REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-518/2019-120

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Bošku Kordiću, odvjetniku u Sesvetama, protiv tuženice KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi spora o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebni skrbnik SI, pravnik iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 4. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika, uz isključenje javnosti, 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-869/17 od 4. prosinca 2017. na sljedeći način:

1. Zajednička djeca stranaka mlt. ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s ocem EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na njegovoj adresi.

2. Osobni odnosi mlt. ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane, na sljedeći način:

- utorkom i četvrtkom nakon nastave do 20:00 sati,

- svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 20:00 sati,

- polovicu svih školskih praznika.

3. Otac EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], osim u zastupanju u vezi s bitnim osobnim pravima djece iz čl. 100. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ).

4. Nalaže se majci KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja mlt. ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi iznos od 250,00 eura mjesečno, a za uzdržavanje mlt. BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi iznos od 250,00 eura mjesečno, počevši od 3. listopada 2024. pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je dospjele obroke dužna platiti odjednom u roku od 15 dana, a ostale od 10. travnja 2026. pa nadalje kako budu dospijevali najkasnije do svakog 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun oca EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

II. Nalaže se tuženici KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 3.500,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužba kojom se traži izmjena postojeće sudske odluke o roditeljskoj skrbi podnesena je ovom sudu 29. svibnja 2019., a tužitelj je konačni tužbeni zahtjev postavio podneskom od 14. listopada 2025. Traži da mu se dodijeli samostalna roditeljska skrb u odnosu na kćeri ČI i BI, da djeca stanuju s njim a s majkom ostvaruje osobne odnose svakog utorka i četvrtka nakon nastave pa do 20:00 sati te svaki drugi vikend u mjesecu u trajanju od petka nakon nastave pa do nedjelje u 20:00 sati te polovinu svih školskih praznika.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 4. srpnja 2019. ističe kako nisu ostvareni uvjeti za izmjenu prethodne sudske odluke kojom joj je određena samostalna roditeljska skrb u odnosu na mlt. ČI i BI.

3. Mlt. djeci je tijekom postupka radi zaštite njihovih prava i interesa imenovan posebni skrbnik SI, pravnik iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

4. Tijekom dokaznog postupka saslušan je tužitelj, pribavljeni su izvješće i mišljenje te dopuna mišljenja i prijedloga tadašnjeg Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava, dopunsko izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava, saslušana je svjedokinja PI, provedeno je psihijatrijsko psihologijsko vještačenje roditelja i djece te je proučena sva dokumentacija dostavljena u spis, a odluka je donesena sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP).

5. Iz izvješća i mišljenja pribavljenih od Centra za socijalnu skrb (dalje: Centra) odnosno od današnjeg Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava (dalje: Zavod) od 21. studenog 2019., 1. lipnja 2021., 24. listopada 2024. te 10. rujna 2025. u bitnom se saznaje sljedeće. Majka KI rođena je 1982. u Zagrebu, poa zanimanju je veterinarski tehničar, a radila je u sportskoj kladionici. Iz prvog braka ima sina E, rođenog 2002., kojem je otac poginuo u prometnoj nesreći. Ima prebivalište u [adresa], gdje je stanovala u iznajmljenom stanu od oko 100 m2 sa svojom majkom i kćeri BI. Tijekom postupka je utvrđeno da majka živi s novim partnerom s kojim je dobila sina K. Otac EI je rođen 1980. u Zagrebu, po zanimanju je građevinski tehničar a zaposlen je u obiteljskom klesarskom obrtu. Živi u obiteljskoj kući u [adresa], u vlasništvu njega i braće. Tu je živio sa surpugom KI i kćerima prije razvoda. U prizemlju kuće je klesarska radionica u kojoj je zaposlen. Roditelji i braća mu žive u [adresa], što je u relativnoj blizini njegove kuće.

Brak KI i EI sklopljen je 2011., a razveden je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-869/17 od 4. prosinca 2017. Istom odlukom odlučeno je da će mlt. ČI, rođena **.**.2011., i mlt. BI, rođena **.**.2014., stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend od subote u 13:00 sati do nedjelje u 19:00 sati, svaki drugi praznik i blagdan te po tjedan dana zimskih i ljetnih praznika. Nadalje, odlučeno je da će majka KI samostalno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb u odnosu na kćeri, osim u vezi bitnih prava iz čl. 100. ObZ-a za što joj je potrebna pisana suglasnost oca. Ocu je određeno plaćanje uzdržavanja za kćeri. Majka se obraćala Zavodu zbog nasilja u obitelji od strane EI prema njoj, a otac je Zavodu iznosio sumnju u fizičko zlostavljanje kćeri ČI od strane majke i bake po majci. Komunikacija roditelja je narušena, opterećen međusobnim optuživanjem i kritiziranjem postupaka prema djeci. Oba roditelja iznose navode o rivalstvu između sestara, odnosno da je mlt. ČI željna njihove pažnje, što je izraženije u odnosu na majku.

6. Sukladno postignutom dogovoru stranaka, na ročištu od 1. lipnja 2020. donesena je privremena mjera prema kojoj mlt. BI stanuje s majkom na adresi majke u [adresa], a mlt. ČI s ocem na njegovoj adresi u [adresa]. Osobni odnosi djece s roditeljem s kojim ne stanuju održavat će se prema dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane, svaki utorak i petak nakon nastave do navečer te svaki drugi vikend od petka do nedjelje. Polovicu svih praznika djevojčice će provesti zajedno kod majke odnosno kod oca, kao i svaki drugi praznik i blagdan. Svaki od roditelja snosit će troškove uzdržavanja za dijete koje s njim stanuje.

7. Iz dopune mišljenja i prijedloga Centra od 1. lipnja 2021. saznaje se da je roditeljima bila izrečena mjera stručne pomoći i podrške u trajanju od godinu dana. Iz završnog izvješća od veljače 2021. proizlazi da je u odnosu roditelja došlo do pozitivnih pomaka u smislu da su uspjeli odvojiti svoje partnerske odnose od roditeljskih te da uspješno izvršavaju roditeljske obaveze. Centar je s roditeljima proveo zajednički razgovor iz kojeg je razvidno da su puno smireniji u nastupu, razmjenjuju informacije o djeci i surađuju. Kćeri redovito ostvaruju osobne odnose s drugim roditeljem s kojim ne stanuju.

8. Odnos i komunikacija roditelja opet su se pokvarili, pogotovo nakon navoda mlt. BI da ju je starija sestra ČI tukla, o čemu su navodi izneseni na ročištima od 10. studenog 2021. i 4. ožujka 2022.

9. Na ročištu od 7. studenog 2022. saslušana je svjedokinja PI, koja je, kao psiholog, sudjelovala u tretmanu djevojčica u okviru obrade i terapije u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Djevojčice su bile u tretmanu tri godine, od 2019. Svjedokinja u svom iskazu u bitnom navodi kako se međusobni odnos djevojčica tijekom terapije nije pogoršavao, a da je BI, suočena s ČI, rekla da je sestra nije udarila. Smatra da je potrebno provesti vještačenje roditelja.

10. Prema zaključku kombiniranog psihijatrijsko-psihologijsko vještačenja od 11. listopada 2023., provedenog po dr.. sc. Jadranki Zorić, stalnoj sudskoj vještakinji za psihologiju, i prim. dr. sc. Josipu Podobniku, stalnom sudskom vještaku za psihijatriju, otac EI je sklon produkciji anksioznih i agresivnih tendencija, uz otežanu samokontrolu te manifestaciju destruktivnih tendencija, agresivno obojenih, usmjerenih prema okolini. Fokusiran je na obitelj, pri čemu priželjkuje ponovno ujedinjenje s djecom. U okolnostima vlastite frustracije mogu se očekivati njegova dezintegracijska djelovanja. Slabije je otpornosti, osjetljiv i stoga prezentira prijateljski obrazac ophođenja. Vještačenjem se kod njega ne nalazi bilo kakve klinički značajne tendencije nekom poremećaju iz psihijatrijskog klasifikacijskog sustava. Ispitanikov utjecaj na kćeri, prvenstveno kroz privlačenje ČI sebi i u tom kontekstu umanjivanje sposobnosti majke kao roditelja, može imati značenje epizodnih manipulacija kao instrumenta za dobivanje prednosti u sporu. S obzirom na iznađene odlike i nedovoljno razumijevanje dječjih potreba kao i još uvijek nerazriješeni bračni konflikt sa bivšom suprugom, ispitanikove roditeljske sposobnosti se ocjenjuju dijelom reducirane, te se preporuča uključiti ga u školu za roditelje pri nadležnom Obiteljskom centru.

