REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-17806/2025-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M.J.D. CONSULTING d.o.o. i VAV, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje: Državni inspektorat), Klasa: UP/I-116-02/22-01/4136, Urbroj: 443-02-03-11/4-22-8 od 30. studenog 2022. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 08. travnja 2026. godine u odsutnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 10. travnja 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:  M.J.D. CONSULTING d.o.o. za savjetovanje i usluge,  OIB:  69439483826,  sa  sjedištem  u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,

drugookrivljenik: ČAV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., prekršajno kažnjavan

k r i v i  s u

1) što dana 15. srpnja 2022. godine u Hvaru, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnika VA, koji je s radom počeo 15. srpnja 2022. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,

2) što dana 15. srpnja 2022. godine u Hvaru, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radniku VA prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,

3) što dana 15. srpnja 2022. godine u Hvaru, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika VA dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,

čime su u stjecaju djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona; te djelom točkom 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona, sve u svezi čl. 39. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon).

I. Na temelju naprijed citiranih propisa, prvookrivljeniku se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto i šezdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 8.090,00 (osam tisuća i devedeset)

eura

za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 9.290,00 (devet tisuća dvjesto i devedeset) eura

Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

18.040,00 (osamnaest tisuća i četrdeset) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju naprijed citiranih propisa, drugookrivljeniku se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto i trideset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 920,00 (devesto i dvadeset) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.060,00 (tisuću i šezdeset) eura

Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

2.110,00 (dvije tisuće sto i deset) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je dana 30. studenog 2022. godine pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv prvookrivljene pravne osobe „M.J.D. CONULTING“ d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe VAV zbog prekršaja navedenih u izreci presude. Postupajući po optužnom prijedlogu, sud je proveo glavnu raspravu nakon koje je donio presudu broj Pp-166/2023-8 od 26. rujna 2024. godine, a kojom je okrivljenike proglasio krivima zbog predmetnih prekršaja te im je izrekao novčane kazne. Navedena presuda potom je ukinuta po žalbi okrivljenika rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Ppž-3754/2025 od 01. listopada 2025. godine te je vraćena ovom sudu na ponovno suđenje.

2. Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koji su na istu pozvani putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljenicima je u više navrata poslan poziv na adrese [adresa] (adresa sjedišta prvookrivljenika) i [adresa], kao jedinu prijavljenu adresu prebivališta drugokrivljenika, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da okrivljenici nesporno znaju za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je drugookrivljenik potpisao i zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 22. studenog 2022. godine, u kojim mu je izričito naglašeno da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se u protivnom pismena dostaviti putem oglasne ploče; sud je zaključio kako okrivljenici evidentno izbjegavaju primitak poziva i dolazak pred sud.

2.1. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su očitovanje okrivljenika Državnom inspektoratu, izvadak iz Sudskog registra za prvookrivljenika, te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike, a iz kojih je vidljivo da je prvookrivljenik prekršajno neosuđivan a drugookrivljenik je jednom osuđivan zbog prometnih prekršaja. Ujedno je temeljem članka 431. stavak 1. točka 7. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: Zakon o kaznenom postupku) pročitan svjedočki VA sastavljen na zapisniku o glavnoj raspravi održane pred ovim sudom dana 24. rujna 2024. godine, budući da je isti sastavljen pred istim sucem te se ispitivanje istoga nije moglo provesti budući da se isti nije odazvao urednim pozivima suda a izvedeni dokazi su dovoljni za točno utvrđenje činjeničnog stanja.

3.1. Svjedok VA u iskazu na glavnoj raspravi pred ovim sudom dana 24. rujna 2024. godine, u bitnome je naveo da osobno ne poznaje drugookrivljenika, niti je nikada bio zaposlen kod prvookrivljenika, niti je pregovarao sa istim, glede zaposlenja u njegovoj firmi. Naime dugogodišnji je prijatelj ČA i bilo mu je poznato da isti iznajmljuje neke brodice, međutim nije znao za kojeg poslodavca, samo je znao da isti brodovi nisu njegovi. Zbog njihovog odnosa isti ga je zamolio ako mu možda koji put može "uskočiti" za koju vožnju na što je on pristao. Slijedom navedenog isti ga je dana 15. srpnja 2022., zamolio da mu odradi jednu vožnju brodicom u akvatoriju ispred [adresa], na što je on pristao. Kada je započeo vožnju sa gostima, nedugo nakon toga zaustavio ih je policijski gliser, izvršili su kontrolu i utvrdili da on zaista nije imao valjani ugovor o radu, niti prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje kod poslodavca okrivljenika. Naveo je da nije ni mogao biti prijavljen kod njih, budući da je cijelo vrijeme od tada do danas zaposlen na drugom radnom mjestu. Po povratku u [adresa] pričao je sa ČA i rekao mu da ga je doveo u neugodnu situaciju, zbog čega mu više nije učinio gore opisane usluge. Nakon predmetnog događaja pokušala ga je kontaktirati odvjetnica prvookrivljenika ZAV glede nekog možebitnog dogovora vezano uz predmetni događaj, no na kraju nisu uspostavili nikakav kontakt, niti zna što se kasnije događalo sa predmetnom prijavom inspekcije.

4. Članak 14. st. 3. Zakona o radu određuje da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredba članka 229. stavka 1. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (točka 3.). Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 kazniti i odgovorna osoba pravne osobe.

4.1. Članak 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju određuje da Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). St. 3 istog članka je propisano da za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.

4.2. Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju određuje da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 2. istoga članka za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz očitovanja okrivljenika Državnom inspektoratu te svjedočkog iskaza VA, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime okrivljenici u svom očitovanju u bitnome priznaju počinjenje predmetnih prekršaja navodeći da je razlog istome što uslijed poslovne zauzetosti i ljetne gužve nisu uspjeli obaviti potrebne prijave za navedenog radnika VA, te je isti u međuvremenu odustao od zasnivanja radnog odnosa sa njima. Svjedok VA u iskazu potvrđuje da kritične prigode nije imao potrebne prijave od strane okrivljenika niti ugovor o radu sklopljen sa njima. Napominje se da navodi istog svjedoka da ne bi ništa pregovarao sa okrivljenicima o zaposlenju već da je samo činio uslugu ČA, nisu životno logični kada se uzme u obzir da su okrivljenici naveli da upravo ČA vodi odjel najma brodica kod njih.

5.1. Napominje se da je očitovanje okrivljenika Državnom inspektoratu zakoniti dokaz, budući da se u konkretnom slučaju ne radi o ispitivanju okrivljenika temeljem čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona jer odgovorna osoba prvookrivljenika nije ispitana neposredno na zapisnik pred službenom osobom ovlaštenog tužitelja (u kojem slučaju bi isti trebao biti ispitan u svojstvu osumnjičenika sa svim zakonskim upozorenjima iz tog članka). Naime okrivljenici su u zaprimljenoj obavijesti iz čl. 109. a Prekršajnog zakona od 22. studenog 2022. godine (koja im je dostavljena od strane ovlaštenog tužitelja) upozoreni na sva zakonska prava koja imaju po Prekršajnom zakonu, među ostalim da imaju pravo na dostavljanje pisane obrane, koje pravo su iskoristili budući da je predmetno očitovanje zapravo sadržajno njihova pisana obrana i time punovažan dokaz u postupku.

6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika i prekršajna nekažnjavanost drugookrivljenika za prekršaje iz domene gospodarstva, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u najmanjim iznosima koje zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.

Hvar, 10. travnja 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis