Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: P-170/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari tužitelja LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku iz Našica, protiv tuženika NI, nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupan po privremenoj zastupnici Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, nakon održane glavne javne rasprave 3. ožujka 2026., u prisutnosti tužiteljice osobno uz sudjelovanje punomoćnika tužiteljice, te privremene zastupnice tuženika, na ročištu za objavu presude dana 10. travnja 2026. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica LI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica u selu površine 2786 m2, što je privremena zastupnica Renata Horvatin u ime tuženika LIP dužna priznati i trpjeti brisanje vlasništva tuženika u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis toga vlasništva u korist tužiteljice, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kuća dvor i oranica u selu površine 2786 m2 upisan je tuženik kao vlasnik te u katastru je kao posjednik. Navedenu nekretninu tužiteljica je naslijedila 13.12.1997. godine od svoje majke RI koja je tu istu nekretninu kao potkućnicu prodala nakon II. Svjetskog rata NI je u Subotički Lug doselio iz [adresa]. Na toj potkućnici sagradio je skromnu kućicu a kako se nije mogao saživjeti sa Slavonijom oko 1960. g. je odselio u [adresa] pri čemu je po pravilu nazadkupa kuću s dvorištem prodao RI. Od dana nasljeđivanja tužiteljicu nitko nikada nije smetao u posjedu niti je polagao bilo kakvo pravo na istu. Tužiteljica ima pravni interes utvrditi vlasništvo na svojoj čestici 142 jer je upisano samo formalno vlasništvo tuženika a u stvarnosti se radi o nekretnini koju tužiteljica mirno uživa od 1960. godine. Navodi da u postupku komasacije u k. o. [katastarska općina] 1977. godine z.k.odjel suda upisao je dotadašnjeg upisanog vlasnika i posjednika jer se NI nije pojavio na komasaciji a prednica tužiteljice nije imala podobne isprave o stjecanju pa je u novu zemljišnu knjigu upisan tuženik kao dotadašnji vlasnik koji upis traje do danas. Tužiteljica nije pronašla niti eventualne nasljednike tuženika, a kako je adresa tuženika nepoznata preko tri mjeseca te da bi postavljanje zakonskog zastupnika predugo trajalo i tužiteljica i dalje trpjela štetu, ista predlaže da sud tuženiku postavi privremenog zastupnika u osobi Renate Horvatin odvjetnice iz Našica koja će kao stručna osoba štititi interese tuženika.

2. Rješenjem suda poslovni broj P-170/2024-4 od 21. svibnja 2024. tuženiku NI određen je privremeni zastupnik u osobi Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica koja u ovom postupku ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika koja će obavljati sve dok se tužena odnosno njezin punomoćnik ne pojave pred sudom odnosno dok Centar za socijalnu skrb Gospić ne obavijesti sud da joj je postavio skrbnika.

3. Privremeni zastupnik u svome odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, no, ne protivi se izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 4 spisa), Prijepis posjedovnog lista ( list 5 spisa ), Izvod iz katastarskog plana za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( list 7 spisa), Povijest promjena na katastarskoj čestici ( list 8 spisa), Izvadak iz matice rođenih (list 9-10), Povijesni zk. izvadak ( list 37-38 spisa), Rješenje o nasljeđivanju ( list 39-40 spisa), saslušani su svjedoci CI i UI (list 43-44 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice (list 44 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je utvrđenje da li je i po kojoj osnovi tužitelj stekao i po kojoj osnovi vlasništvo nekretnina označenih tužbom.

7. Sporno je osnova tužbenog zahtjeva odnosno da li su ispunjene pretpostavke da tužitelj stekne pravo vlasništva nad nekretninama koje su predmetom tužbe putem dosjelosti.

8. Tužiteljica navodi da su njezini roditelju predmetnu nekretninu prvotno prodali NI, da bi zatim nakon nekoliko godina NI odlučio nazad prodati predmetnu nekretninu i odseliti u Dalmaciju. Navodi da su njezini roditelji pored predmetne nekretnine imali kuću, da je na nekretnini NI se također nalazila kuća, te su bili susjedi. Danas nijedna kuća ne postoji, jer su se zbog dotrajalosti morale srušiti, te danas čine obje nekretnine jednu cjelinu, a radi se o poljoprivrednom zemljištu koje obrađuje njezin sin. Nikad ih nitko nije smetao u posjedovanju nekretnina. Navodi da je sa NI bio sklopljen usmeni ugovor po kojem su njezini roditelji isplatili Kereti iznos od tadašnjih 300,00 maraka, ali ugovor u pisanom obliku nikada nije bio sklopljen, jer je NI preko noći odlučio otići iz mjesta i odseliti u Dalmaciju. Navodi da NI je kratko živio u selu, ne zna da li je prošlo 5 godina otkako se odlučio nazad vratiti u Dalmaciju, te ne zna da li je u međuvremenu imao ženu i djecu, ali u Subotičkom Lugu je živio sam. Nadalje odgovara da je komasacija u selu po njenom sjećanju bila krajem 70-ih godina, te ne zna zašto nije provedena komasacija predmetne nekretnine. Navodi da je njezina majka preminula 1977. godine, a otac 5 godina kasnije.