Za majku KI se zaključuje da se radi o osobi bez psihopatoloških opterećenja, emocionalno stabilnoj i adekvatno zreloj osobi, socijaliziranoj, lojalnoj. Premda bi ispitanica željela da obje kćeri stanuju s njom, u stanju je doživjeti svoja ograničenja, kao i opredjeljenja drugih primjerice svoje starije kćeri ČI. Zaključak je vještaka da se kod majke ne nalazi s pozicije strukture ličnosti redukcije roditeljskih kompetencija.

Mlt. ČI, u vrijeme vještačenja u dobi od skoro 13 godina, manifestira prisutnu anksioznost, napetost, pokazala se emocionalno ranjiva i osjetljiva. Djevojčica prezentira tugu, ljutnju, produkciju psihosomatskih simptoma u vidu glavobolja. Ovdje valja navesti i da je dijete do drugog razreda osnovne škole imalo problema s noćnom enurezom (nevoljno mokrenje u snu) koja nije tretirana, a ista predstavlja simptom emocionalnih teškoća (s obzirom da organski uzroci nisu detektirani) koje je imala još u predškolskom razdoblju, dakle još u vrijeme zajedničkog života s oba roditelja (u uvjetima izloženosti njihovim konfliktima, seljenju i dr.). Prezentira subdepresivno raspoloženje i subanksiozno stanje, prvenstveno u području socijalne anksioznosti, separacione anksioznosti i zabrinutosti. ČI je na predmetnu obradu došla s namjerom da iskaže svoju volju da živi s ocem. Ovo se očituje u njenom inicijalnom crtežu kojeg imenuje „obitelj, ovako želim da živimo“, pri čemu crta sebe, oca i sestru BI. Pritisak oca na ČI očito postoji s ciljem da se prikaže kao bolji roditelj, međutim, taj pritisak nije tolikog intenziteta da ČI ne može iskazati realističnu potrebu za više vremena s majkom. Slijedom navedenog, za ČI se može postaviti indikacija za psihoterapiju, vezano za majku kao identifikacijski model i vezano za mentalizaciju raspada primarne obitelji. Mlt. BI, u vrijeme vještačenja u dobi od gotovo devet godina, producira mnogobrojne anksiozne simptome, od ispitne anksioznosti, socijalne anksioznosti, separacijske anksioznosti, opsesivno-kompulzivnih simptoma, do mogućih paničnih simptoma, simptoma zabrinutosti i somatizacijskih simptoma. Djevojčica istovremeno afirmira mnogobrojne obrambene mehanizme, od distrakcije, kognitivnog restrukturiranja, traženja pomoći obitelji, do traženja pomoći prijatelja, emocionalne reaktivnosti i izbjegavanja. Na taj način ublažuje svoje psihičke poteškoće. Slijedom navedenog, za BI se može postaviti indikacija za psihoterapiju. BI prema oba roditelja iskazuje topla osjećanja i odnose, time da od oca očekuje više zajedničkih aktivnosti u relaksiranom okružju. BI je svjesna rivaliteta sa sestrom ČI oko potrebe samostalnog vremena s roditeljem s kojim ne živi, pri tome svjesna i veće psiho-fizičke snage starije sestre, koja pokušava ponekad silom ostvariti svoje prioritete u odnosu na potrebe mlađe sestre. Obje djevojčice svoj aktualni izbor stanovanja prepoznaju kao svoj autentičan i roditelji se aktualno predstavljaju kao da su se prilagodili ovakvom stanju stvari (BI stanuje s majkom, ČI stanuje s ocem). S obzirom na iskazane potrebe obje djevojčice vještaci su mišljenja da bi se odnosi djevojčica s roditeljima vikendom trebali odvijati u različitoj dinamici: jedan vikend BI kod oca kad je istodobno ČI samostalno kod majke, jedan vikend BI zajedno s ČI kod majke, jedan vikend ČI zajedno s BI kod oca.

