Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A
Poslovni broj: P-1180/2025-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja MS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. ožujka 2026. u prisutnosti osobno tužitelja, zamjenice punomoćnika tužitelja Antonije Banić, odvjetnice u uredu Branimira Zorice, odvjetnika u Zadru i zz tuženice ES, zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko- upravni odjel, na ročištu za objavu presude 10. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], zv. “Srednja njiva“, pašnjak površine 2570 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], zv. “Dubrava“, oranica površine 1862 m[2] i šuma površine 812 m , ukupne površine 2674 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. “Srednja njiva“, pašnjak površine 2570 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], zv. “Dubrava“, oranica površine 1862 m[2] i šuma površine 812 m[2] , ukupne površine 2674 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja MS, OIB: [osobni identifikacijski broj] za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice, što je tuženica dužna priznati i trpjeti, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužitelju MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 EUR (tisućuosamsto eura) u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 5. lipnja 2025. navodi da je točkom II rješenja Općinskog suda u Zadru donesenom na zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] posl. broj Z-8124/2025 od 15. svibnja 2025. odbijen prigovor tužitelja za ispravak nevaljalog upisa u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je tužitelj upućen na pokretanje ovog postupka. Tužitelj da je stvarni vlasnik i posjednik za cijelo nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. “Srednja njiva“, pašnjak površine 2570 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], zv. “Dubrava“, oranica površine 1862 m[2] i šuma površine 812 m[2] , ukupne površine 2674 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da je stekao vlasništvo predmetnih nekretnina nasljeđivanjem iza smrti svoga oca pok. MSČ te diobom s braćom ĐS i IS te kćerkama pokojnog brata ŠS, US i [adresa]. godine. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u staroj izmjeri oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oduvijek je nosila naziv “Pištet“, dok je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u staroj izmjeri oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oduvijek nosila naziv “Dubrava“. Otac tužitelja pok. MSČ koji je rođen 1913., a preminuo 1995. je nekretninu zvanu “Pištet“, odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] s.i. k. o. [katastarska općina]) stekao kupnjom od PS pok. M **.**.1960., dok je nekretninu zvanu “Dubrava“, odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] s.i. k. o. [katastarska općina]) pok. RS stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca JS te diobom s braćom KS i GS. Kao što je već navedeno, dana 17. kolovoza 2008. braća ĐS, MS i IS te US i LS, kao nasljednice četvrtog brata ŠS, zaključuju ugovor o diobi svih nekretnina na kojima su isti bili upisani kao suvlasnici, tako da su tim ugovorom koji je potpisan od svih ugovornih strana i ovjeren od strane javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz Biograda na Moru dana 18. kolovoza 2008. pod brojem OV-8182/08, između ostalih, nekretnine zvane “Pištet di su kumpiri“, odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te 1/3 dijela nekretnine zvana “Dubrava“, odnosno sada kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pripale u odvojen posjed i vlasništvo upravo tužitelju. Predlaže se prihvatiti tužbeni zahtjev.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 25. lipnja 2025. se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da su tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovani. Navodi da uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. MSČ doneseno po Općinskom sudu u Biogradu na Moru nečitkog poslovnog broja od 3. travnja 1997. utvrđeno kako je osim ŠS, CS, MS i ĐS, kao zakonska nasljednica proglašena ŽS, unuka pok. MSČ, oca tužitelja, a koja nije sudjelovala u diobi tužitelja i braće odnosno kćerki pok. brata ŠS. Također, uvidom u navedeno rješenje o nasljeđivanju, utvrđeno je kako uz predmetne nekretnine nije naznačena površina istih, već samo naznaka da se radi o dijelu nekretnina te da je ostavitelj bio suvlasnik za 1/3 dijela, tako da nije jasno na temelju čega bio tužitelj bio vlasnikom nekretnina za cijelo odnosno za navedenu površinu. Nadalje, uvidom u Ugovor o diobi od 17. kolovoza 2008. sklopljen između tužitelja i braće odnosno kćerki pok. brata ŠS, na kojem je potpis ovjeren po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču u Biogradu na Moru pod brojem OV-8182/08 od 18. kolovoza 2008. utvrđeno je kako su tužitelju pripale nekretnine zvane "pištet di su kumpiri" i "Dubrava 1/3", međutim, opet bez naznake broja čestice i površine pa tužitelj svakako ne može sa sigurnošću tvrditi da su to upravo nekretnine koje su predmetom ovog postupka. U odnosu na navode kako je njegov pok. otac MSČ nekretninu zvanu Pištet oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije kat čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina]) stekao kupoprodajom od PS pok. M kupoprodajnim ugovorom