stanju samo bolesnika na odjelu. U odnosu na činjenicu kako se u evidencijama radnih sati tuženika vodi primopredaja dužnosti te da li se ista obračunava i plaća svjedokinja navodi da u rasporedu stoji oznaka velim slovom P što znači primopredaja dužnosti i da se primopredaja obračunava i plaća počevši od 01.01.2023. od strane tuženika. Navodi da glavna sestra Zavoda vodi plan i evidenciju radnog vremena, a da službenik evidentičar unosi te podatke u centralni obračun plaće i odakle se to obračunava i plaća djelatnicima te da se na opisani način sa kolonom označenom velikim slovom P evidentira obračunava i plaća primopredaja dužnosti od 01.01.2023. Ista navodi da na navedenom odjelu na 28 pacijenta ima 3 sestre u dnevnoj i 3 sestre u noćnoj smjeni te navodi da su uz tužiteljicu uz nju u njenoj smjeni još 2 sestre te da su sve sestre prisutne u smjeni prilikom vršenja primopredaje dužnosti. Vezano za upit da li nakon što je djelatnica nakon odrađene smjene od 12 sati bila 48 sati slobodna i dolazi na radno mjesto da li je u tom slučaju primopredaja dužnosti složenija svjedokinja navodi da se može dogoditi da tada primopredaja bude složenija i da je to najčešće ako su bili primljeni novi pacijenti o kojima djelatnica koja nije bila prisutna 48 sati na radno mjestu nema saznanja ali da može situacija biti tada i jednostavnija ako je određen broj pacijenata otpušten sa odjela. Svjedokinja navodi da nije prisutna tijekom primopredaje dužnosti od strane tužiteljice te objašnjava da njeno radno vrijeme počinje u 7,30 sati i da je tada već završena primopredaja dužnosti, a da svaki zavod ima svoju glavnu sestru koja može sudovati u primopredaji dužnosti, a da ona osobno ne može sve to pokrivati. Ističe da podržava sestre u svim njihovim zahtjevima ako su ti zahtjevi u okvirima zakonskih propisa. Na upit da pojasni na koji je način evidentirana primopredaja na početku kada se počela po njenim navodima evidentirati od 01.01.2023. svjedokinja navodi da primopredaja u evidencijama rada ima oznaku slovo P i da se svim djelatnicima primopredaja evidentirala tko god je radio u turnusu i da se to svima koji rade u turnusu evidentira i plaća i to svim sestrama koje rade u turnusu na Klinici. Navodi da je na samom početku primopredaja bila evidentirana kao sastavni dio odrađenih sati viška kao fonda sati odnosno kao sastavni dio prekovremenog rada, a da je onda kasnije došlo do promjene u evidentiranju u tome što su sati primopredaje odvojeni od ostatka viška radnih sati. Vezano za sate smjene gdje se na svakom završetku smjene odvija primopredaja dužnosti svjedokinja navodi da je dnevna smjena od 7,00-19,00 sati, a noćna od 19,00-7,00 sati te da se primopredaja dužnosti ne vrši u redovnom radnom vremenu od 7-15,30. Svjedokinja navodi da ona svoja saznanja o primopredaji dužnosti temelji i na osobnom iskustvu rada u primopredaji dužnosti budući da je 17 godina radila u turnusima i obavljala primopredaju dužnosti pa da ista zna kako ta primopredaja izgleda na odjelu i što sve treba sadržavati a da je određeno vrijeme primopredaje od 20 minuta na odjelu i 30 minuta na intenzivnoj skrbi određeno odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Ističe da temeljem njenog iskustva primopredaja traje u prosjeku manje od 20 minuta i to u pravilu 15 minuta te da je upoznata da je odlukom uprave tuženika određeno da primopredaja na odjelima traje 20 minuta, a na jedincima intenzivne njege 30 minuta. Navodi da kada je ona radila na Hitnom internom prijemu da je različit broj pacijenata bio koji se predaju u primopredaji dužnosti, u prosjeku negdje 15 ili 20 pacijenata, a kada je počela raditi na Zavodu za endokrinologiju- stacionar navodi da je 16 pacijenata bilo primopredavano u primopredaji. Navodi da na hematologiji ima otprilike 28 pacijenata, a da u prosjeku bude manji broj pacijenata od 28.