11. Raspravnim rješenjem s ročišta od 8. srpnja 2024. zatraženo je od Područnog ureda Dubrava da se očituje na nalaz i mišljenje vještaka odnosno da provjere uvjete stanovanja stranaka. U podnesku od 3. listopada 2024. Zavod navodi da je obavljen razgovor s oba roditelja te je izvršen terenski izvid. Nadalje, navode da je 2. listopada 2024. zaprimljeno izvješće socijalne radnice iz dežurstva u kojem stoji da je mlt. BI navela da je majka KI počinila nasilje prema njoj.

12. Na ročištu od 7. listopada 2024. tužitelj navodi da se BI trenutno nalazi kod njega, da je majka sama dovela dijete ocu bez njezinih osobnih stvari.

Predstavnice Zavoda navode kako ih je majka osobno došla obavijestiti da je BI odvela ocu 3. listopada 2024. Ističu da ih je Prekršajni sud u Zagrebu 4. listopada 2024. obavijestio o događaju te im dostavio izvješće o uhićenju i službene bilješke te nalaz KBC Zagreb za maloljetnu BI. Ističu kako još uvijek nisu dobile mišljenje škole te su zatražile voditeljicu mjere, ali mjera stručne pomoći roditeljima još nije izrečena.

Punomoćnik tuženice ispričava nedolazak tuženice na ročište jer je u teškom psihičkom stanju zbog kojeg je zatražila i stručnu pomoć. Dodaje kako je u petak bio novi incident između majke i BI. Majka je došla po BI u školu. BI ju je pitala da li može ići kod prijateljice, na što je majka odgovorila da prvo mora učiti nakon čega ju je BI počela udarati nogama na ulici. Majka je nakon toga nazvala oca djeteta i tražila da dođe po BI. Prije no što je nazvala oca djeteta pitala je BI da li želi ići kod tate na što je BI potvrdno odgovorila.

Predstavnice Zavoda navode kako je od strane psihologinje Zavoda već dogovoreno da ona razgovara s BI. Predviđeno je da razgovara i s ČI. Ističu kako se situacija promijenila i u odnosu na uključivanje djevojčica i roditelja u savjetovanje. Roditelji su se suglasili da se djevojčice uključe u savjetovanje te je od strane Zavoda puštena uputnica za savjetovanje u Udruzi „Djeca prva“. Majka se sama prijavila da ima potrebu za uključivanjem u savjetovanje. Na ročištu otac navodi kako je suglasan da se i on uključi u savjetovanje.

13. Iz izvješća Zavoda o obiteljskim okolnostima stranaka od 24. listopada 2024. saznaje se da je policijska službenica u prisustvu socijalne radnice 2. listopada 2024. obavila razgovor s mlt. BI u kojem opisuje kako je tog dana majka zajedno s polubratom Č došla po nju u školu nakon čega su išli u kupovinu. Prilikom ulaska u stan ona je „dotaknula brata“ koji je navodno bez povoda vrisnuo. Nakon toga ju je majka lupila nogom u stražnjicu, odgurnula na kauč, pljunula po njoj, rukama joj stiskala vrat i lupila rukom, a da je ona mamu udarila nogom. Međusobno su se vrijeđale. Nakon opisanog događaja s majkom je učila matematiku. Na pitanje odgovara kako je majka prije nije tukla. U razgovoru iznosi da joj je otac dok je bila kod njega rekao da je uskoro sud te da će možda živjeti s njima, što bi ona željela. Baka po majci, koja je u vrijeme događa bila u stanu, negira da je došlo do nasilja majke prema BI. Majka također negira nasilje. Mlt. BI je istu večer pregledana na hitnom prijemu KBC Rebro te joj nisu utvrđene ozljede.

Majka KI u razgovoru pred Zavodom predmetnu situaciju opisuje na način da BI nije htjela učiti te joj je oduzela mobitel za vrijeme učenja, zbog čega je kćer negodovala te je majku udarila nogom. Kategorički tvrdi da niti u jednom trenutku nije udarila BI te da je povisila ton prilikom učenja. Smatra kako su to sve razna nagovaranja koja potječu od oca EI koji ČI i BI nagovara na sve i svašta kako bi se sudski proces oko skrbništva produžio.

