REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-58/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu sastavljenim od sutkinje Dijane Rizvić kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Biserke Martić i Miljenka Katalinića kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara Jelene Bogdan Gjurin u kaznenom predmetu protiv optuženog LĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] zbog tri kaznena djela iz članka 154. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24) u vezi članka 154. stavka 1. točki 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 te kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11 sve u vezi članka 51. KZ/11 povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 29. rujna 2025. broj KO-DO-68/2025 nakon nejavne rasprave održane dana 10. travnja 2026. u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu LĐĐ, opunomoćenika oštećenice na teret proračunskih sredstava odvjetnice EĐ, optuženog LĐ i branitelja optuženika po službenoj dužnosti odvjetnika Zorana Badovinca, istog dana u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika, optuženika i branitelja optuženika objavio je i

p r e s u d i o  j e

I optuženi LĐ, bez nadimka, OIB [osobni identifikacijski broj], sin L i RĐ, rođene E, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada u istražnom zatvoru u Zatvoru u Zagrebu, državljanin Republike Hrvatske, bravar, nezaposlen, neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom srednjom školom za bravara u trajanju od 3 godine, vojsku nije služio, bez čina, bez odlikovanja, bez imovine, neosuđivan, protiv kojeg se vodi drugi postupak pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu pod brojem Kzd-179/2023-45 zbog kaznenog djela spolne zlouporaba djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavak 1. Kaznenog zakona i pred Općinskim sudom u Zlataru pod brojem K-283/2023-84 zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona

k r i v  je

što je:

- u razdoblju od neutvrđenog dana početkom svibnja do 27. svibnja 2025. u [adresa], u kući u kojoj je živio s intimnom partnericom ŽĐ, u cilju da obezvrijedi dostojanstvo i ponizi ŽĐ, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17 do 36/24), učestalo joj govorio da je „glupa“ i „kurva“, vikao na nju, šamarao je, čupao za kosu, primao za vrat, financijski je iskorištavao na način da bi joj bez pitanja oduzimao bankovnu karticu i kupovao sebi benzin i cigarete, uskraćivao joj tuširanje, uskraćivao joj pristup hrani u frižideru, na koji način je kod ŽĐ izazvao osjećaj obezvrijeđenosti i gubitka dostojanstva te u cilju zadovoljenja svog spolnog nagona, unatoč njenom izričitom protivljenju spolnom odnosu, učestalo, u najmanje tri navrata, govorio joj da će je ubiti ukoliko s njim neće imati seksualni odnos, pri tom je snažno primao rukama i snagom tijela pritiskao uz krevet, čime bi je zastrašio, na koji način bi nadvladao njen otpor i svojim spolnim organom penetrirao u njenu vaginu,

- dakle, s drugom osobom bez njezina pristanka izvršio spolni odnošaj, a djelo je počinjeno uporabom sile i prijetnje prema bliskoj osobi te na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo

II - čime je optuženi LĐ počinio tri teška kaznena djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje: KZ/11), u vezi članka 154. stavka 1. točki 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 te kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano u članku 179.a KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

III Optuženom LĐ se

za kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 154. stavka 1. točke 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 48. stavka 2. KZ/11, članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine

za kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 154. stavka 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 48. stavka 2. KZ/11, članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine

za kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 154. stavka 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 48. stavka 2. KZ/11, članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine

za kazneno djelo iz članka 179a KZ/11 u vezi članka 48. stavka 2. KZ/11, članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci

Na temelju članka 51. KZ/11 optuženi LĐ

o s u đ u j e  se

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

IV Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom LĐ u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme uhićenja i vrijeme koje provodi u istražnom zatvoru od 1. lipnja 2025. do 30. rujna 2025. te od 19. studenog 2025. pa nadalje.

V Na temelju članka 68. KZ/11 optuženom LĐ izriče se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja se izvršava u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

VI Na temelju članka 76. stavka 1. 2. 4. i 5. KZ/11 optuženom LĐ izriče se sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora s vremenom provjeravanja od 2 (dvije) godine pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer optuženiku nije odobren uvjetni otpust. Sigurnosna mjera započeti će se provoditi odmah nakon izlaska optuženika iz zatvora i to sukladno članku 64. KZ i to pod nadzorom nadležnog tijela za probaciju. Sud izvršenja će nakon proteka prve godine od početka provedbe zaštitnog nadzora i potom najmanje jednom godišnje preispitati potrebu njegova daljnjeg provođenja i o tome donijeti rješenje.

VII Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17., 126/19., 80/22, 36/24., 72/25. i 13/26.; nastavno: ZKP/08) optuženi LĐ djelomično se oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka i to iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 na ime psihologijsko- psihijatrijskog vještačenja na svoje ime u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem, na ime psihijatrijsko- psihologijskog vještačenja oštećenice u iznosu od ukupno 1.812,93 eura te na ime putnih troškova svjedoka u ukupnom iznosu od 53,38 eura, troškova iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 2.000,00 eura te iz članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem dok je dužan naknaditi troškove iz članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka zastupanja oštećenice po opunomoćeniku u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je dana 29. rujna 2025. Županijskom sudu u Zagrebu optužnicu broj KO-DO-68/2025 protiv optuženog LĐ zbog teška kaznena djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 154. stavka 1. točki 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 te kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11 sve u vezi članka 51. KZ/11 (list 173-177 spisa).

2. Optuženi LĐ izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja su mu stavljena na teret optužnicom (list 243 spisa).

3. U dokaznom postupku sud je ispitao optuženog LĐ (list 384-385, 428 spisa) dok u ranijim iskazima (list 22-24, 69-72 spisa) optuženik nije iznosio obranu.

3.1. U dokaznom postupku sud je ispitao u svojstvu svjedoka osobe koje su bile zaposlene kod istog poslodavca kao i oštećenica, IĐ (list 136-137, 317-318 spisa) i JĐ (list 138-139, 316-317 spisa), zatim sud je ispitao majku optuženika RĐ (list 140-141, 318-319 spisa) te roditelje oštećenice ĐĐ (list 426-427 spisa) i GĐ (list 427-428 spisa) a uz navedeno neposredno je sud ispitao psihijatrijskog vještaka dr.sc. KĐ i vještaka psihologa Veru Lisec Repić (list 149-158, 346-347 spisa).

3.2. U dokaznom postupku sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 1. ZKP/08 po prijedlogu tužitelja uz suglasnost obrane pregledao: izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu od 1. lipnja 2025 (list 4-7 spisa), dokumentacija o dosadašnjoj kaznenoj i prekršajnoj osuđivanosti za optuženika LĐ te o kaznenim postupcima u tijeku (list 46 – 62 spisa), medicinska dokumentacija za žrtvu ŽĐ (list 107 spisa), nalaz i mišljenje psihologijsko psihijatrijskog vještačenja od 11. veljače 2026. na ime oštećene ŽĐ (list 354-357 spisa).

3.3. Na temelju članka 292. stavka 6. ZKP/08 pregledan je zapisnik o ispitivanju svjedoka – žrtve ŽĐ na dokaznom ročištu u Županijskom sudu u Zagrebu od 4. srpnja 2025. s pripadajućom snimkom ispitivanja (list 122 spisa).

3.4. Na temelju članka 419. stavka 5. točke 5. ZKP/08 po službenoj dužnosti pregledani su: zapisnik o očevidu i osiguranju mjesta događaja od 01.06.2025. (list 14-17 spisa); zapisnik o tjelesnom pregledu optuženika i povijest bolesti (list 19 -20 spisa); kriminalističko-tehničko izvješće od 01.06.2025. (list 98-99 spisa); izvod iz prekršajne evidencije optuženika od 15.01.2026. (list 314 spisa); izvod iz kaznene evidencije optuženika od 15.01.2026. (list 315 spisa) te od 16. 3. 2026. (list 380 spisa); izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad na ime optuženika od 02.01.2026. sa medicinskom dokumentacijom (list 254-306 spisa); izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad na ime oštećenice od 07.01.2026. (list 312-313 spisa); medicinska dokumentacija na ime oštećenice (list 338-345 spisa) te dokumentacija Policijske uprave zagrebačke, dubrovačko neretvanske I krapinsko zagorske (list 395-396, 399- 400, 403-412,416-426 spisa) i medicinska dokumentacija na ime oštećenice predana na raspravi (list spisa).