12. Iz iskaza tužiteljice CM, saslušane na ročištu od 23. svibnja 2025. (list 167-168 spisa) proizlazi da ona u tuženom periodu radi na Zavodu za hematologiju pri Klinici za unutarnje bolesti da je prije ovog utuženog razdoblja od travnja 2016. do travnja 2017. radila na Zavodu za kardiokirurgiju. Na izričit upit suca da li je prisutna tužiteljica opunomoćila ovdje prisutnu odvjetnicu Martinu Radić Šunjić da je zastupa u predmetnoj pravoj stvari koja se vodi pod poslovnim brojem Pr-984/2023 te da li ju je opunomoćila da može za nju primati sve novčane primitke računajući i parnični trošak putem svog računa, a za nju osobno tužiteljica odgovara potvrdno. Tužiteljica pojašnjava da ona na odjelu za hematologiju pri Klinici za unutarnje bolesti radi u smjenskom radu te da dnevna smjena počinje od 7,00 ujutro do 19,00 navečer, a noćna od 19,00 do 7,00 ujutro. Nadalje navodi da se u smjeni nalaze 3 medicinske sestre uračunavajući nju osobno. Nadalje, tužiteljica ističe da se njen odjel sastoji od 10 soba te da je svaka sestra koja radi s njom u smjeni zadužena za svoje sobe. I to jedna je zadužena za sobe od 1-5, druga medicinska sestra za sobe od 5-10 a treća za apartmane i sterilne jedinice gdje se odvijaju transplantacije. U odnosu na činjenicu kako se odvija radnja primopredaje dužnosti tužiteljica navodi da svaka sestra prenosi smjeni koja dolazi sve o stanju svojih pacijenata, koje su im vitalne funkcije, sve vezano za primanje kemoterapije a koji protokol da je dosta složen, te da su sve tri sestre prilikom primopredaje prisutne na odjelu. Također ista navodi da se primopredaja dužnosti odvija nakon završetka nečije smjene ali da se često znaju dogoditi izvanredne situacije kao reanimacije, mogući recimo epileptički napadaji i da tada primopredaja traje duže. U odnosu na činjenicu koliko vremenski traje primopredaja dužnosti tužiteljica navodi da traje minimalno 20 minuta do 30 minuta, a ako se dogodi hitna opisana situacija da može trajati i duže. U odnosu na načine kako se vodi primopredaja tužiteljica navodi da postoji usmena primopredaja, pismena primopredaja i primopredaja koja se vodi putem unosa podataka u bolnički informacijski sustav(BIS). U odnosu na činjenicu da li se spomenuta primopredaja evidentira u radnim satima tuženika i tuženikovim evidencijama radnih sati tužiteljica navodi da se nešto obračunava i plaća ali da ona ne zna točno kako i što. Navodi da se nikad u periodu od 2018. do 2024. nije dogodilo da je primopredaja trajala manje od 20 minuta. Vezano za učestalost hitnih situacija pri kraju smjene tužiteljica navodi da ona tu brojku ne zna niti može znati, ali da samo može reći da je ona osobno bila u takvim situacijama , da su joj se odgađale hitne situacije, da kada je ona došla u trenutak da mora izvršiti primopredaju dužnosti da dobije poziv da je hitna situacija s pacijentom u sobi i da su onda ona i sestre morale pozabaviti se sa pacijentom, obavijestiti dežurnog liječnika te da su se eventualno trebale obaviti pretrage tog pacijenta na CT ili magnetu ali da može zaključno reći da kada je ona došla raditi sa Zavoda sa kardiokirurgiju na Odjel za hematologiju da je samo u privih mjesec dana dolazaka na hematologiju imala 6 reanimacija pacijenata, te da je to za nju bio šok a nakon rada na kardiokirurgiji. Ista navodi da nisu sve spomenute reanimacije bile na kraju radnog vremena ali da ih je nekoliko bilo na kraju radnog vremena te da je ona znala otići i u 8,30 navečer zbog tih reanimacija. Tužiteljica navodi da radi prekovremeno ovisno o potrebi službe te da joj se prekovremeni rad plaća, ali da je ona kontaktirala upravu da joj objasni kako se to plaća, ali da nije dobila konkretan odgovor. Nadalje ističe da sestre na odjelu prilikom primopredaje rade timski, a što znači da nije da svaka sestra ograničena samo na one sobe za koje je ona zadužena, nego da sve sudjeluju u primopredaji dužnosti za pacijente iz svih soba i da se međusobno u podacima koje prenose nadopunjuju.

13. Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/2019), a koji je zaključen 27.09.2019. godine, te koji je prema odredbi članka 34. tog Dodatka u primjeni od 01.09.2019. godine (osim članka 12. koji je u primjeni od 01.01 .2020.godine) je izmijenjen članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. i to stavak 8. koji glasi da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te stavak 9. koji glasi da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Nadalje, Zaključkom broj 108. sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023.godine (list 6 spisa) zauzeto je tumačenje da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Također je navedenim Zaključkom zauzeto shvaćanje da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Nadalje je ovim zaključkom zauzeto shvaćanje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme službe se smatra radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad.

14. U odnosu na potraživanje neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje za utuženo razdoblje kao posljedice toga što tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužiteljice nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe temeljem odredbe članka 58. stavka 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020- u daljnjem tekstu TKU-a), te članka 57.stavka 1. navedenog TKU-a (''NN'' 56/22, te 127/22) je propisano da radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Temeljem odredbe članka 34. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18) je propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca ako je to za njega povoljnije.

15. U predmetnoj pravnoj stvari tuženik je podnesku od 20. studenog 2024. (list 46-48 spisa) u odnosu na cjelokupno potraživanje tužiteljice istakao prigovor pravomoćno presuđene stvari navodeći da je tužiteljica već tužila tuženika po istom pravnom osnovu u predmetu pod poslovnim brojem Pr-1337/2019, te koji da su predmeti pravomoćno okončani. Temeljem odredbe 333.stavka 2. ZPP-a prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li je stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među strankama pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno odbacit će tužbu. Uvidom u spis broj Pr-1337/2019 razvidno je da je u tom predmetu dana 25. listopada 2021. donesena presuda kojom je prihvaćen zahtjev tužiteljice, a koja se odnosi na razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od travnja 2016. do prosinca 2020. a vezano za naknadu za otežane uvjete rada, naknadu za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, godišnji odmor i bolovanje, te koja je postala pravomoćna i ovršna 10. studenog 2021., te kojom je tužiteljici po tom osnovu dosuđen ukupan iznos od 2.070,51 Kuna sa zakonskim zateznim kamatama. Budući se u predmetnoj pravnoj stvari radi o potraživanju razlike plaće i naknade plaće po osnovi primopredaje dužnosti jasno proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o pravomoćno presuđenoj stvari budući postupak koji se vodio pod poslovnim brojem Pr-1337/2019 je postupak potpuno različitog pravnog osnova od predmetnog postupka, slijedom čega je prigovor pravomoćno presuđene stvari istaknut od strane tuženika u cijelosti neosnovan.

15. Vezano za predmetni postupak prvenstveno je potrebno istaći da je sukladno odredbi članka 5. Zakona o radu (''NN'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23- u daljnjem tekstu ZR-a) poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati i podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ovo je razvidno i iz članka 8. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), te iz članka 13.stavka 1. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), Pravilnika iz kojeg je jasno razvidno da evidencija o radnom vremenu radnika mora sadržavati osim podataka o radniku i podatke o početku i završetku rada.