od 26. listopada 1960. ističe kako u ugovoru nema naznake broja čestice niti oznake površine pa se isti ne može uzeti kao pravno relevantan. Također, a u odnosu na navode da je njegov pok. otac MSČ nekretninu zvanu Dubrava oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije kat čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina]) stekao nasljeđivanjem svoj oca pok. JS te diobom sa braćom GS i KS, ističe kako tužitelj nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio te navode, a u smislu dugotrajnosti posjeda. Osim priloženih isprava, tužitelj uz tužbu nije dostavio nikakve materijalne dokaze koji bi potvrdili dugotrajni posjed tužitelja i njegovih prednika na predmetnoj nekretnini. Naime, nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] u novoj izmjeri, nastala je od dijela nekretnine označene kao čest. kat. broj 558/2 šuma površine 161680 m2 upisane u z. k. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, za cijelo, a nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] u novoj izmjeri, nastala je od dijela nekretnine označene kao čest. kat. broj 573/1 pašnjak površine 965626 m[2] upisane u z. k. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, za cijelo. Iz navedenog proizlazi kako predmetne nekretnine, pa niti u staroj zemljišnoj knjizi (prije obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]), nikad nisu bile upisana kao posjed i vlasništvo tužitelja niti njegovih pravnih prednika, a kamoli da bi isti stekao pravo vlasništva dosjelošću pa niti putem svojih pravnih prednika. Činjenica da bi netko uzurpirao zemljište bez ikakve pravne osnove, ne daje za pravo istome na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, već dovodi u pitanje kakvoću posjeda. Naime, tužitelj nije dokazao da je njegov prednik stekao vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću, odnosno nije dostavio niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da su se ispunili uvjeti iz članka 159. st. 3. ZVDSP odnosno da su on i njegovi pravni prednici bili u samostalnom posjedu navedene nekretnine. Budući da je tuženica Republika Hrvatska sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige i uknjižila svoje pravo vlasništva, znači da je prestalo poštenje posjeda tužitelja i njegove obitelji (ako ga je ikad i bilo), budući da je isti saznao da njemu ni njegovoj obitelji ne pripada pravo na posjed u dovršenom postupku obnove zemljišne knjige. Naposljetku, iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. godine proizlazi da su se dijelovi nekretnine označene kao čest. kat. broj 558/2 Pristot u površini od 157980 m2 i nekretnine označene kao čest. kat. broj 573/1 Dubrava u površini od 771797 m2 nalazili unutar šumsko gospodarske osnove na dan stupanja na snagu Zakona o šumama 16. listopada 1990. godine. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu troška parničnog postupka tuženici.
3. Tijekom postupka tužitelj je istaknuo da nije sporno da je u rješenju o nasljeđivanju iza pok. RS kao nasljednik između ostalih označena i njegova unuka ŽS, međutim ista je naknadno svoj suvlasnički udio na nekretninama koje su bile predmet ostavine usmeno darovala ostalim nasljednicima koji su potom izvršili diobu nekretnina 2008. Predmetne nekretine su oduvijek nosile naziv Pištet i Dubrava stoga su iste po tim nazivima i označene u diobenom ugovoru iz 2008. godine, kao što je i kat. čest. [katastarska čestica] kao AS naznačena u kopoprodajnom ugovoru koji je pok. HS zaključio sa Galešić Timom 1960. Navedeno nije ništa neuobičajeno obzirom da su se ranije nekretnine, a osobito u malim sredinama unosile u ugovore prema lokalnim nazivima, kao što su mještani takve nazive koristili i općenito u svakodnevnom životu. Nadalje da su predmetne nekretnine oduvijek bile u posjedu obitelji HS dokazuje i činjenica da se ČS, supruga pok. IS, brata tužitelja, u postupku obnove zemljišne knjige upisala kao vlasnica za cijelo kat. čest. [katastarska čestica] koja je nastala od kat. čest. [katastarska čestica] te kao vlasnica za cijelo kat. čest. [katastarska čestica] koja je nastala od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle upisala se kao vlasnica za cijelo na onim nekretninama od kojih su nastale i ovdje predmetne nekretnine, a koje nekretnine i graniče s ovdje predmetnim nekretninama. Nadalje, da se FS upisao kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je nastala također od kat. čest. [katastarska čestica], a koja nekretnina graniči se ovdje predmetnom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su se US i LS, kćeri ŠS, brata tužitelja upisale kao vlasnice kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine graniče s ovdje predmetnom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Upravo su US i LS bile potpisnice diobe iz 2008. godine pa nije logično da su iste ishodile upis svog prva vlasništva na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] koje su također nastale od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da tužitelj isto nije u mogućnosti. Konačno sama tuženica u odgovoru na tužbu navodi kako bi se dijelovi nekretnina označenih u staroj izmjeri nalazili unutar šumskogospodarske osnove pa stoga nije jasno s čime to tuženica dokazuje da bi se baš oni dijelovi nekretnina stare izmjere koje odgovaraju ovdje predmetnim nekretninama nalazili u toj osnovi.
4. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: zapisnik sastavljenom u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s ročišta povodom prigovora od 15. svibnja 2025. posl. br. Z-8124/2025 (Z-23276/2019) (list spisa 5-7), zk. izvatke za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 8-9), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], posl. br. Z-10211/2015/1741 od 13. travnja 2018. (list spisa 10- 11), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], posl. br. Z-10211/2015/1743 od 13. travnja 2018. (list spisa 12-14), kupoprodajni ugovor od 26. listopada 1960. ( list spisa 15), rješenje Općinskog suda u Biogradu na Moru, poslovni broj O-85/93 od 3. travnja 1997. ( list spisa 16-18), ugovor o diobi od 17. kolovoza 2008. zaključen između ĐS, CS, MS, US i ZS, ovjerenog od strane javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz Biograda na Moru, broj OV-8182/08 od 18. kolovoza 2008. ( list spisa 19-20), Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982-1991. ( list spisa 27-28), izvod iz katastarskog plana DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru (list spisa 33, 34), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vltkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 39-45), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 36- 38), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: ŽS (list spisa 55), NS (list spisa 55-56), GS (list spisa 56-57), US (list spisa 59), OS (list spisa 60), ĆS (list spisa 61), DS (list spisa 62) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 63). Izvršen je uvid u predmete ovog suda posl. br. Z-10211/2015/2367, Z-10211/2015/180, Z- 10211/2015/531, Z-10211/2015/ 523 i Z-10211/2015/1462.
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretnine oznaka kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetnih nekretnina upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.
7. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetnih nekretnina za cijelo, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].
8. Sporno je treba li ispraviti upise na predmetnim nekretninama koji su provedeni u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.
9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja MS podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem: Z-8124/2024 (Z-23276/2019) (list spisa 5-7) razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnim nekretninama ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
10. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/1741(list spisa 10-11) razvidno je da nekretnina oznake 246 u naravi pašnjak površine 2570 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 161680 m[2] s uknjiženim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo. Iz citiranog zapisnika proizlazi da evidentirani posjednik MS nije pristupio (dostava poziva izvršena putem e-oglasne ploče suda).
11. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/1743 (list spisa 12-14) razvidno je da nekretnina oznake 751, u naravi oranica, šuma, površine 2674 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 965626 m[2] s uknjiženim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske. Iz citiranog zapisnika proizlazi da evidentirani posjednik MS nije pristupio (dostava poziva izvršena putem e-oglasne ploče suda).
12. Uvidom u rješenje Općinskog suda Biograd na Moru posl. br. O-45/93 od 3. travnja 1997. (list spisa 16-17) razvidno je da je tim rješenjem odlučeno da se neće raspravljati ostavina iza umrle TS pok. KS, rođene **.**.1920., a umrle **.**.1994., dok su nasljednicima iza pok. MSČ pok. JS, rođenog 1913., a umrlog 1995. proglašeni: sin ŠS za 39/160 dijela, ĐS za 39/160 dijela, IS za 39/160 dijela, MS za 39/160 dijela i unuka ŽS, za 4/160 dijela. Uvidom u citirano rješenje proizlazi da su ostavinsku masu pok. ostavitelja kao izvanknjižno vlasništvo činile dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] za 1/3 dijela.
13. Uvidom u Ugovor o diobi sačinjenog od 17. kolovoza 2008. razvidno je da je isti zaključen između ĐS, CS, MS, US te ZS pred svjedocima OS i VS također potpisnicima citiranog Ugovora dok su potpisi ugovornih strana ovjereni od strane javnog bilježnika Dušana Kvartuča pod brojem OV-8182/08 od 18. kolovoza 2008. Uvidom u citirani Ugovor razvidno je da su opisno navedene nekretnine koje su predmet diobe.