9. Svjedok UI iskazuje da mu je poznato o kojoj je nekretnini je riječ, naime ona se sada nalazi u ulici Kralja Tomislava, te je ondje svakodnevno prolazio, poznata mu je osoba NI, te navodi da su tužiteljičini roditelji predmetnu nekretninu kupili od NI, koji je po prodaji nekretnine odselio u Dalmaciju i nikada se nije vratio u Subotički Lug. Navodi da je to bilo krajem 60-ih, te rani početak 70-ih godina prošlog stoljeća. Navodi da je sada to nekretnina koja je u naravi poljoprivredno zemljište, te je spojena u zajedničku obradu sa zemljištem, koje je vlasništvo tužiteljice. Navodi da predmetnu nekretninu obrađuje kao poljoprivredno zemljište tužiteljičin sin i da predmetna nekretnina svoju površinu mjeri otprilike pola jutra.

10. Svjedok CI u svojem iskazu navodi da joj je poznato tko je tuženik NI, te da je on odavno preminuo. Navodi da joj je poznat način na koji je tužiteljica stekla posjed nekretnine, a to je da je nekretninu kupila od NI. Smatra da je ovakvo stanje sigurno 50-ak godina. Navodi da tužiteljica obrađuje predmetnu nekretninu.

11. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik upisan NI, L, [adresa], dok uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je uknjižba izvršena 6. ožujka 1978. godine povodom sastavljanja novih zk. uložaka.

12. Uvidom u Prijepis iz posjedovnog lista broj 317 utvrđeno je da je za katastarsku česticu [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] upisan kao posjednik NI dok uvidom u Povijest promjena na katastarskoj čestici utvrđeno je da je navedena čestica upisana na LIP iz [adresa] u Tehničkom dijelu rješenja o komasaciji zemljišta od 1977. godine.

13. Uvidom u izvadak iz matice rođenih utvrđeno je da je dana 31. ožujka 1947. izvršen upis činjenice rođenja godine 1947. pod rednim brojem 00022 za osobu ZI oca JI i majke RI dok uvidom u Rješenje o nasljeđivanju broj O-8/98-7 od 10. travnja 1998. utvrđeno je da iza pok. RI r. N R, LI rođ. RI proglašena je njezinom nasljednicom.

14. Tužitelj je također priložio i kopiju izvoda iz katastarskog plana za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz koje je vidljivo da je nekada postojala građevina na predmetnoj čestici.

15. Prije svega valja navesti da je mjerodavno pravo za rješenje konkretnog pravnog odnosa sadržano je u odredbi iz čl. 388. st. 2. i 3. („Narodne novine“ broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 52/2025, dalje u tekstu: ZVDSP). Prema odredbi iz čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st. 3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

16. Polazeći od toga da iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice proizlazi da je tužiteljica putem svojih prednika u posjedu nekretnina od 1960-tih godina, iako uvidom u materijalnu dokumentaciju u spisu i to uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu kada je bio proveden upis 6. ožujka 1978. i uvidom u Povijest promjena na katastarskoj čestici utvrđeno je da je navedena čestica upisana na LIP iz [adresa] u Tehničkom dijelu rješenja o komasaciji zemljišta od 1977. godine., ovaj sud smatra da tužiteljica u posjedu navedene nekretnine može tek biti nakon 6. ožujka 1978. stoga s obzirom na citiranu odredbu iz čl. 338. st. 2. ZVDSP, na ovaj sporni odnos primjenjuju se odredbe Općeg građanskog zakona – OGZ-a. koji je tada bio na snazi i čija su se pravna pravila primjenjivala do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80)

17. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ-a), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ-a) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ-a) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ-a pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

18. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4 istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati, da stvar koju posjeduje nije njegova.

19. Nadalje, trenutno važećom odredbom čl. 159. ZVDSP, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

20. Nadalje, odredbom čl. 160. st. 2. ZVDSP-a je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

21. Odredbom članka 18. st. 1., 2., 3. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

22. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, kada su ispunjene sve pretpostavke za dosjelost. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za stjecanje vlasništva dosjelošću potreban zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost). Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ te odredbama ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

23. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka kao uvjerljivim, životnim i logičnim, a isti su suglasni i podudaraju se s drugim dokazima izvedenim u ovom postupku. Saslušani svjedoci suglasno iskazuju da predmetnu nekretninu obrađuje tužiteljičin sin te da je ono sada u naravi poljoprivredno zemljište. Nadalje, suglasno iskazuju da su tužiteljičini roditelji predmetnu nekretninu kupili od NI, koji je po prodaji nekretnine odselio u Dalmaciju i nikada se nije vratio u Subotički Lug. Svjedok UI navodi da je to bilo krajem 60-ih, te rani početak 70-ih godina prošlog stoljeća, dok svjedokinja CI smatra da je ovakvo stanje sigurno 50- ak godina.

24. Iz ovako reproduciranih i ocjenjenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da u konkretnom slučaju se tužiteljica nalazi u samostalnom posjedu nekretnine osobno i putem prednika neprekidno više od zasigurno 40 godina a čiji posjed nekretnina nije stečen silom, prijevarom niti zlouporabom povjerenja, a kada su ga stekli nisu znali niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, stoga je sud pravnog shvaćanja da su tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).

25. Pored navedenog, tijekom ovog postupka, sud nije utvrdio da se radi o nepoštenom posjedu, a kako se poštenje predmnijeva isti je onda i pošten, jer privremeni zastupnik tuženika nije dokazao suprotno tome, niti je predlagao bilo kakve dokaze u tom smislu.

26. Slijedom navedenog, sud smatra da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne nekretnine izvanrednom dosjelošću, temeljem neprekidnog samostalnog posjedovanja od 1978. pa sve do danas, sukladno čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi čega je odlučeno kao u izreci presude.

27. Tužitelj nije tražio da mu se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.

Našice, dana 10. travnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju

2. Privremenoj zastupnici