16.Međutim, obzirom da tuženik u sporu ne osporava više visinu potraživanja, a i nadalje osporava pravni osnov potraživanja, a radi se o potraživanju vezano za radno vrijeme provedeno u primopredaji dužnosti ovaj sud je mišljenja budući se u ovom sporu radi o sporu u vezi sa radnim vremenom, te obzirom da tuženik ovom sudu nije dostavio isprave zajedničke za obje stranke: evidencije o radnom vremenu, platne liste, odjelne liste, plan i raspored rada, a iz kojih bi nedvojbeno proizlazilo da je isti vodio za utuženo razdoblje evidencije o radnom vremenu na zakonom propisani način iz članka 5. stavka 1. ZR-a te u skladu sa spomenutim pravilnicima, da je upravo na tuženiku teret dokazivanja radnog vremena. Obzirom da tuženik ničim nije dokazao u ovom postupku da je uredno vodio evidencije o radnom vremenu, a vezano za sate primopredaje dužnosti koji se odnose na tužiteljicu jer sudu tijekom postupka po čak dva naloga ovog suda i to sa ročišta glavne rasprave od 23. svibnja 2026., te ročišta glavne rasprave od 26.rujna 2025.godine unatoč upozorenju na pravne posljedice iz članka 233. stavka 5. ZPP-a nije dostavio isprave zajedničke za obje stranke i to obračunske liste, evidencije o radnom vremenu, plan i raspored rada, te odjelne liste za utuženo razdoblje iz kojih bi to bilo razvidno, a ni tijekom trajanja ovog postupka, a iz iskaza saslušanih svjedoka CMZ (list 113-114 spisa), svjedokinje TM (list 164-167 spisa); te iskaza tužiteljice (list 167-168 spisa) decidirano proizlazi da je tužiteljica redovno na završetku radne smjene u turnusima ujutro u 7,00 i navečer u 19,00 kao i druge medicinske sestre Zavoda za hematologiju obavljala primopredaju dužnosti u trajanju od najmanje 30 minuta te da nema dokaza da je primopredaja dužnosti plaćena tužiteljici (tuženik nije sudu dostavio obračunske liste plaće tužiteljice iz kojih bi to bilo razvidno), u tom smislu u predmetnom postupku sukladno odredbi članka 135.stavka 4. ZR-a je na tuženiku kao poslodavcu dokazivanje radnog vremena provedenog u primopredaji dužnosti, a ne na tužiteljici kako to pogrešno smatra tuženik. Također je potrebno istaći da je ovaj sud u predmetnoj pravnoj stvari odustao od izvođenja dokaza financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost utvrđivanja visine potraživanja prvenstveno iz razloga što tuženik nije postupio po čak dva naloga ovog suda jer nije dostavio sudu isprave zajedničke za obje stranke i to platne liste, odjelne liste, plan i raspored rada kao i evidenciju o radnom vremenu, a radi čega se i nije moglo provesti financijsko- knjigovodstveno vještačenje u ovom predmetu. Ovu dokumentaciju je tuženik bio dužan dostaviti u predmetni spis budući iz iskaza saslušane svjedokinje CMZ, te svjedokinje TM i tužiteljice jasno proizlazi da je tuženik tek naknadno počeo voditi radne sate provedene u primopredaji službe na Zavodu za hematologiju, Klinike za unutarnje bolesti i to tek od 01.01.2023.godine a ujedno i iz same odluke tuženika od 28.12.2022.godine (list 8 spisa), proizlazi da tuženik uopće nije vodio evidencije o radnom vremenu vezano za rad u primopredaji dužnosti do 01.01.2023. godine već da je te evidencije počeo voditi tek od tog datuma pa je slijedom navedenog teret dokaza o radnom vremenu u ovom postupku za cijelo utuženo razdoblje bio upravo na tuženiku (članak 135.stavak 4. ZR-a). Ovo proizlazi i iz odluke samog tuženika od 28.12.2022.godine (list 8 spisa) jer je tuženik tek citiranom odlukom od 28.12.2022. godine odredio evidentiranje i plaćanje primopredaje službe i to počevši tek od 01.01.2023. premda se primopredaja službe zbog prirode same zdravstvene službe i održavanja kontinuiteta rada u turnusima - smjenama morala obavljati i obavljala se cijelo vrijeme, a što i proizlazi iz iskaza saslušanih svjedokinja CMZ i TM, kao i iskaza same tužiteljice.

17. Budući tuženik ovom sudu nije dostavio za utuženo razdoblje evidencije o radnom vremenu ovaj sud smatra da isti tijekom ovog postupka ničim nije dokazao da tužiteljica za sve odrađene sate nije stekla pravo na isplatu prekovremenog rada po osnovi primopredaje službe. Budući je u predmetnoj pravnoj stvari iz provedenih dokaza u ovom postupku, posebice iskaza svjedokinja CMZ i TM razvidno da tuženik nije uredno vodio evidenciju u pogledu rada tužiteljice u primopredaji dužnosti na propisani način na tuženiku je sukladno odredbi članka 135.stavka 4. ZR-a da dokaže sve okolnosti i činjenice vezano za radno vrijeme i način provođenja radnog vremena u primopredaji dužnosti.

18. Iz iskaza saslušane svjedokinje CMZ nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica kao i ona radila kao medicinska sestra na Zavodu za hematologiju kod tuženika i to od 2017. do danas, te da je radila u turnusima od 7,00 ujutro do 19,00 navečer, te od 19,00 navečer do 7,00 ujutro, te da je tužiteljica primopredaju dužnosti redovno radila na završetku smjene, ujutro u 7,00 i navečer u 19,00 te da je primopredaja trajala 30-ak minuta, te da je ista bila usmena i pismena koja se bilježila u teci primopredaje dužnosti i u bolničkom informacijskom sustavu, te da se navedeni sati primopredaje dužnosti u utuženom razdoblju nisu evidentirali ni plaćali. Podjednako je iskazala i svjedokinja TM koja je istakla da je tužiteljica u utuženom periodu radila kao viša medicinska sestra na Zavodu za hematologiju, te da je rad na Zavodu za hematologiju rad u jutarnjoj smjeni, popodnevnoj smjeni i turnusima i to u jutarnjoj smjeni od 7,30 do 15,30, u popodnevnoj smjeni od 14,00 do 22,00, a smjenski rad 12-24, 12-48. Iz iskaza svjedokinje TM, kao i iskaza CMZ jasno proizlazi da je tužiteljica vršila primopredaju dužnosti nakon svake dnevne i noćne smjene, a u kojim primopredajama službe da se djelatniku koji dođe u smjenu prenose sve relevantne činjenice vezane za zdravstveno stanje pacijenata, te da primopredaja vrši i usmeno i pismeno na način da se podaci bilježe u bilježnicu primopredaje dužnosti i u bolnički informacijski sustav (BIS), te da se navedena primopredaja evidentira tek od 01.01.2023.godine. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ista od travnja 2016.godine do travnja 2017.godine radila na Zavodu za kardiokirurgiju, dok ista u utuženom razdoblju radi na Zavodu za hematologiju, Klinike za unutarnje bolesti. Ista je istakla da na Zavodu za hematologiju radi u smjenskom radu od 7,00 ujutro do 19,00 navečer te da svaka sestra na tom odjelu pa i ona prenosi smjeni koja dolazi sve relevantne činjenice o zdravstvenom stanju pacijenata, te je potvrdila činjenicu da se navedena primopredaja odvija usmeno ali i pismeno te da se pismena primopredaja odvija unosom u bolnički informacijski sustav (BIS), te da se primopredaja odvija na kraju svake smjene u trajanju od minimalno 20 minuta do najviše 30 minuta. Ista je u iskazu također istakla da nije sigurna točno što tuženik vodi i obračunava u svojim evidencijama radnog vremena po pitanju radnih sati provedenih u primopredaji službe. Da tuženik evidentira primopredaju dužnosti u evidencijama o radnom vremenu tek počevši od 01.01.2023.godine nedvojbeno proizlazi i iz iz tuženikove odluke od 28.12.2022.godine. Primopredaja dužnosti se evidentira i plaća kao prekovremeni rad što proizlazi i iz sadržaja zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za Tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.02.2023.godine, te iz navedene odluke samog tuženika od 28.12.2022.godine (list 7 spisa) budući radom u primopredaji u kojem radu radnik ostaje duže na radnom mjestu radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati i ti mu se sati obračunavaju kao prekovremeni rad. Iz iskaza saslušane tužiteljice i svjedokinja CMZ i TM jasno proizlazi da je tužiteljica radi primopredaje dužnosti ostajala nakon završetku svake smjene duže od predviđenog redovnog radnog vremena u smjeni i to za 30 minuta duže, a zbog čega joj je tuženik bio dužan te radne sate obračunavati i plaćati kao prekovremeni rad.

19. Iskaze svjedokinje CMZ, TM te same tužiteljice u pogledu načina rada tužiteljice u primopredaji dužnosti ovaj sud prihvaća u cijelosti kao vjerodostojan i logičan budući iz navedenih iskaza nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica kod tuženika vršila u cijelom utuženom razdoblju od 01.07.2018. godine do 30.09.2024. primopredaju dužnosti na Zavodu za hematologiju na opisani način, a iz pregledane Odluke tuženika Klasa: 113-01/22-01/151, Urbroj: 2181-147-01/GB-22-1 od 28.12.2022.godine je razvidno da je tuženik tek tom Odlukom sukladno onome što je propisano odredbom članka 28. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20) definirao pojam primopredaje službe, te u tom pravcu istakao da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu, te navodi da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosa turnusa, te da liječnike i medicinske sestre za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice, te određuje vrijeme trajanja primopredaje službe ističući da primopredaja službe na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te naveo da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe i da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda plaća kao prekovremeni rad, te ističe da se navedena odluka vezano za primopredaju službe primjenjuje od 01.siječnja 2023.godine. Dakle, iz citirane odluke tuženika nedvojbeno proizlazi da tuženik evidentira primopredaju dužnosti tek od navedene odluke i to od 01.siječnja 2023.godine, a iz čega jasno proizlazi da je tužiteljica osnovano navela u tužbi da joj tuženik nije plaćao sate primopredaje dužnosti u utuženom razdoblju, a što je i logično i vjerodostojno budući je tuženik tek temeljem navedene odluke počeo evidentirati sate primopredaje dužnosti tek od 01.01.2023. iz čega proizlazi da nije u cijelom utuženom razdoblju uredno vodio evidencije o radnom vremenu u pogledu radnih sati vezano za primopredaju dužnosti.

20. Iz svih provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da time što tuženik nije ovom sudu dostavio u dokazne svrhe tijekom trajanja predmetnog postupka po nalogu ovog suda evidencije o radnom vremenu, platne liste, odjelne liste, te plan i raspored rada za tužiteljicu za utuženo razdoblje isti samim time budući nema dokaza da je vezano za primopredaju dužnosti u odnosu na tužiteljicu vodio uredne evidencije o radnom vremenu nije ničim dokazao da je tužiteljici u utuženom razdoblju kad je ista radila kod tuženika uredno evidentirao, obračunao i isplatio naknadu plaće za primopredaju dužnosti, te da je istoj u tom smislu pravilno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje, a koja proizlazi iz primopredaje dužnosti u utuženom razdoblju budući takav dokaz u vidu izvršene isplate ne prileže spisu niti je tuženik istog dostavio pa je u tom smislu u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu neisplaćene naknade plaće s osnove primopredaje dužnosti primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 135. stavak 4. ZR-a, kao i dio tužbenog zahtjeva vezano neisplaćene naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje sukladno citiranim odredbama članka 58.stavka 1. TKU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i članka 57.stavka 1. navedenog TKU-a (''NN'' 56/22, te 127/22), te članka 34.KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18), a koje su nastale kao posljedica neisplaćene naknade plaće s osnove primopredaje dužnosti , a sve za cjelokupno utuženo razdoblje.

21. U navedenom smislu ovaj sud je u cijelosti prihvatio tužiteljice kao osnovan u odnosu na potraživanje razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće po osnovi neisplaćene primopredaje dužnosti za utuženo razdoblje od 01.07.2018.godine do 30.09.2024. godine u ukupnom zatraženom iznosu od 1.350,00 EUR sa pripadajućom kamatom, a kako je i odučeno u točki I/ izreke ove presude.

22. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja u cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude. Na navedeni iznos glavnice potraživanja u iznosu od 1.350,00 EUR tužiteljicu pripadaju i zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa od 15,00 Eur-a petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke osim zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

23. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom postupku, tuženik je istoj dužan naknaditi u cijelosti parnične troškove sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN''138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova; sastava podneska od 06.09.2024. u iznosu od 100 bodova; sastava podneska od 1.10.2024. u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 11.11.2024. u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 24.02.2025. u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 23.05.2025. u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 26.09.2025. u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 04.03.2026. u iznosu od 100 bodova; pristup objavi presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 850 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 EUR ukupno iznosi 1.700,00 EUR, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 425,00 EUR ukupno iznosi 2.125,00 EUR, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka. Tužiteljici nije priznat iznos od 265,45 EUR kojeg je ista uplatila za vještačenje, budući da u spisu nije provedeno financijsko- knjigovodstveno vještačenje te je sud rješenjem od 10. travnja 2026. dao nalog računovodstvu suda da izvrši povrat navedenog iznosa. Na navedeni priznati iznos na ime troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 EUR tužiteljici je priznata i zakonska zatezna kamata koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te sukladno Uredbi o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22). Tuženik se u podnesku od 24.09.2024. godine protivio isplati parničnog troška na račun punomoćnice tužiteljice smatrajući istog preinakom tužbe. Međutim, tužiteljici je dosuđen parnični trošak kako je i potraživala na račun punomoćnice tužiteljice budući je člankom 94. stavak 1. ZPP- a propisano da opseg punomoći određuje stranka, a člankom 95. stavak 1. točka 3. ZPP-a je propisano da ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći da je odvjetnik na temelju takve punomoći ovlašten od protivne stranke primiti dosuđene troškove. U punomoći koju je tužiteljica izdala odvjetnici Martini Radić Šunjić (list 6 spisa) proizlazi da je ista izričito ovlastila istu na primanje novca i novčanih vrijednosti, a čime ju je ovlastila da može primiti i ispunjenje obveze na naknadu troškova postupka u korist tužiteljice. Pored navedenog potrebno je istaći da zahtjev tužiteljice za isplatom parničnog troška na račun punomoćnika tužiteljice ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva budući je sukladno odredbi članka 191. stavak 1. ZPP-a propisano da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanja drugog zahtjeva uz postojeći dok parnični trošak sukladno onome što je propisano odredbom članka 151.stavka 1. ZPP-a ne predstavlja tužbeni zahtjev već nastali izdatak učinjen u tijeku ili u povodu postupka. Sud odlučuje sukladno odredbi članka 164.stavka 1. ZPP-a o tome da li i u kojem iznosu stranku pripada zatraženi parnični trošak i to na određeni zahtjev stranke u zavisnosti od uspjeha u parnici. U tom smislu stranka postavlja zahtjev za isplatu troška, a sud odlučuje o visini parničnog troška koji stranku pripada pa u tom smislu izmjena potraživanja načina plaćanja u zahtjevu za isplatu parničnog troška ne predstavlja u pravnom smislu ni preinaku tužbe. Radi navedenog dosuđen je tužiteljici parnični trošak na račun njene punomoćnice, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 10. travnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

1/ tužiteljici-po punomoćnici

2/ tuženiku