14. Uvidom u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. ( list spisa 27-28) razvidno je da je dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 152325 m[2] obuhvaćen citiranim Programom te dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 18778 m[2] .
15. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao 751 k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja oranicu, omeđenu plotom i kamenim međašima, dok druga nekretnina predstavlja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak, ograđenu suhozidom i plotom.
15.1. Vještak mjerničke struke je sačinio skice sudskog očevida (list spisa 42,43) na kojima je žutom bojom označio predmetne nekretnine, a sačinjenim skicama je priložio ortofoto snimku iz 1968. iz kojih je razvidno da su utužene nekretnine u istim gabaritima tj. istog oblika.
15.2. Ovaj sud u cijelosti prihvaća izrađene skice lica mjesta jer su izrađene stručno i objektivno na temelju podataka prikupljenih tijekom uviđaja, a pri tom uvažavajući činjenicu da nijedna od stranaka nije imala primjedbe na skice izmjere.
16. Svjedokinja ŽS, predložena na okolnost diobe između nasljednika pok. HS je u iskazu (list spisa 55) u bitnom potvrdila navode tužitelja, pa je tako iskazala da je njezina majka E preminula dok je još bila maloljetna, da se nakon djedove smrti odrekla majčinog dijela u korist ujaka i to: MS, ĐS, CS i pokojnog ŠS, odnosno ujaka ŠS su naslijedile kćeri SS i LS. Poznato joj je da su ujaci i sestrične dijelili imovinu iza pok. djeda, negdje 2008. godine.
17. Svjedokinja NS je u iskazu (list spisa 55-56) navela da su joj poznata oba terena koja danas pripadaju tužitelju. Jedan teren nazivaju " [adresa] i sjeća se da je s pok. AS, Krešinim ocem, a njezinim svekrom na ovom terenu sadila krumpire, biže, da smo tu čuvali ovce. Pokojni svekar AS joj je rekao da je ovaj "Pištet" kupio od Galešić Time. To je bilo negdje 60ih godina prošlog stoljeća. Istaknula je da se udala 1983. i od tada da je živjela s pok. AS u istom kućanstvu i od tada je zajedno sa AS obrađivala i radila na ovoj zemlji. Drugu nekretninu nazivaju " [adresa]. To je polje u kojem se također radilo, sijala se djetelina, kukuruz, žito. Ovaj teren je ograđen okolo naokolo dračom, smrekom. Ograđen je i " AS", misli čak i suhozidom. "Dubravu" je pok. svekar AS naslijedio od svoga oca pok. JS. Pokojni AS se podijelio sa svojom braćom DS i KS. Nikad nije čula da bi bilo spora da bi ovaj teren pripao pokojnom AS, svaki brat je imao svoj dio. Njezin suprug je IS koji je tužiteljev brat tako da zna da su se djeca pokojnog AS dijelila 2008. godine vezano za imovinu pokojnog svekra. Oko te podjele nije bilo spora, tu podjelu je poštovao kako njezin suprug IS tako i svi ostali nasljednici pok. AS. Na poseban upit je navela vezano za teren Pištet da se to područje zvalo " [adresa] tako da je ovaj teren koji je pripao MS " [adresa], a njezin suprug pokojni IS je dobio jedan "Pištet", koji se nalazi nasuprot Krešinog "Pišteta". Što se tiče " [adresa] također kao i " [adresa] područje gdje se nalazi Krešina " [adresa] nazivaju cijelo " [adresa]. Njezin pokojni suprug IS je dobio dio " [adresa], a zna da dio u " [adresa] su dobile i kćeri pok. SS i LS. Zaključno je navela da nitko nije osporavao pokojnom AS vlasništvo niti jednog terena pa tako niti ova dva terena koja su pripala MS. Nikad nije čula da bi šumarija branila pokojnom AS posjedovanje ovih terena, to su ograđeni tereni.
18. Svjedok GS je u iskazu (list spisa 56-57) naveo da je utužene nekretnine tužitelj stekao nakon podjele imovine iza smrti djeda pok. MSČ, podjela da je bila 2008. godine, a dijelili su se: njegov pokojni otac IS, stric ĐS, stric MS te sestrične US i LS, kćeri pokojnoga strica SS. Zna da su bila prisutna i dva svjedoka OS i BS. Poznato mu je da je tom podjelom MS dobio: " AS", " [adresa], " [adresa], štalu u starim kućama i guvno u starim kućama. Napominje da " [adresa] ne nazivaju samo ovaj teren koji je pripao MS već cijelo to područje je " [adresa], tako da je i njegov otac dobio zemlju u "Pištetu", a također i stric ĐS te sestrične LS i SS. Otkad pamti na "Pištetu" su se sadili krumpiri. Pa je tako na ovom "Pištetu" koji je pripao MS još djed pokojni AS sadio krumpire i ostalo povrće. Kako je taj teren na blagoj nizbrdici na drugom dijelu se kosila trava i čuvale su se ovce i koze. Ovaj " [adresa] otkad pamti je ograđen na isti način plotom i dijelom kamenim suhozidom. Zna da je oduvijek ograđen jer se tu čuvalo blago. Na poseban upit je naveo da je pok. djed AS kupio ovaj teren od jednog čovjeka kojeg su zvali " Đ", a zna da se prezivao DS. Što se tiče " [adresa] koja je pripala MS navodi da mu je dobro poznat taj teren jer je njegovog oca pripala " [adresa] s gornje strane, u sredini je Krešina " [adresa], a do MS je " [adresa] koja je pripala sestričnama US i LS, tako da svi graniče jedan do drugoga. Njegov pokojni otac i djed pokojni AS su mu govorili da je djed ovu " [adresa] naslijedio još od svoga oca pokojnoga JS i da se nakon smrti oca podijelio s braćom KS i GS. Istaknuo je da nikada nije bilo spora, to je također bila obradiva površina, sijalo se žito i pšenica. Tu nije bilo nikada šume, možda koji hrast za hlad i nikad nije čuo da bi netko iz šumarije branio da se koristi ovaj teren kao ni ostali tereni u " [adresa] koje je koristio djed AS.
19. Svjedokinja US je u iskazu (list spisa 59) navela da predmetne nekretnine nazivaju [adresa] i o " [adresa]. Što se tiče " [adresa] navodi da je taj teren bio od djeda pok. HS, a djed je ovaj teren naslijedio od svog djeda, njezinog pradjeda. Pokojni djed HS je preminuo u srpnju 1995. Djed je ovu zemlju obrađivao, sijalo se žito, pšenica i ističe da tu nikada nije bilo šume i koliko pamti to je zemlja za obrađivanje. Nakon smrti pok. HS, braća su se podijelila i u " [adresa] su teren dobili: stric IS, stric MS te ona i sestra LS, kao nasljednice pok. oca SS. Tako da u Dubravi ima svoj teren, da se uredno upisala kao vlasnica. Pretpostavlja da se MS nije upisao jer nije dobio poziv budući da živi u [adresa]. Što se tiče "Pišteta" navodi da je taj komad terena pokojni djed AS kupio od jednog čovjeka "Timać", to je bilo negdje 1960. Također i " AS" se obrađivao, djed, baka te unutar obitelji se ovaj teren obrađivao, sadio se kupus, krumpir i ostalo povrće. Navela je da nikada nije bilo nikakvih sporova vezano za utužene nekretnine.
20. Svjedok OS je u iskazu (list spisa 60) naveo da su mu poznate utužene nekretnine koje danas pripadaju tužitelju budući da je zajedno sa MZ bio svjedok podjele 2008. godine, kada su djeca pok. AS dijelila zemlju, nakon njegove smrti. Tako da od tada zna da je MS pripao teren u " [adresa] i " [adresa]. " AS" se dijelio na četiri brata i to: MS, pok. CS, pok. SS i ĐS, a " [adresa] se dijelila na tri dijela jer je ĐS odustao od svog dijela u " [adresa] te je dobio parcelu bliže kući. Naveo je da u " [adresa] ima svoju parcelu, možda na udaljenosti od nekih pedeset metara. Već kao dječak od nekih desetak godina je dolazio u " [adresa] jer su na njihovoj parceli čuvali ovce, nekad su viđali žito i pšenicu. Na tom terenu je najviše radio pok. AS, ali su radili i MS i IS jer su u to vrijeme ĐS i SS već otišli živjeti u [adresa]. Tako da pamti da se na tom terenu sijalo žito, pšenica i kukuruz. " [adresa] je bila jedna veća parcela, koja je od kad pamti ograđena dijelom suhozidom, a dijelom plotom. Poslije Ilijine smrti, " [adresa] se dijelila na tri dijela i MS je pripao srednji dio te " [adresa]. U mjestu se znalo da je to sto posto od HS. Upravo su suhozidi bili, da nečije blago ne bi ulazilo. To nitko nije smio dirati. Poznaje " AS" jer je još kao dijete prolazio pored ovog terena do mora. Tako da još kao dijete pamti i zna da je to od HS. Također se obrađivao ovaj teren, više se sadio krumpir i zelje, također "Pištet" je ograđen dijelom suhozidom, a dijelom plotom. Pokojni otac mu je pričao da je pokojni AS kupio od DS, misli da se zvao EZ, dok je Dubrava naslijeđena od starijih.