Psiholog Zavoda je 11. listopada 2024. obavio razgovor s mlt. BI i mlt. ČI, odvojeno i bez prisustva oca koji ih je doveo. Na temelju provedenog razgovora zaključuje se da obje djevojčice idealiziraju oca, uz nijekanje i najmanjih nedostataka, dok s majkom imaju distanciran odnos. Moguće je da je percepcija majke od strane djece oblikovana očevim stavovima, ponašanjem i negativnim narativom o majci.

14. Zavod je sudu 10. rujna 2025. dostavio nadopunu mišljenja i prijedloga u kojem iznose kako je rješenjem Zavoda od 30. listopada 2024. roditeljima određena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci u trajanju od šest mjeseci, počevši od 1. studenog 2024. pa do 30. travnja 2025. Nadalje, uključili su obitelj u savjetodavni tretman pri Udruženju „Djeca prva“. Iz zaprimljenih mjesečnih izvješća voditeljice mjere proizlazi da su otac i djeca pohađali savjetodavni tretman. Nadalje se doznaje da je majka KI ostvarila prvi kontakt s mlt. BI te da je javljanje majke na djevojčicu djelovalo na način da je vedrija i sretnija. Iz mjesečnih izvješća voditeljice mjere proizlazi da je majka u početku mjere surađivala, ali da se u siječnju 2025. značajno promijenila i počela izbjegavati susrete s voditeljicom te je čak izrazila nezadovoljstvo izrečenom mjerom. U izvješću za veljaču 2025. navodi se da majka iz nepoznatih razloga cijeli mjesec nije kontaktirala djecu unatoč konstantnom poticanju voditeljice mjere, a s voditeljicom je ostvarila samo telefonski kontakt. Kao glavna prepreka napredovanju navodi se majčin apsolutna nezainteresiranost. Kroz ožujak i travanj majka je odbijala kontakt i suradnju. S druge strane otac EI uvažava savjete voditeljice i nastoji pružiti potrebnu podršku djeci te ih potiče na održavanje kontakta s majkom.

Voditeljica u završnom izvješću navodi da je preseljenje mlt. BI kod oca pokazalo izrazito pozitivnim za njezino psihološko stanje. Rezultiralo je vidljivim poboljšanjem u emocionalnom i psihofizičkom stanju mlađe djevojčice. Mlt. BI je postala primjetno zadovoljnija, mirnija i sretnija. Promjena okoline, uključujući upis u novu školu, također je imala značajan doprinos stabilizaciji njezina stanja. U novoj sredini stekla je prijatelje, a dodatni osjećaj sigurnosti proizlazi iz činjenice da školu pohađa zajedno sa svojom sestrom i drugim članovima šire obitelji. Tijekom trajanja mjere intenzivne stručne pomoći, kroz koju je voditeljica mjere u kontinuitetu pratila obiteljsku dinamiku, došlo je i do značajnoj poboljšanja odnosa između sestara. Zajednički život u istom kućanstvu pridonio je uspostavljanu bliskosti i razumijevanja. Voditeljica oca EI opisuje kao posvećenog i brižnog roditelja. U svim aspektima skrbi za djecu pokazuje odgovornost, dosljednosti i emocionalnu toplinu. Aktivno sudjeluje u njihovim školskim i izvanškolskim aktivnostima te im pruža strukturiranu i razvojno poticajnu okolinu.

Majčin angažman i ponašanje se, prema izvješćima, može tumačiti pasivnim. U početnom periodu uspostavlja suradnju s voditeljicom, no kasnije dolazi do potpune obustave komunikacije s njene strane. Voditeljica joj je naglasila da je upravo u tom trenutku, kad su odnosi s djecom bili narušeni, bilo ključno da se majka dodatno angažira i, uz stručno posredovanje, nastoji ponovno izgraditi kvalitetan i stabilan odnos sa svojom djecom. Unatoč nastojanju voditeljice te brojnim porukama i pozivima, majka se na iste nije odazivala.

Zaključno, Zavod predlaže da djeca nastave živjeti s ocem koji se pokazao kao posvećen i brižan roditelj, a da s majkom ostvaruju kontakte utorkom i četvrtkom nakon nastave do 20:00 sati, te svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 20:00 sati te polovicu svih školskih praznika.

15. Posebni skrbnik djece u podnesku od 6. listopada 2025. navodi da je nakon uvida u nadopunu mišljenja i prijedloga Zavoda od 10. rujna 2025. godine, vidljivo da se preseljenjem mlt. BI kod tužitelja pokazalo izrazito pozitivnim za njezino psihološko stanje, budući da je djevojčica postala izrazito zadovoljnija, mirnija i sretnija. Nadalje, dugotrajnim postupanjem nadležnog područnog ureda Zavoda otac se procjenjuje posvećenijim i brižnijim roditeljem. Zbog navedenoga, u cijelosti podržavam zaključak stručnog tima Zavoda.

16. Na ročištu od 8. listopada 2025. punomoćnica tuženice je ukazala da su navodi voditeljice mjere dijametralno suprotni nalazu i mišljenju vještaka od 11. listopada 2023. Punomoćnik tužitelja navodi kako se rado o izmijenjenim okolnostima. Ističe da od 3. listopada 2024. oba djeteta kontinuirano stanuju s ocem, a majka ih od tad nije vidjela niti ih kontaktira. Kad je kćeri pokušaju nazvati putem telefona, majka njihove pozive blokira.

Punomoćnica tuženice je na ročištu na zapisnik izjavila kako tuženici otkazuje punomoć u ovom predmetu s obzirom da se s istom nije čula dulje vrijeme.

17. Zbog niza neuspješnih dostava tuženici, od Ministarstva unutarnjih poslova je zatražena terenska provjera. Policijski službenici su izvršenom provjerom ustanovili da tuženica više na stanuje na prijavljenoj adresi prebivališta u [adresa], a da joj je stvarna adresa nepoznata, što je navedeno u dopisu od 20. veljače 2026.. Dostava tuženici na adresu u [adresa] (koju je u spis dostavio tužitelj), vratila se s naznakom „obaviješten, nije tražio“.

18. Na ročištu od 4. ožujka 2026. saslušan je tužitelj koji je tom priliko iskazao kako obje kćeri pohađaju Osnovnu školu Sesvete, ČI osmi razred, a BI peti. Njih troje zajedno stanuju u kući u njegovom vlasništvu. Navodi da je odnos s kćerima odličan te da se njih dvije međusobno super slažu. Obje su se znatno popravile u školu i ponovno su počele dobivati petice i četvorke. Smatra da kćeri sad puno bolje funkcioniraju nego prije. Zadnji kontakt koji su kćeri imale s majkom je bio u listopadu ili studenom 2024. Od tada se majka uopće ne javlja niti imaju njezin broj mobitela. Koliko on zna, tuženica je posljednje stanovala na adresi u [adresa], prvi kat, ali ne zna je li i dalje tamo. ČI je pogotovo teško pao prestanak odnosa s majkom ali cure su s vremenom prestale pitati za nju. Na upit suda odgovara da majka ne plaća uzdržavanje niti itko uspijeva doći do nje. Na daljnji upit suda odgovara da do majke ne može, ali da se njezina suglasnost traži primjerice za Petrinu prvu pričest kao i za nadolazeće upise u srednju školu za ČI. Zbog toga traži da mu se omogući samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi.

19. Prema čl. 96. st. 2. ObZ-a, roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

Sukladno čl. 104. st. 1., roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Prema čl. 105. st. 1. ObZ-a, jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavak 3. istog članka određuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. st. 2. i 3. istog zakona. Članak 113. ObZ-a propisuje da će sud, ako okolnosti na temelju kojih je bila donesena presuda o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi jednog roditelja prestanu postojati, donijeti odluku u skladu s dobrobiti djeteta, uz odgovarajuću primjenu članaka 104. i 105. istog zakona.

Prema čl. 119. st. 1. i 2. ObZ-a, dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

20. Predmetni postupak vodi se iznimno dugo, od svibnja 2019., te su se tijekom istog životne okolnosti stranaka i njihove zajedničke djece znatno izmijenile. Ne ulazeći podrobnije u sve razloge koji su do toga doveli, uključujući ponašanje, negativne izjave i stavove oca o bivšoj supruzi koji su vrlo izgledno utjecali na distanciranje kćeri od majke (na što jasno ukazuje nalaz i mišljenje vještaka, kao i zaključci psihologa Zavoda nakon provedenih razgovora s mlt. ČI i mlt. BI), činjenica je da obje djevojčice od 3. listopada 2024. pa nadalje kontinuirano stanuju s ocem, a da s majkom više ne ostvaruju osobne odnose. Iz podataka voditeljice mjere koja je kroz šest mjeseci intenzivno pratila obiteljski život stranaka nedvojbeno proizlazi da je tuženica prestala komunicirati kako s voditeljicom mjere, tako i sa svojim kćerima. Prema dostupnim podacima, majka djevojčice ne viđa, ne zove, ne javlja im se niti se za njih raspituje. Majčina pasivnost se ogleda i u tome što je očigledno digla ruke i od ishoda ovog sudskog postupka, budući da je prekinula kontakt i sa svojom odvjetnicom, nije se nijednom osobno podneskom uključila u raspravljanje, sudu nije dostavila novu adresu slijedom čega joj se dostava, nakon niza bezuspješnih pokušaja, obavlja putem e-oglasne ploče suda, te ni na koji način nije pokazala daljnji interes za ponovno uspostavljanje odnosa s djecom. S druge strane, Zavod u posljednjem mišljenju i prijedlogu navodi kako se otac adekvatno i aktivno skrbi o kćerima, sudjeluje u svim aspektima njihovih života te da su se obje djevojčice kod njega stabilizirale. Odnos sestara međusobno se također značajno popravio od kad stanuju zajedno kod tate, razvile su bliskost i privrženost, što je velik napredak u odnosu na prijašnji rivalitet, svađe i optužbe za udaranje. Obje uredno pohađaju Osnovnu školu Sesvete te dobro funkcioniraju.

21. Na temelju svega iznesenog, sud ocjenjuje kako je opravdano i nužno izmijeniti postojeću sudsku odluku te je uskladiti s novom životnom situacijom stranaka. Sud prihvaća mišljenje Zavoda kako je u najboljem interesu mlt. ČI i mlt. BI da nastave stanovati s ocem, a da s majkom ostvaruju osobne odnose utorkom i četvrtkom nakon nastave do navečer, svaki drugi vikend od petka poslije škole do nedjelje navečer te polovinu svih praznika, ukoliko majka za navedenim uopće pokaže volju i interes.

Upravo zbog majčine pasivnosti i nedostupnosti te potpunog izostanka komunikacije s kćerima i s tužiteljem, ovaj sud smatra kako je nužno ocu omogućiti samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na B i BI, osim u odnosu na bitna pitanja iz čl. 100. ObZ-a. U životu dolazi do situaciji kad je potrebna pravovremena reakcija odnosno brzo donošenje odluka bitnih za djecu, a radi zaštite njihove dobrobiti i interesa. U situaciji kad se uopće ne zna gdje majka stanuje niti roditelji međusobno kontaktiraju, zajedničko donošenje odluka u vezi djece je u potpunosti onemogućeno ili u najboljem slučaju otežano. Majka je već skoro godinu i pol odsutna iz života djece stoga niti nema informacije i saznanja o njihovom funkcioniranju i potrebama na temelju kojih bi mogla donositi informirane odluke. Radi olakšavanja svakodnevnog funkcioniranja oca i djece u vezi pitanja obrazovanja, uključujući upis u srednju školu, izbora izvanškolskih aktivnosti, zdravstvene zaštite, pribavljanja osobnih dokumenata i slično, potrebno je donijeti odluku prema kojoj će otac moći samostalno ostvarivati roditeljsku skrb, koju ionako faktično u cijelosti sam obavlja od listopada 2024. pa nadalje.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I., 1., 2. i 3. izreke ove presude.

22. Odredbom članka 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Prema čl. 307. st. 1., 2. i 3. ObZ-a, u sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Članak 309. ObZ-a određuje da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a člankom 310. st. 1. i 2. ObZ-a propisuje se da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, pri čemu se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

23. Na temelju odredbe čl. 311. st. 1. ObZ-a, ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Stavak 2. istog članka propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Prema čl. 313. st. 1. ObZ-a, ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Sukladno stavku 2., roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Stavak 4. propisuje da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2. istog članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Prema stavku 5., novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

24. Sukladno odredbama čl. 307. st. 1., 2. i 3., čl. 311. i čl. 317. st. 1. ObZ-a, a na temelju podataka iz spisa te iskaza stranaka, sud je utvrdio da mlt. ČI u trenutku pisanja ove presude ima 14 godina, pohađa osmi razred osnove škole. Mlt. BI je 11 godina stara, ide u peti razred osnove škole. Prema dostupnim podacima, obje su aktualno urednog funkcioniranja i nemaju većih zdravstvenih poteškoća. Stanuju s ocem u obiteljskoj kući u [adresa]. Zaključuje se kako ČI i BI imaju uobičajene životne troškove kao i druga djeca njihove dobi, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja i zdravlja te da nemaju povećanih materijalnih potreba u smislu odredbe čl. 312. ObZ-a.

25. Tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje uzdržavanje u iznosu od po 250,00 eura mjesečno za svaku kćer počevši od 3. listopada 2024., odnosno od dana kad obje djevojčice stanuju s ocem.

26. S obzirom da na pasivnost i nedostupnost tuženice, sud nema aktualnih podataka o njenom zaposlenju. Iz isplatnih lista za razdoblje od travnja do kolovoza 2024., koje je tuženica sama dostavila u spis, proizlazi da je ista radila u SUPER SPORT d.o.o. s mjesečnom neto plaćom od oko 1.300,00 eura. Živjela je s partnerom kao podstanar, a osim ČI i BI ima još punoljetnog sina E iz prvog braka te mlt. sina K.

27. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je zahtjev tužitelja primjereno postavljen te je majci određena obveza doprinošenja u materijalnim potrebama mlt. ČI i BI u iznosu od po 250,00 eura mjesečno za svaku, počevši od 3. listopada 2024. pa nadalje. Pri dome joj je odmjeren iznos nešto niži od minimalnog propisanog aktualnom Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj: 75/2025, dalje: Tablica), a s obzirom na njena minimalna primanja te obvezu uzdržavanja još jednog maloljetnog djeteta, sve sukladno čl. 314. st. 3. ObZ-a.

Zatezna kamata je dosuđena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023).

Sud je stoga presudio kao pod točkom I. 4. izreke preusde.

28. U čl. 366. st. 1. ObZ-a propisano je da će sud u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Tužitelju je stoga priznat trošak jednokratne nagrade u visini od 200 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023, 107/2025, dalje: Tarifa) za četiri radnje: sastav tužbe od 29. svibnja 2015., sastav podneska od 18. lipnja 2019. te zastupanje na raspravama od 16. rujna 2019. i 21. listopada 2019. Nadalje, sukladno Tbr. 7. toč. 3. Tarife, tužitelju za daljnjih 16 radnji pripada nagrada od po 50 bodova, i to za: rasprave od 1. lipnja 2020., 14. svibnja 2021., 10. studenog 2021., 4. ožujka 2022., 7. studenog 2022., 8. srpnja 2024., 28. kolovoza 2024., 7. listopada 2024., 8. listopada 2025., 15. prosinca 2025. i 4. ožujka 2026., te podneske od 17. siječnja 2022., 8. srpnja 2024., 9. listopada 2024., 4. veljače 2025. te 14. listopada 2025., s obzirom da je iste sud ocijenio kao potrebne za vođenje parnice.

Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 13. siječnja 2020. (jer ne prileži spisu), 1. travnja 2022. (kojim obavještava sud kako nije u mogućnosti platiti polovinu vještačenja), 15. svibnja 2023. (kojim dostavlja uplatnicu za uplaćen predujam za vještačenje) te 29. kolovoza 2024. (kojim u spis dostavlja podatke o primanja tužitelja, za što nije bio potreban poseban podnesak), jer nisu bili nužni za vođenje ovog postupka u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.

Uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) te uvećanje za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46. Tarife), ukupna nagrada iznosi 2.500,00 eura. Također mu je priznat trošak od 1.000,00 eura za vještačenje (dokaz u uplati prileži listu 184 spisa). Tužitelju nije prihvaćen zahtjev za naknadu troška sudskih pristojbi jer je za ovu vrstu predmeta propisano oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 11. st. 1. toč. 15. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18, 51/23).

29. S obzirom na izloženo, odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

U Zagrebu, 10. travnja 2026.

Sudac:

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici na adresu u [adresa]

3. Posebnom skrbniku

4. HZSR, PU Dubrava, po pravomoćnosti