3.5. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog optuženika za dodatnim ispitivanjem u svojstvu svjedoka ŽĐ, kao nevažno. Naime, na raspravi dana 18. prosinca 2025. i 29. siječnja 2026. branitelj optuženika predložio je ponovno ispitivanje svjedokinje na okolnost vjerodostojnosti njenog iskaza i kako bi raspravno vijeće neposredno vidjelo i ispitalo žrtvu. Zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu i opunomoćenik oštećenice, protivili su se dodatnom ispitivanju žrtve ističući da je žrtva ispitana na dokaznom ročištu i nije potrebno njeno ponovno ispitivanje jer bi se time dodatno traumatizirala i to posebno obzirom na vrstu kaznenih djela. Nakon razmatranja prijedloga, sud je isti odbio kao nevažan i nepotreban obzirom je žrtva ŽĐ ispitana na dokaznom ročištu sve okolnosti kaznenih djela koja su predmet postupka, obrana nije predložila neke dodatne okolnosti na koje bi se ista trebala ispitati te sud smatra da je ponovno ispitivanje žrtve nepotrebno i nevažno za bitne elemente kaznenih djela koji se stavljaju na teret optuženiku a uz sve navedeno sud smatra da bi dodatno ispitivanje nepotrebno traumatiziralo žrtvu.

4. Optuženi LĐ nije iznosio obranu tijekom istražnog postupka (list 22-24, 69-72 spisa)

4.1. U svojoj obrani na raspravi (list 384-385, 428 spisa) optuženi LĐ u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji je isticao kako nije točno da bi on svojoj tadašnjoj djevojci govorio da je glupa i kurva, da bi ju šamarao i čupao za kosu, primao za vrat, vikao na nju i sve drugo što mu se tu stavlja na teret u optužnici. Isto tako je isticao kako nije točno da bi istoj uzimao bankovnu karticu i sebi kupovao cigarete a što se tiče benzina, ona je njemu sama dala karticu da natoče gorivo jer on nju vozi na posao i to bi zajedno išli na benzinsku. Nadalje optuženik je isticao nije točno da bi djevojci uskraćivao tuširanje a niti da bi joj uskraćivao hranu.

4.2. U svojoj obrani optuženik je u odnosu na kaznena djela silovanja isticao je kako nikakvog silovanja nije bilo i ništa nije bilo pod prisilom te su oni imali spolne odnose, otprilike jednom tjedno kad bi ŽĐ htjela i to uz zajednički dogovor te na način da bi ona njemu rekla, idemo se maziti i onda bi došlo do spolnog odnosa.

4.3. Što se tiče njihove veze, optuženik je u nastavku obrane detaljno opisao kako je on bio oko 4 mjeseca (od 2. do 5. mjeseca 2025.) sa ŽĐ, a upoznao ju je preko Facebooka te su se našli u Zagrebu, upoznali i to je bila ljubav na prvi pogled. Nakon tjedan dana počeli su živjeti zajedno i to prvo kod njegove mame, a onda mjesec dana u unajmljenom stanu u [adresa] i zatim su se ponovno vratili kod njegove mame. Optuženik je nadalje opisao da kada su oni počeli njihovu vezu sve je bilo dobro, dobro su se slagali, on ŽĐ vozio na posao, poljubili bi se i onda bi on išao privatno raditi po Zagrebu, nakon čega bi došao po nju na posao u pola 5 ili neko drugo vrijeme, ovisno kako je radila, a radila je 2 tjedna od kraja 4. i početkom 5. mjeseca. Isto tako on je nju volio, bio zaljubljen u nju, trebali su se vjenčati ove godine a ŽĐ je htjela zatrudnjeti, dobiti dijete , njemu je bilo dobro u toj vezi, i nije imao problema do kraja te veze.

4.4. Što se tiče zajedničkog života, optuženik je u nastavku naveo kako on i mama imaju zajedničku škrinju i frižider i s time se mogla koristiti i ŽĐ, sve je to bilo zajedničko. Isto tako što se tiče tuširanja, imaju centralno grijanje, i kad se potroši topla voda treba vremena da se ponovno zagrije, ali nije ŽĐ uskraćivao tuširanje, mogla se tuširati kad god je htjela dok god je bilo tople vode. Što se tiče hrane, ŽĐ nije htjela jesti hranu što je njegova mama skuhala, htjela je posebnu hranu, i kad bi dobila plaću, ona bi njemu dala karticu da on ide kupiti meso, ćevape, pljeskavice, za nju, što bi i napravio i onda joj vratio karticu. Nakon toga ponovno bi mu dala karticu da natoče gorivo jer ju on vozi na posao i onda bi zajedno išli na benzinsku. Što se tiče cigareta nije točno da bi s njenom bankovnom karticom kupovao sebi cigarete nego je to kupovao za svoj novac jer je prethodno radio u Njemačkoj i ostalo mu je oko 1500 eura a i još mu je davala mama. Isto tako kada su u jednom razdoblju unajmili stan jer je ŽĐ tako htjela, da žive posebno, posvađali su se jer on nije htio trošiti svoj novac obzirom je morao staviti dio novca da plati taj stan i onda je ŽĐ njega šamarala, vrijeđala mu mamu, da je kurva, da ju treba ubiti, govorila da mu jebe mrtvu mater i da je on kreten i debil, a on se na to okrenuo, sjeo u auto i otišao. Dodao je da je ona i inače bila agresivna prema njemu, pa tako primjerice to kad su bili na stanu i kad bi on išao raditi večeru, i kad se njoj ne bi svidjelo što bi kuhao ona se zaletjela prema njemu i ošamarila ga, onda mu je vrijeđala mamu i pljuvala je i u hranu te on još mora naknaditi štetu u tom stanu jer četiri i dvije čaše je zdrobila od ljutnje. Pozvan objasniti je li on njoj uzvraćao, naveo je da nije jer nije takva osoba, ne diže ruku na ženske niti na bilo koga. Isto tako što se tiče njihovih odnosa optuženik je opisao kako je on ŽĐ radio sendviče za gablec za slijedeći dan da može ponijeti na posao, i to po njezinim željama, a isto tako bi ga i po tri puta slala u trgovinu da joj kupi nešto, samo da se može s nekim drugim dopisivati. Jedne prilike kad ju je zamolio da ona nastavi raditi sendvič jer se porezao ona je uzela nož i rekla "hoćeš da te zakoljem" i on se povukao te je shvatio da je to u njihovoj kući sasvim normalno, što mu je ona rekla. I optuženik je opisao kako je oštećenica svako malo mu govorila da će ga ubiti, zaklati a jedne prilike ga je lupila sa drvom po leđima kad je išao pripremati drva za zimu.

4.5. Što se tiče okolnosti tko ima saznanja o njihovim odnosima, naveo je kako o tome može jedino može posvjedočiti njegova majka. Druge osobe nikad nisu bile prisutne a kad bi on i ŽĐ išli na neku zabavu, i njegovo i njeno ponašanje je bilo uredno.

4.6. Što se tiče razloga prijave protiv njega, optuženik to nije znao objasniti. Opisao je kako tog zadnjeg dana ŽĐ ga je nazvala u 16,00 i pitala jel dolazi po nju i on je rekao da da, no kad je došao oko 17,30 nje nije bilo te mu je rečeno da je otišla s busom, no to nije bila istina. On je bio iznenađen i tužan jer nije ništa bio kriv. Dodao je da je on kao dečko volio ŽĐ, dao bi život za nju i htio je s njom vezu no ona to nije htjela i do prekida je došlo jer je ona pronašla drugoga. Naime, njemu je mama rekla da kad njega nije bilo doma, da se ŽĐ dopisivala sa drugim i slala slike. Stoga misli da je on njoj bio opcija da se makne od kuće dok ne nađe neki drugi smještaj ili drugog dečka. U tom smislu čuo je (jedne prilike) kako je ona zvala svoju sestru, a sestra joj je na telefon rekla "di si kurvo, šta radiš kurvo" i onda je ŽĐ prekinula poziv i plakala pa ju je pitao zašto plaće, a ona je rekla da ju sestra vrijeđa. Dodao je kako se sama hvalila da ima 22 godine, a da je do sada imala 26 dečki što znači da voli varati dečke.

4.7. U odnosu na isto pitanje razloga prijave protiv njega, i kako objašnjava okolnost da je ŽĐ podnijela kaznenu prijavu, a nakon toga i dala iskaz naveo je kako je ona njemu ŽĐ pričala da je u više navrata isto tako optužila svoje ranije dečke koji su ju vezali u štali, napadali motorkama, gušili plinom no njega to nije ništa interesiralo jer on ništa nije kriv. Ne zna kako se zovu ti dečki, rekla je da je jedan iz Vrbovca, jedan iz Splita, treći iz Zagreba, da je bila i s nekakvim R, te da ju je jedan dečko iskoristio i ostavio na autocesti prema Dubrovniku. Kad ju je pitao kako se zovu ti dečki, rekla mi je "boli te kurac" i "odjebi od mene". Isto tako je govorila da svi ti dečki neće dugo živjeti, jer njen tata ima PTSP i ima oružje i da će ih sve poubijati, te da njenom tati nitko ništa ne može i da se ničeg ne boji. U nastavku je dodao kako ne vjeruje u te njene priče da su se dogodile niti da bi ona to prijavila. Na pitanje zašto je onda njega prijavila, a te dečke nije prijavila, naveo je kako zapravo ne zna je li ih prijavila.

4.8. U nastavku obrane u pogledu istih okolnosti i kad mu je predočen iskaz oštećenice da je u početku bilo u redu, a kad je ona počela povremen uskraćivati odnos da je on to napravio prisilno, naveo je da to sve nije istina. Dodao je kako je on ŽĐ rekao prvi dan veze da on nju na ništa neće prisiljavati nego sve dogovorno i tako je i bilo, i to onako kako je ispričao da bi ona rekla da se hoće maziti, i onda su počeli i došlo bi do spolnog odnosa i to bez ikakve prisile, bez šamaranja, bez ikakvih prijetnji i nikad joj nije rekao da će ju ubiti, isto tako nije joj rekao da je kurva, i on inače ima lijep odnos sa svakom osobom, sa svakim se lijepo ponaša i tako su ga naučili roditelji.

4.9. Na kraju je u pogledu navoda prijave samo još naveo kako sigurno nije istina da bi on radio to što mu se stavlja na teret te kod njih nije bilo nikakvog silovanja ili prisile na seksualni odnos, jer nije takav čovjek a osim toga bio je zaljubljen u nju. Dodao je kako ni sam ne zna zašto je na kraju došlo do svega ovoga i njemu do danas nije jasno zbog čega je ona otišla, zašto ga je prijavila i što je on njoj kriv jer je sve bilo dobro i sve je bilo uz dogovor. On se sa ŽĐ nikad nije posvađao oko ničega, nikad nije vikao i nikad nije digao ruku na nju, jedino je bilo prepirki oko jela i to na način da je ona htjela nešto drugo jesti a on bi onda rekao da idu prvo ovo pojesti pa će poslije napraviti nešto drugo, ona bi mu govorila "odjebi" i "požderi si to sam" i otišla u sobu.

4.10. U odnosu na osobne i obiteljske prilike naveo je kako sada ima 24 godine, a za mjesec dana će imati 25. Ima bolesnu majku vezano za srce i za živce, te se nikad ne zna kad se ona može srušiti, a nema nikog pored nje da joj može pomoći. Prijavljenog radnog staža ima tri-četiri godine, sada ima privatno svoj obrt, ali kako je sad u istražnom zatvoru, nastali su dugovi od 6.000,00 eura. Uz taj obrt dodatno radi da bi mogao pomoći i sebi i majci jer že majka još možda godinu dana i više neće moći raditi, a i to je pitanje hoće li moći raditi jer dok je bio na slobodi zvao ga je direktor firme da se majka odjedanput srušila, a to nije bio prvi put. Sada ne uzima nikakve lijekove, suzdržava se da ništa ne uzima, isto tako nije alkoholičar, od kada ima vozačku policija ga je 80 puta zaustavila i uvijek je bilo 0,00 promila, a što se može provjeriti u PP Krapina.

5. U ovom postupku u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 te kazneno djelo silovanja iz članka 154. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 154. stavka 1. KZ/11 te članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 nije bilo sporno da su optuženik i oštećenica bili zajedno oko 3 mjeseca, živjeli najprije kod majka optuženika [adresa], pa zatim u unajmljenom stanu i nakon toga ponovno kod majke optuženika na istoj adresi, zatim nije bilo sporno da su bili u partnerskoj vezi i imali spolne odnose i na kraju nije bilo sporno da je oštećenica dana krajem svibnja 2025. napustila tu zajednicu te 1. lipnja 2025. prijavila optuženika da se prema njoj nasilnički ponašao i da ju je silovao tijekom zadnja tri tjedna njihove veze, dakle tijekom svibnja 2025.

5.1. Navedeno je proizlazilo iz iskaza oštećene ŽĐ (list 122 spisa), iskaza majke optuženika RĐ (list 140-141, 318-319 spisa), izvješća o uhićenju i dovođenju optuženika (list 4-7 spisa) a navedeno nije osporavao niti optuženik u svojoj obrani (list 384-385, 428 spisa).

5.2. Međutim, u ovom postupku bilo je sporno jesu li navodi prijave bili istiniti, je li se optuženik doista od neutvrđenog dana početkom svibnja do 27. svibnja 2025. nasilnički ponašao prema svojoj partnerici te istu u cilju zadovoljenja svog spolnog nagona, unatoč njenom izričitom protivljenju spolnom odnosu, učestalo, u najmanje tri navrata, prijetio da će je ubiti ukoliko s njim neće imati seksualni odnos i snažno primao rukama i snagom tijela pritiskao uz krevet, čime bi je zastrašio, na koji način bi nadvladao njen otpor i izvršio vaginalni spolni odnos.

5.3. Navedeno je bilo sporno jer je optuženik poricao počinjenje svih kaznenih djela te u svojoj obrani u bitnom isticao kako nikad nije bio fizički nasilan prema oštećenici, niti ju je vrijeđao, niti uskraćivao hranu ili tuširanje a što se tiče spolnih odnosa sve je to bilo dobrovoljno, otprilike jednom tjedno i to kad bi oštećenica to tražila .

5.4. Navedeno je bilo sporno jer iako optuženik nije iznosio moguće razloge po njegovim navodima neistinite kaznene prijave oštećenice, u svojoj obrani isticao je njenu osobnost kao što je verbalna i fizička agresivnost prema njemu, zatim isticao priče oštećenice o zlostavljanju od strane ranijih brojnih partnera, nadalje isticao česte promjene partnera i loš odnos s matičnom obitelji i na kraju isticao da je oštećenica imala kontakte s novim partnerom i tijekom njihove veze, čime je na posredan način ukazivao da bi njena prijava bila nevjerodostojna.

5.5. Navedeno je bilo sporno jer je i majka optuženika, RĐ (list 140-141, 318-319 spisa) potvrđivala navode njenog sina o tome kako je on sve udovoljavao oštećenici te nikakvog nasilja ili prisile na spolne odnošaje nije bilo. Svjedokinja je tako detaljno opisala kako je taj odnos u početku bio u redu, bili su zaljubljeni no to je kratko trajalo, da bi u slobodne dane samo se izležavala, sin bi donosio hranu i piće u krevet oštećenici, a oštećenica ga je počela psovati i vrijeđati te jako ponižavati. Svjedokinja je isto tako opisala kako joj se ŽĐ povjeravala da je prije veze s njenim sinom živjela kod mnogo muškaraca, mnogo puta je bila silovana, bila je s nekim muškarcem kod Vrbovca, zatim je bila s nekim Ž iz [adresa], te ju je neki muškarac iskoristio na pola puta do Dubrovnika pa je onda ona sina savjetovala da prekine s njom a osim toga par dana prije nego je otišla dopisivala se s nekim muškarcem s posla i sin je pronašao te poruke. Svjedokinja je nadalje opisala kako pred kraj nije bilo ljubavi između njih, nije bilo seksualnih odnosa a 24. svibnja 2025. kad ju je LĐ pokušao poljubiti, ona mu je okrenula lice i rekla „Mrš“. I na kraju svjedokinja je opisala da je taj zadnji dan oštećenica zvala njenog sina i vrijeđala da gdje je on a ne obratno te ona zbog svega navedenog smatra da je ista prijavila sina iz drugih razloga, njenih drugih ciljeva a ništa se nije događalo od onog što je ista navela.

5.6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije prihvatio poricanje optuženika kao i isticanje majke optuženika da se ništa nije događalo što je oštećenica prijavila, te je sud na temelju iskaza oštećene ŽĐ (list 122 spisa), zatim na temelju iskaza poznanika oštećenice s radnog mjesta trgovačkom društvu Vetropak Straža“, kojima se oštećenica povjerila o nasilju i silovanju tijekom zajednice, IĐ (list 136-137, 317-318 spisa) i JĐ (list 138-139, 316-317 spisa), zatim na temelju iskaza roditelja oštećenice ĐĐ (list 426- 427 spisa) i GĐ (list 427-428 spisa) kojima se oštećenica također povjerila o kaznenim djelima a jedne prilike su i sami se uvjerili u agresivno ponašanje optuženika, zatim na temelju medicinske dokumentacije na ime oštećenice (list 338-345 spisa) i nalaza psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja oštećenice od strane psihologa ŠĐ i psihijatra Darka Marčinka (list 354-357 spisa) prema kojim dokazima oštećenica doista ima posljedice upravo od ovih događaja, nije sklona preuveličavanju i izmišljanju i sposobna je dati iskaz i u konačnici na posredan način sud je na temelju nalaza psihijatrijskog vještaka dr.sc. KĐ i vještaka psihologa Vere Lisec Repić (list 149-158, 346-347 spisa) koje su opisale kako optuženik ima poremećaj ličnosti, oslabljenu kontrolu impulsa, bez empatije i laku mentalnu retardaciju , manjak realitetne kontrole, teško može sagledati posljedice svog ponašanja te postoji opasnost od novih sličnih kaznenih djela ako se ne liječi a i nakon analize obrane optuženika i iskaza njegove majke o dinamici veze optuženika i oštećenice te na temelju dokumentacije policije (list 395 -396, 410-411, 414-416, 423-426 spisa) i daljnje medicinske dokumentacije oštećenice (list 432-442 spisa) kao i dokumentacije Hrvatskog zavoda za socijalni rad (list 399-400, 403-405, spisa), kojim dokazima je sud provjeravao autentičnost navoda optuženika i oštećenice te utvrdio da oštećenica nikada nikog nije prijavila za slična kaznena djela, utvrdio da je optuženik počinio predmetna kaznena djela.

5.7. Naime, iz iskaza oštećene ŽĐ (list 133 spisa) u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji proizlazi kako je optuženik u razdoblju kroz 3 tjedna u mjesecu svibnju 2025. godine, u njegovoj obiteljskoj kući u [adresa], gdje on živi s majkom RĐ, često „živčanio“, derao se na nju, koji put bi je i ošamario. On i njegova majka branili su joj da jede iz škrinje, zaključavali su meso, imala je ograničeno vrijeme kupanja, ograničena jela. Tuširanje je bilo samo jednom tjedno, jer se navodno previše vode trošilo, a oni su se komotno kupali svaki dan. Također, navela je da ju je optuženik financijski iskorištavao, da joj je bez pitanja oduzimao bankovnu karticu i točio sebi benzin, kupovao si cigarete, uskraćivao joj tuširanje, uskraćivao joj pristup frižideru. Nadalje, često ju je vrijeđao govoreći joj da je „glupa“ i „kurva“. I u konačnici iz iskaza oštećenice proizlazi da bi ju optuženik tukao na način da bi je ošamario, primao za vrat i čupao za kosu.

5.8. Nadalje iz iskaza oštećenice u odnosu na kaznena djela silovanja prozlazi kako je optuženik u istom razdoblju unatoč njezinom protivljenju, uporabom sile (šamaranjem, fizičkim pritiskom) ili prijetnjama da će je ubiti, izvršio nad njom veći broj spolnih odnosa. Tako je oštećenica opisala kako je spolne odnose ostvarivao prisilno na način da bi joj je uzeo za ruke i pribio je uz krevet, a s drugom rukom bi „napravio to što je napravio“. Neželjeni odnosi su se događali kroz tri tjedna, gotovo svaki dan i to u njegovoj sobi. Neki odnosi su bili s njenim pristankom, ali više su bili bez nego s pristankom. Svi neželjeni odnosi su u principu bili isti , ostvareni prijetnjom ili fizičkim pritiskom, tako da nema neki odnos koji bi baš se isticao posebno. Pokušavala bi se micati, ali nije uspjela jer je bio jači od nje. Prijetio joj je u par navrata da će je ubiti, a prijetnje su bile vezane uz spolne odnose odnosno da će je ubiti ako ne bude spolnog odnosa. I na kraju prema iskazu oštećenice, optuženik je inzistirao na višekratnim odnosima tijekom dana, a ona, budući da radi u zaštitarskoj tvrtci, nekada i po 12 sati, došla bi doma umorna i onda joj se nije to uopće dalo, niti je imala volje i želje za tim.

5.9. Ocjenjujući iskaz oštećenice, sud je isti ocijenio vjerodostojnim, ista je detaljno opisala što se događalo, kako se optuženik ponašao prema njoj a osim toga objasnila je kako prije nego što su se počeli dešavati neželjeni spolni odnosi, ona i LĐ su si bili jako dobri, bili su zaručeni, voljela ga je, sve je bilo u redu do tog trenutka kad je ona njemu počela povremeno uskraćivati odnos. Isto tako oštećenica je objasnila kako je u tom razdoblju ostala i nadalje živjeti u toj kući jer se bojala da će joj nešto napraviti, jer je on dosta živčana osoba i bojala se da je neće još jače tuči ili „ne daj Bože, ubiti“. Sud nije našao da bi oštećenica o tome lažno podnijela kaznenu prijavu i lažno svjedočila i optuženik dao neke logične razloge zašto bi ga oštećenica lažno prijavila za takva kaznena djela.

5.10. Iskaz oštećenice u pogledu nasilja i silovanja potvrdili su svjedoci IĐ i JĐ koji su s njom radili u istom trgovačkom društvu i kojima se požalila na ponašanje optuženika.

5.11. Tako je svjedok IĐ (list 136-137, 316-317 spisa) u bitnom iskazao da mu je ŽĐ kolegica na poslu u „Vetropack Staži“ u Humu na Sutli, gdje se ona zaposlila tijekom svibnja 2025. godine, misli da je prije inkriminiranog događaja bila zaposlena oko 2 tjedna. On je ne poznaje od ranije, a na poslu su radili zajedno dva ili tri puta kada ju je učio novim poslovima. U ta dva navrata mu je ŽĐ spomenula da ima problema s LĐ, da ju je zlostavljao i da ju je silovao više puta. Prema iskazu svjedoka kad je on zadnji puta vidio oštećenicu na porti 30. svibnja 2025., izgledala je preplašeno, a tada ga je nazvala kolegica JĐ i tražila savjet, jer joj se ŽĐ povjerila da joj je LĐ prijetio batinama, plakala je i bila rastresena pa je on u dogovoru s JĐ rekao oštećenici da se makne, ide doma ili negdje drugdje, da će joj on pomoći na način da će joj dati 200,00 eura jer je rekla da nema novca i bilo mu je žao. I prema iskazu svjedoka, nedugo poslije mu se javila i rekla da je otišla iz sigurne kuće i da živi kod nekoga novog dečka u Vrbovcu, nakon čega mu je javila da je čula da LĐ izlazi 1. kolovoza 2025. iz Zatvora i da se boji da će je naći i nešto učiniti.

5.12. Svjedokinja JĐ (list 138-139, 316-317 spisa) u bitnom je iskazala da ŽĐ ne poznaje baš dobro, iako su bile kolegice na poslu, da ju prije inkriminiranoga događaja s LĐ vidjela svega jednog dana kada ju je učila što treba raditi na poslu, i drugi puta toga dana kada joj je došla na portu i ispričala joj što se joj događa. Prema iskazu svjedokinje u petak, 30. svibnja 2025. kada su ŽĐ i ona radile dnevnu smjenu, oko 15,30 - 16,00 sati, ŽĐ je došla do nje na glavnu portu i počela je jako plakati i povjerila joj se da ima problema sa zaručnikom LĐ i da ju isti maltretira. Osim toga, jadala se da su joj on i njegova majka uzeli sve novce, da joj ne daju da se istušira, da joj predbacuju za jelo koje jede, i posebno da ju LĐ prisiljava na „one stvari“. Prema iskazu svjedokinje oštećenica je još govorila da bi se željela maknuti i napominjala je da će ju LĐ sigurno jako istući. Prema iskazu svjedokinje, bila je u šoku i nije znala kako bi je smirila pa joj je najprije rekla da nazove roditelje, no roditelji ju nisu htjeli natrag pa je nazvala kolegu s posla IĐ s kojim se dogovorila da će je ona odvesti svojim vozilom do Đurmanca kako bi mogla s vlakom otići kod nekoga u Zagreb, a da će joj on dati 200 eura kako bi imala za sebe i da se lakše snađe u Zagrebu. I prema iskazu svjedokinje, kad je kolega sukladno dogovoru, oko 17,15 sati došao na glavnu portu i IĐ joj je dao te novce, oko 18,00 sati kada je bila gotova smjena, na nadzornoj kameri vidjele su da je LĐ došao na sporednu portu gdje je ŽĐ trebala biti i tada se je ŽĐ počela jako tresti, bila u strahu, gledala je u monitor nadzorne kamere i vidjelo se da je bila uznemirena.

5.13. Ocjenjujući iskaze svjedoka, sud je istima povjerovao što im je sve oštećenica ispričala o svom odnosu sa optuženikom i kako su oni reagirali na te izjave. Sud je ocijenio da takvi navodi potvrđuju iskaz oštećenice jer je i ona upravo opisala sve te radnje što su naveli i svjedoci. Isto tako sud je ocijenio da su svjedoci te izjave shvatili ozbiljno obzirom su se odlučili pomoći oštećenici prijevozom i novcem, kako bi se maknula od optuženika. Pritom je isto tako za napomenuti da svjedoci nisu se na raspravi izjasnili je li su vjerovali oštećenici da se sve to događalo no to je sve logično obzirom se u ovom postupku radi o teškim kaznenim djelima, svjedoci su vrlo kratko, možda 2 tjedna poznavali oštećenicu i životno je da se ne mogu o tome izjasniti. I pritom je za napomenuti da je za utvrđenja suda i ocjenu dokaza, bez utjecaja izjava svjedoka I „da mu je izjava oštećenice (kad su prvi puta razgovarali) da je za sve to zvala policiju ali da majka optuženika ima veze pa policija nije postupala bila totalno neuvjerljiva“. Naime, sud je povjerovao svjedoku J da mu je oštećenica to rekla i da je zbog toga prvi puta posumnjao u njene navode, no takva okolnost je li oštećenica ranije prijavila optuženika ili nije i zašto je oštećenica rekla da je a zapravo prema podacima policije (list 426 spisa), nije, nije od utjecaja da li su se nasilje i silovanje oštećenice doista dogodilo. Sud ne zna zašto je oštećenica tako rekla svjedoku J no nevažno je za ovaj predmet, jer iz iskaza oštećenice i svih drugih dokaza koje je sud naprijed spomenuo, proizlazi da su kaznena djela počinjena.

5.14. Iskaz oštećenice u pogledu nasilja i silovanja potvrdili su svjedoci ĐĐ (list 426-427 spisa) i GĐ (list 427-428 spisa), roditelji oštećenice, kojima se oštećenica povjerila o tome što se događalo.

5.15. Tako je majka oštećenice ĐĐ (list 426-427 spisa) u bitnom opisala kako joj je kći ispričala da je optuženik bio prema njoj nasilan i da ju je vrijeđao, iako joj nije rekla na koji način. Isto tako kći joj je ispričala da joj je optuženik uskraćivao hranu i da se samo jednom tjedno smjela tuširati. Nadalje, svjedokinja je iskazala kako joj je kći rekla da je kod optuženika bila njena bankovna kartica i da je sebi optuženik kupovao benzin i cigarete. Prema iskazu svjedokinje, kći joj je ispričala i da ju je optuženik silovao no nije rekla detaljnije, koliko puta i na koji način. I prema iskazu svjedokinje ona je sama jedne prilike kod njih vidjela ponašanje optuženika kad je bio agresivan i lupao šakom o stol kad su se on i njena kći malo posvađali.

5.16. Otac oštećenice GĐ (list 427-428 spisa) je u pogledu istih kaznenih djela u bitnom opisao kako ga je kći zvala dan prije nego što će otići od optuženika i rekla da mora otići jer joj optuženik prijeti da će ju ubiti. Prema iskazu svjedoka, slijedeći dan kći je bila u velikom strahu pa je dovezena do Zagreba ili ne zna gdje jer se tad nisu vidjeli, zatim je završila u Sigurnoj kući, nakon toga u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir, gdje su ju nekoliko puta i posjetili. Prema iskazu svjedoka, nakon toga kći je bila neko vrijeme kod njih te je i tada bila u velikom strahu, bojala se da će doći optuženik, nakon čega je otišla kod prijatelja.

5.17. Prema iskazu oca oštećenice, njemu je kći pričala da se nije smjela tuširati osim jednom tjedno. Zatim, kći je pričala da je optuženik bio dosta agresivan prema njoj. Nadalje, pričala je da ju je optuženik silovao i u razgovoru je više puta to ponavljala. Prema iskazu svjedoka poznata mu je i situacija sa bankovnom karticom te kad su oni došli sa policijom kod optuženika po stvari kćeri, njegova mama predala je i karticu jer kći nije imala tu karticu kod sebe no ne zna da bi optuženik s istom kupovao sebi benzin i cigarete ali zna da ju je „uvalio“ u dug za mobitel, jer je na njeno ime za svog prijatelja uzeo mobitel i sada kći ima dug oko 1000 eura za taj mobitel. Što se tiče vrijeđanja, šamaranja, čupanja za kosu o tome ne zna, no shvatio je da je optuženik grubijan, posebno prema ženama jer kad je bio kod njih doma , djeca su mu pričala da su zezala optuženika a on im je onda frkao ruke, i iz toga je on shvatio da je optuženik grubijan. Nadalje, ne zna da li je optuženik uskraćivao hranu kćeri no zna da su imali posebno hranu u frižideru a posebno optuženikova mama i tu hranu nisu smjeli dirati.

5.18. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je prihvatio iskaze majke i oca oštećenice, da im se ona povjerila o nasilničkom ponašanju optuženika i o silovanju. Isto tako sud je povjerovao navodima majke oštećenice da je optuženik jedne prilike kod njih bio agresivan i lupao šakom od stol. Sud nije našao razloga da bi svjedoci o tome neistinito iskazali. Navodi tih svjedoka potvrdili su i da je oštećenica govorila istinu jer oštećenica osim o nasilju i silovanju, je opisivala agresivne ispade ljutnje optuženika dok su živjeli zajedno. Isto tako iz iskaza svjedoka jasno proizlazi da se oštećenica do ove prilike nije psihijatrijski liječila, da je samo što se tiče školovanja, pohađala nastavu po prilagođenom programu. Isto tako iz iskaza svjedoka jasno proizlazi da oštećenica nikada nikog nije prijavila da bi počinio ovakva kaznena djela na njenu štetu, nikada nije ništa lagala u tom smislu, nikada nije naknadno rekla da bi ova prijava bila lažna te ista čak i sada osjeća strah od izlaska optuženika iz zatvora i da bi joj nešto napravio. Iz iskaza svjedoka samo proizlazi da s njom nisu u dobrim odnosima zbog njenog načina života i da su imali problema s njom i s dečkima s kojima je bila te ako bi nekad pričala ovakve ili onakve priče, to misle na nešto općenito, međutim, svjedoci su decidirano potvrdili da oštećenica nikada nije nešto veće slagala ili ovako nešto što je predmet postupka i nikada nije prijavila neku drugu osobu za silovanje.

5.19. Nadalje prema nalazu psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja za oštećenicu prof. ŠĐ i dr. Darka Marčinka (list 353-357 spisa) kod oštećenice je dijagnosticiran PTSP od strane liječnika Doma zdravlja Zagreb Centar i Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i njeno psihičko stanje ukazuje na postojanje istog nakon štetnih događaja. Prema istom nalazu analiza dokumentacije i psihologijsko testiranje kao i razgovor s oštećenicom ukazuje da nema intelektualnih poteškoća niti izraženih abnormalnih crta ličnosti koje bi ukazivale na poremećaj ličnosti. Prema nalazu vještaka kognitivna efikasnost oštećenice je na donjoj granici prosjeka (granični nivo funkcioniranja) no ima dostatan kapacitet pamćenja i reprodukcije naučenog gradiva i doživljenog iskustva. Prema istom nalazu vještaka kod oštećenice nema duševnih smetnji, osim PTSP koji su utvrdili naprijed navedeni liječnici a i vještaci, radi se o srednje teškom stupnju, koji postoji u kontinuitetu od štetnih događaja, oštećenica je pojačano osjetljiva i ranjiva zbog toga, te je bitno s njom komunicirati na primjeren način a da se izbjegne retraumatiziranje. Prema istom nalazu vještaka, stupanj socijalnih i komunikacijskih vještina oštećenice su u granicama prosjeka, sposobnosti zapamćivanja i reproduciranja su očuvane, sposobna je iskazivati u svojstvu svjedoka i to objektivno u skladu s proživljenim događanjima, nije primjećena sklonost preuveličavanju, izmišljanju događaja, sklonost konfabulaciji i slaganju priča, ima očuvan uvid u realitet i sagledava situacije u realitetu. I u konačnici prema nalazu vještaka kod oštećenice postoje elementi traumatizacije tijekom davanja iskaza na dokaznom ročištu i prilikom provođenja vještačenja, koji potječu od kaznenih djela koja su predmet postupka.

5.20. Ocjenjujući nalaz vještaka sud je isti prihvatio kao stručan i objektivan i stranke nisu imali primjedbi na isti. Nalaz je odgovarao medicinskoj dokumentaciji oštećenice ranije dostavljenoj u predmet (list 107, 338-345 spisa) kao i dokumentaciji koju su njeni roditelji naknadno predali u spis (list 432-442 spisa) a prema kojim dokazima, kod oštećenice su ranije bile utvrđene samo teškoće vezane za školovanje zbog čega je nastavu pohađala po prilagođenom programu te tek nakon prijave u ovom postupku, utvrđena je traumatizacija zbog postupanja optuženika.

5.21. Nadalje, iskaz oštećenice na posredan način potvrdili su rezultati nalaza psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja po vještaku psihijatru KĐ i psihologu EĐĐ za optuženika (list 149-158, 346-347 spisa). Naime, prema istom kod optuženika su utvrđene naprijed navedena navedena dijagnoza poremećaja ličnosti koja uključuje oslabljenu kontrolu impulsa i nedostatak empatije) kao i laku intelektualnu retardaciju sa dosta izraženim psihoorganskim promjenama. Navedeni nalaz potvrđuje navode oštećenice o postupanju optuženika prilikom počinjenja kaznenih djela, kada se nije obazirao na njeno protivljenje spolnim odnosima i nije imao nikakvu empatiju prema njenom stanju. Isto tako navodi vještaka objašnjavaju i obranu optuženika u kojoj on poriče počinjenje kaznenog djela i govori samo o dobrovoljnim odnosima jer naime, iako kod optuženika nije isključena ubrojivost, prema nalazu vještaka on zbog svojih teškoća, nema takvu jasnoću i dubinu shvaćanja da bi mogao kritički sagledati svoje socijalno ponašanje, nema sposobnost za suosjećanje i za druge i njemu činjenica da se zaručio s oštećenicom, daje neku vrstu „dozvole“ za ponašanja koja su od strane oštećenice, doživljena kao nasilje. Isto tako oštećenica je opisala ispade bijesa optuženika što je potvrdila i njena majka, a prema nalazu istih vještaka, optuženik zbog opisanih zdravstvenih teškoća, ima izrazito oslabljenu kontrolu impulsa, dakle defekt u afektivnoj sferi, koja se očituje u pojačanom uzbuđivanju, razdražljivosti i napetosti.

5.22. Ocjenjujući nalaz vještaka KĐ i Lisec-Repić, sud je isti prihvatio kao objektivan i stručan. Stranke nisu imali primjedbi na vještačenje osim što su ukazivale da su iste vještakinje vještačile optuženika i drugim nepravomoćnim kaznenim predmetima za slična kaznena djela, no ta okolnost prema navodima vještakinja je bez utjecaja na njihov nalaz jer su isti načinile na temelju procjene optuženika u ovom predmetu.

5.23. Nadalje, na ocjenu suda o vjerodostojnosti iskaza oštećenice, ukazuju i podaci

Policijske uprave zagrebačke, splitsko-dalmatinske, krapinsko-zagorske, dubrovačko- neretvanske (list 395-425 spisa), prema kojim dokazima, oštećenica iako je pričala razne priče optuženiku i njegovoj majci o svojim ranijim vezama s muškarcima, što je sud povjerovao optuženiku i njegovoj majci RĐ, ista je očito te informacije izmišljala i nikada niti jednu osobu nije prijavila za slična kaznena djela. U podacima policije postoje samo dvije prijave i to predmetna protiv optuženika i još jedna kao maloljetna osoba protiv NN osobe za prijetnje putem društvenih mreža, o čemu je pridonijela i dokaz policiji, no prijavu je povukao njen otac jer su prijetnje prestale i počinitelj se više nije javljao. Isto tako iz podataka policije, Hrvatskog zavoda za socijalni rad i škole, proizlazi da je oštećenica jedanput prijavila svoje roditelje i sestru da su ju zlostavljali što nije bilo točno no odmah je to priznala i radilo se o okolnosti da je oštećenica imala vezu s jednim dečkom dok je još bila maloljetna a što su roditelji zabranjivali. Navedenu dokumentaciju sud ocjenjuje vjerodostojnom i stranke nisu imale primjedbi na istu te drugih prijava nije bilo.

5.24. Obzirom na navedene dokaze i njihovu ocjenu sud nije mogao prihvatiti obranu optuženika da on prema oštećenici nikada nije imao nasilničko ponašanje niti da su svi spolni odnosi bili dobrovoljni. Naime, iz provedenih dokaza a i same obrane optuženika te iskaza njegove majke, jasno je da su se optuženik i oštećenica upoznali preko društvenih mreža, da su odmah neposredno nakon toga započeli ljubavnu vezu, da su počeli zajedno i živjeti, da se radi o osobama sa određenim intelektualnim teškoćama i to optuženik sa značajnim a oštećenica sa nešto blažim , na granici prosjeka. Nadalje, iz provedenih dokaza proizlazi da su ti odnosi u početku bili dobri, optuženik i oštećenica su bili zaljubljeni, zaručili su se, imali dobrovoljne spolne odnose. Sve to je optuženik opisao kao i sama oštećenica. Međutim, iz provedenih dokaza isto tako proizlazi da kad je oštećenica počela raditi, kad je oštećenica počela odbijati spolne odnose, optuženik je počeo pokazivati sve agresivnije ponašanje, vrijeđati, uskraćivati tuširanje, hranu, bez odobrenja koristiti njenu bankovnu karticu, zatim fizički napadati, prijetiti i na kraju protivno njenoj volji obavljati i spolne odnose kao i da se to događalo zadnja tri tjedna njihove veze, u svibnju 2025. Iz istih razloga sud nije mogao prihvatiti niti iskaz majke optuženika RĐ da njen sin nije počinio predmetna kaznena djela. Naime, ista je pristrano iskazivala u korist optuženika ističući samo njegove pozitivne osobine i pozitivno ponašanje prema oštećenici te s druge strane ističući neke negativne informacije o oštećenici ali o samim kaznenim djelima bilo je očito da nije govorila istinu. Naime, iz njenog iskazivanja bilo je jasno da je bila nazočna ili je čula neke svađe između optuženika i oštećenice, da je čula i pritužbe da oštećenica ne želi spolne odnose sa optuženikom te iz toga sud zaključuje da iako svjedokinja nije bila neposredno prisutna svim događanjima a posebno ne prisilnim spolnim odnosima između optuženika i oštećenice, ista je na posredan način znala da njen sin u frustracionim situacijama reagira nasilno i agresivno te da oštećenica u zadnje vrijeme prije prijave je iskazivala protivljenje spolnim odnosima sa optuženikom.

5.25. Dakle kada je optuženi LĐ u razdoblju od početka svibnja 2025. do 27. svibnja 2025. svoju partnericu vrijeđao, šamarao, uskraćivao tuširanje i hranu te financijski iskorištavao (sve u situaciji istodobnih prisilnih spolnih odnosa koje predstavljaju drugo kazneno djelo), on je time na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo te ostvario sva objektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 . Optuženik je time ostvario i subjektivna obilježja kaznenog djela postupajući sa izravnom namjerom nasilničkog ponašanja prema ŽĐ jer je bio svjestan da navedeno zastrašuje i ponižava njegovu partnericu i to je i htio te kako se protiv njega vodi više kaznenih postupaka za slična kaznena djela, bio je svjestan i da je to protupravno a s obzirom na nalaz psihijatrijsko-psihologijskog vještaka Cvitanušić – Lisec Repić, da ubrojivost iako bitno smanjena, nije isključena.

5.26. Pritom je za napomenuti da učestalo vikanje, vrijeđanje, šamaranje, gušenje, uskraćivanje hrane i vode te financijsko iskorištavanje kroz razdoblje od tri tjedna, svoje partnerice zbog čega se ona osjećala ustrašeno i poniženo, a u situaciji prisilnih spolnih odnosa uz prijetnje, (što predstavlja drugo kazneno djelo ali je bitna za okružje i atmosferu u kojoj se događaja i kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11), svakako predstavlja psihičko, fizičko i ekonomsko nasilje u smislu članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24). Naime, članak 10. istog Zakona propisuje da je fizičko nasilje: primjena psihičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, zatim psihičko nasilje: predstavlja takvo nasilje uslijed kojeg je kod žrtve nastupila povreda dostojanstva i uznemirenost i ekonomsko nasilje: koje predstavlja između ostalog zabranu korištenja zajedničke i osobne imovine, zabranu raspolaganja osobnim prihodima i uskraćivanje sredstava za korištenje zajedničkog kućanstva. Isto tako kako prema članku 87. točki 9. KZ/11 bliske osobe predstavljaju između ostalog i partnere u intimnoj vezi, pa kako je nedvojbeno da su optuženik i oštećenica tada živjeli zajedno, ista predstavlja blisku osobu u smislu navedene odredbe. Za napomenuti je da je sud djelomično dopunio zakonski tekst kaznenog djela iz članka 179a KZ/11 jer je kazneno djelo počinjeno u svibnju 2025. kada su bile na snazi zadnje izmjene KZ NN 36/24, i izmijenjen je pravni opis tih kaznenih djela na način: "na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo". Sud nije vezan za pravnu oznaku kaznenog djela i ovakve izmjene je bio ovlašten napraviti u skladu sa KZ koji se primjenjuje u trenutku počinjenja kaznenog djela.

5.27. Nadalje, kada je optuženik u istom razdoblju na njegovoj adresi od tri tjedna učestalo a najmanje tri puta unatoč protivljenju njegove partnerice, u cilju zadovoljenja spolnog nagona, snažno je primao rukama i snagom tijela pritiskao uz krevet te penetrirao u njenu vaginu, pritom prijeteći i da će ju ubiti ako neće s njim imati spolni odnos, optuženik je time s drugom osobom bez njezina pristanka izvršio spolni odnošaj, a djelo je počinjeno uporabom sile i prijetnje prema bliskoj osobi . Optuženik je time ostvario sva objektivna obilježja tri tri teška kaznena djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. KZ/11, u vezi članka 154. stavka 1. točki 1. KZ/11 i članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 a i subjektivna postupajući s izravnom namjerom prisilnog spolnog odnosa uprabom sile i prijetnje prema svojoj tadašnjoj intimnoj partnerici. Isto tako iako optuženik prema nalazu vještaka ima psihičkih teškoća, manjak empatije, razmišljanja kako je zaručen s partnericom ima pravo na spolne odnose, kod optuženika njegova ubrojivost nije isključena nego bitno smanjena. Isto tako zbog naprijed navedenih razloga nije upitna niti njegova svijest o zabranjenosti kaznenih djela jer se protiv njega vode kazneni postupci zbog sličnih kaznenih djela te je u tim postupcima bio i u istražnom zatvoru, pa je svakako znao da je i ovo postupanje zabranjeno.

6. Odlučujući o izboru vrste i mjere sankcije za optuženika sud je uzeo u obzir slijedeće okolnosti.

6.1. Kao olakotno sud je cijenio okolnost da se radi o vrlo mladoj osobi u dobi od 24 godine, koji je odrastao u složenim obiteljskim prilikama, otac je bio ovisnik o alkoholu te nasilan prema majci zbog čega je dolazilo i do intervencija policije i na kraju je napustio njihovu zajednicu i ne kontaktira s obitelji dok je majka sa izrazitim psihičkim i drugim zdravstvenim teškoćama, zbog čega je u stalnom tretmanu psihijatra i drugih liječnika. Nadalje sud je uzeo u obzir da je i sam optuženik osoba sa značajnim zdravstvenim teškoćama, od najranije dobi je tretmanu psihijatra, školu je pohađao po prilagođenom programu no uz stručnu pomoć socijalne skrbi, uspjeva završiti školovanje za bravara. Nadalje, sud je uzeo kao olakotno da kod optuženika kasnije nastupaju i druge zdravstvene teškoće pa je tako u dobi od samo 21 godinu - 2022. imao infarkt a u listopadu 2024. imao je operaciju kralježnice. Zatim, sud je uzeo u obzir da optuženik inače živi s majkom u skromnim imovnim prilikama, u kući koja je prometno izolirana, kućanstvo je namješteno osnovnim namještajem, majka ima niske prihode od 600 eura i često je na bolovanju te je i kreditno zadužena te se obitelj najviše uzdržavala od prihoda optuženika. Isto tako sud je uzeo u obzir da je optuženik inače unatoč značajnim zdravstvenim teškoćama, jako vrijedna osoba, stalno pronalazi nove poslove u Hrvatskoj i inozemstvu kako bi uzdržavao sebe i svoju majku, brinuo se i o kućanstvu, poljoprivredi te osiguranju ogrijeva za zimska razdoblja. Nadalje, sud je uzeo u obzir da je optuženik prema nalazu vještaka bio bitno smanjeno ubrojiv, dakle on zbog svog psihičkog statusa, nije bio u mogućnosti dubinski shvatiti svoje postupanje, nema empatiju zbog svog poremećaja što je sve značajno doprinjelo počinjenju kaznenih djela. Isto tako sud je uzeo u obzir okolnosti da je optuženik u početku bio primjerenog ponašanja prema oštećenici, brinuo se o njoj, počeli su zajedno živjeti, skrbio o stanovanju i prehrani. Isto tako sud je uzeo u obzir da je inkriminirano razdoblje kaznenih djela u ovom predmetu, kraće razdoblje u odnosu na inače kaznena djela ovakve vrste kao i da okolnosti počinjenja kaznenih djela ne prelaze uobičajen način takvih kaznenih djela. Nadalje, sud je uzeo u obzir da je sama oštećenica putem svoje punomoćnice dala je izjavu da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev (list 378 spisa) kao i da predlaže blaže kažnjavanje optuženika (list 429 spisa). I u konačnici, sud je kao olakotno uzeo u obzir da iako optuženik nije formalno priznao počinjenje kaznenih djela, njegovo držanje na raspravi bilo je primjereno i poštivao je sud te primjereno se ponašao prilikom provođenja svih dokaza kao i prilikom iznošenja obrane.

6.2. Otegotnih okolnosti sud nije našao jer iako optuženik ima više kaznenih prijava i postupaka protiv sebe zbog sličnih kaznenih djela već samo zbog imovinskih djela (list 48-62, 297-299 spisa), navedeni postupci za slična djela nisu pravomoćno dovršeni i optuženik je kazneno neosuđivana osoba (list 46 spisa).

6.3. Nakon razmatranja svih navedenih okolnosti sud je ocijenio da se radi o naročito olakotnim okolnostima u smislu članka 48. stavka 2. KZ/11 zbog kojih se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane.

6.4. Tako je sud uvažavajući propisanu kaznu zatvora za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 od 1 do 3 godine, primjenjujući ograničenja iz članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11 izrekao kao primjerenu kaznu zatvora od 6 mjeseci.

6.5. U odnosu na kazneno djelo silovanja iz članka 154. stavka 2. KZ/11 sud je za svako djelo u razmjeru kazne zatvora od najmanje 5 godina do 15 godina, primjenjujući odredbu članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11, izrekao kao primjerenu kaznu zatvora od po 2 godine za svako kazneno djelo.

6.6. Nakon izricanja pojedinačnih kazni, uvažavajući inkriminirano razdoblje i okolnost svih kaznenih djela, osobu optuženika i izjave oštećenice, sud je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od 3 godine i 6 mjeseci. Sud smatra da će i izrečena kazna ostvariti svrhu kažnjavanja u konkretnom predmetu, utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela a i ostvariti svrhu generalne prevencije.

7. U pogledu odluke o uračunavanju vremena oduzimanja slobode sud je uzeo u obzir okolnost da je optuženiku povodom predmetnih kaznenih djela tijekom postupka bila oduzeta sloboda.

7.1. Tako iz izvješća o uhićenju i dovođenju od 1. lipnja 2025. (list 4-7 spisa), rješenju o određivanju istražnog zatvora broj Kir-1468/2025 (list 90-93 spisa) te rješenju o produljenju istražnog zatvora broj Kir-1687/2025 (list 116-119 spisa), broj Kir- 1785/2025 (list 127-130 spisa), broj Kir-1978/2025 (list 160-162 spisa), zatim rješenja o ukidanju istražnog zatvora od 30. rujna 2025. broj Kov-iz-44/2025 (list 182-184 spisa), rješenja o ponovnom određivanju istražnog zatvora od 12. studenog 2025. broj II Kž592/2025 (list 206-207 spisa), dopisu Policijske postaje od 19.11.2025. o odazivanju optuženika povodom rješenja kada je uhićen (list 215 spisa), rješenju o produljenju istražnog zatvora broj K-58/2025 od 16. siječnja 2026. (list 325-326 spisa), rješenju o produljenju istražnog zatvora broj K-58/2025 od 10. travnja 2026. te se nalazio u istražnom zatvoru od 1. lipnja 2025. do 30. rujna 2025. te od 19. studenog 2025. pa nadalje.

7.2. Obzirom na navedeno sud je na temelju članka 54. KZ/11 a koja propisuje da vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, odlučio kao u izreci presude.

8. U pogledu odluke o sigurnosnoj mjeri sud je na temelju članka 68. KZ/11 optuženom LĐ izrekao sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja se izvršava u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

8.1. Naime, prema članku 68. KZ/11 sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili više počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila bitno smanjena ubrojivost mogla u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Mjera se izvršava uz kaznu zatvora u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora s time da sud mora po proteku prve godine i potom najmanje jednom godišnje preispitati postoji li uvjeti za nastavkom mjere.

8.2. Iz kombiniranog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja optuženog LĐ izvršenog po stalnim sudskim vještacima prim.dr.sc. KĐ i Veri Lisec Repić, prof. psih. od 28. srpnja 2025. (list 149-158, 346-347 spisa) proizlazi da optuženik ima poremećaj ličnosti (oslabljenu kontrolu impulsa, bez empatije) i laku mentalnu retardaciju sa dosta izraženim psihoorganskim promjenama, da je u vrijeme kaznenih djela ako se dokažu bio smanjeno ubrojiv u znatnoj mjeri, te postoji velika vjerojatnost od novih sličnih kaznenih djela i stoga predlažu navedenu sigurnosnu mjeru.

8.3. Obzirom na navedeni nalaz koji sud prihvaća stručnim i objektivnim, sud je izrekao sigurnosnu mjeru iz članka 68. KZ/11 jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti za izricanje iste.

9. Na temelju članka 76. stavka 1. 2. 4. i 5. KZ/11 optuženom LĐ izrečena je sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora s vremenom provjeravanja od 2 godine pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer optuženiku nije odobren uvjetni otpust. Sigurnosna mjera započeti će se provoditi odmah nakon izlaska optuženika iz zatvora i to sukladno članku 64. KZ i to pod nadzorom nadležnog tijela za probaciju. Sud izvršenja će nakon proteka prve godine od početka provedbe zaštitnog nadzora i potom najmanje jednom godišnje preispitati potrebu njegova daljnjeg provođenja i o tome donijeti rješenje.

9.1. Naime, prema odredbi članka 76. KZ/11 sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora sud će izreći počinitelju ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije ili više godina za namjerno kazneno djelo iz glave XVI Kaznenog zakona (kaznena djela protiv spolne slobode) pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust.

9.2. Kako je sud u ovom predmetu utvrdio da je optuženik između ostalog počinio tri kaznena djela iz članka 154. stavka 2. KZ/11 a radi se o kaznenim djelima iz glave XVI Kaznenog zakona, zatim kako je optuženiku u ovom predmetu izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci, dakle veća od 2 godine , nadalje, kako oštećenica kontinuirano izražava veliki strah od optuženika i to od prijave pa nadalje (što proizlazi iz iskaza svjedoka IĐ (list 136-137, 316-317 spisa), pojedinačne procjene žrtve (list 234 spisa) te iskaza njenog oca GĐ (list 427-428 spisa) i u konačnici kako iz nalaza psihijatrijsko- psihogijskog vještačenja prim.dr.sc. KĐ i Veri Lisec Repić, prof. psih. od 28. srpnja 2025. (list 149-158, 346-347 spisa) postoji velika vjerojatnost za slična kaznena djela, sud je ocijenio da su ispunjeni svi zakonski uvjeti i za primjenu sigurnosne mjere iz članka 76. KZ/11.

10. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na odredbi članka 148. stavka 6. ZKP/08, prema kojoj u odluci kojom rješava o troškovima postupka sud može okrivljenika osloboditi obveze da naknadi u cijelosti ili djelomično troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 1. - 6. ZKP/08 te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja zbog lošeg imovinskog stanja te ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je on dužan uzdržavati.

10.1. Kako je optuženik bez prihoda i imovine te je i njegova obitelj loših prilika te se optuženik nalazi u istražnom zatvoru a u ovom predmetu mu je izrečena nepravomoćna osuđujuća presuda s bezuvjetnom kaznom zatvora, sud je na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 imenovanog u cijelosti oslobodio obveze naknade troškova kaznenog postupka kojih ga je po ZKP/08 mogao osloboditi. Radi se o troškovima iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 na ime psihologijsko - psihijatrijskog vještačenja na ime optuženika u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem, zatim troškova na ime psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja oštećenice u iznosu od ukupno 1.812,93 eura, nadalje troškova na ime putnih troškova svjedoka u ukupnom iznosu od 53,38 eura, zatim troškova iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 2.000,00 eura te iz članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem. Pritom iznos paušalne svote je određen sukladno provedenim radnjama, broju sudskih rasprava te uvažavajući Rješenje o određivanju paušalnog iznosa troškova kaznenog postupka od 300,00 – 50.000,00 kn odnosno sada od 39,82 eura – 6.636 eura.

10.2. Kako je svaki optuženik dužan naknaditi troškove zastupanja oštećenika neovisno o svojim imovnim prilikama, sud je odredio da je optuženi LĐ dužan naknaditi troškove iz članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka zastupanja oštećenice po opunomoćeniku u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem.

U Zagrebu, 10. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Rizvić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.