21. Svjedok ĆS je u iskazu (list spisa 61) naveo da tužitelj ima svoje parcele, jedna je u " [adresa], a druga je u " [adresa]. To zna jer sam oba terena obrađivao uz pomoć svoga traktora. To su bile obradive površine, u " [adresa] je bilo stabala hrasta, a na " [adresa] praktički ništa. Pomagao je pokojnom HS u obrađivanju, svih ovih godina počevši od 1980. kada je kupio traktor. I prije nego što je pomagao u obrađivanju pok. AS je obrađivao oba terena, sijalo se žito, pšenica, kukuruz s tim da se na " [adresa] još sadio kupus, krumpir, kelj i ostalo. Poznato mu je da je "Pištet" pokojni AS kupio od I, to je bilo prije nego je krenuo u školu 1961. godine. Poznato mu je da je "Dubravu" AS stekao nasljeđivanjem od svog oca pok. JS. Poznato mu je da su djeca pok. AS dijelila imovinu iza smrti oca. Dijelili su MS, IS, ĐS i kćeri pok. SS. Nije čuo da bi bilo ikakvih problema vezano za tu diobu. Nije nikada čuo da bi ikad bilo ikakvih sporova i prigovora vezano za ove terene. Na poseban upit je naveo da je još kao dijete od pet-šest godina prolazio pored "Pišteta" jer im je to bio put do mora. Što se tiče Dubrave, svjedok je naveo da njegova obitelj u blizini ima svoj teren, sjeća se da je još kao dijete prolazio uz njihov teren jer je još i tada pomagao roditeljima u čuvanju blaga.
22. Svjedok DS je u iskazu (list spisa 62) naveo da mu je poznato da tužitelj ima terene u " [adresa] i " [adresa]. Na " [adresa] se oralo, sijalo se žito i kukuruz. Sjeća se da su "Dubravu" ranije obrađivali braća: AS, KS i DS i ova "Dubrava" je podijeljena na tri dijela, a potom se Ilijin dio dijelio na njegovu djecu. Pomagao je Š obrađivati " [adresa] i to 80-ih godina. Imali bi konja pa su jedan s drugim radili. Nije čuo za sporove što se tiče " [adresa]. Poznat mu je teren " [adresa], više je puta prolazio " [adresa], živi na udaljenosti od možda jedan do dva kilometra od ovog terena, a više puta je prolazio dok je bio lovac. Ovaj teren se obrađivao. Sijao se kukuruz, žito, zelje i kupus. Radio je i AS, njega je i viđao u polju. Po priči zna da je AS ovaj teren kupio od starijeg čovjeka Time. " [adresa] je ograđen nekako na sličan način kao i " [adresa]. Naveo je da je još kao dijete prolazio pored " U" jer je tim putem prolazio do osnovne škole, to je bilo negdje 1948. Tada da je viđao da se AS obrađuje, obrađivali su stariji. Obrađivao je pok. HS. Na poseban upit je naveo da je kao dijete prolazio pored "Pišteta" i tada se obrađivalo. Poznavao je EZ, i EZ je radio na Pištetu dok je mogao, sijao je i sadio dok je mogao.
23. Tužitelj MS je u stranačkom iskazu (list spisa 63) naveo da su mu na osnovu podjele iz 2008. godine pripale ove dvije nekretnine. Stekao ih je iza pokojnoga oca, a on od svog oca s tim da je otac "Pištet" kupio od I, koji su opet podijelili na četiri dijela. Dakle, radi se o Pištetu, a druga parcela je Dubrava. Sjeća se još kao dječak od desetak godina da je odlazio s roditeljima na ove terene, orali su, sijeno su kupili, sijalo se žito. Teren se obrađivao i poslije Domovinskog rata, poslije podjele njegov dio je u njegovo ime pomagao obrađivati brat pok. IS, pokojni IS je obrađivao i svoj teren i njegov teren sve dok nije umro 2012./2013. godine. Nitko ih nije ometao u posjedovanju, svi su znali što je čija zemlja. I dan danas održava obje parcele i redovno ih čisti.
24. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnim nekretninama.
25. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
25.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.
25.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.
26. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.
27. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.
28. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."
29. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."
30. Nadalje, tuženica je u odgovoru na tužbu navela da je uknjižila svoje pravo vlasništva u postupku obnove zemljišne knjige, pa da je prestalo poštenje posjeda tužitelja ( ako ga je ikad i bilo) jer da je saznao da njemu ni njegovoj obitelji ne pripada pravo na posjed u dovršenom postupku obnove zemljišne knjige. Suprotno, navodima tuženice, po stavu ovog suda posjed tužitelja i njegovih prednika je savjestan, a činjenica upisa nekretnina na tuženicu ne dovode automatizmom do nesavjesnosti posjeda. Naime, u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano su vjerovali da su vlasnici predmetnih nekretnina jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.). S druge strane, tuženica nije iznijela niti jednu tvrdnju o tome na koji je način ona posjedovala ove nekretnine, a očito je da su predmetne nekretnine održavana te nisu zapuštene i neprohodne, pri čemu to nedvojbeno nije rezultat posjedovanja i održavanja od strane tuženice.
31. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: ŽS (rođena 1980.), NS ( rođena 1960.), GS ( rođen 1987.), US (rođena 1962.), OS ( rođen 1959.), ĆS ( rođen 1954.) i DS ( rođen 1941.) koji su o svim odlučnim činjenicama iskazivali u bitnom identično i suglasno. Analizom iskaza, po ocjeni ovog suda svjedoci: P, ĆS i DS imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani Raštana ( gdje su rođeni i žive cijeli život) male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, pritom cijeneći činjenicu da je svjedok OS ujedno svjedok diobe nasljednika pok. HS, po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, slijedom čega je sud iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim. Jednako tako, sud je cijenio vjerodostojnim i iskaze preostalih saslušanih svjedoka: ĐZ, GS, US, iako u srodstvu s tužiteljem, navedeni svjedoci su gotovo identično iskazivali na okolnost posjedovanja predmetne nekretnine od strane njihovog zajedničkog pravnog prednika pok. HS te konačno na okolnost podjele nekretnina iza njegove smrti. Konačno, svjedokinja ŽS je u svom iskazu potvrdila navode tužitelja da ne polaže nikakva prava na utuženim nekretninama, stoga su neosnovani navodi tuženice iznijeti u odgovoru na tužbu kada navodi da navedena ŽS ( iako nasljednica pok. HS) nije sudjelovala u predmetnoj diobi nekretnna iz 2008. godine. Posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i dokumentacijom koja prileži spisu.
31.1. Pa su tako saslušani svjedoci iskazali da su predmetne nekretnine naziva „Dubrava“ i „Pištet“ koje da je tužitelj stekao od oca pok. HS i diobom s braćom i djecom pok. brata ŠS, odnosno LS i US. Nadalje suglasno su naveli da je pok. HS „Dubravu“ koristio za obrađivanje sadnjom raznih povrtlarskih kultura, jednako tako i „ Pištet“, navodeći da je pok. AS nekretninu „ Dubravu“ stekao od svog pok. oca, dok je teren „ Pištet“ stekao kupoprodajom od „ Time“ Galešića i to šezdesetih godina prošlog stoljeća, da su nasljednici pok. HS svu njegovu imovini dogovorno podijelili 2008. godine na način da su utužene nekretnine pripale upravo tužitelju. Suglasno su naveli da nikad unutar same obitelji HS nije bilo spora u pogledu predmetnih nekretnina niti bi ih netko treći ometao u posjedovanju istih.
32. Slijedom svih naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, sud je utvrdio da su obje predmetne nekretnine u cijelosti uživane po predniku tužitelja, nekretnine je koristio još otac tužitelja pok. MSČ, pok. JS koji je rođen 1913., a umro 1995., kako to proizlazi iz rješenja od 3. travnja 1997.) na način da ih je koristio za obrađivanje sadeći poljoprivredne kulture, da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. Dubrava oduvijek u posjedu obitelji MSČ, dok je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. AS stekao kupoprodajom od EZ, što potkrjepljuje priloženi ugovor zaključen od 26. listopada 1960. ( list spisa 15). Za navesti je da nije sporno da iz priloženog kupoprodajnog ugovora nije razvidna katastarska oznaka nekretnine koja je predmet tog Ugovora, već je ista navedena opisno kao „ Pištet sa južne strane od bunara IZ“. Međutim, da se upravo radi o „ R“ koji je predmet ove parnice, potvrđuju svi saslušani svjedoci, a posebno za istaknuti je da svjedok DS ( star 84 godine) prema vlastitim navodima o predmetnoj nekretnini ima neposredna saznanja unazad 70 godina i više, navodeći da je EZ poznavao i da ga je još kao dijete ( u osnovnoj školi, negdje 1948. godine) viđao kako obrađuje ovaj teren koji je kasnije prodao pravnom predniku tužitelja pok. HS. Daljnjom diobom unutar obitelji 17. kolovoza 2008. utužene nekretnine su pripale upravo tužitelju, a kojeg nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina. Po stavu ovog suda tužitelj je stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. ZVDSP-a jer se tužitelj osobno i posredstvom svojih pravnih prednika nalazi u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina preko četrdeset godina, a koji rok je protekao otkad je još prednik tužitelja pok. MSČ stupio u posjed predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( 1960. godine temeljem kupoprodajnog ugovora) pa do podnošenja tužbe (5. lipnja 2025.), dok je predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijeneći personalne i materijalne dokaze koje prileže spisu najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to najranije od tužiteljevog oca pok. MSČ, te su se iste dalje prenosile unutar obitelji sve do tužitelja.
33. U odnosu na Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. ( odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o šumama), za navesti je da nije sporno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere površine 2570 m[2] , a da je ranija oznaka kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere površine 161680 m[2] . Nije sporno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere površine 2674 m[2] , a da je ranija oznaka kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere površine 965.626 m[2] . Iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja od 1982. -1991. ( dalje u tekstu: Program) proizlazi da je obuhvaćena Programom i dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 152.325 m 2 i dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 771.797 m[2] . Tuženica nije predložila dokaze radi utvrđivanja koji dijelovi kat. čest. [katastarska čestica] (odnosno sada 751 k. o. [katastarska općina]) i kat. čest. [katastarska čestica] ( odnosno sada kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]) su bili u Programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem i identifikaciju ovih katastarskih čestica i točne površine, a tijekom postupka je utvrđeno da predmetne nekretnine u naravi ne predstavljaju šumu, već pašnjak i oranicu, što je sud neposredno opažao tijekom uviđaja na licu mjesta, dok su ujedno svjedoci suglasno naveli da na sporne nekretnine nisu kontrolirali lugari. Podredno, za navesti je da je upravo tužitelj na ovu okolnost predložio izvršiti uvid u zapisnike sačinjene u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Z-10211/2015/2367, Z-10211/2015/180, Z-10211/2015/531, Z- 10211/2015/523, koje se odnose na nekretnine koje u staroj izmjeri isto tako odgovaraju kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kojim postupcima su u konačnici i upisane fizičke osobe kao vlasnici tamo navedenih nekretnina, a tijekom postupka je utvrđeno da predmetne nekretnine u naravi ne predstavljaju šumu, već pašnjak i oranicu, što je sud neposredno opažao tijekom uviđaja na licu mjesta, dok su ujedno svjedoci suglasno naveli da sporne nekretnine nisu kontrolirali lugari.
33.1. U pogledu prednje navedenih zapisnika sačinjene u postuku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], za navesti je da je na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je također nastala od dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u neposrednoj blizini s utuženom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]( kako to proizlazi iz skice sudskog očevida) upisana NS, pozivajući se na isti osnov stjecanja prava vlasništva kao i tužitelj u ovom postupku, pa je tako na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] ( nastale od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere i koje graniče s utuženom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) izvršen upis prava vlasništva na US (kat. čest. [katastarska čestica]) i LS (kat. čest. [katastarska čestica]) koje su isto tako isticale isti pravni osnov stjecanja prava vlasništva i priložile identičnu materijalnu dokumentaciju kao i tužitelj u ovom postupku. Ovo sudu dodatno ukazuje na vjerodostojnost iskaza i ĐZ i US, koje su saslušane pred ovim sudom.
34. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev u cijelosti, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.
35. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.
35.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7. točka1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od: 3. listopada 2025., 19. studenog 2025. (uviđaj na licu mjesta), 18. veljače 2026. i 5. ožujka 2026. - od po 100 bodova (Tbr. 9. točka 1. u vezi Tbr. 7. točka 1. Tarife), dakle ukupno 500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.000,00 EUR, uvećano za vrijednost PDV 25 % što iznosi 1.250,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR, što iznosi 1.800,00 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.
36. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Biograd na Moru, 10. travnja 2026.
Sutkinja
Senia Bušljeta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).
Dostavna naredba:
- tužitelju po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru,
- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel.